Samostalni istraivaki rad za dravno natjecanje iz biologije 2011.

Melanija Horvat

UTJECAJ KONZUMACIJE DUHANSKIH PROIZVODA NA RESPIRATORNI SUSTAV STUDENATA

Prirodoslovno-matematiki fakultetBioloki odsjekRooseveltov trg 610000 Zagreb, HrvatskaSADRAJ1.UVOD22.CILJ ISTRAIVANJA43.HIPOTEZA44.MATERIJAL I METODE45.REZULTATI I RASPRAVA66.ZAKLJUAK107.LITERATURA11

1.

1. UVODRazlika u pluima puaa i nepuaa postoji u svim razinama plunog tkiva. ak i u puaa koji nemaju nikakve simptome bolesti dokazano je nakupljanje stranih stanica, kojima u pluima nije mjesto, i to u svim slojevima bronha, pa ak i oko plunih arterija, duboko u pluima. Ove razlike vidljive su mikroskopski, no nakupljanje katrana u pluima, moe se vidjeti golim okom. Plua puaa su crna i stisnuta, dok su plua nepuaa svjetlo-ruiasta, napuhana zrakom. Razlike plua puaa i nepuaa mogu se uoiti i tijekom dijagnostikih testova, poput radioloke snimke plua, spirometrije i mjerenja difuzijskog kapaciteta plua.

Slika 1. Sa lijeve strane plua nepuaa i sa desne strane plua puaa

Ukupni pluni kapacitet (TLC; total lung capacity) je koliina zraka koja se nalazi u pluima nakon maksimalnog udisaja i prosjeno iznosi oko 5,8 L. Zbroj etiri volumena zraka u pluima daje TLC. Respiracijski volumen (VT; tidal volumen) - volumen zraka koji se udie ili izdie pri normalnom disanju. Prosjeno iznosi oko 0.5 L u mirovanju, dok se pri tjelesnom radu VT moe poveati na 3L. Inspiracijski rezervni volumen (IRV; inspiratory reserve volume ) - volumen zraka koji se, nakon normalnog udisaja, moe udahnuti forsiranom inspiracijom. Normalno oko 3 L za mukarce i oko 1,9 L za ene. Ekspiracijski rezervni volumen (ERV; expiratory reserve volume) - volumen zraka koji se nakon normalnog izdisaja moe izdahnuti forsiranom ekspiracijom. Iznosi oko 1 L kod mukaraca i oko 0,7 L kod ena.Rezidualni volumen (RV; residual volume) - volumen zraka koji ostaje u pluima nakon najsnanijeg izdisaja. U prosjeku oko 1.2 L kod mukaraca i oko 1,1 L koda ena.Pluni kapaciteti su zbrojevi dvaju ili vie volumena. Pet je plunih kapaciteta koji se raunaju na sljedei nain:1. Inspiracijski kapacitet (IC) = VT+IRV ili VC-ERV - volumen zraka koji se moe forsirano udahnuti nakon normalnog izdisaja. Prosjeno oko 3,5 L. 2. Ekspiracijski kapacitet (EC) = VT+ERV3. Funkcionalni rezidualni kapacitet (FRC) = ERV+RV - volumen zraka koji ostaje u pluima nakon normalnog izdisaja. U prosjeku iznosi oko 2.3 L.4. Vitalni kapacitet (VC) = IRV+VT+ERV - maksimalni volumen zraka koji se moe izdahnuti nakon maksimalnog udisaja. Iznosi oko 4.6 - 5L. Jednak je zbroju VT+IRV+ERV.5. Ukupni kapacitet plua (TLC) = IRV+VT+ERV+RV - ukupni volumen zraka u pluima na kraju maksimalnog udisaja. Normalno oko 6L.

Slika 2. Pluni volumeni i kapaciteti prikazani u odnosu na ukupni kapacitet plua2. CILJ ISTRAIVANJACilj ovog rada je utvrivanje utjecaja duhanskih proizvoda na respiratorni sustav studenata te ustanoviti kako se kapacitet plua puaa i nepuaa mijenja u uvjetima fizikog napora. S obzirom da je trend puenja meu studentima u porastu, ovom temom htjela bih ukazati na negativan utjecaj puenja na mladi organizam.3. HIPOTEZARezultati bi trebali dokazati da je funkcija kapaciteta plua puaa smanjena u odnosu na kapacitet plua nepuaa. Vitalni kapacitet plua kod puaa trebao bi biti izrazito manji u odnosu na nepuae. Mjerenja kapaciteta nakon tjelesne aktivnosti kod obiju skupina trebala bi se smanjiti s naglaenom manjom funkcijom kod puaa.4. MATERIJAL I METODEVolumeni zraka za vrijeme udisaja i izdisaja mogu se mjeriti pomou piekfloumetra. Ispitivanje je izvreno na ispitanicama u dobi od 22. do 24. godine, sline visine i teine kako bi rezultati bili to vjerodostojniji. Instrument koji smo koristili zove se pikfloumetar. Tri su ispitanice bile nepuai, dok su druge tri bile puai. Pomou pikluometra izmjerili smo im vitalni kapacitet plua prije i poslije tjelesne aktivnosti. Tjelesna aktivnost koju su izvrile bilo je tranje u vremenu od 10 minuta. Nakon prvih 5 minuta tranja, mjerili smo kapacitet, te su se ispitanice opet vratile tranju u trajanju od 5 minuta. Nakon drugog tranja u trajanju od 5 minuta posljednji put smo mjerili vitalni kapacitet plua.Samo koritenje pikfloumetra vri se na sljedei nain:a) u stojeem poloaju drati peak flow metar tako da se ne spreava pomicanje oznacivaa koji prije mjerenja treba biti na dnu skaleb) duboko udahnuti, obujmiti nastavak za usta usnicama i puhnuti to je bre i jae moguec) zabiljeiti rezultat, te vratiti oznaivac na nulud) ponoviti jo dva puta. Izabrati najveu vrijednost od tri izmjerene.

Slika 3. Pikfloumetar

Slika 4. Pravilno dranje pikfloumetra

5. REZULTATI I RASPRAVANakon obrade, rezultate u predstaviti grafovima koji e ih opisati. Dobivene rezultate usporedit u sa rezultatima dvaju istraivanja, a to su ''Razlike plune ventilacije studenata: nepuaa, pasivnih puaa i puaa (Originalni znanstveni rad), te ''Utjecaj konzumacije duhanskih proizvoda na respiratorni sustav studenata veleuilia ''Lavoslav Ruika'' u Vukovaru''.U sljedeoj tablici prikazane su vrijednosti vitalnih plunih kapaciteta triju studentica nepuaica. Dobivene srednje vrijednosti pojedine studentice vitalnih kapaciteta prije tranja iznose 4.7 L, 4.5 L, 4.6 L, nakon 5 minutnog tranja 4.5 L, 4.4 L, 4.5 L, te nakon 10 minutnog tranja 4.1 L, 4.1 L, 4.0 L.Tablica 1. Prikaz vrijednosti vitalnog kapaciteta u litrama kod studentica nepuaaNepuaiVitalni kapacitet / L

Prije tranjaNakon tranja u trajanju od 5 minutaNakon tranja u trjanju od 10 minuta

Ispitanik 14,74,54,1

Ispitanik 24,54,44,1

Ispitanik 34,64,54

Slijedi prikaz vrijednosti vitalnih plunih kapaciteta triju studentica puaica. Dobivene srednje vrijednosti pojedine studentice vitalnih kapaciteta prije tranja iznose 3.8 L, 3.9 L, 3.8 L, nakon 5 minutnog tranja 3.4 L, 3.5 L, 3.5 L, te nakon 10 minutnog tranja 3.2 L, 3.3 L, 3.2 L.Tablica 2. Prikaz vrijednosti vitalnog kapaciteta u litrama kod studentica puaaPuaiVitalni kapacitet / L

Prije tranjaNakon tranja u trajanju od 5 minutaNakon tranja u trjanju od 10 minuta

Ispitanik 13,83,43,2

Ispitanik 23,93,53,3

Ispitanik 33,83,53,2

Podaci iz tablica preneseni su u grafikone koji slijede.

Grafikon 1. Prikaz vrijednosti vitalnog kapaciteta u litrama kod studentica nepuaa

Grafikon 2. Prikaz vrijednosti vitalnog kapaciteta u litrama kod studentica puaa

Sljedea tablica prikazuje srednje vrijednosti vitalnih plunih kapaciteta triju studentica nepuaica i srednje vrijednosti VC triju studentica nepuaica. Dobivena srednja vrijednost vitalnog kapaciteta nepuaica prije tranja iznosi 4.6 L, a dok je kod puaica on 3.83 L. Nakon 5 minutnog tranja VC kod nepuaica iznosi 4.46 L, a kod puaica 3.46 L. Nakon 10 minutnog tranja VC nepuaica je 4.06 L, a kod puaica 3.23 L.Tablica 3. Prikaz srednje vrijednosti VC/L studentica nepuaa i srednje vrijednosti VC/L kod puaaIspitaniciVitalni kapacitet / L

Prije tranja

Nakon tranja u trajanju od 5 minutaNakon tranja u trjanju od 10 minuta

Nepuai4,64,464,06

Puai3,833,463,23

Podaci iz tablica preneseni su u grafikon koji slijedi.

Grafikon 3. Prikaz srednje vrijednosti VC/L studentica nepuaa i srednje vrijednosti VC/L kod puaaGore prikazani podazi rezultat su mjerenja vitalnog plunog kapaciteta triju studentica nepuaica i triju puaica. Vitalni kapaciteti plua nepuaica razliiti su, ali u slinim vrijednostima. Nakon tjelesne aktivnosti, vitalni kapacitet u tom je trenutku smanjen to se moe iitati iz priloenih tablica odnosno grafova. Vitalni kapaciteti plua puaica takoer se meusobno razlikuju i slinijih su vrijednosti, a nakon tjelesne aktivnosti smanjuju se naglije nego kod nepuaica. Ako usporedimo srednje vrijednosti VC ispitivanih nepuaica i puaica vidljiva je razlika. Ispitivane puaice imaju izrazito manju funkciju vitalnog plunog kapaciteta. Taj se podatak slae sa podacima iz istraivakih radova ''Razlike plune ventilacije studenata: nepuaa, pasivnih puaa i puaa (Originalni znanstveni rad), te ''Utjecaj konzumacije duhanskih proizvoda na respiratorni sustav studenata veleuilia ''Lavoslav Ruika'' u Vukovaru''. U obadva navedena rada ustanovljeno je da puai imaju smanjenu funkciju vitalnog plunog kapaciteta u odnosu na puae.

6. ZAKLJUAKObradom podataka est studentica PMF-a u dobi od 22. do 24. godine dobiveni su rezultati koji ukazuju da konzumiranje duhanskih proizvoda smanjuje kapacitet plua.Dok su tri studentice odabrale zdravlje, one koje konzumiraju duhanske proizvode okrenule su se drugaijem ivotu. Razlike u vitalnom kapacitetu studenata puaa i nepuaa nisu velike, a to zbog toga to nijedna od tri studentice ne konzumira vie od 20 cigareta dnevno i nijedna od njih nema vie od 10 godina puakog staa.Rijetke su osobe koje su vrlo malo ili nisu nikako izloene tetnom utjecaju duhanskog dima. Neke su zbog prirode svoga posla ili naina ivljenja, kao nepuai, ugroeniji od samih puaa.

7. LITERATURA1) Grani, I., Originalni znanstveni rad: Razlike plune ventilacije studenata: Nepuaa, pasivnih puaa i puaa. 14. ljetna kola kineziologa Republike Hrvatske2) Guyton, A.C., Fiziologija ovjeka i mehanizmi bolesti. Medicinska naklada, Zagreb, 1995.3) Peji, D., Zeljkovic M., Utjecaj konzumacije duhanskih proizvoda na respiratorni sustav studenata veleuilita Lavoslav Ruika u Vukovaru. 18. ljetna kola kineziologa Republike Hrvatske1