Skupština Crne Gore Parlamentarni institut

Istraživački centar

Istraživački rad:

Komparativni pregled zakonskih rješenja pojedinih elemenata poreza na dohodak fizičkih lica

-Crna Gora, Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska i Srbija-

Podgorica, maj 2015. godine

2

Broj: 09/2015

Klas. br: 00-52/15-

Datum: maj 2015. godine

Pripremio: Istraživački centar – Parlamentarni institut

*Stavovi izrečeni u tekstu ne predstavljaju zvaničan stav Skupštine Crne Gore. ** Svi pојmоvi upоtrеblјеni u istraživakom radu u muškоm grаmаtičkоm rоdu оbuhvаtајu muški i žеnski rоd licа nа kоја sе оdnоsе.

3

SADRŽAJ

UVOD .......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................5

1. GLAVNI NALAZI ISTRAŽIVANJA .............................................................................................................................................................................................................................................................................6

2. PRAVNI OSNOV, PORESKI OBVEZNIK, PREDMET OPOREZIVANJA, PORESKI PERIOD, PORESKA OSNOVICA I PORESKA STOPA ........................................................................ 10

3. PRIMANJA KOJA SE NE SMATRAJU DOHOTKOM I PRIMANJA NA KOJA SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK ................................................................................................................ 14

4. PRIHODI PO OSNOVU ZAPOSLENJA .................................................................................................................................................................................................................................................................. 18

5. PRIHODI OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI .................................................................................................................................................................................................................................................... 23

6. PRIHODI OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA .............................................................................................................................................................................................................................................. 30

7. PRIHODI OD AUTORSKIH PRAVA, PRAVA SRODNIH AUTORSKOM PRAVU I PRAVA INDUSTRIJSKE SVOJINE – slučaj Srbije ............................................................................... 32

8. PRIHODI OD KAPITALA.........................................................................................................................................................................................................................................................................................34

9. KAPITALNI DOBICI I GUBICI ................................................................................................................................................................................................................................................................................. 37

10. PRIHODI OD DOBITAKA OD IGARA NA SREĆU.......................................................................................................................................................................................................................................... 40

11. OSTALI PRIHODI – slučaj Hrvatske i Srbije ................................................................................................................................................................................................................................................. 43

12. LIČNI ODBITAK I PORESKI GUBITAK– slučaj Bosne i Hercegovine i Hrvatske ........................................................................................................................................................................... 46

13. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I PODSTICAJI – slučaj Hrvatske ........................................................................................................................................................................................... 49

14. PORESKI PREKRŠAJI .............................................................................................................................................................................................................................................................................................. 51

IZVORI INFORMACIJA ................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 53

4

SPISAK TABELA

Tabela 1: Pravni osnov, poreski obveznik, predmet oporezivanja, poreski period, poreska osnovica i poreska stopa ............................................................................................... ....10

Tabela 2: Primanja koja se ne smatraju dohotkom, primanja na koja se ne plaća porez na dohodak...................................................................................................................................... 14

Tabela 3: Prihodi po osnovu zaposlenja: dobici koji podliježu oporezivanju i dobici koji ne podliježu oporezivanju ..................................................................................................... 18

Tabela 4: Dohodak od samostalne djelatnosti, poslovni prihodi, poslovni rashodi, rashodi koji se ne mogu odbiti ........................................................................................................ 23

Tabela 5: Prihodi i rashodi po osnovu imovine i imovinskih prava ......................................................................................................................................................................................................... 30

Tabela 6: Dobici od igara na sreću: pravni osnov, opšte odredbe, izuzeća, poreska osnovica, poreska stopa, način plaćanja poreza, novčana kazna..................................... 40

Tabela 7: Ostali prihodi – slučaj Srbije .................................................................................................................................................................................................................................................................. 44

Tabela 8: Poreski prekršaji – kaznene odredbe ................................................................................................................................................................................................................................................ 51

5

UVOD

Porez na dohodak fizičkih lica (građana) predstavlja jedan od najznačajnijih poreskih oblika. Po broju poreskih obveznika zauzima vodeće mjesto u odnosu na druge

poreske oblike, dok mu po svojoj finansijskoj izdašnosti pripada središnje mjesto.1 To je elastičan i bilansno predvidljiv porez, koji je pogodan za realizaciju fiskalnih

i ekstrafiskalnih ciljeva oporezivanja.2

Poreski sistemi na dohodak mogu biti: 1. Cedularni sistem (engleski, analitički) – gdje svaki prihod fizičkog lica bez obzira na to po kojem osnovu je stečen, treba oporezovati odvojeno, primjenom

odgovarajućeg poreza, po pravilu proporcionalnim stopama; 2. Globalni ili sintetički sistem (germanski, jedinstveni) – sve prihode koje ostvari poreski obveznik treba oporezovati jednim sveobuhvatnim porezom čija

stopa po pravilu treba da bude progresivna; 3. Mješoviti sistem (romanski) – u čijoj je osnovi cedularno oporezivanje na koje se nadovezuje komplementarni porez na ukupan prihod koji se plaća na kraju

godine ako se ostvare ukupni prihodi preko nekog zakonom određenog iznosa.3 Osnovni elementi poreza na dohodak fizičkih lica (globalni sistem) su: poreski obveznik, poreska osnovica, poreska stopa i standardni i nestandardni odbici. U većini savremenih društava obveznik ovog poreza je pojedinac, dok je u nekim zemljama to porodica gdje se primjenjuju tri metode zajedničkog oporezivanja: metoda diobe dohotka, metoda porodične kvote i metoda dvostrukih poreskih ljestvica.4 Poresku osnovicu poreza na dohodak građana čini zbir neto prihoda konkretnog fizičkog lica iz svih izvora. Zakonska rješenja pojedinih zemalja propisuju i vrste prihoda koje se ne oporezuju a oni su uglavnom socio-političke prirode. Prihodi koji podliježu ovom porezu mogu da budu od radnog odnosa, od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, prihodi od kapitala i slično. U većini savremenih poreskih sistema poreske stope su progresivne, odnosno imaju za cilj da omoguće ravnomjerniju raspodjelu poreskog tereta među poreskim obveznicima.5

Cilj ovog istraživačkog rada je predstavljanje pojedinih zakonskih rješenja u vezi sa sistemom poreza na dohodak građana u četiri jedinice istraživanja: Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), Hrvatskoj i Srbiji koja su predviđena zakonom o porezu na dohodak građana, odnosno fizičkih lica. Drugim riječima, istraživački rad obuhvata sljedeće elemente ovog poreza: poreski obveznik, fizička lica koja ne podliježu oporezivanju, poreski period, poreska osnovica, poreska stopa, primanja koja se ne smatraju dohotkom, primanja na koja se ne plaća porez na dohodak, prihode koji podliježu oporezivanju, odnosno - dohodak po osnovu zaposlenja, uključujući dobitke koji podliježu oporezivanju i dobitke koji ne podliježu oporezivanju/poreska oslobođenja (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija); dohodak od samostalne djelatnosti, tj. njegov sadržaj, poslovne prihode, poslovne rashode i rashode koji se ne mogu odbiti (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija); prihode i rashode po osnovu imovine (Crna Gora, FBiH i Hrvatska); prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija); prihode od kapitala (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija); kapitalne dobitke i gubitke (Crna Gora, Hrvatska i Srbija); dobitke od igara na sreću (Crna Gora, FBiH i Srbija)6, dohodak od osiguranja, odnosno ostale prihode (Hrvatska i Srbija); lični odbitak i poreski gubitak (Hrvatska, FBiH), kao i poreske prekršaje. U skladu sa prirodom i karakterom obrađenih podataka, navedeni elementi poreza na dohodak građana predstavljeni su u nastavku rada kako u formi uporednog tabelarnog prikaza, tako i i u narativnoj formi.

1Predrag Goranović, Javne finansije – Priručnik za polaganje stručnog ispita, Podgorica: Uprava za kadrove CG, 2008, str. 22. 2 Marko Radičić, Božidar Raičević, Javne finansije: teorija i praksa. Beograd: DATA STATUS, 2008, str. 117. 3 Ibid, str. 117. Goran Danilović, Javne finansije – priručnik za polaganje stručnog ispita str. 25. 4 Marko Radičić, Božidar Raičević, Javne finansije: teorija i praksa. Beograd: DATA STATUS, 2008, str. 119. 5Ibid, str. 112. 6 U Hrvatskoj je porez na dobitke od igara na sreću definisan Zakonom o igrama na sreću.

6

1. GLAVNI NALAZI ISTRAŽIVANJA

U svim zemljama obuhvaćenim u istraživačkom radu način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica regulisan je posebnim zakonom, odnosno Zakonom o porezu na dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine i Hrvatskoj, Zakonom o porezu na dohodak građana u Srbiji i Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori. Poreski obveznik poreza na dohodak u Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvatskoj i Srbiji je rezidentno i nerezidentno lice koje ostvaruje dohodak iz zakonom utvrđenih izvora. Prema zakonskom rješenju, u Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine i Hrvatskoj, kada dva ili više fizičkih lica zajednički ostvaruju dohodak, poreski obveznik je svako od tih lica, srazmjerno udjelu u dohotku koji je ostvarilo. Takođe, u Hrvatskoj poreski obveznik je i nasljednik svih poreskih obaveza koje proizlaze iz dohotka koji je ostavilac ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istovremeno i poreski obveznik za dohodak koji proizlazi iz naslijeđenih izvora dohotka. Zakon u Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine i Hrvatskoj propisuje da porez na dohodak, a u Srbiji konkretno porez na zarade ne plaćaju članovi stranih diplomatskih misija, konzularnih predstavništava i njihovih domaćinstava ako nijesu državljani date zemlje domaćina, funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija; počasni konzuli stranih država za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za vršenje konzularnih funkcija; funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje međunarodnih organizacija ako nijesu državljani ili nemaju prebivalište u datoj zemlji domaćinu. Oporezivanju ne podliježu fizička lica - rezidenti Federacije BiH koja se nalaze u radnom odnosu sa Kancelarijom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Prihodi koji podliježu oporezivanju u Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvatskoj i Srbiji su: lična primanja, odnosno prihodi od nesamostalne djelatnosti, prihodi od samostalne djelatnosti, prihodi od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine i prihodi od kapitala. U Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine i Hrvatskoj porez se plaća na dohodak od imovine. Takođe, u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji oporezivanju podliježu kapitalni dobici i gubici. U skladu sa zakonskim rješenjima obuhvaćenim zakonom o porezu na dohodak građana u Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine i Srbiji izvori dohotka na koji se plaća porez predstavljaju i dobici od igara na sreću.7 U Hrvatskoj i Srbiji oporezivanju podliježe i dohodak od osiguranja, odnosno ostali prihodi.

U Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine i Hrvatskoj poreski period za koji se obračunava porez je kalendarska godina. U Crnoj Gori poreski period može biti kraći od kalendarske godine u slučaju prestanka ili otpočinjanja djelatnosti u toku godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine poreski period može biti kraći od kalendarske godine u slučaju da rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto ili ukoliko rezident dobija ili gubi svojstvo poreskog obveznika a u Hrvatskoj takođe ako rezident tokom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno8, te usljed rođenja ili smrti poreskog obveznika. U ovim slučajevima, u Federaciji Bosne i Hercegovine i Hrvatskoj prava iz zakona računaju se u korist poreskog obveznika za cijele mjesece. U Crnoj Gori, osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka. Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu. U Federaciji Bosne i Hercegovine, osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreskom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nužni za sticanje tog prihoda i lični odbitak). Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja isplaćeni dohodak. U Hrvatskoj, osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos oporezivih prihoda, koje rezident ostvari u zemlji i u inostranstvu (načelo

7U Hrvatskoj je porez na dobitke od igara na sreću definisan Zakonom o igrama na sreću. 8U ovim slučajevima poreski period obuhvata period u kojem je fizičko lice bilo rezident ili nerezident.

7

svjetskog dohotka), a umanjen za lični odbitak definisan zakonom. Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos oporezivih prihoda, koje nerezident ostvari u zemlji, a umanjen za lični odbitak utvrđen zakonom, odnosno umanjen za lični odbitak utvrđen zakonom za fizička lica koje su rezidenti država članica Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora, osim Republike Hrvatske, u skladu sa zakonom. U Srbiji, poreska osnovica je definisana za svaku vrstu prihoda. Osnovicu poreza na zarade čini isplaćena, odnosno ostvarena zarada.9 Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti je oporeziva dobit, ako Zakonom nije drukčije određeno. Oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine čini razlika između bruto prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. Oporezivi prihod od kapitala čini novčani ili nenovčani iznos ostvarenog prihoda. Oporezivi prihod na koji se plaća porez na kapitalni dobitak čini kapitalni dobitak utvrđen zakonom. Oporezivi prihod od izdavanja u zakup pokretnih stvari utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda od 20%. Oporezivi prihod od igra na sreću predstavlja svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću, osim onih oslobođenih Zakonom. Oporezivi prihod od osiguranja lica predstavlja vrijednost isplaćene naknade za osiguranja lica umanjenu za iznos novčanih sredstava uplaćenih po osnovu premija osiguranja, ako nije izuzeta od oporezivanja u skladu sa Zakonom. Oporezivi prihod za primanja sportista i sportskih stručnjaka utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda u visini od 50%. Oporezivi prihod za druge prihode10 čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%. Stopa poreza na dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori iznosi 9% od poreske osnovice, izuzev na bruto lična primanja iznad 720 eura koja se oporezuju po stopi od 13% , dobitke od igara na sreću koji se oporezuju po stopi od 15% i prihoda od kamata koje se oporezuju po stopi od 5%. U Federaciji BiH porez na dohodak plaća se po stopi od 10%, u Hrvatskoj 12% na poresku osnovicu do visine 290 eura, po stopi od 25% na razliku poreske osnovice između 290 eura i 1.741 eura, te po stopi od 40% na poresku osnovicu iznad 1.741 eura. U Srbiji poreska stopa zavisi od vrste prihoda. Zarada (izuzev premija svih vidova dobrovoljnog osiguranja i penzijskog doprinosa u dobrovoljni penzijski fond) i prihod od samostalne djelatnosti se oporezuju po stopi od 10%. Prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine se oporezuje po stopi od 20%, a prihodi od kapitala po stopi od 15%, izuzev prihoda od izdavanja sopstvenih nepokretnosti koji se oporezuju po stopi od 20%. Kapitalni dobitak se oporezuje po stopi od 15%, a ostali prihodi po stopi od 20%, izuzev prihoda od osiguranja lica koji se oporezuju po stopi od 15%. U Crnoj Gori, Federaciji BiH i Hrvatskoj dohotkom se, inter alia, ne smatraju prihodi ostvareni po osnovu: dječijeg dodatka i posebne pomoći za opremu novorođene djece, socijalne pomoći, nasljeđa i poklona, državnih nagrada ustanovljenih zakonom, nagradnih igara, penzija, pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda. Takođe, zakonska rješenja u vezi sa porezom na dohodak građana svih zemalja koje su predmet istraživanja propisuju i primanja na koja se ne plaća porez na dohodak uključujući naknade za vrijeme nezaposlenosti, nagrade i stipendije učenicima i studentima do određenih iznosai sl. Ove odredbe Zakona o porezu na dohodak građana Srbije obuhvataju odrđena primanja koja se ne smatraju prihodom prema zakonima ostale tri jedinice istraživanja, uključujući: dječiji dodatak, penzije, organizovanu humanitarnu i socijalnu pomoć, pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda i sl.

U Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvatskoj i Srbiji oporezuje se zarada zaposlenog u skladu sa propisima kojima se uređuje radni odnos, primanja po osnovu naknada i druga primanja koja poslodavac pored zarade isplaćuje zaposlenom, iznad propisanih iznosa , kao i druga primanja po osnovu i u vezi sa radnim odnosom. U Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine oporezuje se plata koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba. U Crnoj Gori i Hrvatskoj dobici na koje se plaća porez na dobit predstavljaju i primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, odnosno lokalne uprave. U Hrvatskoj se, između ostalog, određene penzije smatraju dobicima od nesamostalnih usluga i podliježu oporezivanju. Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije detaljno propisuju prihode koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti, dok Zakon o porezu na dohodak građana Srbije propisuje i poreske olakšice za zapošljavanje novih lica i lica sa invaliditetom.11

9 Za više informacija u vezi sa poreskom osnovicom na zaradu vidjeti fusnote 31, 32, 34 i 36. 10 Izuzetno od ovog, oporezivi prihod za prihode koje fizičko lice ostvari izdavanjem nepokretnosti u podzakup čini bruto prihod umanjen za plaćenu zakupninu. Oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno plodova i ljekovitog bilja, čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 90%. 11 Za više informacija vidjeti tabelu br. 3.

8

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od privredne djelatnosti i djelatnosti srodnih privrednoj (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija), slobodnih zanimanja, odnosno samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, inženjera, arhitekata, naučnika, književnika, novinara, umjetnika i sl. (Crna Gora, FBiH i Hrvatska), prihod ostvaren pružanjem profesionalnih i intelektualnih usluga (Crna Gora i Srbija), prihod od poljoprivrede i šumarstva (Crna Gora, FBiH, Hrvatska i Srbija) i drugih samostalnih djelatnosti. Takođe, zakonska rješenja u Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvatskoj i Srbiji definišu poslovne prihode, poslovne rashode i rashode koji se ne mogu odbiti. Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica Crne Gore propisuje poreska oslobođenja kada je riječ o porezu na dohodak od samostalne djelatnosti12. Osim toga, u skladu sa zakonima zemalja koje su predmet istraživanja oporezuje se prihod ostvaren od izdavanja u zakup imovine (Crna Gora, FBiH), prihod ostvaren otuđenjem nekretnina i imovinskih prava (FBiH i Hrvatska), prihodi od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija).13 Zakon o porezu na dohodak građana Srbije sadrži zakonske odredbe koje detaljno definišu prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine. Dohodak od imovine u Hrvatskoj se utvrđuje i po osnovi dobitka od otuđenja posebnih vrsta imovine, odnosno otpada. Pored prihoda, zakonodavstvo jedinica istraživanja utvrđuje i rashode po osnovu imovine (Crna Gora, FBiH, Hrvatska) i imovinskih prava (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija).

Prihodom od kapitala smatraju se prihod od kamata (Crna Gora, FBiH, Hrvatska, Srbija), dividendi i učešća u dobiti (Crna Gora i Srbija), prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti (Srbija), odnosno prihodi od korišćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika kapitala za njihove privatne potrebe (Crna Gora), prinos od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda (Srbija), udjeli od dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu ili akcijama (Crna Gora), izuzimanja imovine i korišćenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcionom kupovinom vlastitih akcija, a koji su ostvareni u poreskom periodu (Hrvatska). U Federaciji Bosne i Hercegovine prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju su i prihodi ostvareni od isplaćenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog, penzijskog) koji je ušteđen od premija na koje korisniku osiguranja nijesu obračunati i plaćeni obvezni doprinosi i porez na dohodak. Kapitalnim dobitkom u Crnoj Gori smatra se prihod ostvaren prodajom imovine i to nepokretnosti, udjela u pravnom licu i hartija od vrijednosti. U Hrvatskoj, dohotkom od kapitala smatraju se kapitalni dobici koji čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno dobitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti finansijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. U Srbiji kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene prava, udjela i hartije od vrijednosti i njihove nabavne cijene.

Dohodak od igara na sreću u Crnoj Gori je definisan Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonom o porezu na dohodak, u Srbiji Zakonom o porezu na dohodak građana, a u Hrvatskoj Zakonom o igrama na sreću. Izuzeci od plaćanja poreza na dobitke od igara na sreću u Federaciji BiH su dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 511,2 eura; dobitak čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 51 euro; i dobitak nagrada osvojenih, odnosno dobijenih za pokazano znanje u novcu, stvarima i/ili pravima osvojene na kvizovima i sličnim takmičenjima. U Hrvatskoj porez na dobitke od igara na sreću se ne primjenjuje na dobitke od lutrijskih igara do iznosa od približno 100 eura, a u Srbiji na pojedinačno ostvaren dobitak do iznosa od 91 euro i ostvaren dobitak od igara koje se priređuju u igračnicama (kazinima) i na automatima. Porez na dobitke od igara na sreću u Crnoj Gori plaća se po stopi od 15%, u Federaciji BiH porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća se po odbitku primjenom stope 10%, bez prava na umanjenje osnovice za lične odbitke, u Hrvatskoj porez na dobitke od igara klađenja i lutrijskih igara plaća se po istoj stopi od 15% na dobitke iznad 1.318 eura do 3.945 eura, po stopi od 20% na dobitke

12 Za više informacija vidjeti tabelu br. 4. 13 Za više informacija vidjeti tabelu br. 5.

9

iznad 3.945 eura do 65.909,6 eura, a po stopi od 30% na dobitke iznad 65.909,6 eura . Razliku predstavlja to što se porez na dobitke od igara klađenja plaća po stopi od 10% na dobitke do 1.318 eura, dok se porez na dobitke od lutrijskih igara plaća po istoj stopi na dobitke iznad 99 eura do 1.318 eura. Osim toga, Zakon o porezu na dohodak građana Srbije i Zakon o porezu na dohodak Hrvatske definišu i druge vrste prihoda kao izvora dohotka građana koji podliježe oporezivanju uključujući prihode od osiguranja lica, prihode sportista itd.

U Federaciji Bosne i Hercegovine rezidentnim poreskim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka, umanjuje za osnovni lični odbitak u visini od 1.840,34 eura za poreski period za koji postoji obaveza plaćanja poreza. U Hrvatskoj rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka, umanjuje za osnovni lični odbitak u visini od 344 eura i to za svaki mjesec poreskog perioda za koji se utvrđuje porez. Takođe, Zakon o porezu na dohodak Hrvatske utvrđuje oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove porodice smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branioca iz Domovinskog rata, olakšice za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara, kao i podsticaje za zapošljavanje i podsticaje za istraživanje i razvoj.

10

2. PRAVNI OSNOV, PORESKI OBVEZNIK, PREDMET OPOREZIVANJA, PORESKI PERIOD, PORESKA OSNOVICA I PORESKA STOPA

Tabela 1: Pravni osnov, poreski obveznik, predmet oporezivanja, poreski period, poreska osnovica i poreska stopa Zemlja Pravni osnov Poreski obveznik Fizička lica koja

ne podliježu oporezivanju Prihodi koji

podliježu oporezIvanju

Poreski period Poreska osnovica Poreska stopa

Crn

a G

ora

Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica14

Poreski obveznik poreza na dohodak je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz zakonom utvrđenih izvora. Kada dva ili više fizičkih lica zajednički ostvaruju dohodak, poreski obveznik je svako od tih lica, srazmjerno udjelu u dohotku koji je ostvarilo.15

Porez na dohodak ne plaćaju sljedeća lica:

- članovi stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori i članovi njihovih domaćinstava, ako nijesu državljani Crne Gore;

- članovi konzularnih predstavništava kao i članovi njihovih domaćinstava, ako nijesu državljani Crne Gore;

- funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija (UN) i njenih specijalizovanih agencija;

- počasni konzuli stranih država, ali samo za primanja dobijena od države koja ih je imenovala za obavljanje funkcije počasnog konzula;

- funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje međunarodnih organizacija ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju prebivalište u Crnoj Gori.

Porez na dohodak plaća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti zakonom. Izvore prihoda čine prihodi ostvareni po osnovu:

- ličnih primanja; - samostalne

djelatnosti; - imovine i imovinskih

prava; - kapitala; - kapitalnih dobitaka; - dobitaka od igara na

sreću. Dohodak predstavlja zbir oporezivih prihoda ostvarenih u poreskom periodu.

Poreski period za koji se obračunava porez na dohodak je kalendarska godina, osim u slučaju prestanka ili otpočinjanja djelatanosti u toku godine. Porez na dohodak se obračunava nakon isteka kalendarske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza prema poreskoj osnovici ostvarenoj u tom periodu.

Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka. Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu.

Stopa poreza na dohodak iznosi 9% od poreske osnovice. Izuzetno od ovog pravila, na lična primanja koja su iznad 720 eura mjesečno u bruto iznosu, stopa poreza na dohodak iznosi 13%. Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 15%. Porez na prihode od kapitala obračunava se po stopi od 9%. Izuzetno od ovog, stopa poreza na prihode od kamata koje se isplaćuju nerezidentu iznosi 5%.

F

ed

era

cija

Bo

sna

e i

H

erc

eg

ov

ina

e

Zakon o porezu na dohodak16

Poreski obveznik je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, odnosno: - rezident koji ostvaruje

dohodak na i izvan teritorije Federacije;

- nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije;

Obavezi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak ne podliježu sljedeća fizička lica koja imaju prebivalište na teritoriji Federacije:

- šefovi stranih diplomatskih misija;

- osoblje stranih diplomatskih misija i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko nijesu državljani Bosne i Hercegovine.

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje poreski obveznik ostvari od:

- nesamostalne djelatnosti;

- samostalne djelatnosti;

- imovine i imovinskih prava;

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu, odnosno poreski period.

Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

14 Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 65/01 od 31.12.2001, 12/02 od 15.03.2002, 37/04 od 04.06.2004, 29/05 od 09.05.2005, 78/06 od 22.12.2006, 04/07 od 24.01.2007, 86/09 od 25.12.2009, 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011, 14/12 od 07.03.2012, 06/13 od 31.01.2013, 62/13 od 31.12.2013, 60/14 od 31.12.2014) 15Rezidentno fizičko lice je fizičko lice koje: na teritoriji Crne Gore ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa; boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini. Rezident Crne Gore je i fizičko lice koje je upućeno izvan Crne Gore radi obavljanja posla za fizičko ili pravno lice rezidenta Crne Gore ili za međunarodnu organizaciju. 16 Zakon o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 07/13, 65/13) http://www.pufbih.ba/sr/propisi/zakoni/zakon-o-porezu-na-dohodak (5.5.2015)

11

Zemlja Pravni osnov Poreski obveznik Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju

Prihodi koji podliježu

oporezivanju

Poreski period Poreska osnovica Poreska stopa F

ed

era

cija

Bo

sne

i H

erc

eg

ov

ine

- nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji Federacije;

- nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv po ovom Zakonu.

Kada više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak, poreski obveznik je svako fizičko lice posebno i to za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku.17

- šefovi stranih konzulata i konzularni funkcioneri ovlašćeni da vrše konzularne funkcije i članovi njihovih domaćinstava ukoliko nijesu državljani Bosne i Hercegovine;

- funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija, ukoliko nijesu državljani Bosne i Hercegovine;

- profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ako su ta lica pripadnici države koja ih je odaslala;

- počasni konzuli stranih država za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za vršenje konzularnih funkcija ako nijesu državljani Bosne i Hercegovine;

- fizička lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, ukoliko nijesu državljani Bosne i Hercegovine i to na dohodak koji ostvare od svoje države ili međunarodne organizacije po osnovu plate i drugih nadoknada za svoju diplomatsku, konzularnu i druge aktivnosti.

Oporezivanju ne podliježu fizička lica - rezidenti Federacije koja se nalaze u radnom odnosu sa Kancelarijom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

- ulaganja kapitala;

- učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.

Poreski period može biti kraći od kalendarske godine u slučaju ako:

- rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto,

- prema ovom Zakonu, postaje ili prestaje rezidentu svojstvo poreskog obveznika.

U ovim slučajevima prava iz ovog Zakona računaju se u korist poreskog obveznika za cijele mjesece.

(1) Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreskom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nužni za sticanje tog prihoda i lični odbitak).

(2) Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja isplaćeni dohodak. Prihodi i rashodi na osnovu kojih se utvrđuje oporezivi dohodak utvrđuju se po principu blagajne.

17Rezidentom Federacije BiH smatra se: fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji Federacije; fizičko lice koje na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreskom periodu; i fizičko lice koje ima prebivalište u Federaciji, a po osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine. Rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije. Nerezidentom, u smislu ovoga Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koje na teritoriju Federacije boravi manje od 183 dana. Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrovana.

12

Zemlja Pravni osnov Poreski obveznik Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju

Prihodi koji podliježu

oporezivanju

Poreski period Poreska osnovica Poreska stopa H

rva

tsk

a

Zakon o porezu na dohodak18

Poreski obveznik je fizičko lice koje ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak, poreski obveznik je svako fizičko lice posebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Poreski obveznik je i nasljednik svih poreskih obaveza koje proizlaze iz dohotka koji je ostavilac ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istovremeno i poreski obveznik za dohodak koji proizlazi iz naslijeđenih izvora dohotka.19

Fizička lica koja u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:

- šefovi stranih diplomatskih misija akreditovanih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje stranih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže porodice, ako ti članovi nijesu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

- šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni funkcioneri, te članovi njihove uže porodice, ako ti članovi nijesu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

- funkcioneri Organizacije Ujedinjenih Nacija i njihovih specijalizovanih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,

- fizička lica zaposlena kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizička lica zaposlena kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nijesu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

- počasni konzularni funkcioneri stranih konzulata u Republici Hrvatskoj za dobitke koje ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova

Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona jeste:

- dohodak od nesamostalnog rada,

- dohodak od samostalne djelatnosti,

- dohodak od imovine i imovinskih prava,

- dohodak od kapitala, - dohodak od

osiguranja, - drugi dohodak.

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu, odnosno poreski period. Poreski period može biti kraći od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

- ako rezident tokom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, poreski period obuhvata period u kojem je fizičko lice bilo rezident ili nerezident,

- rođenja ili smrti poreskog obveznika. U ovim slučajevima prava iz ovoga Zakona računaju se u korist poreskog obveznika za cijele mjesece.

Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u zemlji i u inostranstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za lični odbitak definisan Zakonom. Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u zemlji, a umanjen za lični odbitak utvrđen Zakonom, odnosno umanjen za lični odbitak utvrđen Zakonom za fizička lica koje su rezidenti država članica Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora, osim Republike Hrvatske, u skladu sa ovim Zakonom.20

Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na poresku osnovicu do visine 290 eura, po stopi od 25% na razliku poreske osnovice između 290 eura i 1.741 eura, te po stopi od 40% na poresku osnovicu iznad 1.741 eura.21 Navedeni porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu

18 Zakon o porezu na dohodak ('Narodne novine' br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14) http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro2(6.5.2015) 19Rezident je fizičko lice koje u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Rezident je i fizičko lice koje u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima platu. Nerezident je fizičko lice koje u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona. 20Dohodak od samostalne djelatnosti, koji rezident ostvari u zemlji i inostranstvu, a nerezident u zemlji, umanjuje se: za iznos plata novozaposlenih lica definisan Zakonom,.za iznos državne podrške za obrazovanje i obuku, te iznos podrške male vrijednosti za izvođenje praktične nastave u sistemu vezanih obrta prema posebnim propisima, . za iznos izdataka za istraživanje i razvoj definisanih Zakonom, i. za preneseni gubitak definisan Zakonom, nakon navedenih umanjenja, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti ostvario u zemlji i inostranstvu, a nerezident u zemlji. 211 EUR = 7,57 HRK, 8.5.2015. http://www.oanda.com/currency/converter/

13

Zemlja Pravni osnov Poreski obveznik Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju

Prihodi koji podliježu

oporezivanju

Poreska osnovica i poreska stopa S

rbij

a

Zakon o porezu na dohodak građana22

Obveznik poreza na dohodak građana je rezident Republike Srbije i fizičko lice koje nije rezident23, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi.

Obaveze plaćanja poreza na zarade ostvarene za rad u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama, odnosno kod predstavnika ili službenika takvih predstavništava ili organizacija, oslobođeni su: 1) šefovi stranih diplomatskih misija akreditovanih u Srbiji, osoblje stranih diplomatskih misija u Srbiji, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nijesu državljani ili rezidenti Republike; 2) šefovi stranih konzulata u Srbiji i konzularni funkcioneri ovlašćeni da obavljaju konzularne funkcije, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nijesu državljani ili rezidenti Republike; 3) funkcioneri Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija, stručnjaci tehničke pomoći Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija; 3a) funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje međunarodnih organizacija, ako nijesu državljani ili rezidenti Republike; 4) zaposleni u stranim diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, ako nijesu državljani ili rezidenti Republike; 5) počasni konzuli stranih država, za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija; 6) zaposleni kod navedenih lica, ako nijesu državljani ili rezidenti Republike.

Porezu na dohodak građana podliježu sljedeće vrste prihoda:

- zarade; - prihodi od

samostalne djelatnosti;

- prihodi od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;

- prihodi od kapitala; - kapitalni dobici; - ostali prihodi.24

Poreska osnovica i poreska stopa zavise od vrste prihoda. Osnovicu poreza na zarade čini isplaćena, odnosno ostvarena zarada.25 Zarada (izuzev premija svih vidova dobrovoljnog osiguranja i penzijskog doprinos u dobrovoljni penzijski fond) se oporezuje po stopi od 10%. Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti je oporeziva dobit, ako Zakonom nije drukčije određeno. Prihod od samostalne djelatnosti se, takođe, oporezuje po stopi od 10%. Oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine čini razlika između bruto prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. Prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine se oporezuje po stopi od 20%. Oporezivi prihod od kapitala čini novčani ili nenovčani iznos ostvarenog prihoda. Stopa poreza na prihode od kapitala iznosi 15%, izuzev prihoda od izdavanja sopstvenih nepokretnosti koji se oporezuju po stopi od 20%. Oporezivi prihod na koji se plaća porez na kapitalni dobitak čini kapitalni dobitak utvrđen Zakonom. Kapitalni dobitak se oporezuje po stopi od 15% Ostali prihodi: Oporezivi prihod od izdavanja u zakup pokretnih stvari utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda od 20%. Oporezivi prihod od igra na sreću predstavlja svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću, osim onih oslobođenih Zakonom. Oporezivi prihod od osiguranja lica predstavlja vrijednost isplaćene naknade za osiguranja lica umanjenu za iznos novčanih sredstava uplaćenih po osnovu premija osiguranja, ako nije izuzeta od oporezivanja u skladu sa Zakonom. Oporezivi prihod za primanja sportista i sportskih stručnjaka utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda u visini od 50%. Oporezivi prihod za druge prihode26 čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%. Izuzetno od ovog, oporezivi prihod za prihode koje fizičko lice ostvari izdavanjem nepokretnosti u podzakup čini bruto prihod umanjen za plaćenu zakupninu. Oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno plodova i ljekovitog bilja, čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 90%. Ostali prihodi se oporezuju po stopi od 20%, izuzev prihoda od osiguranja lica koji se oporezuju po stopi od 15%.

22 Zakon o porezu na dohodak građana Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon i 5/2015 - usklađeni din. izn.) http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dohodak_gradjana.html (8.5.2015) 23Rezident Republike Srbije je fizičko lice koje: na teritoriji Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili na teritoriji Republike, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 mjeseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini. Za određivanje boravka na teritoriji Republike, punim danom boravka u Republici smatraće se i boravak u dijelu dana, u bilo kojem periodu između 00 i 24 časa, osim dijela dana koji fizičko lice provede u tranzitu kroz Republiku. Fizičko lice koje u određenoj poreskoj godini nije boravilo na teritoriji Republike i koje u njoj ne ispunjava uslov da se smatra poreskim rezidentom po osnovu kriterijuma predviđenih Zakonom, neće se smatrati rezidentom Republike za tu poresku godinu. Fizičko lice koje nije bilo rezident u godini koja prethodi godini dolaska u Republiku, neće se smatrati rezidentom za period prije dana kada je ono prvi put ušlo na teritoriju Republike, pod uslovom da u periodu godine koji prethodi danu prvog ulaska na teritoriju Republike ne ispunjava uslov da se smatra rezidentom po osnovu kriterijuma predviđenih Zakonom. Fizičko lice koje nije rezident u godini koja slijedi godini u kojoj je ono konačno napustilo Republiku neće se smatrati rezidentom za period godine koji slijedi danu konačnog napuštanja teritorije Republike pod uslovom da se u tom periodu ne može smatrati rezidentom Republike po osnovu kriterijuma predviđenih Zakonom. Fizičko lice koje u momentu prvog ulaska na teritoriju Republike zna da će ispuniti uslove predviđene Zakonom, smatraće se rezidentom počev od momenta kada je prvi put ušlo na teritoriju Republike. Nezavisno od uslova predviđenih Zakonom, rezident Republike je i fizičko lice koje je iz Republike upućeno u drugu državu radi obavljanja poslova u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike, odnosno obavljanja poslova za Republiku u međunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja djelatnosti u tom ili bilo kojem drugom diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike, odnosno međunarodnoj organizaciji. 24Navedeni prihodi oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na drugi način. 25Za više informacija u vezi sa poreskom osnovicom na zaradu vidjeti fusnote 31,32,34 i 36. 26Za više informacija vidjeti tabelu br 7.

14

3. PRIMANJA KOJA SE NE SMATRAJU DOHOTKOM I PRIMANJA NA KOJA SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

Tabela 2: Primanja koja se ne smatraju dohotkom, primanja na koja se ne plaća porez na dohodak Zemlja Prihodi koji se ne smatraju dohotkom Primanja na koja se ne plaća porez na dohodak

Crn

a G

ora

Dohotkom se ne smatraju prihodi ostvareni po osnovu: - propisa o pravima invalida; - dječijeg dodatka i posebne pomoći za opremu novorođene djece; - osnovnih prava iz oblasti socijalne zaštite; - pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda ili

drugih vanrednih događaja; - naknade iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade zarada; - nasljeđa i poklona; - organizovane socijalne i humanitarne pomoći; - državnih nagrada ustanovljenih zakonom; - penzija, osim penzija ostvarenih u skladu sa zakonom kojim se uređuju

zarade državnih i javnih funkcionera i invalidnina; - nagradnih igara; - osiguranja stvari, života i imovine.

(1) Porez na dohodak ne plaća se na naknade po osnovu ličnih primanja, odnosno naknade za povećane troškove zaposlenih do iznosa utvrđenog propisom Vlade Crne Gore, i to: - dnevnica za službeno putovanje u zemlji; - troškova prevoza sopstvenim vozilom u službene svrhe. (2) Porez na dohodak ne plaća se na primanja ostvarena po osnovu: - dnevnica za službena putovanja u inostranstvo do iznosa propisanog za korisnike državnog budžeta; - naknade za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak) do 100€ mjesečno, ako nije

obezbijeđen smještaj i ishrana; - naknade za odvojeni život od porodice do 100€ mjesečno; - solidarne pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog radnika do 1.500€; - solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili

člana njegove uže porodice do 1.000€; - otpremnine kod odlaska u penziju do 1.000€; - otpremnine zbog prekida radnog odnosa usljed tehnološkog viška do najnižeg iznosa utvrđenog zakonom

kojim se uređuje radni odnos; - stipendija i kredita učenika i studenata do 200€ mjesečno; - nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i

osvojenih na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema; - školarine ili drugog dokumentovanog izdatka za školovanje zaposlenog, ako se radi o školovanju i stručnom

usavršavanju koje je u vezi sa djelatnošću poslodavca; - naknada za ishranu - hranarinu koju sportistima amaterima isplaćuju sportski klubovi do 300€ mjesečno; - naknada za vrijeme nezaposlenosti isplaćenih na teret vanbudžetskih fondova; - naknada štete zbog posljedica nesreće na radu, prema odluci suda ili sudskom poravnanju, ako je naknada

određena u jednokratnom iznosu; - sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata; - poklona djeci zaposlenog starosti do 15 godina do 50€ godišnje po djetetu; - jubilarnih nagrada za: - 10 godina rada do 100€ - 20 godina rada do 200€ - 30 godina rada do 300€ - 40 godina rada do 400€; - naknada koje se isplaćuju pripadnicima Vojske Crne Gore i drugim licima koja su upućena u međunarodne

snage, mirovne misije i druge aktivnosti u inostranstvu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upotreba jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i učešće pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu do iznosa koji propisuje Vlada.

15

Zemlja Prihodi koji se ne smatraju dohotkom Primanja na koja se ne plaća porez na dohodak F

ed

era

cija

Bo

sne

i H

erc

eg

ov

ine

Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom su:

- prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava (dividende ili udjeli);

- penzija rezidenta, bilo da je stečena u inostranstvu ili u Bosni i Hercegovini; - pomoći i druga primanja ostvarena po osnovu posebnih propisa o pravima

ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plate;

- socijalne pomoći, primanja odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nijesu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem;

- dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenog djeteta;

- nasljeđe i pokloni, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima;

- prihodi od prodaje imovine koja je korišćena u lične svrhe; - nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;

- isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na imovini, u iznosu koji je upotrebljen za zamjenu ili popravku oštećene imovine;

- nagrade osvojene, odnosno dobijene za pokazano znanje u novcu, stvarima i/ili pravima osvojene na kvizovima i sličnim takmičenjima;

- prihodi zaposlenog po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedan poreski period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr);

- nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr, koje dodjeljuju državni organi povodom obilježavanja značajnih datuma;

- dobici u novcu, stvarima, pravima ili uslugama koji su ostvareni učestvovanjem u igrama na sreću i/ili u nagradnim igrama, a na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima.

Porez na dohodak ne plaća se na: - prihode po osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret

vanbudžetskog fonda;

- prihode invalidnih lica koja su zaposlena u privrednom društvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida;

- prihode po osnovu naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljene neimovinske štete;

- prihode po osnovu naknada šteta zaposlenima po osnovu posljedica nesreće na radu;

- prihode po osnovu nagrada članovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehničko-tehnološke inovacije;

- naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne u vaspitno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;

- mjesečne prihode po osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom školovanju, a najviše do iznosa od 75% prosječne neto plate po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku;

- prihode koje ostvare učenici i studenti preko udruženja učenika i studenata u toku jedne kalendarske godine, do iznosa četiri mjesečne prosječne plate zaposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku;

- nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organizovanim školskim i visokoškolskim takmičenjima do visine dvije prosječne neto plate po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku;

- dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 511,2 eura;27

- naknade plata isplaćene licima za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposleni nije kriv;

- prihode po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim udruženjima, bankovnim računima (žiro-račun, devizni računi, i dr.) i kamate na državne obveznice;

- prihode po osnovi zateznih kamata na isplaćene plate i razlike plata po odlukama mjerodavnih sudova;

- prihode fizičkih lica po osnovi isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovi dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriju Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.

271 EUR= 1,95 KM, 5.5.2015. http://www.oanda.com/currency/converter

16

Zemlja Prihodi koji se ne smatraju dohotkom Primanja na koja se ne plaća porez na dohodak H

rva

tsk

a

1) Dohotkom se ne smatraju: 1. direktne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne penzije određene prema Zakonu o penzijskom osiguranju koje bi osigurano lice ostvarilo da je navršilo određenu starosnu dob i/ili određeni penzijski staž, te uplate sredstava u okviru programa penzijske rente prema posebnim propisima, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog penzionisanja, 2. porodične penzije koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o penzijskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branioca iz Domovinskog rata i članova njihovih porodica, 3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluvih, te svjetskim i evropskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom budžetu Republike Hrvatske i budžetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 4. dobici koje fizička lica ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih lica, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavku lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičkog lica, a pod uslovom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primaoca dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. (2) Dohotkom se ne smatraju ni: 2.1. dobici po posebnim propisima: 2.1.1. podrška zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova porodice smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branioca iz Domovinskog rata, 2.1.2. socijalne pomoći 2.1.3. dječiji dodatak i novčani dobici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju dobici po osnovi pomoći za novorođenče, odnosno pomoći za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih opštih akata i za koje su sredstva planirana u budžetima tih jedinica, 2.1.4. dobici lica sa invaliditetom, osim plata i penzija, 2.1.5. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda, 2.2. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, 2.3. nasljeđe i pokloni, 2.4. dobici od otuđenja lične imovine, osim od otuđenja posebnih vrsta imovine, tj. otpada, 2.5. odštete koje nijesu u vezi sa ekonomskom djelatnošću, 2.6. dobici ostvareni na nagradnim takmičenjima ili konkursima, raspisanim pod jednakim uslovima uz mogućnost učestvovanja svih lica i igrama na sreću prema posebnom zakonu, 2.7. novčani dodaci uz penziju koje penzionerima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih opštih akata i za koje su sredstva planirana u budžetima tih jedinica, 2.8. pomoći koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih opštih akata te pravna i fizička lica. (3) Dohotkom se ne smatraju ni dobici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Dobici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog penzijskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile poresko priznati izdatak. (4) Ako su dobici iz tačke 2. i 3. u vezi s ostvarivanjem dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka, smatraju se oporezivim dohotkom. (5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dobici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

Porez na dohodak ne plaća se na: 1)naknadu razlike plate za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, 2) naknadu plate pripadnicima civilne zaštite i drugim licima za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda, 3) naknadu plate za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obaveznih osiguranja, 4) nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i stažiranja do propisanog iznosa, 5) nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organizovanim školskim i univerzitetskih takmičenja, 6) dobitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko udruženja učenika i studenata, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa, 7) naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u toku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu, 8) naknade i nagrade koje osuđena lica primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za prevaspitanje, 9) dobitke radnika i fizičkih lica po osnovi naknada, podrške i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatioc dobitka, odnosno plate, do propisanih iznosa, 10) dobitke po osnovi naknada, podrške i nagrada lica koje obavljaju samostalne djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa, 11) dobitke po osnovi službenih putovanja fizičkih lica koje ne ostvaruju dobitke po osnovi nesamostalnog rada definisanog ovim Zakonom ili dobitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema ovom Zakonu, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa, 12) stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa, 13) stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i postdiplomaca te postdoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom budžetu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz budžeta Evropske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim školama, 14) sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportistima za njihovo sportsko usavršavanje, do propisanog iznosa, 15) sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, 16) nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportistima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa, 17) premije dobrovoljnog penzijskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, dobrovoljnom penzijskom fondu, koji je registrovan u skladu sa propisima koji uređuju dobrovoljno penzijsko osiguranje, do visine 66 eura za svaki mjesec poreskog perioda, odnosno ukupno do 793 eura godišnje, 18) stipendije studentima izabranima na javnim nadmetanjima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uslovima za redovno školovanje na visoko obrazovnim ustanovama koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju fondacije, ustanove i druge institucije registrovane u Republici Hrvatskoj za vaspitno-obrazovne ili naučno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu sa posebnim propisima, osnovane sa namjenom stipendiranja. 19) novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 20) dobitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Evropske unije putem tijela akreditovanih u skladu sa pravilima Evropske unije u Republici Hrvatskoj za sprovođenje aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Evropske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu sa finansijskom uredbom Evropske komisije, do propisanih iznosa, 21) dobitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Evropske unije i državnog budžeta Republike Hrvatske za sprovođenje mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila, 22) stipendije studenata na postdiplomskim studijima u skladu sa tačkama 12, 13. i 18. te dobitke, osim dobitaka oporezivih po Zakonu, koji se isplaćuju postdiplomacima, postdoktorantima, istraživačima i naučnicima u skladu sa tačkama 13. i 18. odnosno iz fondova i programa Evropske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i naučnih istraživanja, odobrenih na temelju javnih nadmetanja vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. Ministar finansija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste poresko priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvještaja o ostvarenim dobicima namijenjenih pokriću troškova.

17

Srb

ija

Primanja na koja se ne plaća porez na dohodak

Ne plaća se porez na dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu: 1) propisa o pravima ratnih invalida; 2) roditeljskog i dječijeg dodatka; 3) naknada za tuđu pomoć i negu i naknada za tjelesno oštećenje; 4) naknada za vrijeme nezaposlenosti; 5) materijalnog obezbjeđenja u skladu sa zakonom; 6) naknada iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade zarade (plate); 7) naknada iz osiguranja imovine, izuzev naknada iz osiguranja za izmaklu korist, kao i naknada iz osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije nadoknađena od štetnika; 8) naknada materijalne i nematerijalne štete, izuzev naknade za izmaklu korist i naknade zarade (plate), odnosno naknade za izgubljenu zaradu (platu); 9) pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika - do 521 eura28; 10) pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja; 11) organizovane socijalne i humanitarne pomoći; 12) stipendija i kredita učenika i studenata - u mjesečnom iznosu do 90 eura; 13) naknade za ishranu - hranarine koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport - u mjesečnom iznosu do 74 eura; 14) naknada i nagrada za rad osuđenih lica i maloljetnih počinilaca krivičnih djela u kazneno-popravnim ustanovama; 15) naknada i nagrada za rad pacijenata u psihijatrijskim ustanovama; 16) uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koje je privredno društvo dužno da plati za svog člana u skladu sa zakonom koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje; 17) penzija i invalidnina koje se ostvaruju po osnovu prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno vojnog osiguranja; 18) otpremnine kod odlaska u penziju - do iznosa koji je kao najniži utvrđen zakonom kojim se uređuje rad; 19) otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala potreba, u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi - do iznosa koji je utvrđen tim zakonom; 20) novčane naknade koja se isplaćuje licu kojem prestaje radni odnos u procesu racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju u skladu sa aktom Vlade kojim se utvrđuje program za rješavanje viška zaposlenih u procesu racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju - do iznosa utvrđenog tim programom, a za lica starija od 50 godina života - bez ograničenja iznosa; 21) naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici; 22) naknada koje se, u skladu sa propisima koji uređuju Vojsku Srbije, isplaćuju vojnicima na služenju vojnog roka, učenicima i kadetima vojnoškolske ustanove i licima na drugom stručnom osposobljavanju za oficire i podoficire; 23) naknade koje se, u skladu sa propisima koji uređuju unutrašnje poslove, isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja; 24) premija, subvencija, regresa i drugih sredstava koja se u svrhu podsticanja razvoja poljoprivrede, iz budžeta Republike, Autonomne pokrajine i lokalne samouprave plaćaju, odnosno isplaćuju na poseban namjenski račun nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast; 25) PDV nadoknade, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost, kao i naknada za prikupljanje i prodaju sekundarnih sirovina i otpada plaćenih na tekući račun prodavca; 26) nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema; 27) naknade troškova volontiranja koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje; 28) novčane pomoći fizičkim licima koja služe za liječenje u zemlji ili inostranstvu, u visini stvarnih troškova lečenja, dokumentovano računima zdravstvene ustanove koja je liječenje izvršila.

28 1€=120 RSD, 18.5.2015.http://www.oanda.com/currency/converter/

18

4. PRIHODI PO OSNOVU ZAPOSLENJA29

Tabela 3: Prihodi po osnovu zaposlenja: dobici koji podliježu oporezivanju i dobici koji ne podliježu oporezivanju Zemlja Dobici koji podliježu oporezivanju Dobici koji ne podliježu oporezivanju/ poreska oslobođenja

Crn

a G

ora

Ličnim primanjima30 smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu, koji su, u skladu sa Zakonom, upodobljeni sa radnim odnosom. Ličnim primanjima smatraju se naročito:

1) zarade, odnosno naknade zarada ostvarene u skladu sa propisima kojima se uređuje radni odnos;

2) primanja na osnovu naknada i druga primanja koja poslodavac pored zarade isplaćuje zaposlenom, iznad iznosa utvrđenog ovim zakonom;

3) naknade troškova za poslovna putovanja, ishranu i smještaj u vezi sa tim putovanjima, troškovi selidbe i naknada za upotrebu sopstvenog vozila u službene svrhe, iznad iznosa utvrđenog ovim zakonom;

4) primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, odnosno lokalne uprave;

5) primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda;

6) sva druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su upodobljena sa radnim odnosima (privremeni ili povremeni poslovi i dr.).

Takođe, ličnim primanjima smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda poreskog obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem.

Vidjeti tabelu br. 2

Federacija Bosne i Hercegovine

Prihodom31od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata koju zaposlenom isplaćuje poslodavac po osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protivuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za rad obavljen po njegovim upustvima, osim prihoda koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom.

Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su: 1) pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći

po osnovu povreda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposlenom ili članu njegove porodice, isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima;

2) hrana koju poslodavac obezbjeđuje zaposlenima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok, koja je utvrđena posebnim propisima;

29Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica Crne Gore prihode koje poreski obveznik ostvaruje od zaposlenja definiše kao lična primanja, Zakon o porezu na dohodak Federacije BiH i Zakon o porezu na dohodak Hrvatske kao prihod, odnosno dohodak od nesamostalne djelatnosti, a Zakon o porezu na dohodak građana Srbije kao zarade. 30Iznos ovih ličnih primanja predstavlja:

1) nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda i akcija; 2) cijena koja bi se postigla prodajom roba na tržištu; 3) naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti koje se čine obvezniku; 4) novčani iznos pokrivenih rashoda.

Oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja. 31Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to: doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

19

Zemlja Dobici koji podliježu oporezivanju Dobici koji ne podliježu oporezivanju/poreska oslobođenja F

ed

era

cija

Bo

sne

i H

erc

eg

ov

ine

Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:

1) dodatni prihodi po osnovu naknada, pomoći i sl. koje poslodavac isplati zaposlenima iznad iznosa utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak;

2) plate koje umjesto poslodavca isplati drugo lice; 3) zaostale plate odnosno razlike plata koje se odnose na protekle poreske

periode, a koje se zaposlenim ili bivšem zaposlenom isplaćuju u tekućem poreskom periodu na temelju sudske presude, osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti,

4) svi drugi prihodi po osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću. Koristi koje su primljene po osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to:

1) korišćenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe; 2) smještaj, hrana kao i korišćenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po

cijeni koja je niža od tržišne cijene; 3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od

tržišne kamatne stope; 4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca; 5) izmirivanje ili opraštanje dužničke obaveze od poslodavca.

3) smještaj koji poslodavac obezbjeđuje zaposlenom na mjestu gdje se obavlja djelatnost ako je neophodno korišćenje smještaja za zaposlenog radi obavljanja radnog zadatka;

4) smještaj i plaćanje troškova smještaja osiguranog za javne funkcionere zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inostranstvu i druge naknade isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima;

5) poklon(i) koje poslodavci daju zaposlenom jedanput ili više puta u toku poreskog perioda povodom državnih i/ili vjerskih praznika ili jubileja firme, čija ukupna vrijednost nije viša od 30% prosječne mjesečne neto plate isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku;

6) otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom.

Hrv

ats

ka

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između dobitaka ostvarenih u poreskom periodu u skladu sa Zakonom i izdataka nastalih u istom periodu, odnosno uplaćenih doprinosa za obavezna osiguranja iz dobitka. Dobici po osnovi nesamostalnog rada (platom) smatraju se:

1) svi dobici koje poslodavac u novcu ili u naturi32 isplaćuje ili daje radniku33 po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

- plata koju poslodavac isplaćuje radnicima u vezi sa sadašnjim radom, prošlim radom po osnovi prošlog radnog odnosa ili budućeg rada po osnovu sadašnjeg radnog odnosa,

- dobici po osnovi naknada, pomoći, nagrada i drugog koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,

- plata koju radniku umjesto poslodavca isplati drugo lice, - premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovu životnog

osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga penzijskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine,

- svi drugi dobici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos.

Dobicima od nesamostalnog rada ne smatraju se dobici koje poslodavac i isplatioc dobitka odnosno plate omogućava radnicima i fizičkim licima koja ostvaruju dobitke u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatioca dobitka, odnosno plate, a posebno: 1) uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu, 2) posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili

isplatioca dobitka odnosno plate, 3) obavezni ljekarski pregledi prema posebnim propisima, 4) sistematski kontrolni ljekarski pregledi ako su omogućeni svim radnicima

i fizičkim licima koja ostvaruju dobitke, 5) obrazovanje i obuke koje su u vezi sa djelatnošću poslodavca i isplatioca

dobitka, odnosno plate, 6) članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema

posebnim propisima, obavezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i isplatioca dobitka odnosno plate.

32Dobici u naturi smatraju se korišćenje zgrada, saobraćajnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opciona kupovina vlastitih dionica po povoljnijim uslovima i druge povoljnosti koje poslodavci i isplatioci dobitka, odnosno plata daju radnicima i fizičkim licima koja ostvaruju dobitke iz tačke 1 i 2. Dobitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencionišu iz budžeta, ali ne radnicima uprave. 33Radnicima se smatraju i službenici, namještenici i druga lica koja su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos.

20

Zemlja Dobici koji podliježu oporezivanju Dobici koji ne podliježu oporezivanju/poreska oslobođenja H

rva

tsk

a

2) preduzetnička plata koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit, 3) dobici (plata) fizičkih lica poslatih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu stranog

poslodavca u društva Hrvatske za rad u tim društvima, 4) dobici (plata) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama, 5) naknade plata licima koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz

Domovinskog rata I. grupe, prema posebnom propisu.; 6) određene penzije.34

Dobicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za penzijsko osiguranje i to: 1) naknada plate hrvatskih branioca iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu

od dana sticanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije,

2) zaštitni dodatak uz penziju planiran u državnom budžetu ili budžetu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3) novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja, 4) doplata za pomoć i njegu drugog lica, 5) naknada plate invalidu rada sa pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana

nastanka invaliditeta do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije,

6) dodatak na penziju isplaćen u skladu sa Zakonom o dodatku na penzije ostvarene prema Zakonu o penzijskom osiguranju koji korisniku penzije pripada za period do 31. decembra 2011.

Ako poslodavac i isplatioc dobitka, odnosno plate i penzije isplaćuje radniku i fizičkim licima, te penzionerima platu ili penziju po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se dobitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju.

Srbija Pod zaradom u smislu Zakona o porezu na dohodak građana, smatra se:

1) zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog odnosa, definisana zakonom kojim se uređuju radni odnosi i druga primanja zaposlenog;

2) ugovorena naknada i druga primanja koja se ostvaruju obavljanjem privremenih i povremenih poslova na osnovu ugovora zaključenog neposredno sa poslodavcem, kao i na osnovu ugovora zaključenog preko omladinskog ili studentskog udruženja, osim sa licem do navršenih 26 godina života, ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg i visokog obrazovanja;

3) isplaćena lična zarada preduzetnika utvrđena u skladu sa zakonom,

4) primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod poslodavca ostvari od lica, koje se u smislu zakona koji uređuje porez na dobit pravnih lica, smatra povezanim licem sa poslodavcem,

5) primanja u obliku bonova, novčanih potvrda, robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti35, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim plaćanjem.36

Ne plaća se porez na zarade na primanja zaposlenog po osnovu: 1) naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju (za dolazak na posao i povratak sa posla) - do

visine cijene mjesečne pretplatne karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza ako ne postoji mogućnost da se obezbijedi mjesečna pretplatna karta, a najviše do 29 eura;

2) dnevnice za službeno putovanje u zemlji do iznosa od 18 eura, odnosno dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa;

3) naknade troškova smeštaja na službenom putovanju, prema priloženom računu; 4) naknade prevoza na službenom putovanju, prema priloženim računima prevoznika u javnom

saobraćaju, a kada je, saglasno zakonu i drugim propisima, odobreno korišćenje sopstvenog automobila za službeno putovanje ili u druge službene svrhe - do iznosa 30% cijene jednog litra super benzina, a najviše do 52 eura mjesečno37.

34Penzije koje se smatraju dobicima od nesamostalnih usluga i podliježu oporezivanju su: penzije ostvarene na temelju prošlih uplata doprinosa za obvezno penzijsko osiguranje, penzije koje isplaćuju osiguravajuća lica na temelju prošlih uplata poslodavca za dokup dijela penzije, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja, penzijske rente koje isplaćuju osiguravajuća lica na temelju prošlih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja, penzije koje se isplaćuju preduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, preduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim licima na temelju prošlih uplata doprinosa u propisano obavezno osiguranje, a koji su bili poresko dopustivi izdatak ili rashod i penzije rezidenata ostvarene u inostranstvu. 35Primanjima po osnovu činjenja ili pružanja pogodnosti, smatraju se naročito: korišćenje službenog vozila i drugog prevoznog sredstva u privatne svrhe; i korišćenje stambenih zgrada i stanova koji su u vlasništvu poslodavca ili na raspolaganju poslodavca po osnovu zakupa ili po drugom osnovu, uz plaćanje zakupnine ili bez plaćanja zakupnine. Vrijednost primanja mjesečno, za svaki započeti kalendarski mjesec korišćenja vozila, predstavlja iznos u visini 1% tržišne vrijednosti službenog vozila i drugog prevoznog sredstva, prema podacima nadležne organizacije sa stanjem na dan 31. decembra godine koja prethodi godini korišćenja vozila, umanjena za iznos koji je zaposleni platio za to korišćenje. Vreijdnost primanja čini iznos zakupnine koju poslodavac plati za zaposlenog, odnosno u slučaju u kojem poslodavac ne plaća zakupninu iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mijestu u kojem se stambena zgrada ili stan nalaze, umanjena za iznos koji je zaposleni platio kao zakupninu. Kod utvrđivanja osnovice poreza na zaradu ovih primanja uvećavaju se za pripadajuće obaveze iz zarade. 36Osnovicu poreza na ovu zaradu predstavlja: nominalna vrijednost bonova i novčanih potvrda, cijena koja bi se postigla prodajom robe na tržištu, naknada koja bi se postigla na tržištu za uslugu, odnosno pogodnost koja se čini obvezniku, i novčana vrijednost pokrivenih rashoda, uvećana za pripadajući porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje koje iz zarade plaća zaposleni. Ako je zaposleni na ime ovih primanja izvršio novčana plaćanja isplatiocu zarade, osnovicu poreza na zaradu čini razlika između vrijednosti tih primanja i novčanih plaćanja uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade. 37 1€=120,4RSD (18.5.2015) http://www.oanda.com/currency/converter/

21

Zemlja Dobici koji podliježu oporezivanju Dobici koji ne podliježu oporezivanju/poreska oslobođenja S

rbij

a

6) hartije od vrijednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, koje zaposleni dobije od poslodavca ili od sa poslodavcem povezanog lica smatraju se zaradom u momentu sticanja prava raspolaganja sa tim hartijama od vrijednosti. Zaradom se smatraju i hartije od vrijednosti koje zaposleni dobije na osnovu pravila nagrađivanja (opcije na akcije i dr.) od poslodavca ili od sa poslodavcem povezanog lica. Ako za ova primanja koja zaposleni dobije od sa poslodavcem povezanog lica, trošak snosi poslodavac, ta primanja se smatraju zaradom u momentu u kojem poslodavac ovaj trošak evidentira u poslovnim knjigama. 38

7) premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond39, koje poslodavac plaća za zaposlene - osiguranike uključene u dobrovoljno osiguranje, odnosno za zaposlene - članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljno osiguranje, odnosno dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.40

4a) dnevne naknade koju ostvaruju pripadnici Vojske Srbije u vezi sa vršenjem službe, saglasno propisima koji uređuju Vojsku Srbije; 5) solidarne pomoći za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice - do 297 eura; 6) poklona djeci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića - do 74 eura godišnje po jednom detetu; 7) jubilarne nagrade zaposlenima, u skladu sa zakonom koji uređuje rad - do 149 eura41godišnje. Ne plaća se porez na zarade na primanja od tačke 1 do 4 koja ostvaruju lica koja nijesu u radnom odnosu, ali za svoj rad ostvaruju prihode za koje su obveznici poreza na zaradu u smislu zakona, kao i zarade lica sa invaliditetom zaposlenih u preduzeću za radno osposobljavanje i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takođe, porez se ne plaća na zarade na: 1) premiju za dobrovoljno zdravstveno osiguranje koju poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog - osiguranika uključenog u dobrovoljno zdravstveno osiguranje u zemlji, u skladu sa zakonima koji uređuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje i aktima donijetim za sprovođenje zakona42; 2) penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond koji poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog - člana dobrovoljnog penzijskog fonda, po zakonu koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.

38Osnovicu poreza na zaradu čini tržišna vrijednost hartija od vrijednosti uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade, u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrijednosti. Ako je hartije od vrijednosti stekao kupovinom po povlašćenoj cijeni, osnovicu poreza na zaradu čini razlika između tržišne cijene tih hartija od vrijednosti u momentu sticanja i iznosa koji je zaposleni platio, uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade. Ako je tržišna vrijednost hartija od vrijednosti izražena u stranoj valuti, osnovicu poreza na zarade predstavlja njena dinarska protivvrijednost po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrijednosti. Cijenu, visinu naknade, odnosno novčanu vrijednost i tržišnu vrijednost utvrđuje isplatilac zarade u momentu kada se davanje vrši, odnosno u momentu prenosa prava raspolaganja na hartijama od vrijednosti. 39Zaradom u ovom kontekstu se ne smatra: premija koju poslodavac plaća za sve zaposlene kod kolektivnog osiguranja od posljedica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i kolektivnog osiguranja za slučaj teših bolesti i hirurških intervencija; kao i premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene - osiguranike, odnosno članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa posebnim propisima koji uređuju navedene oblasti, do iznosa koji je oslobođen od plaćanja doprinosa u skladu sa zakonom koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje. 40Osnovicu poreza na navedene zarade (izuzimajući tačku 7), čini isplaćena, odnosno ostvarena zarada. Osnovicu poreza na zarade čini zarada (iz tačke 1,3,5,6), umanjena za iznos od 94 eura mjesečno za lice koje radi sa punim radnim vremenom. Za lice koje radi sa nepunim radnim vremenom, umanjenje je srazmjerno radnom vremenu tog lica u odnosu na puno radno vrijeme. Kad lice ostvaruje puno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca, umanjenje vrši svaki poslodavac srazmjerno radnom vremenu kod poslodavca u odnosu na puno radno vrijeme, s tim što ukupno umanjenje iznosi 94 eura mjesečno. Kad lice ostvaruje nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac vrši umanjenje srazmjerno radnom vriemenu kod poslodavca u odnosu na ukupno radno vrijeme, s tim što zbir umanjenja mora biti manji od 94 eura mjesečno, odnosno srazmjerno ukupnom radnom vremenu lica u odnosu na puno radno vrijeme. Za fizička lica - rezidente Republike koji su upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova za pravna lica - rezidente Republike, osnovicu poreza na zarade čini isplaćeni novčani iznos zarade za izvršeni rad. Zarada (izuzev premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond) oporezuje se po stopi od 10%. 41 1€=120,4RSD, 18.5.2015, http://www.oanda.com/currency/converter/ 42Ukupan iznos koji može biti predmet oslobođenja zbirno ne može biti veći od 45 eura mjesečno.

22

Specifičnost/ slučaj Srbije

* Zakonske odredbe koje se odnose na zarade u Srbiji propisuju poreska olakšica za zapošljavanje novih lica i lica sa invaliditetom. Poslodavac - pravno lice, odnosno preduzetnik koji zaposli novo lice ima pravo na povraćaj dijela plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice43, isplaćenu zaključno sa 30. junom 2016. godine. Navedenu poresku olakšicu može ostvariti poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. marta 2014. godine. Poresku olakšicu može da koristi i poslodavac koji započne obavljanje djelatnosti posle 31. marta 2014. godine. Poslodavac ima pravo na povraćaj plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice, i to: 1) 65% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje jednim, a najviše sa devet novozaposlenih lica; 2) 70% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 10, a najviše sa 99 novozaposlenih lica; 3) 75% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 100 novozaposlenih lica. Povraćaj plaćenog poreza vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za povraćaj nadležnom poreskom organu. Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja u skladu sa odgovarajućim propisom, osim u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, po osnovu zasnivanja radnog odnosa tog lica nema pravo da za to lice ostvari poresku olakšicu. Poresku olakšicu ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, Zaštitnik građana, Povjerenik za zaštitu ravnopravnosti, Državna revizorska institucija, Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Agencija za borbu protiv korupcije, Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Komisija za zaštitu konkurencije, Komisija za hartije od vrijednosti, Fiskalni savjet, Republička radiodifuzna agencija, Agencija za energetiku Republike Srbije i druge javne agencije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici javnih sredstava. Poslodavac koji na neodređeno vrijeme zaposli lice sa invaliditetom44 u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom, za koje odgovarajućom pravno-medicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade tog lica, za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Poresku olakšicu ne mogu ostvarivati državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici. Poslodavci koji za određeno lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom pravnom osnovu u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za isto lice ostvarivati navedenu poresku olakšicu.

43Novozaposlenim licem smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod nadležne organizacije za obavezno socijalno osiguranje i koje je prije zasnivanja radnog odnosa kod Nacionalne službe za zapošljavanje bilo bez prekida prijavljeno kao nezaposleno najmanje šest mjeseci, a lice koje se smatra pripravnikom najmanje tri mjeseca, i za to vrijeme nije ostvarivalo bilo koju vrstu prihoda po osnovu radnog angažovanja. Novozaposlenim licem ne smatra se lice koje je prije zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je povezano lice sa poslodavcem kod kojeg zasniva radni odnos, odnosno kod poslodavca koji bi, da nije prestao da postoji, bio povezano lice sa poslodavcem kod kojeg novozaposleno lice zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa. 44Novozaposlenim licem sa invaliditetom smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom koji uređuje rad i koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod nadležnih organizacija za obavezno socijalno osiguranje. Novozaposlenim licem sa invaliditetom neće se smatrati lice koje je prije zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je osnivač ili povezano lice sa poslodavcem kod kojeg zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.

23

5. PRIHODI OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Tabela 4: Dohodak od samostalne djelatnosti, poslovni prihodi, poslovni rashodi, rashodi koji se ne mogu odbiti Zemlja Dohodak od samostalne djelatnosti -

definicija Poslovni prihodi/dobici Poslovni rashodi/izdaci Rashodi koji se ne mogu

odbiti

Crn

a G

ora

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja45, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se i prihod od poljoprivede i šumarstva, ako je lice koje ostvari taj prihod obveznik poreza na dodatu vrijednost.

Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika. Oporeziva dobit utvrđuje se usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen zakonom. Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev prihoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja. Prihodi poreskog obveznika od dividendi i učešća u dobiti drugih pravnih lica ne uključuju se u poresku osnovicu.

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja. Izuzetno od ovog, poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni rashodi se priznaju u visini 30% od ostvarenih prihoda.46

Na teret rashoda ne priznaju se: 1) troškovi koji nijesu nastali u

svrhu obavljanja poslovne djelatnosti;

2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati;

3) kamate za neblagovremeno plaćanje poreza i doprinosa;

4) kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope;

5) troškovi na ime plaćanja izvršenih nerezidentnoj centrali;

6) primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti;

7) novčane kazne i penali; 8) prilozi dati političkim

organizacijama.

45Slobodnim zanimanjem smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih lica koja su po tom osnovu osiguranici obaveznog socijalnog osiguranja u skladu sa propisima koji uređuju obavezno socijalno osiguranje . Djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se samostalna djelatnost: zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, inženjera, arhitekata, savjetnika, konsultanata, prevodilaca, naučnika, književnika, novinara, umjetnika, sportista i druge slične djelatnosti. 46Troškovi materijala i nabavna vrijednost prodate trgovačke robe priznaju se u iznosima obračunatim primjenom metode prosječne cijene ili FIFO metode, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Amortizacija stalnih osnovnih sredstava priznaje se kao rashod u iznosu utvrđenom na način predviđen zakonom. Stalna osnovna sredstva obuhvataju materijalna i nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost prelazi 200 eura. Osnovna sredstva i razvrstavaju se u pet grupa sa sljedećim amortizacionim stopama: I grupa 5%, II grupa 15%, III grupa 20%, IV grupa 25% i V grupa 30%.46 Izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju se kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda. Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog prihoda, pod uslovom da su nastali radi unapređenja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice. Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev članarine čija je visina utrvrđena zakonom, a koja se priznaje u visini zakonom propisanog iznosa. Izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti) sumnjivih potraživanja priznaje se na teret rashoda, pod uslovom da:

1) se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika, 2) je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo; 3) poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.

Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate. Rezervni fondovi poreskog obveznika ne priznaju se kao rashod. Kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata na otvorenom tržištu, ako ti troškovi ne prelaze iznos koji je stvarno plaćen.

24

Zemlja Dohodak od samostalne djelatnosti - definicija

Poslovni prihodi/dobici Poslovni rashodi/izdaci Rashodi koji se ne mogu odbiti

Fe

de

raci

ja B

osn

e i

He

rce

go

vin

e

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem radi ostvarenja dohotka.47 U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od:

1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu; 2) poljoprivrede i šumarstva; 3) slobodnih zanimanja48; 4) drugih samostalnih djelatnosti49.

Dohodak ostvaren korišćenjem prirodnih bogatstava zemlje i upotrebom proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti u poljoprivredi i šumarstvu. Fizičko lice koje ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivredne i šumarske djelatnosti obveznik je poreza na dohodak ako je istovremeno po osnovu ove djelatnosti i obveznik poreza na dodatu vrijednost. Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreskom periodu.

Poslovnim prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji su ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti, bez obzira da li je fizičko lice registrovano ili ne za obavljanje te djelatnosti. Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovine) ili usluga, iznos prihoda jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine ili izvršene usluge. Tržišna vrijednost predstavlja iznos koji bi samostalni nepovezani kupac platio samostalnom nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili slična dobra i usluge pod uslovima fer konkurencije. Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i tržišne vrijednosti ekonomskih dobara i usluga koji su izuzeti i dati bez naknade ili po cijeni nižoj od tržišne cijene, a čije izuzimanje nije uslijedilo na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti.

Poslovni rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreskog perioda koji su u potpunosti izričito i direktno povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti. Rashodi koji su predmet odbitka su i: 1) godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim

udruženjima ili strukovnim komorama, ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreskog obveznika;

2) naknade za ishranu za vrijeme rada (topli obrok) zaposlenima u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvrđenu posebnim propisima;

3) rashodi koji su nastali korišćenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreskog obveznika, uključujući gorivo i održavanje automobila;

4) plaćeni doprinosi za zaposlene i za sebe u skladu sa posebnim propisima;

5) troškovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenog, kao i učenja stranih jezika;

6) koristi ili naknade date zaposlenima koji su uključeni u plate zaposlenog, do propisanog iznosa;

7) plaćena posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, opšta vodna naknada, naknada za korišćenje opštekorisnih funkcija šume i članarina turističkih zajednica i druge naknade koje su u vezi sa djelatnošću poreskog obveznika, do visine utvrđene posebnim propisima,

8) plaćeni porez na imovinu i takse koji se priznaju po ovom Zakonu;

9) kamate na kredite i kamate na pozajmice u svrhu poslovanja.

Rashodima koji se ne mogu odbiti smatraju se:

1) plaćeni porezi na dohodak u Federaciji;

2) novčane kazne, kamate i kazne koje su dospjele radi kršenja bilo kojeg Zakona;

3) rashodi koji nijesu nastali u vezi sa sticanjem dohotka;

4) rashodi koji su registrovani u poslovnim knjigama za koje ne postoji dokumentacija;

5) premije osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenog, izuzev ukoliko su premije uključene u platu zaposlenog;

6) rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica, u mjeri u kojoj prelaze tržišnu vrijednost dobara ili usluga na tržištu;

7) gubitak od prodaje ili prenosa bilo koje imovine između povezanih lica;

8) donacije političkim strankama.

47Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka. 48Slobodnim zanimanjima smatraju se :samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreskih savjetnika, samostalnih računovođa, inženjera, arhitekata, prevodilaca, turističkih vodiča i druge slične djelatnosti; samostalna djelatnost naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti; samostalna predavačka djelatnost, vaspitna djelatnost, druge slične djelatnosti i samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportista. 49Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se: djelatnost članova predstavničkih organa vlasti; djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenog u sudu; povremene samostalne djelatnosti, kao što su: povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.

25

Zemlja Dohodak od samostalne djelatnosti - definicija

Poslovni prihodi/dobici Poslovni rashodi/izdaci Rashodi koji se ne mogu odbiti

Fe

de

raci

ja B

osn

e i

He

rce

go

vin

e

10) nagrade zaposlenima isplaćene u skladu sa posebnim propisima;

11) troškovi putovanja u skladu sa posebnim propisima.

Rashodi koji se priznaju u procentualnom iznosu su: 12) oglašavanje, odnosi sa javnošću i

promotivni materijal u visini do 3% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini;

13) troškovi reprezentacije u visini do 1% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini;

14) sponzorstvo u visini do 1% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, u svrhu podrške naučnih, zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju unutar Federacije;

15) donacije u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi, predmetima ili novcu uplaćenom na žiro račun u kulturne, vaspitno-obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima. Izuzetno, donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cjelini, pod uslovom da je data prema odlukama nadležnih ministarstava o sprovođenju i finansiranju posebnih programa i akcija u svrhu opšteg društvenog interesa, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca donacije (poklona). 50

50Fizička lica - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost, obrtničku ili djelatnost sličnu obrtničkoj, bilo kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje, koja za obavljanje registrovane djelatnosti nabavljaju robu, odnosno materijal i sirovine, dužni su na kraju poslovne godine sa stanjem na dan 31. decembra, izvršiti popis zaliha robe, odnosno sirovina i materijala na zalihama odnosno u gotovim proizvodima, i to:

1) po nabavnoj vrijednosti sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost, ako nijesu registrovani PDV obveznici; 2) po nabavnoj vrijednosti bez poreza na dodatu vrijednost, ako su registrovani PDV obveznici.

Stanje utvrđeno popisom ne prenosi se i ne iskazuje u Knjizi prihoda i rashoda kao početno stanje za narednu godinu. Nabavna vrijednost robe odnosno materijala i sirovina za obavljanje djelatnosti za koju je poreski obveznik registrovan smatra se poslovnim rashodom ako je ista iskazana u Knjizi prihoda i rashoda ovjerenoj u Poreskoj upravi na osnovu vjerodostojne dokumentacije o nabavci i plaćanju iste. Poreski obveznici u Knjizi prihoda i rashoda, kao poslovni rashod za jedan poreski period mogu iskazati nabavnu vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala koji su nabavili i platili u toku poreskog perioda. Licima koja ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti, rashodi se priznaju u visini od 20% ostvarenog prihoda. Licima koja kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica u okviru djelatnosti, ostvaruju autorske naknade, rashodi se priznaju u visini od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. Amortizacija se može priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis dugotrajne imovine na način i po stopama koje su propisane podzakonskim aktom koji donosi federalni ministar finansija. Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 511 eura, može se odbiti u cjelini u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju. Nabavna vrijednost računarskog hardvera i softvera može se odbiti u cjelini u godini nabavke pod uslovom da su stavljeni u funkciju. Amortizacija se priznaje samo na sredstva koja se koriste na teritoriji Federacije.

26

Zemlja Dohodak od samostalne djelatnosti - definicija

Poslovni prihodi/dobici Poslovni rashodi/izdaci Rashodi koji se ne mogu odbiti

Hrv

ats

ka

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti51, dohodak od slobodnih zanimanja52 i dohodak od poljoprivrede i šumarstva53. Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda nastalih u poreskom periodu.54

Poslovni prihodi su: - sva dobra (novac, stvari,

materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreskom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti stečena u poreskom periodu.55 Ovi prihodi se utvrđuju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti;

- dobici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili je trebalo da se vode u popisu dugotrajne imovine56, kao i dobici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti;

- izuzimanja osim izuzimanja finansijske imovine;

Poslovni rashodi su svi odljevi dobara poreskog obveznika tokom poreskog perioda radi sticanja, osiguranja i očuvanja poslovnih dobitaka. U poslovne rashode poreskih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze: - rashodi koji su u direktnoj vezi sa

obavljanjem djelatnosti; - knjigovodstvene vrijednosti

pojedinačno ili ukupno prodatih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebalo da vode u popisu dugotrajne imovine, kao i troškovi otuđenja i likvidacije;

- ulaganja osim ulaganja finansijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu;

- uplaćeni doprinosi za obavezna osiguranja prema posebnim propisima;

Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći rashodi: - 70% rashoda reprezentacije

(ugošćenja, poklona sa ili bez utisnutog znaka kompanije ili proizvoda, rashoda za odmor, sport, rekreaciju i razonodu, rashoda za korišćenje ličnih motornih vozila, plovila, vazduhoplova, kuća za odmor i drugih sličnih rashoda), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom,

- porez na dodatnu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi rashodi,

51Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima, smatraju se: djelatnosti definisane Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene ekonomske djelatnosti; i ustupanje uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja. 52Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih lica koja su po toj osnovi obavezno osigurana prema propisima koji uređuju obavezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih lica kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreskih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja posebno se smatraju: samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, inženjera, arhitekata, poreskih savjetnika, stečajnih upravnika, tumača, prevodioca, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti; samostalna djelatnost naučnika, književnika, pronalazača i druge slične djelatnosti; samostalna predavačka djelatnost, vaspitna djelatnost i druge slične djelatnosti; i samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportista, 53Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvata korišćenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobijenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizička lica su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodatu vrijednost prema posebnom zakonu, ako po toj osnovi u poreskom periodu ostvare ukupni godišnji dobitak veći od 35% iznosa propisanog za obavezni ulazak u sistem poreza na dodatu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost te ako ostvaruju podsticaje na način i pod uslovima propisanim posebnim zakonima. 54Poreski obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportista, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu sa ovim Zakonom. Dohodak od samostalne djelatnosti poreski obveznik može ostvarivati sam, kao kopreduzetnik ili u nekom drugom obliku učestvovanja u dohotku od samostalne djelatnosti. Poreski obveznik može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uslove za oporezivanje dobiti, na način i pod uslovima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju kopoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi kopreduzetnici. Pisani zahtjev kojim se na vlastiti zahtjev traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj jedinici Poreske uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu. Promjena načina oporezivanja na temelju podnesenog zahtjeva obavezuje poreskog obveznika sljedeće tri godine. U opravdanim slučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreskog obveznika Poreska uprava može odobriti i kraći rok prelaska sa plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu donosi rješenje. Opravdanim slučajevima posebno se smatraju cijela promjena djelatnosti koju obavlja poreski obveznik te značajno izmijenjeni uslovi (više od 50%), zbog kojih je poreski obveznik promijenio način oporezivanja. 55Izuzetno od ovog, poslovni prihodi poreskog perioda po osnovi državnih pomoći, podsticaja i podrške namijenjenih za nabavku dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuju se u poresku osnovicu u iznosima evidentiranih rashoda nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreskom periodu. U ovom slučaju, poreski obveznik je obavezan da vodi evidenciju o primljenim državnim podsticajima i podršci za nabavku dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije. 56U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 462 eura i ako je njihov vijek trajanja duži od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabavke plaćena naknada. Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cjelini otpisana zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja. U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korišćenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi. Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cjelosti.

27

Zemlja Dohodak od samostalne djelatnosti - definicija Poslovni prihodi/dobici Poslovni rashodi/izdaci Rashodi koji se ne mogu odbiti H

rva

tsk

a

- manjak dobara u smislu propisa o porezu na dodatu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske zanatske komore te pripadajući porezi uračunati prilikom nabavke dobara za koja je utvrđen manjak.

- dobici po osnovi kamata definisanih Zakonom ako su ostvareni od finansijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreskog obveznika.

- rashodi za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za sticanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabavke ili troška proizvodnje;

- rashodi za plate i obavezni doprinosi na platu radnika i fizičkih lica koja ostvaruju dobitke, odnosno plate sa porezima i doprinosima u visini stvarnih isplata;

- otpisi definisani Zakonom57 na način i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit58;

- premije dobrovoljnog penzijskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili lično poreskog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost, dobrovoljnom penzijskom fondu Hrvatske, koji je registrovan u skladu sa propisima koji uređuju dobrovoljno penzijsko osiguranje, na koje se ne plaća porez u skladu sa Zakonom;

- plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim rashodima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim prihodima, ako nijesu oporezive po odbitku u skladu sa Zakonom. Primljeni krediti i zajmovi nijesu poslovni prihod a otplate kredita i zajmova nijesu poslovni rashod.

- dobici preduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, pomoći i nagrada, iznad propisanih iznosa,

- dnevnica i troškova službenog putovanja preduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,

- 30% rashoda u vezi sa vlastitim ili unajmljenim ličnim motornim vozilima i drugim sredstvima za lični prevoz preduzetnika, poslovodavaca i drugih zaposlenih lica, ako se po osnovi korišćenja tih sredstava za lični prevoz ne utvrđuje plata ili drugi dohodak. Izuzetno od toga, poslovnim rashodima smatraju se ukupno nastali rashodi za osiguranje ličnih motornih vozila i drugih prevoznih sredstava. Kao poslovni rashodi ne mogu se odbiti ni drugi rashodi koji nijesu u direktnoj vezi sa obavljanjem samostalne djelatnosti.

57Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cjelini. 58Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.

28

Zemlja Dohodak od samostalne djelatnosti - definicija

Poslovni prihodi/dobici Poslovni rashodi/izdaci Rashodi koji se ne mogu odbiti

Srb

ija

Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od privrednih djelatnosti, uključujući i djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, pružanjem profesionalnih i drugih intelektualnih usluga, kao i prihod od drugih djelatnosti, ukoliko se na taj prihod po ovom zakonu porez ne plaća po drugom osnovu. Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se i prihod ostvaren trajnim ili sezonskim iskorišćavanjem zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (vađenje pijeska, šljunka i kamenja, proizvodnja kreča, cigle, crepa, ćumura i sl.), inkubatorskom proizvodnjom živine i drugim sličnim djelatnostima, nezavisno od toga da li su kao samostalne djelatnosti registrovane kod nadležnog organa.

Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti je oporeziva dobit, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Oporeziva dobit utvrđuje se u poreskom bilansu usklađivanjem dobiti iskazane u bilansu uspjeha, sačinjenom u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija ako preduzetnik vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno u skladu sa odredbama ovog Zakona ako preduzetnik vodi prosto knjigovodstvo, na način utvrđen ovim zakonom. Preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne djelatnosti može da se opredijeli za isplatu lične zarade. 59 Uzimanje koje preduzetnik vrši iz poslovne imovine za privatne potrebe ima tretman poslovnog prihoda.60

Amortizacija stalnih sredstava koje je preduzetnik iskazao u svojim poslovnim knjigama priznaje se kao rashod u iznosu i na način utvrđen zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i podzakonskim aktom donijetim na osnovu tog zakona. Ulaganje lične imovine u poslovnu imovinu, osim ulaganja u stalnu imovinu, ima tretman poslovnog rashoda preduzetnika.61 Usklađivanje prihoda i rashoda, utvrđivanje kapitalnih dobitaka i gubitaka i poreski tretman gubitaka iz ranijih godina iskazuju se u poreskom bilansu preduzetnika u skladu sa odgovarajućim odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Preduzetnicima se u rashode u poreskom bilansu priznaju: - isplaćena lična zarada

preduzetnika; - troškovi službenog putovanja

do iznosa utvrđenog Zakonom; - obračunati i plaćeni doprinosi

za lično obavezno socijalno osiguranje po osnovu samostalne djelatnosti ako se preduzetnik nije opredijelio za isplatu lične zarade.

59Ličnom zaradom, u smislu ovog zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mjesečno lično primanje uvećan za pripadajuće obaveze iz zarade. Preduzetnik koji se opredijeli za isplatu lične zarade, dužan je da u pisanom obliku dostavi obavještenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade. Obavještenje dostavlja se najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine. Preduzetnik koji se opredijeli za isplatu lične zarade, ovakvo opredjeljenje ne može da mijenja tokom poreskog perioda. Ako se preduzetnik opredijeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u pisanom obliku dostavi obavještenje nadležnom poreskom organu do 15. decembra tekuće godine. U ovom slučaju, preduzetnik od 1. januara godine koja slijedi godini u kojoj je dostavio obavještenje nadležnom poreskom organu nije dužan da vrši isplatu lične zarade. 60Preduzetnik koji s obzirom na okolnosti nije u stanju da vodi poslovne knjige, osim poslovne knjige o ostvarenom prometu, ili kojem njihovo vođenje otežava obavljanje djelatnosti, ima pravo da podnese zahtjev da porez na prihode od samostalne djelatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod. Za više informacija vidjeti članove 40, 41 i 42 Zakona o porezu na dohodak građana Srbije. 61Uzimanje, odnosno ulaganje imovine koje nije u novčanom obliku, procjenjuje se prema uporedivoj tržišnoj vrijednosti, u skladu sa načelom stalnosti. Stopa poreza na prihode od samostalne djelatnosti iznosi 10%.

29

Specifičnost/slučaj Crne Gore

* Zakon Crne Gore propisuje poreska oslobođenja kada je riječ o porezu na dohodak od samostalne djelatnosti. Poreskom obvezniku koji otpočne obavljanje djelatnosti u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, obračunati porez za prvih osam godina umanjuje se u iznosu od 100%. Ukupan iznos poreskog oslobođenja za period od osam godina ne može biti veći od 200.000,00 eura. Prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje počinje da teče danom upisa u odgovarajući registar, u skladu sa zakonom. Poreskim obveznikom ne smatra se lice koje je u periodu od tri godine koje prethode otpočinjanju obavljanja djelatnosti prestalo da postoji, odnosno prekinulo poslovanje u istoj ili sličnoj djelatnosti. Ako je poreski obveznik u periodu od osam godina korisnik državne pomoći u skladu sa posebnim propisom, odnosno ostvario pravo na poresko oslobođenje za novozaposlena lica, u skladu sa posebnim propisom ili odredbama ovog Zakona, ukupan iznos oslobođenja ne može biti veći od 200.000,00 eura. Izuzetno od ovog, pravo na poresko oslobođenje nema poreski obveznik koji je korisnik državne pomoći dodijeljene zbog suočavanja sa poteškoćama u poslovanju, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje dodjela državne pomoći. Poresko oslobođenje ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, transporta, brodogradilišta, ribarstva, čelika, trgovine i ugostiteljstva, osim primarnih ugostiteljskih objekata.62 Poreski obveznik, koji na neodređeno vrijeme ili najmanje na pet godina zaposli lice, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade za tog zaposlenog63, za period od četiri godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Poresko oslobođenje ostvaruje se pod uslovom da je ostvaren neto porast broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih kod tog poslodavca za poslednjih 12 mjeseci. Ako poreski obveznik raskine radni odnos sa novozaposlenim licem prije isteka pet godina od dana zasnivanja radnog odnosa, osim na zahtjev zaposlenog, dužan je da, u roku od 30 dana od dana raskida radnog odnosa, uplati porez koji bi platio da nije koristio poresko oslobođenje. Izuzetno od ovog, poslodavac nema obavezu vraćanja poreza, koji bi platio da nije koristio poresko oslobođenje, u slučaju težih povreda radnog odnosa od strane zaposlenog, prethodno dokazanih u postupku propisanom zakonom koji reguliše rad i radne odnose.

62Pravo na poresko oslobođenje ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika koji se podnosi nadležnom poreskom organu, u roku od 30 dana od dana upisa u odgovarajući registar, u skladu sa zakonom. Poreski obveznik dužan je da za period korišćenja poreskog oslobođenja podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina, uključujući i navedena oslobođenja. Izjavu poreski obveznik podnosi istovremeno sa godišnjom prijavom poreza na dohodak, odnosno zahtjevom za plaćanje poreza u paušalnom iznosu. O zahtjevu poreski organ odlučuje rješenjem. 63Zaposlenim licem smatra se lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore duže od tri mjeseca, sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze zaposlenih po osnovu rada, a koje ima prebivalište u nedovoljno razvijenoj opštini. Zaposlenim licem ne smatra se lice koje je prije zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod lica koje je osnivač ili je povezano lice sa poslodavcem kod kojeg zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.

30

6. PRIHODI OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Tabela 5: Prihodi i rashodi po osnovu imovine i imovinskih prava Zemlja Prihodi Rashodi

Crn

a G

ora

Prihodima od imovine i imovinskih prava smatraju se: 1) prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne

imovine; 2) prihodi od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava,

prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava. Oporezivi prihod od imovine i imovinskih prava predstavlja razliku između navedenih prihoda i rashoda nastalih u istom poreskom periodu

Rashodima po osnovu imovine i imovinskih prava smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda, pod uslovom da su dokumentovani. Ukoliko se rashodi ne dokumentuju, priznaju se standardni rashodi u visini 30% ostvarenih prihoda od imovine i imovinskih prava. Izuzetno od ovog, kod iznajmljivanja soba, apartmana, kuća i stanova za odmor putnicima i turistima, standardni rashodi priznaju se u visini: - 50% ostvarenih prihoda ako je plaćena boravišna taksa; - 70% ostvarenih prihoda ako je zaključen ugovor o zakupu sa turističkom agencijom ili

lokalnom turističkom organizacijom, i po tom osnovu ostvarena prosječna popunjenost kapaciteta od najmanje 60 dana na godišnjem nivou.

Fe

de

raci

ja B

osn

e i

He

rce

go

vin

e

Dohodak od imovine uključuje: 1) prihod ostvaren iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade,

zemljišta i dr.); 2) prihod ostvaren otuđenjem nekretnina; 3) prihod ostvaren iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i

druge pokretne imovine, ukoliko iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.

Otuđenjem nekretnina64 smatra se prodaja, zamjena i drugi prenos nepokretne imovine uz naknadu. Izuzetno otuđenjem nekretnina smatra se i prenos nepokretne imovine bez naknade (poklon i sl.), ukoliko se na takav prenos ne plaća porez na osnovu drugih federalnih ili kantonalnih propisa. Poresku osnovicu kod otuđenja nekretnina čini razlika između prihoda utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti uvedane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljišta koje se može koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti šumarstva, a koje se do sada nije koristilo u ove svrhe, smatraju se dohotkom od imovine. Prihod od imovinskih prava uključuje prihode ostvarene otuđenjem odnosno prodajom, ustupanjem ili zamjenom ili drugim prenosom uz naknadu, autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. Dohodak od vremenski ograničenog ustupanja prava koji se odnosi na autorska prava i prava industrijskog vlasništva (prava na iskorišćavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovne adresare i drugo), oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava samo onda kada se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.65

Rashodi nastali prilikom otuđenja nekretnina mogu se priznati u stvarnom iznosu. Rashodi vezani za prihod od iznajmljivanja:

1) Poreski obveznik ima mogućnost odbijanja stvarnih troškova po principu blagajne ili priznavanje troškova u procentu od ostvarenog prihoda.

2) U slučaju kada se poreski obveznik odluči za procentualno odbijanje troškova taj metod mora se primjenjivati tokom tekućeg poreskog perioda i tokom pet narednih uzastopnih poreskih perioda i to na sve dohotke od iznajmljivanja imovine.

Troškovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvarenog po osnovu iznajmljivanja imovine iznose: 3) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i

dr.) i pokretne imovine, 4) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i

turistima za koje je plaćena boravišna taksa. Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenog prodajom imovinskih prava priznaju se u stvarnom iznosu na osnovu principa blagajne. Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava iznose 20% prihoda ostvarenog po tom osnovu.

64Nekretninama smatraju se zemljišta, kuće, stanovi, i sl. Ne oporezuje se dohodak ostvaren prodajom nekretnina koje su do otuđenja služile za stanovanje poreskog obveznika i/ili izdržavanih članova njegove uže porodice, kao ni dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina nakon tri godine od dana njihovog sticanja. 65Osnovicu oporezivanja dohotka od imovinskih prava čini razlika između prihoda utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje uz naknadu i nabavne vrijednosti uvedane za rast proizvođačke cijene industrijskih proizvoda.

31

Zemlja Prihodi Rashodi H

rva

tsk

a

Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između dobitka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizovanja kampova, dobitaka od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dobitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i rashoda koji su poreskom obvezniku u poreskom periodu nastali u vezi s tim dobicima.66 Dohodak koji poreski obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava čini razlika između dobitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.67 Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi dobitka od otuđenja posebnih vrsta imovine, odnosno otpada.68

Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretne imovine i nekretnina priznaju se rashodi u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.69 Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava rashodi se utvrđuju u visini stvarno nastalih rashoda, za koje poreski obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Rashodi se tokom poreskog perioda ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao rashodi. Pri utvrđivanju dohotka od otuđenja posebnih vrtsta imovine ne priznaju se rashodi.

Srbija

Zakon o porezu na dohodak građana Srbije sadrži zakonske odredbe koje detaljno definišu prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine koje su u narativnoj formi predstavljene u nastavku teksta.

66Ako pri utvrđivanju ovog dohotka, zakupnina, najamnina, dobitak od imovinskih prava te dobitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Poreska uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korišćenje odnosno u mjestu u kojem se imovinsko pravo otuđuje ili prema upustvu o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena koje donosi ministar finansija. 67Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prenos. Dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreskom obvezniku ili izdržavanim članovima njegove uže porodice, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabavke. Izuzetno od ovoga, dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno (prodaja, zamjena i drugi prenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u periodu od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m2, a ukupno do 1000 m2. Ako se otuđuje zgrada sa više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih parcela, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna parcela. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa dobitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u periodu od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje poreski obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. Na ovaj način se utvrđuje dohodak i poklonodavcu, ako su nekretnine i imovinska prava stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabavke od strane poklonodavca. Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže porodice te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj vezi sa razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava. Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njene nabavke od strane poklonodavca, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način opisan u tabeli. U slučaju sticanja nekretnine poklonodavca, danom nabavke nekretnine smatra se dan nabavke poklona, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabavke. Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. 68U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organizovanih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite životne sredine. Na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine primjenjuju se zakonske odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine. Zapravo, poreski obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizirovanjem kampova, a obveznik je poreza na dodatu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost, u poreskom periodu ostvaruje ukupne dobitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sistem poreza na dodatu vrijednost utvrđuje dohodak od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti. Poreski obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizovanjem kampova, a nije obveznik poreza na dodatu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti. U ovim slučajevima poreski obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu sa odredbama ovog Zakona. 69Izuzetno od ovog, poreskom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizovanja kampova, a nije obveznik poreza na dodatu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizovanja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu prema Zakonu.

32

7. PRIHODI OD AUTORSKIH PRAVA, PRAVA SRODNIH AUTORSKOM PRAVU I PRAVA INDUSTRIJSKE SVOJINE – slučaj Srbije

Vrste prihoda Prihodom od autorskih prava smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu: 1) pisanih djela (književna, naučna, stručna, publicistička i druga djela, studije, recenzije i slično); 2) govornih djela; 3) dramskih i dramsko-muzičkih djela; 4) pantomimskih i koreografskih djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na neki drugi način; 5) muzičkih djela sa riječima ili bez njih; 6) kinematografskih djela i djela stvorenih na način sličan kinematografiji; 7) djela likovne umjetnosti; 8) kartografskih djela; 9) idejnih projekata, skica, crteža i plastičnih djela koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topografiju ili koju drugu oblast nauke ili umjetnosti; 10) stripova, ukrštenica i slično; 11) redakcijskih djela koja s obzirom na izbor i raspored građe, predstavljaju samostalnu duhovnu tvorevinu; 12) prevoda, lekture, aranžmana muzičke obrade i druge prerade autorskih djela; 13) nagrada na konkursima za izradu umjetničkih, naučnih, stručnih i ostalih autorskih djela, nagrada na konkursima za izradu idejnih projekata, kao i nagrada za postignuti uspjeh u nauci i umjetnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno; 14) izvođenja muzičkih, književnih i drugih djela; 15) korišćenja izvedenih muzičkih materijala; 16) izrada prototipa umjetničkih predmeta koji se ustupaju preduzećima kao modeli za umnožavanje (proizvodnju) takvih predmeta; 17) likovnih djela iz oblasti primijenjenih umjetnosti; 18) ostalih autorskih djela. Likovnim djelom iz oblasti primenjenih umjetnosti smatraju se unikati koje je autor sam izradio po sopstvenoj zamisli - u nacrtu ili u materijalu - u granama primijenjenih umjetnosti, kao što su: 1) plastična djela od raznih materijala (kamen, drago kamenje, drvo, metal, plemeniti metali, staklo, plastika i drugo); 2) umjetnička keramika; 3) radovi iz oblasti unutrašnje arhitekture, fasadne arhitekture, oblikovanja prostora, kao i obavljanje nadzora nad izvođenjem tih radova; 4) umjetnička rješenja iz oblasti hortikulture; 5) zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru (u tehnikama: freska, grafika, mozaik, intarzija, vitraž, emajl i sl.) kao i intarzirani predmeti i predmeti od emajla; 6) umjetnička grafička rješenja (plakati, prigodna grafika, serigrafija, oprema knjiga, časopisa i listova, ambalaža, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i sl.); 7) umjetnička fotografija i djela proizvedena postupkom sličnim fotografiji; 8) umjetnička obrada tekstila (tapiserija, tkani tekstil i sl.); 9) umjetnička rješenja za scenografiju i kostimografiju; 10) modno kreatorstvo; 11) rješenja za industrijsko oblikovanje; 12) restauratorska i konzervatorska djela iz oblasti kulture i umjetnosti; 13) idejne skice i crteži u primijenjenoj umjetnosti, kao i prodati prototipovi primijenjene umjetnosti, ako su po postojećim običajima sadržali karakter originala.

33

Prihodom od prava srodnih autorskom pravu, smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu: 1) prava interpretatora; 2) prava proizvođača fonograma; 3) prava proizvođača videograma; 4) prava proizvođača emisije; 5) prava proizvođača baze podataka. Prihodom od prava industrijske svojine smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu: 1) patenata; 2) malih patenata; 3) žigova; 4) modela i uzoraka; 5) tehničkih unapređenja. Poreski obveznik i poreska osnovica, poreska stopa Obveznik poreza na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine je fizičko lice koje kao autor, nosilac srodnih prava, odnosno vlasnik prava industrijske svojine ostvaruje naknadu po osnovu autorskog i srodnog prava, odnosno prava industrijske svojine. Obveznik poreza na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine je i nasljednik imovinskog autorskog i srodnog prava i prava industrijske svojine i svako drugo fizičko lice koje ostvaruje naknadu po tim osnovama. Oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine čini razlika između bruto prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.70Stopa poreza na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine iznosi 20%. Normirani troškovi i stvarni troškovi Obvezniku - autoru, odnosno nosiocu srodnog prava priznaju se sljedeći normirani troškovi: 1) za vajarska djela, tapiserije, umjetničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž, za umjetničku fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama:

freska, grafika, intarzija, emajl, intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju, modno kreatorstvo i umjetničku obradu tekstila (tkani tekstil, štampani tekstil i sl.) - 50% od bruto prihoda;

2) za slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture i obrade fasada, oblikovanje prostora, radove na području hortikulture, vršenje umjetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanja prostora i hortikulture sa izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, naučna, stručna, književna i publicistička djela, prevođenje, odnosno prevodi, muzička i kinematografska djela i restauratorska i konzervatorska djela u oblasti kulture i umjetnosti, za izvođenje umjetničkih djela (sviranje i pjevanje, pozorišna i filmska gluma, recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izvode u materijalu - 43% od bruto prihoda;

70Ako Poreska uprava utvrdi da je interpretator, menadžer ili drugo angažovano lice po osnovu estradnog programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog programa ostvarilo prihod, a nije zaključilo ugovor sa organizatorom takvog programa, ili ocijeni da je ostvareni prihod veći od ugovorenog prihoda, bruto prihod se utvrđuje procjenom u skladu sa zakonom koji uređuje poreski postupak i poresku administraciju, a oporezuje bez priznavanja normiranih, odnosno stvarnih troškova.

Vremensko razgraničenje prihoda Prihodi od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine koje je obveznik - autor, nosilac srodnih prava ili vlasnik prava industrijske svojine ostvario za djelo koje je stvarao duže od jedne godine, prilikom utvrđivanja prihoda, dijele se, na zahtjev obveznika, na onoliko jednakih djelova koliko je godina djelo stvarano, a ne duže od pet. U ovom slučaju u svakoj godini oporezuje se srazmjerni dio prihoda.

34

3) za interpretaciju, odnosno izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, proizvodnju fonograma, proizvodnju videograma, proizvodnju emisije, proizvodnju baze podataka i za druga autorska i srodna prava koja nijesu prethodno navedena - 34% od bruto prihoda.

Obvezniku - autoru, odnosno nosiocu srodnog prava, pored normiranih troškova priznaju se i stvarni troškovi. Obveznicima, priznaje se kao trošak u punom iznosu naknada koju plaćaju za usluge odgovarajućoj autorskoj agenciji, organizaciji za zaštitu muzičkog autorskog prava i preduzećima i drugim pravnim licima ovlašćenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih djela. Obvezniku - autoru i nosiocu srodnih prava, na njegov zahtjev, umjesto normiranih priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze. Obvezniku - vlasniku prava industrijske svojine, priznaju se kao trošak kod utvrđivanja oporezivog prihoda sljedeći stvarni troškovi: 1) takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih unapređenja, prema potvrdi nadležnog organa za njihovu zaštitu; 2) troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih unapređenja, koji su bili sastavni dio prijave kojom se od nadležnog organa traži njihova zaštita, prema potvrdi stručnog lica koje je izradilo te nacrte i tehničke opise i uz mišljenje o realnosti ovih troškova koje izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača; 3) troškovi za izradu prototipa, potrebnog da bi se patent, mali patent, žig, model, uzorak ili tehničko unapređenje provjerili, pod uslovom da su prijavljeni, odnosno zaštićeni. Ako je prototip izrađen u preduzeću, odnosno ustanovi, potvrdu o troškovima izrade izdaje izrađivač. Ako je prototip izradio pronalazač u sopstvenoj režiji, priznaju se stvarni troškovi koje je imao, a mišljenje o realnosti troškova izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača.

8. PRIHODI OD KAPITALA Vrste prihoda od kapitala U Crnoj Gori prihodom od kapitala smatraju se:

1) prihodi od kamata; 2) udjeli u dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu ili akcijama; 3) prihodi od korišćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika kapitala za njihove privatne potrebe; 4) dividende i udjeli u dobiti.

Prihodom od kapitala smatraju se i primanja po osnovu akcija i učešća u kapitalu članova uprave izaposlenih u društvu kapitala, a koje dobiju ili kupe pod povlašćenim uslovima. Kod utvrđivanja oporezivog dohotka od kapitala troškovi se ne priznaju. U Hrvatskoj dohotkom od kapitala smatraju se dobici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korišćenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja71, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcionom kupovinom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreskom periodu. Dohotkom smatraju se i dobici u naturi po osnovi udjela u dobiti članova uprave privrednih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcione kupovine vlastitih dionica. Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci. Dohotkom od kapitala smatraju se i dobici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.72

71 Izuzimanjima imovine i korišćenjem usluga smatraju se izuzimanja imovine i korišćenje usluga od strane članova privrednih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tokom poreskog perioda na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih lica koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit. 72Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi ovih dobitaka ako su ti dobici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branioca iz Domovinskog rata i članova njihovih porodica te su namijenjeni i dijele se članovima tog fonda. Ministar finansija pravilnikom propisuje način ostvarivanja prava na neoporezivu isplatu navedenih dobitaka. Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su dividende i ti udjeli iskorišćeni za uvećanje temeljnog kapitala društva.

35

Dobici po osnovi kamata Kamatama se smatraju dobici od potraživanja svake vrste, a posebno: 1) dobici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava), 2) dobici od kamata po vrijednosnim papirima, 3) dobici od kamata po osnovi datih zajmova, 4) dobici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicionog fonda. Sa druge strane, kamatama se ne smatraju: 1) zatezne kamate, 2) naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3) kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih finansijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatioci plaćaju za depozit po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ako je kamata za depozit po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje, 4) dobici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, nezavisno o izdavaocu i vrsti obveznica, 5) dobici po osnovi prinosa na životno osiguranje sa obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja smatra se i razlika dobitka koja nastaje kada se tokom poreskog perioda poreskom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreskog perioda ostvarena dobit nije dovoljna za pokriće takvog predujma.

Dohodak od kapitala po osnovi opcione kupovine dionica Dohodak od kapitala po osnovi opcione kupovine dionica utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcionim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupovine dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva) ili trenutak prenosa prava na kupovinu dionica društva na treće lice. Dohodak od kapitala po osnovi opcione kupovine vlastitih dionica utvrđuje se poreskom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije. Dobici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave privrednih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stiču uz djelomičnu naknadu. Dohodak od kapitala utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na berzi ili uređenim javnim tržištima u skladu sa posebnim zakonom. Ako ovaj uslov nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak.

Dohodak od ulaganja kapitala – slučaj Federacije Bosne i Hercegovine Prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju su:

1) prihodi ostvareni po osnovu kamata od zajmova;

2) prihodi ostvareni od isplaćenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog, penzijskog) koji je ušteđen od premija na koje korisniku osiguranja nijesu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.

Kod utvrđivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti.

36

U Srbiji prihodom od kapitala smatraju se: 1) kamata po osnovu zajma, štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju) i po osnovu dužničkih i sličnih hartija od vrijednosti; 2) dividenda73 i učešće u dobiti; 3) prinos od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda; 4) prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti.74 Prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti je zakupnina u koju se uračunava i vrijednost svih izvršenih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac, osim obaveza plaćanja troškova nastalih tokom zakupa a koji zavise od obima potrošnje zakupca (npr. električne energije, telefona i slično). Izuzetno od ovog, prihodi koje od izdavanja nepokretnosti ostvari preduzetnik koji obavlja djelatnost izdavanja nepokretnosti ne smatraju se prihodom od kapitala. Prihod od dividende umanjuje se, pre utvrđivanja poreske osnovice, za iznos godišnje rate prodajne cijene po osnovu kupovine društvenog i državnog kapitala, odnosno imovine javnom aukcijom, u smislu propisa kojima se uređuju uslovi i postupak promjene vlasništva društvenog, odnosno državnog kapitala, uplaćene prije isplate dividende, a najviše do iznosa isplaćene dividende. Poreska osnovica, poreska stopa i poreska oslobođenja – slučaj Srbije Oporezivi prihod od kapitala čini novčani ili nenovčani iznos ostvarenog prihoda. Ako su prihodi od kapitala ostvareni u nenovčanom obliku, vrijednost tih prihoda se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti prava, dobara, odnosno usluga na dan ostvarivanja prihoda. Izuzetno od ovog, oporezivi prihod od prihoda od izdavanja sopstvenih nepokretnosti čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 25%, a ako je on ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa normirani troškovi se priznaju u visini od 50% bruto prihoda. Obvezniku poreza na prihode od izdavanja sopstvenih nepokretnosti, na njegov zahtjev, umjesto normiranih troškova priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze. Stopa poreza na prihode od kapitala iznosi 15%. Izuzetno od ovog, stopa poreza na prihode od izdavanja sopstvenih nepokretnosti iznosi 20%. Ne plaća se porez na prihode od kapitala na kamatu: 1) na dinarska sredstva po osnovu štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju); 2) po osnovu dužničkih hartija od vrijednosti čiji je izdavalac Republika, Autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije.

73Dividendom smatra se i likvidacioni ostatak iznad vrijednosti uloženog kapitala utvrđen u skladu sa zakonom koji uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica. 74Nepokretnostima smatraju se: zemljište; stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi djelovi.

37

9. KAPITALNI DOBICI I GUBICI

U Crnoj Gori kapitalnim dobitkom smatra se prihod ostvaren prodajom imovine i to nepokretnosti75, udjela u pravnom licu i hartija od vrijednosti (imovina). Oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka predstavlja razliku između prodajne i nabavne cijene imovine. Negativna razlika predstavlja kapitalni gubitak.76 Kapitalni dobitak od nepokretnosti Kapitalni dobitak od nepokretnosti je razlika između prodajne i nabavne cijene nepokretnosti. Prodajnom cijenom nepokretnosti smatra se ugovorena cijena, umanjena za dokumentovane troškove rekonstrukcije i troškove prodaje te nepokretnosti. Ako je ugovorena cijena niža od tržišne, prodajnu cijenu utvrđuje nadležni poreski organ. Kod razmjene nepokretnosti prodajnom cijenom smatra se tržišna cijena nepokretnosti koja se razmjenjuje. Tržišna cijena nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti utvrđena u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje nepokretnosti. Nabavnom cijenom nepokretnosti smatra se cijena po kojoj je poreski obveznik stekao nepokretnost, odnosno cijena nepokretnosti koju je utvrdio poreski organ prilikom sticanja te nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na promet nepokretnosti. Nabavnu cijenu nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio čini iznos troškova izgradnje te nepokretnosti. Ako je poreski obveznik stekao nepokretnost po osnovu poklona ili nasljeđa, pod nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao tu nepokretnost. Nabavna cijena nepokretnosti usklađuje se godišnje sa rastom cijena na malo od dana sticanja do dana prodaje nepokretnosti, a prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ako se nabavna cijena ne može utvrditi na propisani način nabavnu cijenu nepokretnosti predstavlja 80% od prodajne cijene. Kapitalni dobitak od udjela u pravnom licu Kapitalni dobitak od udjela u pravnom licu je razlika između prodajne i nabavne vrijednosti udjela. Prodajna, odnosno nabavna vrijednost udjela je iznos određen u kupoprodajnom ugovoru. Izuzetno od ovog, nabavna vrijednost udjela stečenog osnivanjem je iznos osnivačkog uloga i iznos povećanja osnivačkog uloga. Kapitalni dobitak od hartija od vrijednosti Hartije od vrijednosti su akcije i druge vlasničke hartije od vrijednosti. Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje se kotiraju na berzi smatra se dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio. Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje se ne kotiraju na berzi smatra se dokumentovana cijena koju je poreski obveznik stvarno platio, a ako poreski obveznik ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu, pod nabavnom cijenom se smatra nominalna vrijednost hartija od vrijednosti. Ako je poreski obveznik više puta kupovao hartije od vrijednosti istog emitenta, po različitim nabavnim cijenama, kod obračuna kapitalnog dobitka nabavna cijena se utvrđuje prema redosljedu sticanja hartija od vrijednosti, primjenom FIFO metoda. Nabavnu vrijednost akcija koje se na ime dividende isplaćuju iz dobiti predstavlja vrijednost po kojoj je poreski obveznik stekao te akcije. Slučajevi neoporezivanja kapitalnog dobitka od prodaje/prenosa imovine Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine ne oporezuje se, ako je:

- nepokretnost služila poreskom obvezniku kao jedino i glavno mjesto stanovanja (prebivalište); - prenos imovine izvršen između bračnih drugova i direktno je povezan sa brakom, razvodom ili nasljeđem imovine; - prenos imovine izvršen poklonom srodnicima prvog nasljednog reda.

75Nepokretnostima smatraju se: zemljište, zgrade, stambene i poslovne jedinice zgrada i drugi građevinski objekti. 76Kapitalni gubitak od otuđenja imovine može se odbiti od kapitalnog dobitka od otuđenja imovine koji je ostvaren u istom poreskom period.

38

U Hrvatskoj dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno dobitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti finansijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. Ovim dobicima smatraju se dobici od otuđenja finansijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (finansijska imovina) odnosno dobici od: 1) prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključujući i udjela u kapitalu privrednih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima uporedivih sa takvim društvima, 2) instrumenata tržišta novca, 3) jedinica u subjektima za zajednička ulaganja, 4) derivata, 5) srazmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicionog fonda, te ostali dobici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupanja Otuđenjem finansijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prenos.77Dohodak od kapitala po osnovi dobitka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realizovanih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicionog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizovane vrijednosti pri dospijeću ako otkupilac drži vrijednosni papir do njegovog dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja finansijske imovine u portfelje, u skladu sa propisom koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos). Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže porodice, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj vezi sa razvodom braka, nasljeđivanjem finansijske imovine te u slučaju ako je finanskijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabavke odnosno sticanja te imovine. Ako je finansijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana nabavke, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala koji čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno dobitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti finansijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. U slučaju sticanja finansijske imovine darovanjem, danom nabavke finansijske imovine smatra se dan nabavke poklona, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabavke. Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine poreske osnovice. Kapitalni gubitak priznaje se u godišnjem izvještaju u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni dobici na zadnji dan poreskog perioda za koje se izvještaj sastavlja i podnosi. U Srbiji kapitalni dobitak, odnosno gubitak predstavlja razliku između prodajne cijene prava, udjela i hartija od vrijednosti i njihove nabavne cijene, ostvarenu prenosom78: 1) stvarnih prava na nepokretnostima; 2) autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;

77Otuđenjem se ne smatra:

1) prenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni penzijski fond; 2) zamjena vrijednosnih papira sa istovrsnim papirima istog izdavaoca pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavaoca kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno finansijskih instrumenata drugim ili drugima

vrijednosnim papirima, odnosno finansijskim instrumentima te sticanja vrijednosnih papira, odnosno finansijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog toka i pod uslovom da je osiguran slijed sticanja finansijske imovine; podjela dionica istog izdavaoca pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog toka;

3) zamjena udjela između investicionih podfondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicionih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uslovom da je osiguran slijed sticanja finansijske imovine;

4) otkup udjela u Fondu hrvatskih branioca iz Domovinskog rata i članova njihovih porodica. U slučaju otuđenja finansijske imovine iz tačke 2. i 4. kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog sticanja finansijske imovine.

78 Pod prenosom smatra se prodaja ili drugi prenos uz novčanu ili nenovčanu naknadu.

39

3) udjela u kapitalu pravnih lica, akcija i ostalih hartija od vrijednosti, uključujući i investicione jedinice, osim investicionih jedinica dobrovoljnih penzijskih fondova. Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom ne smatra se razlika nastala prenosom prava, udjela ili hartija od vrijednosti, kada: 1) su stečeni nasljeđem u prvom nasljednom redu; 2) se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji; 3) se prenos vrši između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi sa razvodom braka; 4) se vrši prenos dužničkih hartija od vrijednosti čiji je izdavalac Republika, Autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije; 5) je obveznik izvršio prenos prava, udjela ili hartija od vrijednosti koje je prije prenosa imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina. Prenos računa iz postojećeg u drugi dobrovoljni penzijski fond, koji izvrši fond po nalogu i za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, ne smatra se kapitalnim dobitkom. Određivanje kapitalnog dobitka Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cijenom se smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje nadležni poreski organ ako ocjeni da je ugovorena cijena niža od tržišne. Kao ugovorena, odnosno tržišna cijena uzima se cijena bez poreza na prenos apsolutnih prava. Kod prenosa prava putem razmjene za drugo pravo, prodajnom cijenom se smatra tržišna cijena prava koje se daje u razmjenu. Prodajnom cijenom investicione jedinice smatra se otkupna cijena investicione jedinice koja se sastoji od neto vrijednosti imovine otvorenog društva po investicionoj jedinici na dan podnošenja zahtjeva člana fonda za otkup investicionih jedinica, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione fondove. Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka nabavnom cijenom se smatra cijena po kojoj je obveznik stekao pravo, udio ili hartiju od vrijednosti. Kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnu cijenu čini iznos troškova izgradnje, a ako obveznik ne dokaže iznos troškova izgradnje, osnovica poreza na imovinu u godini nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu. Kod prenosa nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cijenu čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prenosa i koje može da dokumentuje. Nabavna vrijednost investicione jedinice sastoji se od neto vrijednosti imovine otvorenog fonda po investicionoj jedinici na dan uplate, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje u skladu sa zakonom koji uređuje investicione fondove. Kod hartija od vrijednosti koje je obveznik stekao kupovinom, a kojima se trguje na regulisanom tržištu kapitala u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala (hartije od vrijednosti kojima se trguje na tržištu kapitala), nabavnom cijenom smatra se cijena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabilježena cijena po kojoj se trgovalo u periodu od godinu dana od dana koji prethodi prodaji hartije od vrijednosti. Ako u ovom periodu nije bilo trgovine tom hartijom od vrijednosti, nabavnom cijenom smatra se najniža zabilježena cijena u prvoj prethodnoj godini u kojoj je bilo trgovanja. Kod hartija od vrijednosti koje je obveznik stekao kupovinom, a kojima se ne trguje na tržištu kapitala, nabavnom cijenom smatra se cijena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrijednost, a ako je riječ o akcijama bez nominalne vrijednosti, srazmjerni dio neto imovine društva u momentu sticanja. Nabavna cijena uvećava se godišnjim indeksom potrošačkih cijena od dana sticanja do dana prenosa, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike. Izuzetno od ovog, kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavna cijena revalorizuje se za svaku godinu počevši od 1. januara godine koja slijedi godini u kojoj je izvršeno ulaganje do dana prenosa. Za hartije od vrijednosti kojima se trguje na tržištu kapitala čija je nabavna cijena utvrđena kao najniža zabilježena cijena nabavna cijena revalorizuje se od narednog dana od dana kad je zabilježena najniža cijena po kojoj se trgovalo do dana prenosa.

Poresko oslobođenje i poreski kredit Obveznik, koji sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u rješavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak. Obvezniku koji u roku od 12 meseci od dana prodaje nepokretnosti, sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti uloži za namjene, izvršiće se povraćaj plaćenog poreza na kapitalni dobitak. Ako obveznik u rješavanje stambenog uloži samo dio sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti, poreska obaveza mu se srazmjerno umanjuje.

40

Ako je pravo, udio ili hartiju od vrijednosti obveznik stekao poklonom ili nasljeđem, nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao to pravo, udio ili hartiju od vrijednosti, a ako ne može da se utvrdi ta cijena onda njihova tržišna vrijednost u momentu sticanja tog prava, udjela ili hartije od vrijednosti od strane poklonodavca, odnosno ostavioca, utvrđena od strane nadležnog poreskog organa. Izuzetno od ovog, ako je obveznik pravo, udio ili hartiju od vrijednosti stekao od poklonodavca, odnosno ostavioca koji je to pravo, udio ili hartiju od vrijednosti stekao prije 24. januara 1994. godine, nabavnu cijenu utvrdiće nadležni poreski organ prema tržišnoj vrijednosti tog prava, udjela ili hartije od vrijednosti na dan 24. januar 1994. godine. Ako je pravo, udio ili hartiju od vrijednosti obveznik stekao ugovorom o doživotnom izdržavanju, nabavnom cijenom smatra se tržišna cijena prava, udjela ili hartije od vrijednosti koja je uzeta ili mogla biti uzeta kao osnovica poreza na prenos apsolutnih prava u momentu njihovog sticanja od strane obveznika. Poreska osnovica i stopa Oporezivi prihod na koji se plaća porez na kapitalni dobitak čini kapitalni dobitak utvrđen na opisani način. Stopa poreza na kapitalni dobitak iznosi 15%. Prebijanje kapitalnih dobitaka i kapitalnih gubitaka Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava, udjela ili hartije od vrijednosti, može se prebiti sa kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava, udjela ili hartije od vrijednosti. Prebijanje kapitalnog gubitka sa kapitalnim dobitkom može se izvršiti u slučaju kada obveznik prvo ostvari kapitalni gubitak, a kasnije ostvari kapitalni dobitak. Ako se i posle prebijanja iskaže kapitalni gubitak, dopušteno je njegovo prebijanje u narednih pet godina, počev od godine u kojoj je ostvaren prvobitni kapitalni gubitak u vezi sa kojim se vrši prebijanje sa kapitalnim dobitkom, na račun budućih kapitalnih dobitaka.

10. PRIHODI OD DOBITAKA OD IGARA NA SREĆU

Tabela 6: Dobici od igara na sreću: pravni osnov, opšte odredbe, izuzeća, poreska osnovica, poreska stopa, način plaćanja poreza, novčana kazna

Zemlja Pravni osnov Opšte odredbe Izuzeća od plaćanja poreza na dobitke od igara na sreću

Poreska osnovica Poreska stopa po kojoj se plaća porez

Način plaćanja poreza – rok, vrsta isplatioca i sl.

Novčana kazna

Crn

a G

ora

Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica

Prihodom od dobitaka od igara na sreću smatra se svaki dobitak od igara na sreću.

Ne postoje. Kod utvrđivanja oporezivog dohotka od igara na sreću troškovi se ne priznaju. Ako se dobitak sastoji od robe, usluga ill prava prihod predstavlja tržišna vrijednost robe, usluga ili prava u momentu ostvarenja dobitaka.

Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 15%.

Za svaki pojedinačno isplaćeni prihod porez na dobitke od igara na sreću isplatilac dobitka obračunava i obustavlja pri svakoj isplati dobitka i uplaćuje najkasnije narednog radnog dana od dana isplate. Izuzetno od ovog slučaja za dobitke porez na dohodak plaća se prilikom podnošenja godišnje poreske prijave. Takođe, rezident koji ostvari dohodak od dobitaka dužan je da po isteku poreskog perioda, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.

Novčanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako kao isplatilac dobitaka od igara na sreću porez na prihode ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati u propisanom roku.

41

791 EUR= 1,95 KM, 5. 5. 2015.http://www.oanda.com/currency/converter 80 Zakon o igrama na sreću ('Narodne novine' br. 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14) http://www.zakon.hr/z/315/Zakon-o-igrama-na-sre%C4%87u (5.5.2015)

Zemlja Pravni osnov Opšte odredbe Izuzeća od plaćanja poreza na dobitke od igara na sreću

Poreska osnovica Poreska stopa po kojoj se plaća porez

Način plaćanja poreza – rok, vrsta isplatioca i sl.

Novčana kazna

Fe

de

raci

ja B

osn

e i

He

rce

go

vin

e

Zakon o porezu na

dohodak Federacije

Bosne i

Hercegovine

Dohodak od nagradnih

igara i igara na sreću čini

vrijednost svake

pojedinačne nagrade ili

dobitka ostvarenog

učešćem u nagradnim

igrama i igrama na sreću

koji je dobitniku isplaćen u

novcu, proizvodu/ima,

uslugama i/ili u pravima.

- Dobici ostvareni

učešćem u nagradnim

igrama koje organizuju

privredna društva u

propagandne svrhe, a

koji se isključivo

odnose na proizvod ili

paket proizvoda iz

vlastitog proizvodnog

asortimana, ukoliko

tržišna vrijednost

takvog dobitka nije

veća od 511,2 eura79.

- Dobitak čija

pojedinačna vrijednost

ne prelazi iznos od 51

euro.

- Dobitak nagrada

osvojenih, odnosno

dobijenih za pokazano

znanje u novcu,

stvarima i/ili pravima

osvojene na kvizovima i

sličnim takmičenjima.

Osnovicu za obračun poreza na

dobitke, čini svaki pojedinačno

ostvareni dobitak čija je vrijednost

veća od 51 euro, odnosno dobitak

čija je pojedinačna vrijednost veća

od 511,2 eura a koji je ostvaren

učešćem u nagradnim igrama na

koji se ne plaća porez na dohodak

ukoliko vrijednost takvog dobitka

nije veća od 511,2, eura. Ako se

dobici sastoje od stvari, usluga

i/ili prava, osnovicu poreza čini

tržišna vrijednost stvari, usluga

i/ili prava u momentu ostvarenja

dobitka. Kod utvrđivanja dohotka,

rashodi se ne odbijaju.

Porez na dohodak od nagradnih

igara i igara na sreću plaća se po

odbitku primjenom stope 10%,

bez prava na umanjenje

osnovice za lične odbitke.

Porez na dohodak koji je utvrđen,

obustavljen i uplaćen smatra se

konačnom poreskom obavezom i

poreski obveznik ovaj dohodak ne

unosi u godišnju poresku prijavu.

Obračun i obustavu poreza na dobitke

od nagradnih igara i igara na sreću vrši

organizator nagradnih igara odnosno

priređivač igara na sreću pri svakoj

isplati dobitka fizičkom licu koje je

ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez

su dužni uplatiti do 15. odnosno

posljednjeg dana u mjesecu u kojem je

porez obustavljen. Porez na dohodak od

nagradnih igara i igara na sreću plaća se

prema prebivalištu fizičkog lica kojem

je isplaćen dobitak ostvaren učešćem u

nagradnoj igri i/ili igri na sreću, a kada

se radi o fizičkom licu koje nema

prebivalište na teritoriji Federacije

obračunati i obustavljeni porez na

ostvareni dobitak plaća se prema

sjedištu isplatioca.

Kazne za opšte poreske prekršaje

koje se odnose i na prekršaje u

oblasti igara na sreću definisane su

članovima od 80 do 95 Zakona o

poreskoj upravi Federacije BiH.

Hrv

ats

ka

Zakon o igrama na

sreću80 Porez na dobitke od igara

na sreću predstavlja porez

po odbitku koji plaćaju

fizička lica koja ostvaruju

dobitke od lutrijskih igara

na sreću i igara klađenja.

Dobici od lutrijskih igara

do iznosa od približno

100 eura.

Osnovica za obračun poreza na

novčane dobitke od lutrijskih

igara je novčani iznos

pojedinačnog dobitka, a osnovica

poreza na dobitak onih dobitaka

koji se sastoje od stvari, usluga ili

prava je tržišna vrijednost stvari,

usluga ili prava koje čine

pojedinačni dobitak.

Osnovica za obračun poreza na

dobitke od igara klađenja je

novčani iznos pojedinačnog

dobitka.

Porez na dobitke za obje vrste

igara plaća se po istoj stopi od

15% na dobitke iznad 1.318

eura81 do 3.945 eura, po stopi

od 20% na dobitke iznad 3.945

eura do 65.909,6 eura, a po

stopi od 30% na dobitke iznad

65.909,6 eura. Razliku

predstavlja to što se porez na

dobitke od igara klađenja plaća

po stopi od 10% na dobitke do

1.318 eura, dok se porez na

dobitke od lutrijskih igara

plaća po istoj stopi na dobitke

iznad 99 eura do 1.318 eura.

Porez na dobitke od lutrijskih igara na

sreću i igara klađenja obračunava se i

naplaćuje pri isplati dobitka, a obračun

i uplatu obavlja priređivač igara na

sreću.

Novčanom kaznom od 6.590 eura

do 65.909,6 eura kazniće se za

prekršaj pravno lice ako pri isplati

dobitaka ne obračuna i ne uplati

porez na dobitke od lutrijskih igara

na sreću i igara klađenja.

42

811 EUR = 7,57 HRK, 5. 5. 2015. http://www.oanda.com/currency/converter/ 821 EUR = 120 RSD, 5.5. 2015. http://www.oanda.com/currency/converter/ 83Isplatilac navedenog prihoda je dužan da obvezniku, prilikom svake isplate, kao i po isteku godine, izda obračun sa podacima o: bruto prihodu, troškovima, oporezivom prihodu, olakšicama, plaćenim doprinosima za socijalno osiguranje i plaćenom porezu. U slučaju da pravno lice ili preduzetnik ne izvrši obračun i plaćanje poreza na isplaćeni prihod, primalac prihoda je dužan da sam obračuna i plati porez i nadležnom poreskom organu dostavi poresku prijavu. Primalac prihoda je dužan da sam obračuna i plati porez i nadležnom poreskom organu dostavi poresku prijavu ukoliko je ostvario zaradu u ili iz druge države, kod diplomatsko–konzularnog predstavništva strane države, međunarodne organizacije ili predstavnika ili službenika takvog predstavništva, odnosno organizacije, pod uslovom da isplatilac nije izvršio obračun poreza. Poreska prijava se dostavlja organizacionoj jedinici Poreske uprave prema prebivalištu primaoca prihoda, najkasnije u roku od 45 dana od dana kada je ostvario prihod. Za obveznika – nerezidenta, plaćeni porez po poreskoj prijavi, zajedno sa plaćenim porezima po odbitku, smatra se konačno utvrđenom poreskom obavezom. Poreski vodič, http://poreskivodic.com/najcesca-pitanja/21-igre-na-srecu (5.5.2015) 84 Zakon o poreskom postupku i poreskoj administarciji Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 i 105/2014) http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_poreskom_postupku_i_poreskoj_administraciji.html (5.5.2015)

Zemlja Pravni osnov Opšte odredbe Izuzeća od plaćanja poreza na dobitke od igara na sreću

Poreska osnovica Poreska stopa po kojoj se plaća porez

Način plaćanja poreza – rok, vrsta isplatioca i sl.

Novčana kazna

Srb

ija

Zakon o porezu na

dohodak građana

Obveznik poreza na

dobitke od igara na sreću

je fizičko lice koje ostvari

dobitak od igara koje se

smatraju igrama na sreću u

smislu zakona kojim se

uređuju igre na sreću.

- Pojedinačno ostvaren

dobitak do iznosa od 91

euro82.

Ostvaren dobitak od

igara koje se priređuju u

igračnicama (kazinima) i

na automatima.

Oporezivi prihod za dobitke od

igara na sreću predstavlja svaki

pojedinačni dobitak od igara na

sreću, osim navedenih izuzetaka.

Ako se dobitak sastoji od stvari i

prava, oporezivi prihod

predstavlja tržišna vrijednost

stvari ili prava u momentu kada je

dobitak ostvaren. Oporeziv iznos,

koji je veći od 91 eura, umanjuje

se za iznos uplate na osnovu koje

je pojedinačno ostvaren dobitak,

osim kod klasičnih igara na sreću.

Stopa poreza na prihode od

igara na sreću iznosi 20%.

Pоrеsка оbаvеzа po osnovu poreza na

dobitke od igara na

sreću nаstаје momentom isplate

prihoda. Isplatilac prihoda, odnosno

poreski obveznik, dužan je da poreskom

organu prema sjedištu prije svake

isplate prihoda na koji se obračunava i

plaća porez po odbitku dostavi poresku

prijavu.83Porez na dobitke od igara na

sreću, za svakog obveznika isplatilac

obračunava, obustavlja i uplaćuje na

propisane račune u momentu isplate

prihoda, u skladu sa propisima koji važe

na dan isplate prihoda. Ukoliko se porez

utvrđuje samooporezivanjem, obaveza

plaćanja poreza je najkasnije do isteka

roka za podnošenje poreske prijave.

Prema Zakonu o poreskom

postupku i poreskoj administarciji

Republike Srbije84Poreska uprava

nadležnom prekršajnom sudu

podnosi zahtjeve za pokretanje

prekršajnog postupka za prekršaje

iz oblasti igara na sreću. Novčanom

kaznom od 826,9 do 16.539,9 eura

kazniće se za prekršaj Državna

lutrija Srbije, odnosno pravno lice,

koje se ne odazove na poziv

Poreske uprave, neposredno ili

preko opunomoćenog lica, za

učestvovanje u postupku

kancelarijske kontrole, odnosno ne

pruži potrebna objašnjenja i

dokumentaciju u roku koji odredi

Poreska uprava. Za ove prekršaj

kazniće se odgovorno lice u

Državnoj lutriji Srbije, odnosno

odgovorno lice u pravnom licu

novčanom kaznom od 124 do 1.240

eura.

43

11. OSTALI PRIHODI – slučaj Hrvatske i Srbije

U Hrvatskoj drugi dohodak predstavlja razliku između svakog pojedinačnog dobitka umanjen za propisane izdatke. Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi dobitka koji se ne smatraju dobicima određenim po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja. Dobicima se posebno smatraju:

1) dobici po osnovu djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih odbora, upravnih savjeta i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih lica, članova komisija i odbora koje imaju ta tijela i sudija porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2) autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, 3) dobici po osnovu djelatnosti sportista, 4) dobici po osnovu djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudija i delegata, tumača, prevodioca, turističkih radnika, konsultanata, sudskih

vještaka te druge slične djelatnosti, 5) dobici u naturi – korišćenje zgrada, saobraćajnih sredstava, povoljnije kamate pri

odobravanju kredita i druge pogodnosti prema Zakonu, a koje davaoci tih dobitaka daju fizičkim licima koja nijesu njihovi radnici i lica koja ostvaruju dobitke po osnovu nesamostalnog rada,

6) nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i stažiranja iznad propisanog iznosa, 7) dobici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko

udruženja učenika i studenata prema posebnim propisima iznad propisanog iznosa, 8) stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim

školama i fakultetima iznad propisanog iznosa, 9) sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportistima

amaterima za njihovo sportsko usavršavanje iznad propisanog iznosa, 10) nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportistima amaterima prema posebnim

propisima, iznad propisanih iznosa, 11) ostali posebno nenavedeni dobici koje fizičkim licima isplaćuju ili daju pravna i fizička

lica (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatioci i davaoci.

Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se uplaćeni doprinosi za obavezna osiguranja iz dobitka, prema posebnim propisima. Izuzetno, pri utvrđivanju drugog dohotka izdaci se85, prije navedenih izdataka ako su obračunati i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih dobitaka fizičkim licima po osnovi: autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo licima koja obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost; profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportista koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obavezna osiguranja plaćaju prema rješenju; i dobitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u vezi sa štampom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama.

85 Ovi izdaci se priznaj pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

Drugi dohodak po osnovi povratka doprinosa Drugim dohotkom smatra se i dobitak po osnovi povratka doprinosa, odnosno iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obAvezno penzijsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunat i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima. Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povratka doprinosa ne priznaju se izdaci. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena Drugim dohotkom smatra se i dobitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za njeno sticanje.

44

Poreski obveznik koji ostvaruje drugi dohodak po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreskih obveznika, utvrđivati dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti. Poreski obveznik je obavezan da podnese zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu. Poreski obveznik koji na ovaj način utvrđuje dohodak, ne može koristiti izdatke koji se priznaju u visini od 30% ostvarenih dobitaka. U Srbiji oporezivanju podliježu i ostali prihodi, odnosno prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari, prihodi od osiguranja lica, prihodi sportista i sportskih

stručnjaka i drugi prihodi, osim onih koji su posebno izuzeti Zakonom. Stopa poreza na ostale prihode iznosi 20%. Izuzetno od tog, stopa poreza na prihode od osiguranja lica iznosi 15%. Tabela 7: Ostali prihodi – slučaj Srbije

Vrsta prihoda

Prihodi od davanja u zakup pokretnih stvari

Prihodi od osiguranja lica

Prihodi sportista i sportskih stručnjaka

Sadržaj prihoda

Obveznik poreza na prihode od davanja u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari je fizičko lice koje te stvari daje u zakup. Bruto prihodi od davanja u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari obuhvataju ostvarenu zakupninu i vrijednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac. Oporezivi prihod od izdavanja u zakup pokretnih stvari utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda u visini od 20%. Obvezniku koji to zahtjeva i dokumentuje, poreski organ će umjesto normiranih troškova priznati troškove koje je imao u vezi sa stvarima koje je dao u zakup.

Obveznik poreza na prihode od osiguranja lica je fizičko lice koje ostvari naknadu iz osiguranja lica. Oporezivi prihod od osiguranja lica predstavlja vrijednost isplaćene naknade iz osiguranja lica umanjenu za iznos novčanih sredstava uplaćenih po osnovu premija osiguranja, ako nije izuzeta od oporezivanja u skladu sa Zakonom. Izuzetno od ovog, oporezivi prihod od osiguranja lica, u slučaju kad se povučena akumulirana sredstva po osnovu udjela člana u neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda, po nalogu i za račun člana fonda, ulože u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje saglasno zakonu koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, predstavlja vrijednost isplaćene naknade iz osiguranja lica umanjenu za iznos povučenih akumuliranih sredstava uloženih u kupovinu anuiteta.86

Prihodi sportista i sportskih stručnjaka obuhvataju primanja koja ostvare profesionalni sportisti, sportisti amateri, sportski stručnjaci i stručnjaci u sportu od sportske organizacije, odnosno organizacije za obavljanje sportske djelatnosti, sportskih društava i saveza, koja nemaju karakter zarade u smislu propisa kojima se uređuje sport, odnosno radni odnosi.Navedenim prihodima smatraju se naročito primanja po osnovu: 1) naknade na ime zaključenja ugovora (transfer i dr.); 2) naknade za korišćenje lika sportiste; 3) novčane pomoći vrhunskim sportistima sa posebnim zaslugama; 4) stipendije vrhunskim sportistima za sportsko usavršavanje; 6) novčane i druge nagrade; 7) nacionalnog priznanja i nagrade za poseban doprinos razvoju i afirmaciji sporta; 8) naknade i nagrade za rad sportskim stručnjacima, odnosno stručnjacima u sportu (treneri, sudije, delegati i dr.).87

86 Iznos uplaćenih sredstava po osnovu sticanja investicionih jedinica dobrovoljnog penzijskog fonda, uvećava se godišnjim indeksom potrošačkih cijena od dana kada se povučena akumulirana sredstva po osnovu udjela člana u neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda ulože u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje do dana isplate naknade iz osiguranja lica, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike. 87 Oporezivi prihod za primanja sportista i sportskih stručnjaka utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda u visini od 50%

DOHODAK OD OSIGURANJA – slučaj Hrvatske

Dohotkom od osiguranja smatraju se dobici u visini uplaćenih i poresko priznatih premija životnog osiguranja sa obilježjem štednje i dobrovoljnog penzijskog osiguranja, a u slučaju otkupa polisa životnog i dobrovoljnog penzijskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos dobitka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. Pri utvrđivanju dohotka ne priznaju se izdaci. Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se sa valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg kursa Hrvatske narodne banke na dan isplate. Poslodavci, isplatioci i poreski obveznici dužni su o uplaćenim poresko priznatim premijama osiguranja, odnosno premijama osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvještaje. Dohotkom od osiguranja smatraju se i dobici u visini uplaćenih premija dobrovoljnog penzijskog osiguranja, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak te su poslodavcu ili lično poreskom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile poresko priznati rashod, odnosno izdatak.

45

Ostali prihodi Ostalim prihodima smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, koji nijesu oporezivi po drugom osnovu u skladu sa ovim Zakonom, a naročito: 1) prihodi po osnovu ugovora o djelu; 2) prihodi po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključenih preko omladinskog ili studentskog udruženja sa licem do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg ili visokog obrazovanja; 3) prihodi po osnovu dopunskog rada; 4) prihodi po osnovu trgovinskog zastupanja; 5) primanja članova organa uprave pravnog lica; 6) naknada poslanicima i odbornicima; 7) naknada u vezi sa izvršavanjem poslova odbrane, civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda; 8) primanja stečajnih upravnika, sudskih veštaka, sudija porotnika i sudskih tumača; 9) prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, uzgajanja i prodaje pečuraka, uzgoja i prodaje pčelinjeg roja (pčela), uzgoja i prodaje puževa, odnosno po osnovu prodaje drugih dobara ostvarenih obavljanjem privremenih ili povremenih poslova; 10) nagrade, novčane pomoći i druga davanja fizičkim licima koja nijesu zaposlena kod isplatioca; 11) primanja na koja se ne plaća porez na dohodak građana prema ovom Zakonu iznad propisanih neoporezivih iznosa; 12) naknade troškova i drugi rashodi licima koja nijesu zaposlena kod isplatioca; 13) uzimanje iz imovine i korišćenje usluga privrednog društva od strane vlasnika društva za njihove privatne potrebe; 14) primanja koja, saglasno zakonu koji uređuje rad, ostvari zaposleni po osnovu učešća u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini; 15) prihodi koje ostvari fizičko lice izdavanjem nepokretnosti u podzakup; 16) svi drugi prihodi koji nijesu oporezovani po drugom osnovu ili nijesu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po ovom Zakonu, osim prihoda od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno plodova i ljekovitog bilja koje ostvare fizička lica: nosioci poljoprivrednog gazdinstva; lica koja doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćaju po rješenju u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje; i korisnici poljoprivredne penzije. Obveznik poreza na druge prihode je fizičko lice koje ostvari navedene prihode. Oporezivi prihod za navedene prihode čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%. Izuzetno od ovog, oporezivi prihod koje ostvari fizičko lice izdavanjem nepokretnosti u podzakup čini bruto prihod umanjen za plaćenu zakupninu. Takođe, oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno plodova i ljekovitog bilja, čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 90%.88

88 Izuzetno od naknade troškova i drugih rashoda licima koja nijesu zaposlena kod isplatioca, porez na druge prihode ne plaća se na dokumentovane naknade troškova po osnovu službenih putovanja, najviše do iznosa tih troškova koji su izuzeti od plaćanja poreza na zarade za zaposlene, ako se isplata vrši fizičkim licima, odnosno za fizička lica koja nijesu zaposlena kod isplatioca, i to: 1) upućenim, odnosno pozvanim od strane državnog organa ili organizacije, sa pravom naknade troškova, nezavisno od toga iz kojih sredstava se vrši isplata; 2) članovima predstavničkih i izvršnih tijela Republike, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, u vezi sa vršenjem funkcije; 3) upućenim na rad u Republiku, po nalogu inostranog poslodavca, a u vezi sa djelatnošću domaćeg isplatioca; 4) upućenim kod isplatioca po nalogu poslodavca a u vezi sa djelatnošću poslodavca; 5) ako dobrovoljno, odnosno po pozivu sarađuju u humanitarne, zdravstvene, vaspitno-obrazovne, kulturne, sportske, naučno-istraživačke, vjerske i druge svrhe, odnosno sarađuju u sindikalnim organizacijama, privrednim komorama, političkim strankama, savezima i udruženjima, nevladinim i u drugim nedobitnim organizacijama, pri čemu ne ostvaruju bilo koju drugu naknadu po osnovu te saradnje. Izuzetno od tački od 1 do 16, porez na druge prihode ne plaća se na primanje fizičkog lica - klijenta banke kada banka otpiše potraživanje prema dužniku pod sljedećim uslovima: da su troškovi utuženja tog dužnika veći od ukupnog iznosa potraživanja banke od ovog dužnika; i da se ovaj otpis priznaje kao rashod u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dobit pravnih lica. Porez na druge prihode ne plaća se ni u slučaju otpisa preostalog dijela potraživanja banke od dužnika koji je u skladu sa ugovorom o poravnanju zaključenog sa bankom prodao nepokretnost za koju je dobio kredit po vrijednosti koja je približna uobičajenoj tržišnoj vrijednosti odgovarajuće nepokretnosti, a koju je u celini uplatio banci na ime vraćanja kredita, ali koja je manja od potraživanja banke po osnovu tog kredita, pod uslovom da je prema pravilima Narodne banke Srbije to potraživanje svrstano u potraživanja za koje se utvrđuje 100% rezerve za procijenjene gubitke. Na druge prihode koje ostvari član udruženja učenika, član omladinskog ili studentskog udruženja do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u institucijama za srednje, više i visoko obrazovanje, obračunati porez umanjuje se za 40%.

46

12. LIČNI ODBITAK I PORESKI GUBITAK– slučaj Federacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske

Lični odbitak U Federaciji Bosne i Hercegovine rezidentnim poreskim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka, umanjuje za osnovni lični odbitak u visini od 1.840,34 eura za poreski period za koji postoji obaveza plaćanja poreza. Ako je poreski period kraći od kalendarske godine, osnovni lični odbitak se srazmjerno smanjuje i računa se u korist poreskog obveznika na puni mjesec. Rezidentni poreski obveznici mogu odbiti i lični odbitak:

1) 0,5 osnovnog ličnog odbitka za izdržavanog bračnog druga, kao i za bivšeg bračnog druga kojem plaća alimentaciju;

2) 0,5 osnovnog ličnog odbitka za izdržavano prvo dijete;

3) 0,7 osnovnog ličnog odbitka za izdržavano drugo dijete;

4) 0,9 osnovnog ličnog odbitka za izdržavano treće i svako sljedeće dijete;

5) 0,3 osnovnog ličnog odbitka za svakog drugog izdržavanog člana uže porodice;

6) 0,3 osnovnog ličnog odbitka za utvrđenu vlastitu invalidnost, kao i za utvrđenu invalidnost svakog člana uže porodice koje poreski obveznik izdržava.89

Ako više lica izdržava istog člana ili članove uže porodice i djecu, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije. Rezidentni poreski obveznik definisan Zakonom može koristiti lične odbitke za period za koji postoji obaveza plaćanja poreza i u kojem se lice izdržava. Period se zaokružuje u korist poreskog obveznika na pune mjesece, a neiskorišteni odbici se ne mogu prenositi u naredni poreski period. Rezidentnim poreskim obveznicima90 se lični odbitak

89Djecom u ovom smislu smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke izdržavaju i djeca za koju roditelj plaća alimentaciju. Drugim izdržavanim članovima uže porodice, smatraju se roditelji poreskog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga te preci i potomci u pravoj liniji, ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu sa poreskim obveznikom. Izdržavanim članovima uže porodice i izdržavanom djecom smatraju se fizička lica čiji dohodak i drugi prihodi, koji se u smislu ovog Zakona ne smatraju dohotkom, u godini za koju se utvrđuje porez na dohodak, ne prelaze iznos osnovnog ličnog odbitka. 90 Izuzev fizičkih lica-povratnika koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije.

Poreski kredit i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja Rezidentnom poreskom obvezniku koji ostvari dohodak izvan Crne Gore i koji plaća porez na dohodak drugoj državi odobrava se poreski kredit u visini poreza na dohodak plaćenog u toj državi. Poreski kredit ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dohodak ostvaren u drugoj državi. Sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog zakona. Oblik, sadržinu i postupak izdavanja potvrde o rezidentnosti, u poreske svrhe, propisuje ministarstvo nadležno za finansije. Ako fizičko lice iz Federacije Bosne i Hercegovine stekne dohodak u stranoj državi ili u Republici Srpskoj ili u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (druga teritorija Bosne i Hercegovine) ostvareni prihod se oporezuje i u Federaciji i u stranoj državi ili drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine se odbija od poreza na dohodak u Federaciji. Umanjenje poreza na dohodak u Federaciji za plaćene poreze u inostranstvu ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine, u poreskom periodu ne može preći visinu poreza na dohodak izračunatog primjenom stopa poreza na dohodak Federacije za poreskog obveznika za taj poreski period. Obvezniku poreza na dohodak u Federaciji može se umanjiti porez na dohodak za iznos poreza koji je platio u stranoj državi ili drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine isključivo na osnovu validne dokumentacije koja je ovjerena od nadležnih organa strane države ili druge teritorije Bosne i Hercegovine. Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka u Hrvatskoj, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama Zakona Hrvatske. Ako poreski obveznik rezident u skladu sa ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po osnovi dobitka ostvarenog iz inostranstva ili u inostranstvu u toku poreskog perioda predujam poreza na dohodak plaća u inostranstvu iz tog dobitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u zemlji, o čemu je obvezan da obavijesti Poresku upravu, ali je u tom slučaju obavezan da podnese godišnju poresku prijavu prema Zakonu, osim ako Republika Hrvatska u skladu s ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Isto se primjenjuje i za dobitke rezidenata poslatih na rad u inostranstvo po nalogu poslodavca, kao i za dobitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu predstavnika u Evropskom parlamentu. Poreskim kreditom, u smislu Zakona o porezu na dohodak građana Srbije, smatra se iznos za koji se umanjuje obračunati porez na

dohodak građana. Ako obveznik - rezident Republike ostvari dohodak u drugoj državi, na koji je plaćen porez u toj državi, na račun

poreza na dohodak građana utvrđenog prema odredbama ovog zakona odobrava mu se poreski kredit u visini poreza na dohodak

plaćenog u toj državi. Poreski kredit ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primenom odredaba ovog zakona na dohodak ostvaren u drugoj državi.

47

može uvećati u poreskom periodu i za iznos troškova koji plaćaju na teret poreskog obveznika, a odnose se na zdravstvene usluge, nabavku lijekova registrovanih u Federaciji prema receptu izdatom od ovlašćene zdravstvene ustanove i nabavku ortopedskih pomagala i protetskih nadoknada u Federaciji što uključuje i članove uže porodice koje poreski obveznik izdržava, pod uslovom da ti troškovi nijesu podmireni iz osnovnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ako nijesu finansirani iz dobijenih donacija ili od poslodavca. Troškovi se priznaju na osnovu validne dokumentacije koju je izdala ovlašćena zdravstvena ustanova (bolnice, klinike, zavodi, i dr.). Ovo se ne odnosi na troškove za hirurške zahvate ili druge tretmane u svrhu poboljšanja estetskog izgleda. Rezidentnim poreskim obveznicima91se lični odbitak može uvećati u poreskom periodu i za iznos kamate plaćene na stambeni kredit koji je poreski obveznik uzeo radi kupovine ili izgradnje odgovarajućeg stana kojim rješava svoj stambeni problem. Lični odbitak po ovom osnovu može se uvećati za iznos kamate plaćene u poreskom periodu za koji se utvrđuje porez na dohodak. U Hrvatskoj rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka, umanjuje za osnovni lični odbitak u visini 344 eura i to za svaki mjesec poreskog perioda za koji se utvrđuje porez. Rezidentima se kod ostvarene penzije na temelju prošlih uplata obaveznih doprinosa za penzijsko osiguranje i na temelju prošlih uplata premija osiguranja za dokup dijela penzije na teret poslodavca te kod ostvarene penzijske rente na temelju prošlih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje lični odbitak u visini ukupne penzije i penzijske rente ostvarene u poreskom periodu, najmanje 344 eura, a najviše do 504 eura mjesečno.92 Rezidenti mogu uvećati lični odbitak u visini:

1) 0,5 osnovnog ličnog odbitka za izdržavane članove uže porodice te bivšeg bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju, 2) za izdržavanu djecu: 0,5 osnovnog ličnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako sljedeće dijete faktor

osnovnog ličnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnog ličnog odbitka za prethodno dijete, 3) 0,3 osnovnog ličnog odbitka za poreskog obveznika, svakog izdržavanog člana uže porodice i svako dijete, ako su lica sa invaliditetom, 4) 1,0 osnovnog ličnog odbitka za poreskog obveznika, svakog izdržavanog člana uže porodice i svako dijete, ako su lica kojima je rješenjem, na temelju

posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na doplatu za pomoć i njegu. U tom slučaju poreski obveznik za sebe lično i za isto lice koju izdržava ne može koristiti prethodno navedeni odbitak.93

Tokom poreskog perioda, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema Zakonu, rezidentu se priznaju ovi lični odbici odnosno nerezidentu osnovni lični odbitak, a na temelju poreske kartice.94 Izdržavanim članovima uže porodice i izdržavanom djecom smatraju se fizička lica čiji oporezivi dobici, dobici na koje se ne plaća porez i drugi dobici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnog ličnog odbitka, na godišnjem nivou. Izuzetno od ovog, pri utvrđivanju prava na lični odbitak za izdržavane članove uže porodice i djecu ne uzimaju se u obzir dobici prema posebnim propisima po osnovu socijalne podrške, dječijeg dodatka, podrške za novorođenče, odnosno dobitaka za opremu novorođenog djeteta i porodičnih penzija nakon smrti roditelja. Ako više lica izdržava člana ili članove uže porodice i djecu, lični odbitak za ta lica se ravnomjerno raspoređuje na sve koji te članove i djecu izdržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije.

91 Ibid. 92 1€=7,53HRK, 19.5.2015. http://www.oanda.com/currency/converter/ 93 Djecom se u ovom smislu smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke izdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim izdržavanim članovima uže porodice smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreskog obveznika, roditelji poreskog obveznika i roditelji njegovog bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u direktnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče izdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje poreski obveznik plaća izdržavanje i punoljetna lica kojima je poreski obveznik imenovan za staratelja prema posebnom zakonu. Licima sa invaliditetom smatraju se fizička lica – poreski obveznik i/ili izdržavani članovi njegove uže porodice i izdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o penzijskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj pomoći, vaspitanju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. 94Lični odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje na temelju poreske kartice koju za radnika, penzionere i fizička lica koja ostvaruju dobitke imaju poslodavci i isplatioci dobitka, odnosno plate i penzije. Poresku karticu besplatno izdaje Poreska uprava, a poslodavci i isplatioci dobitka, odnosno plate i penzije dužni su je čuvati dok radnik, penzioner i fizičko lice koje ostvaruje dobitak kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje penzija ili dobitak po osnovi nesamostalnog rada. Za više informacija vidjeti član 46 Zakona.

48

U slučaju promjena tokom mjeseca u kojem se koriste lični odbici, lični odbitak zaokružuje se u korist poreskog obveznika na pune mjesece. Rezidentima se lični odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako poreski obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Nerezidenti mogu u poreskom periodu odbiti lični odbitak u visini osnovnog ličnog odbitka i plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u zemlji do visine zakonom propisanih obaveznih doprinosa.95 Poreski obveznici mogu uvećati lični odbitak za poklone date u zemlji u naturi i u novcu koji se uplaćuje na žiroračun, a u kulturne, vaspitno-obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koje te djelatnosti obavljaju u skladu sa posebnim propisima, do visine 2% dobitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja poreska prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Izuzetno, lični odbitak se uvećava za poklone date iznad propisane visine, pod uslovom da su dati prema odlukama nadležnih ministarstava o sprovođenju i finansiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca poklona. Poreski gubitak U Federaciji BiH poreski gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog dohotka ne može nadoknaditi odnosno odbiti u poreskom periodu u kojem je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem poreske osnovice u narednim poreskim periodima, s tim da se pravo na prenos odnosno nadoknada tog gubitka gubi istekom pete godine od godine u kojoj je gubitak nastao. U slučaju nerezidenta koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije, ovo se primjenjuje tako što se uzimaju u obzir samo oporezivi prihodi i rashodi koji su predmet odbitka, a koji se pripisuju tom stalnom mjestu poslovanja. U slučaju da fizičko lice iz Federacije u svom stalnom mjestu poslovanja u inostranstvu ostvari gubitak, taj gubitak se ne može odbiti prilikom utvrđivanja njegovog oporezivog dohotka u Federaciji. U Hrvatskoj poreski gubitak može se utvrditi po osnovu obavljanja samostalnih djelatnosti i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema Zakonu. Ovaj poreski gubitak se može nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovu kojeg je i utvrđen. Poreski gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreskom periodu u kojem je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovu kojeg je utvrđen, u sljedećih pet poreskih perioda. Poreski obveznik gubi pravo na odbitak poreskog gubitka istekom petog poreskog perioda. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreskom periodu ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreskom periodima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redosljedu njihovog nastanka.

95Izuzetno od ovog, fizičko lice koje je rezident države članice Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje poreske prijave koristiti i lični odbitak, uz uslov da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njenog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreskom periodu i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

49

13. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I PODSTICAJI – slučaj Hrvatske

Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove porodice smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branioca iz Domovinskog rata Fizička lica kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i penzija srazmjerno stepenu utvrđene invalidnosti. Fizička lica – članovi porodice smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branioca iz Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od porodične penzije odnosno novčane naknade u visini porodične penzije ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branioca iz Domovinskog rata i članova njihovih porodica. Olakšice za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, osnovni lični odbitak utvrđuje se u visini:

1) 464 eura mjesečno, za poreske obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. grupu po stepenu razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara,

2) 397 eura mjesečno, za poreske obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. grupu prema stepenu razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

Rezidentima se lični odbitak za izdržavane članove uže porodice i djecu utvrđuje prema osnovnom ličnom odbitku primjenom faktora definisanih Zakonom, ako ti članovi uže porodice i djeca imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara. Rezidentima se lični odbitak za vlastitu invalidnost i/ili invalidnost izdržavanih članova uže porodice i/ili djece, ako imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara, utvrđuje prema osnovnom ličnom odbitku primjenom faktora definisanih Zakonom. Lični odbitak priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje poreske prijave, a tokom poreskog perioda pri utvrđivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje se lični odbitak definisan Zakonom. Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. grupu prema stepenu razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. grupu prema stepenu razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, utvrđuje se u skladu sa odgovarajućim pravilima o pomoći male vrijednosti. Smatra se da ovakav poreski obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo u radnom odnosu kod poreskog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u

50

poreskom periodu. Način ostvarivanja ove poreske olakšice utvrđuje se u skladu sa Pravilnikom o načinu ostvarivanja poreskih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima donesenim na temelju Zakona o porezu na dobit. Podsticaji za zapošljavanje Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreskom periodu dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plata i uplaćenih doprinosa na platu novim radnicima. Novim radnicima smatraju se radnici sa kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreskog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i lica zaposlena nakon odustanka od korišćenja prava na penziju ili lica koja se prvi put zapošljavaju, a i lica zaposlena na određeno vrijeme kao pripravnici, stažisti i slično. Ako poreski obveznik tokom poreskog perioda sklopi ugovor o radu sa novim radnicima, a u istom poreskom periodu raskine ugovor o radu sa određenim brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plata novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreskom periodu primili radnici sa kojima je raskinut ugovor o radu. Poreski obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plate i doprinose na platu novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja. Izuzetno od ovog, poreski obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plate i doprinose na platu novih radnika – lica s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihovog zaposlenja. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak od samostalne djelatnosti može se dodatno umanjiti i za iznos državne pomoći za obrazovanje i usavršavanje te iznos pomoći male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe u sistemu vezanih obrta, prema posebnim propisima. Podsticaji za istraživanje i razvoj Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreskom periodu dodatno umanjiti po osnovu izdataka za istraživanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka. Istraživanjem se smatra izvorno i planirano ispitivanje preduzeto radi sticanja novih naučnih i tehničkih saznanja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili probni rad preduzet radi sticanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili probni rad preduzet radi sticanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sistemski rad koji se temelji na rezultatima naučnog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sistema te uvođenju novih procesa, sistema i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih. Istraživanjem i razvojem ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dio istraživačkog razvojnog procesa, istraživanje efikasnosti, upravljačka studija, istraživanje tržišta i promotivna prodaja. Izdacima za istraživanje i razvoj smatraju se posebno: 1) plate i ostali odnosni troškovi lica koje učestvuju u istraživanju i razvoju, 2) izdaci za materijal i usluge korišćene u djelatnosti istraživanja i razvoja, 3) izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u srazmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj, 4) opšti izdaci koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim opštih administrativnih izdataka, 5) izdaci za istraživanje i razvoj koje je za poreskog obveznika obavilo lice registrovano za obavljanje istraživanja i razvoja, 6) amortizacija patenata i licencija u srazmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj.

51

14. PORESKI PREKRŠAJI

Tabela 8: Poreski prekršaji – kaznene odredbe Zemlja Poreski prekršaji – kaznene odredbe

Crn

a G

ora

Novčanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) kao isplatilac prihoda na koje se plaća porez na dohodak, porez na prihode ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati prilikom svake isplate

prihoda; 2) kao poslodavac, odnosno isplatilac ličnih primanja poreskom organu i zaposlenom u propisanom roku ne dostavi podatke o isplaćenim ličnim primanjima

zaposlenih, obustavljenom i uplaćenom porezu na ta lična primanja ili izvještaje i druge evidencije koje su bitne za obračun poreza na lična primanja ; 3) kao isplatilac dobitaka od igara na sreću porez na prihode ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati u propisanom roku.

Za prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, državnom organu, organu državne uprave, odnosno organu lokalne samouprave i lokalne uprave, novčanom kaznom od 500 eura do 1.000 eura. Novčanom kaznom od 1.000 eura do 6.000 eura kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako: 1) nadležnom poreskom organu do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu ne podnese poresku prijavu, netačno obračuna ili ne uplati porez

istovremeno sa podnošenjem poreske prijave; 2) akontaciju poreza na prihode od samostalne djelatnosti ne plati u propisanom roku; 3) poresku obavezu utvrđenu u paušalnom iznosu ne plati u propisanom roku; 4) ne vodi poslovne knjige o ostvarenom prometu. Za ovakve prekršaje preduzetniku se, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, u trajanju od jednog do tri mjeseca. Ako ne vodi poslovne knjige o ostvarenom prometu fizičkom licu izriče se kazna prekršajnim nalogom u iznosu od 200 eura. Novčanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako: 1) nadležnom poreskom organu, do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu, ne podnese poresku prijavu za porez na dohodak, netačno obračuna ili ne

uplati porez istovremeno sa podnošenjem poreske prijave; 2) kao rezidentni poreski obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, u kancelariji ili

organizaciji koja na teritoriji Crne Gore uživa diplomatski imunitet i rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja iz druge države ne obračuna i ne uplati porez u predviđenom roku;

3) ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati porez na prihod, prilikom svake naplate i istovremeno sa naplatom prihoda. Federacija Bosne i Hercegovine

Fizička i pravna lica i organizacije koje prouzrokuju povredu odredaba Zakona o porezu na dohodak ili propuste da ih ispoštuju, podliježu odgovarajućoj kazni za poreski prekršaj koja je propisana članovima od 80 do 94 Zakona o Poreskoj upravi (Sl. novine Federacije BiH broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12,7/13 i 71/14).96

96Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12,7/13 i 71/14) http://www.pufbih.ba/hr/propisi/zakoni/zakon-o-poreznoj-upravi (14.5.2015)

52

Zemlja Poreski prekršaji – kaznene odredbe H

rva

tsk

a

Novčanom kaznom od 265 do 6.632 eura kazniće se za prekršaj: 1)poreski obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreskoj prijavi, 2) poreski obveznik koji ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni predujam poreza po rješenju Poreske uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku, 3) poreski obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak, 4) poreski obveznik koji u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka Novčanom kaznom od 265 do 6.632 eura kazniće se za prekršaj: 1) pravna i fizička lica koja za svoje radnike i fizička lica ne izvrše godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, 2) pravna i fizička lica koja Poreskoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku podatke o isplaćenim dobicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, 3) pravna i fizička lica, isplatioci dobitka, koji u propisanom roku ne uplate ili uplate manji predujam poreza na dohodak, 4) pravna i fizička lica koje isplate građanima ne obavljaju preko žiroračuna, odnosno izuzetno kod ostalih računa u skladu sa posebnim propisima, kod banke. Za ovakve prekršaje odgovorno lice u pravnom licu kazniće se novčanom kaznom od 265 do 2.653 eura.97

Srbija Zakon o poreskom postupku i poreskoj administarciji Republike Srbije98, inter alia, propisuje kazne za prekršaje kada je u pitanju porez na dohodak građana.

97 1€=7,53HRK, 19.5.2015. http://www.oanda.com/currency/converter/ 98Zakon o poreskom postupku i poreskoj administarciji Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 i 105/2014) http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_poreskom_postupku_i_poreskoj_administraciji.html (15.5.2015)

53

IZVORI INFORMACIJA

Konverter valute Oanda http://www.oanda.com/currency/converter/ Marko Radičić, Božidar Raičević, Javne finansije: teorija i praksa. Beograd: DATA STATUS, 2008. Poreski vodič, http://poreskivodic.com/najcesca-pitanja/21-igre-na-srecu (5.5.2015) Predrag Goranović, Javne finansije – Priručnik za polaganje stručnog ispita, Podgorica: Uprava za kadrove CG, 2008. Zakon o igrama na sreću ('Narodne novine' br. 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14) http://www.zakon.hr/z/315/Zakon-o-igrama-na-sre%C4%87u (5.5.2015) Zakon o porezu na dohodak ('Narodne novine' br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14) http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro2 (7.5.2015) Zakon o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 07/13, 65/13) http://www.pufbih.ba/sr/propisi/zakoni/zakon-o-porezu-na-dohodak (5.5.2015) Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 65/01 od 31.12.2001, 12/02 od 15.03.2002, 37/04 od 04.06.2004, 29/05 od 09.05.2005, 78/06 od 22.12.2006, 04/07 od 24.01.2007, 86/09 od 25.12.2009, 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011, 14/12 od 07.03.2012, 06/13 od 31.01.2013, 62/13 od 31.12.2013, 60/14 od 31.12.2014) Zakon o porezu na dohodak građana Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon i 5/2015 - usklađeni din. izn.) http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dohodak_gradjana.html (8.5.2015) Zakon o poreskom postupku i poreskoj administarciji Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 i 105/2014) http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_poreskom_postupku_i_poreskoj_administraciji.html (5.5.2015) Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12,7/13 i 71/14) http://www.pufbih.ba/hr/propisi/zakoni/zakon-o-poreznoj-upravi (14.5.2015)