Ivo Krznar: Analiza održivosti fiskalne politike u Republici Hrvatskoj

  • View
    218

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

  • RADOVI S NATJEAJA ZAKLADE

    prof. dr. MARIJAN HANEKOVI

    2002. GODINE

  • ANALIZA ODRIVOSTI FISKALNE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

    Ivo KRZNAR, student Struni rad*Ekonomski fakultet, Zagreb UDK 336.2(497.5)

    Saetak

    Ovaj rad pokuava odgovoriti na pitanje jesu li (ukupni) proraunski deficitiu Republici Hrvatskoj preveliki te je li fiskalna politika s tog stajalita neodri-va. Pristup intertemporalnog proraunskog ogranienja otkriva rezultate koji da-ju potvrdan odgovor na postavljeno pitanje. Proireni Engle-Grangerov test pro-veden je ne bi li se utvrdila kointegracija izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rasho-da konsolidirane sredinje drave za razdoblje 1995-2001. (nuan uvjet za posto-janje strogo definirane odrivosti fiskalne politike). Zatim, kointegracijskom jeregresijom izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda procijenjena i testirana vri-jednost kointegracijskog parametra kao dovoljan uvjet za postojanje strogo de-finirane odrivosti fiskalne politike. Rezultati kointegracije konzistentni su s nu-nim uvjetom postojanja odrive fiskalne politike jer kointegracija implicira nultudiskontiranu vrijednost oekivanoga javnog duga. Meutim, kako je vrijednost ko-integracijskog parametra signifikantno manja od jedinice, nediskontirana vrijed-nost javnog duga razliita je od nule i tei beskonano velikoj vrijednosti. To po-kazuje da dovoljan uvjet za strogu definiciju odrivosti fiskalne politike nijeispunjen. Stoga je ukupni rezultat analize izraen slabom definicijom odrivostifiskalne politike. To znai da je drava suoena s takvom strukturom pritisaka ko-ji bi mogli dovesti do obustave otplate duga. Zakljuujemo da je fiskalna politikau Republici Hrvatskoj neodriva.

    Kljune rijei: odrivost fiskalne politike, intertemporalno proraunsko ogra-nienje, ukupni prihodi, ukupni rashodi, kointegracija

    813

    * Primljeno (Received): 28.5.2002.Prihvaeno (Accepted): 30.9.2002.

  • I. Uvod1

    Proraunski deficit jedan je od glavnih indikatora fiskalne politike zato to ima va-ne implikacije na makroekonomsku poziciju pojedine drave. Negativan predznak te va-rijable fiskalne politike matematiki je rezultat veih dravnih rashoda s obzirom na dr-avne prihode, a proizlazi iz sklonosti drava da troe vie od svojih mogunosti. Veideficiti rezultiraju veom akumulacijom javnog duga, to onda postaje razlog zabrinuto-sti, ovisno o tome jesu li svojstva tih deficita i akumulacije javnog duga odnosno pona-anja i obiljeja njihovih vremenskih serija takva da ine fiskalnu politiku neodrivom.

    Kao i u vezi s pojedincem, drava se suoava s proraunskim ogranienjem pri aku-muliranju duga. Pojedinac se, uz ogranieno trajanje ivota, suoava i s ogranienjemkoje znai restrikciju njegova kapaciteta zaduivanja. Ne-Ponzijeva igra (NPI) uvjetje ogranienja pojedinca u kontinuiranom zaduivanju, tj. u vraanju kamata s glavni-com daljnjim zaduivanjem. Tako prema NPI uvjetu sadanja vrijednost oekivane po-tronje ne bi smjela prijei sadanju vrijednost oekivanih buduih prihoda. Nasuprotpojedincu, drava nema oekivani kraj svog ivota, ali se suoava s NPI uvjetom sa-danje vrijednosti. Tako bi potreban financijski kapacitet drave u dugom roku trebaobiti takav da pokrije dio ili, ako je mogue, sve trokove kamata bez daljnjeg zaduiva-nja (Siriwardana, 1997). Dakle, tekui dug trebao bi biti jednak sumi diskontiranih bu-duih proraunskih suficita. Dug e rasti kontinuirano kao udjel u BDP-u ako drava nebude mogla ostvariti proraunski suficit u budunosti. Da bi se kompenzirali proli de-ficiti, tekua prikupljena sredstva trebaju se koristiti efikasno kako bi ostvarena stoparasta trajno prelazila realnu kamatnu stopu na javni dug (Siriwardana, 1997). Zbog tihje razloga odrivost fiskalne politike postala jedna od najvanijih tema u literaturi jav-nih financija, posebice nakon razvoja kointegracijskih tehnika koje omoguuju napred-nije kvantifikacije i testiranja odrivosti fiskalne politike.

    Hrvatska je iz situacije suficita (1995), prema svim mjerama varijable proraunskogdeficita (primarnoga, tekuega, ukupnoga s privatizacijskim prihodima, ukupnoga bez privatizacijskih prihoda), dola do silaznog trenda, a zavrila uzlaznim trendom de-ficita do kraja 2001. (pogotovo ukupnog deficita, dok tekui i primarni prelaze iz sufi-cita u deficit krajem 1999). Zbog toga se ini da se Hrvatska suoava s problemom odr-ivosti postojee fiskalne politike. Jednako tako kretanje ukupnog deficita ili, jo bolje,kretanje javnog duga od 1995, iji se vrh jo ne nazire upuuje na mogue postojanjePonzijeve igre (financiranje dospjelih kamata i glavnice zaduivanjem) u razdoblju1995-2001. Takvo ponaanje tih dviju fiskalnih varijabli intuitivno pak sugerira da je sa-danja fiskalna pozicija neodriva. Stoga je potreban daljnji napor kako bi se empirij-skom analizom baziranom na podacima za dano vremensko razdoblje (1995-2001) ispi-tala konzistentnost intuitivnih zakljuaka.

    Ovaj rad pokuava otkriti jesu li proraunski deficiti (ukupni) tijekom danog raz-doblja preveliki odnosno je li hrvatska tekua fiskalna politika, promatrana na teme-lju zajednikog ponaanja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda tj. ukupnoga proraun-

    814

    I. KRZNAR: Analiza odrivosti fiskalne politike u Republici HrvatskojFinancijska teorija i praksa 26 (4) str. 813-835 (2002.)

    1 Autor zahvaljuje dr. sc. Natai Erjavec, dr. sc. Vlasti Bahovec, dr. sc. Vojmiru Franieviu, dr. sc. Ivi Bi-aniu, dr. sc. Anti Babiu i anonimnom recenzentu na korisnim savjetima. Za sve pogreke u ovom radu odgovo-ran je iskljuivo autor.

  • skog deficita konsolidirane sredinje drave, odriva u dugom roku. Identifikacija e seprovesti pristupom intertemporalnoga proraunskog ogranienja, a koritenjem kointe-gracijske tehnike izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane sredinje dr-ave. Drugim rijeima, testiranjem intertemporalnoga proraunskog ogranienja bit emogue dati odgovor na pitanje mogu li se ponaanje i svojstva vremenskih serija ukup-nih prihoda i ukupnih rashoda u prolosti nastaviti bez nepovoljnog odgovora od vjerov-nika te je li fiskalna konsolidacija nuna i neizbjena kako bi se fiskalna politika usmje-rila na odrivi put. Samo pitanje odrivosti ukljuuje razmiljanje je li Ponzijevo finan-ciranje koriteno kao strategija upravljanja javnim dugom. Izvoenje zakljuka o tomeomoguuju testovi kointegracije.

    U drugom dijelu rada prikazuju se teorijska i empirijska istraivanja na podrujuodrivosti fiskalne politike te razliiti pristupi fiskalnoj odrivosti. Model intertemporal-noga proraunskog ogranienja prikazan je u treem dijelu, zajedno s raspravom o teo-rijskim pitanjima. etvrti dio bavi se ekonometrijskom metodom primijenjenom za te-stiranje odrivosti fiskalne politike, a peti dio donosi rezultate empirijske analize i testo-va kointegracije uz parcijalnu analizu posljedica fiskalne pozicije na ekonomsku politi-ku. esti je dio prikaz zakljuaka studije.

    II. Teoretski i empirijski razvoj

    Uestalost rasprava o javnom dugu i odrivosti fiskalne politike signifikantno je po-rasla nakon svjetske dunike krize u ranim 80-ima, a objavljivanje razliitih empirij-skih studija tijekom tog desetljea i kasnije potaknula je pojava velikih proraunskih de-ficita u SAD-u. Meutim, ne postoji jasna procedura ili definicija na temelju koje bi seocijenila odrivost fiskalne politike neke drave nego pojam fiskalne odrivosti razlii-ti autori, razliito definiraju. Tako Blanchard (1990) navodi da je pitanje odrivosti ve-zano za analizu vodi li tekui deficit, pa onda i tekue zaduivanje sredinje drave pre-velikoj akumulaciji javnog duga. Fiskalna politika treba odrati razinu deficita kakav sidrava moe priutiti (tekuim rastom) bez prevelikog rasta javnog duga. Wilcox (1989)definira odrivu fiskalnu politiku za koju se moe oekivati da e moi generirati se-kvencu javnog duga i deficita uz uvjet izjednaavanja sadanje vrijednosti buduih su-ficita i duga. Ako taj uvjet nije zadovoljen, neprekidni deficiti bit e neodrivi, a pro-mjena fiskalne politike neizbjena. Cuttington (1997) upozorava da je fiskalna politikaodriva ako ekonomija generira konstantan odnos duga i BDP-a uz odreenu stopu rastai konstantnu realnu kamatnu stopu. Fiskalna je odrivost takoer povezana sa solvent-nou drave. Neodriva fiskalna politika dovest e do nesolventnosti drave ako se neuvedu nune promjene u podruje fiskusa. Openito se u literaturi mogu nai tri pristu-pa odrivosti fiskalne politike:

    pristup intertemporalnoga proraunskog ogranienja (IPO) ili pristup ogranienjasadanje vrijednosti

    knjigovodstveni pristup

    pristup indikatora odrivosti fiskalne politike.

    815

    I. KRZNAR: Analiza odrivosti fiskalne politike u Republici HrvatskojFinancijska teorija i praksa 26 (4) str. 813-835 (2002.)

  • A) Pristup intertemporalnoga proraunskog ogranienja

    Iako je fiskalna politika ograniena potrebom financiranja deficita, postoje modeliu kojima je svako kretanje vremenske serije deficita odrivo jer je mogue posuivati iplaati kamate jo veim zaduivanjem (u Diamondovu, neoklasinome modelu rastatakva je fiskalna politika mogua). U takvim ekonomijama, dinamiki neefikasnima, po-veanje tekueg javnog duga nema implikacije na budue suficite (Wilcox, 1989). Usto,vlade se u dinamiki efikasnim ekonomijama suoavaju s ogranienjem sadanje vrijed-nosti odnosno intertemporalnim proraunskim ogranienjem iji se naziv odnosi na jed-nakost tekuega javnog duga i diskontiranog iznosa oekivanih buduih suficita. Dru-gim rijeima, vlada mora prikupiti dovoljno prihoda, u terminima sadanje vrijednosti,kako bi vratila postojei dug i financirala rashode. Tako se unutar tog pristupa odrivo-sti fiskalne politike empirijski radovi fokusiraju na testiranja konzistentosti ponaanjavremenskih serija dravnih prihoda, dravnih rashoda i javnog duga s intertemporalnimproraunskim ogranienjem. Rezultati analiza koji potvruju nekonzistenosti s intertem-poralnim proraunskim ogranienjem imaju uinka na povijesni primjer varijabli f