Tematsko izvješće Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje

HR 2015 BR. 03

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: eca-info@eca.europa.eu Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.

Print ISBN 978-92-872-2025-7 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/953512 QJ-AB-15-002-HR-CPDF ISBN 978-92-872-2011-0 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/08767 QJ-AB-15-002-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-2045-5 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/954921 QJ-AB-15-002-HR-E

© Europska unija, 2015.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Printed in Luxembourg

Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvješće

HR 2015 BR. 03

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. Sud odabire i osmišljava te revizijske zadatke tako da se njima postigne što veći učinak, uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost određenih prihoda ili rashoda, buduće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je II. revizijsko vijeće, kojem je na čelu član Suda Henri Grethen, a specijalizirano je za ras-hodovna područja strukturnih politika, prometa i energije. Reviziju je predvodila članica Suda Iliana Ivanova, uz potporu voditelja ureda Tonyja Murphyja, atašea u uredu Mihaila Stefanova, voditelja odjela Emmanuela Raucha, voditeljice tima Valerije Rote, revizorice Kristine Maksinen i revizora Paola Pescea.

Slijeva nadesno: P. Pesce, T. Murphy, I. Ivanova, M. Stefanov, K. Maksinen, E. Rauch.

03Sadržaj

Odlomak

Kratice

Pojmovnik

I. – V. Sažetak

1. – 23. Uvod

1. – 8. Nezaposlenost mladih u EU-u

9. – 10. Uloga EU-a u politici zapošljavanja

11. – 13. Jamstvo za mlade: mjera potpore mladima u pronalaženju posla i strukturna reforma kako bi se poboljšao prijelaz sa školovanja na tržište rada

14. – 23. Financiranje programa Jamstvo za mlade

24. – 26. Opseg revizije i revizijski pristup

27. – 84. Opažanja

27. – 43. Komisija je pružila primjerenu i pravodobnu potporu državama članicama u uspostavi programa Jamstvo za mlade

29. – 31. Smjernice za razvoj programa Jamstvo za mlade koje je Komisija pružila državama članicama u roku od pet mjeseci nakon Preporuke Vijeća

32. – 35. Komisija je provela sveobuhvatnu i pravodobnu procjenu nacrta planova provedbe Jamstva za mlade koje su dostavile države članice

36. – 37. Procjenom koju je provela Komisija utvrđeni su mnogi od nedostataka u nacrtima planova provedbe Jamstva za mlade

38. – 39. Nakon procjene koju je provela Komisija neke države članice nisu dostavile izmijenjeni plan provedbe Jamstva za mlade

40. – 43. Procjena planova provedbe Jamstva za mlade koju je provela Komisija nije u dostatnoj mjeri usklađena s njezinom procjenom ex ante uvjeta za operativne programe Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih

04Sadržaj

44. – 84. Sud je utvrdio niz rizika za djelotvornu provedbu programa Jamstvo za mlade

45. – 57. Postoji rizik da ukupno financiranje ne bude primjereno

58. – 64. Izostanak definicije kvalitetne ponude za posao može narušiti djelotvornost Jamstva za mlade

65. – 84. Okvir za sveobuhvatno praćenje i izvješćivanje u vezi s Jamstvom za mlade još se razvija

85. – 91. Zaključci i preporuke

Prilog I. – Stopa nezaposlenosti mladih (lipanj 2014.)

Prilog II. – Države koje ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih

Prilog III. – Procjena ex ante uvjeta koju je provela Komisija u vezi s planovima provedbe Jamstva za mlade i Inicijativom za zapošljavanje mladih

Odgovori Komisije

05Kratice

BDP: Bruto domaći proizvod

ESF: Europski socijalni fond

NEET: (Mladi) koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja

06Pojmovnik

Akcijski tim mladih: u veljači 2012. Komisija je u suradnji s osam država članica koje su u to vrijeme imale najviše stope nezaposlenosti mladih uspostavila akcijske timove mladih kako bi se utvrdile mjere za iskorištavanje sredstava EU-a (uključujući i sredstva iz ESF-a) koja su još bila dostupna u okviru programskog razdoblja 2007. – 2013. s ciljem podupiranja mogućnosti za nalaženje posla za mlade te malih i srednjih poduzetnika.

Europska mreža javnih službi za zapošljavanje: mreža je uspostavljena na temelju odluke Vijeća i Europskog parlamenta s ciljem što većeg povećanja učinkovitosti javnih službi za zapošljavanje. Mreža obuhvaća svih 28 država članica EU-a i Europsku komisiju. Njezin je cilj sustavnim vrednovanjem (benchmarking) usporediti uspješnost javnih službi za zapošljavanje, utvrditi dobre prakse temeljene na činjenicama i poticati uzajamno učenje, promicati modernizaciju i poboljšanje pružanja usluga javnih službi, uključujući usluge u vezi s programom Jamstvo za mlade, te pripremati ulazne podatke za Europsku strategiju zapošljavanja i odgovarajuće nacionalne politike o tržištu rada.

Europski semestar: europski semestar prva je faza godišnjeg ciklusa smjernica i nadzora u vezi s gospodarskom politikom EU-a. U svakom europskom semestru Europska komisija analizira politike o fiskalnoj i strukturnoj reformi svake države članice te iznosi preporuke i prati njihovu provedbu. U drugoj fazi godišnjeg ciklusa, poznatoj kao nacionalni semestar, države članice provode dogovorene politike.

Europski socijalni fond: cilj je Europskog socijalnog fonda (ESF) ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u okviru Europske unije poboljšanjem mogućnosti zapošljavanja (uglavnom mjerama osposobljavanja), te poticati visoku razinu zaposlenosti i stvaranje brojnijih i boljih radnih mjesta.

Ex ante uvjeti: to su konkretni i unaprijed precizno određeni kritični čimbenici koji su preduvjet za djelotvorno i učinkovito ostvarivanje specifičnog cilja prioriteta ulaganja ili prioriteta Unije, izravno su i istinski s njime povezani i imaju na njega izravan učinak. Tijekom pripreme operativnih programa sufinanciranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u programskom razdoblju 2014. – 2020. države članice moraju procijeniti jesu li ti uvjeti ispunjeni. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, države članice moraju pripremiti akcijske planove kako bi se uvjeti ispunili do 31. prosinca 2016.

Inicijativa za zapošljavanje mladih: cilj je Inicijative za zapošljavanje mladih pružiti financijsku potporu regijama u kojima je stopa nezaposlenosti mladih iznad 25 % podupiranjem provedbe Jamstva za mlade kako bi se pojačale i dopunile aktivnosti financirane iz ESF-a. Tom se inicijativom financiraju aktivnosti izravno usmjerene na mlade osobe koje su nezaposlene i nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja (skupina NEET) u dobi ispod 25 godina (ili, ako to države članice smatraju potrebnim, ispod 30 godina). Inicijativa raspolaže ukupnim proračunom od 6 milijardi eura. Okvir politike za Inicijativu za zapošljavanje mladih čine Paket za zapošljavanje mladih, a osobito Preporuka o uspostavi Jamstva za mlade. Pravnu osnovu za Inicijativu za zapošljavanje mladih čine uredbe o ESF-u za razdoblje 2014. – 2020.

Jamstvo za mlade: programom Jamstvo za mlade koji je usvojen Preporukom Vijeća o uspostavi Jamstva za mlade od 22. travnja 2013. trebalo bi omogućiti svim osobama mlađim od 25 godina da prime kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, pripravničku praksu ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili gubitka posla. Jamstvo za mlade ključna je strukturna reforma kojom se omogućuje bolja suradnja institucija kako bi se ostvarili konkretni rezultati za mlade.

07Pojmovnik

Međunarodna organizacija rada: Međunarodna organizacija rada agencija je Ujedinjenih naroda koja se bavi pitanjima iz područja rada, a osobito međunarodnim standardima rada. Od 193 države članice UN-a njih 185 članice su Međunarodne organizacije rada. Za razliku od drugih specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda, Međunarodna organizacija rada ima tripartitnu upravljačku strukturu u kojoj su zastupljene vlade, poslodavci i zaposlenici. Međunarodna organizacija rada glavni je pružatelj statističkih podataka u području rada.

NEET: izraz NEET (engl. „neither in employment, education or training”) odnosi se na mlade osobe koje su „nezaposlene i nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja”. Tu je definiciju utvrdio Odbor za zapošljavanje u travnju 2010. za uporabu u kontekstu integriranih smjernica strategije Europa 2020. Izraz NEET prema toj definiciji odnosi se na nezaposlene mlade osobe koje nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja, kao i na neaktivne osobe koje nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja.

Drugim riječima, izraz „nezaposlen” obuhvaća i nezaposlene i neaktivne osobe, dok izraz „nije u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja” znači da se osobe koje su zaposlene i/ili stječu formalno ili neformalno obrazovanje ne mogu smatrati pripadnicima skupine NEET.

Operativni program: operativnim programom određuju se prioriteti i posebni ciljevi država članica te na koji će se način upotrijebiti sredstva za financiranje projekata (sufinanciranje EU-a te nacionalnih javnih i privatnih subjekata) tijekom određenog razdoblja (obično sedam godina). Tim se projektima mora pridonijeti postizanju određenog niza ciljeva navedenih na razini prioritetne osi operativnog programa. Operativni programi postoje za svaki od fondova u kohezijskom području (tj. za Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond). Operativne programe izrađuju države članice, a prije provođenja isplata iz proračuna EU-a mora ih odobriti Komisija. Izmjene operativnih programa tijekom predmetnog razdoblja moguće su samo uz suglasnost obje strane.

Plan provedbe Jamstva za mlade: planom provedbe Jamstva za mlade određuje se način provedbe navedenog programa na nacionalnoj razini, uloga javnih tijela i drugih organizacija, način financiranja programa (uključujući uporabu sredstava EU-a), način procjene napretka i vremenski raspored programa. Te planove izrađuju države članice. Ne usvaja ih Komisija.

Pojačano ulaganje na početku razdoblja: u kontekstu Inicijative za zapošljavanje mladih, pojačano ulaganje na početku razdoblja znači da će cjelokupni predmetni proračun biti dostupan za isplatu tijekom prve dvije godine višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) umjesto da se rasporedi tijekom sedam godina (2014. – 2020.).

Procjene učinka: procjene učinka pridonose postupcima odlučivanja u EU-u sustavnim prikupljanjem i analizom informacija o planiranim intervencijama i procjenjivanjem njihova vjerojatnog učinka. Procjene učinka moraju se provoditi za sve glavne inicijative politika (tj. inicijative predstavljene u godišnjoj strategiji politike ili kasnije u zakonodavnom programu rada Komisije), uz neke jasno utvrđene iznimke. Osim toga, mogu se obuhvatiti i druge važne inicijative na pojedinačnoj osnovi.

08Sažetak

IProsječna stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine koja je u lipnju 2014. u EU-u iznosila 22 % ozbiljan je izazov svim državama članicama. Sta-nje je kritično u nekim državama članicama, u kojima je stopom nezaposlenosti obuhvaćena svaka druga ili svaka treća mlada osoba, što dovodi do mogućnosti nastanka izgubljene generacije uz znatne društve-no-gospodarske troškove.

IIKako bi odgovorila na pogoršanje stanja u kojem se nalaze nezaposlene mlade osobe, dodatno pogorša-nog gospodarskom i financijskom krizom, Komisija je 2012. godine izradila prijedlog programa Jamstvo za mlade na temelju kojeg je uslijedilo donošenje Preporuke Vijeća u travnju 2013. U tom je dokumentu Vijeće iznijelo preporuke Komisiji i državama člani-cama s ciljem uspostave programa „Jamstvo za mlade” kojim se sustavno na razini cjelokupnog EU-a treba omogućiti svim osobama mlađim od 25 godina da prime „kvalitetnu” ponudu za posao, nastavak obra-zovanja, pripravničku praksu ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja.

IIIProgram će se financirati sredstvima iz proračuna EU-a preko Europskog socijalnog fonda i posebne Inicija-tive za zapošljavanje mladih s procijenjenim izdvaja-njem u visini od 12,7 milijardi eura tijekom razdoblja 2014. – 2020. Bit će potrebno dodatno financiranje na nacionalnoj razini jer su uz mjere usmjerene na poje-dince neophodne i strukturne reforme.

IVSud je revizijom procijenio je li Komisija pružila pri-mjerenu potporu državama članicama pri uspostavi njihovih programa Jamstvo za mlade te je preispitao moguće rizike u provedbi. Sud je zaključio da je Komi-sija pružila pravodobnu i primjerenu potporu drža-vama članicama. Utvrđena su, međutim, tri moguća rizika za djelotvornu provedbu programa, a to su primjerenost ukupnog financiranja, način definiranja kvalitetne ponude te način na koji Komisija prati rezul-tate programa i izvješćuje o njima.

VSud preporučuje sljedeće:

ο Države članice trebale bi pružiti jasan i cjelovit pre-gled troškova svih planiranih mjera za suzbijanje nezaposlenosti mladih u okviru programa Jamstvo za mlade kako bi Komisija mogla procijeniti uku-pne potrebe za financiranjem.

ο Komisija bi trebala promicati skup kvalitativnih odrednica koje bi se trebale ispuniti kako bi se s pomoću sredstava iz proračuna EU-a zajamčila potpora pri zapošljavanju, stažiranju i pripravnič-koj praksi. To bi se moglo temeljiti na elementima kojima se definira kvalitetna ponuda u smjernica-ma Komisije za evaluaciju Inicijative za zapošljava-nje mladih.

ο Komisija bi trebala uspostaviti sveobuhvatan sustav za praćenje programa Jamstvo za mlade, kojim se obuhvaćaju i strukturne reforme i mjere usmjerene na pojedince. O rezultatima tog praće-nja trebalo bi izvijestiti Europski parlament i Vijeće.

09Uvod

Nezaposlenost mladih u EU-u

01 Tijekom proteklog desetljeća, a oso-bito od početka gospodarske i finan-cijske krize, broj nezaposlenih u EU-u znatno se povećao. Rizik nezaposle-nosti još je veći za mlade (u dobi od 15 do 24 godine): budući da mladi, pri-mjerice, posjeduju manje iskustvo, oni su često prvi na udaru pri smanjenju broja radnih mjesta. U nekim država-ma članicama to je u vrijeme vrhunca gospodarske i financijske krize dovelo do stanja u kojem je mladima nakon završetka školovanja bilo gotovo ne-moguće pristupiti tržištu rada1.

02 U usporedbi s ukupnom nezaposleno-šću, nezaposlenost mladih pod većim je utjecajem promjena gospodarskog ciklusa, a veća je i vjerojatnost da se mladi zaposle u gospodarskim sekto-rima koji su izloženiji gospodarskom padu, primjerice u proizvodnji, građe-vinarstvu, maloprodaji i ugostiteljstvu. U posljednje četiri godine pad ukupnih stopa zaposlenosti mladih trostruko je veći u usporedbi sa stopama zapo-slenosti odraslih osoba. Prema Među-narodnom monetarnom fondu (MMF) čimbenicima cikličnosti objašnjava se približno 50 % promjena u stopama nezaposlenosti mladih diljem Europe, i čak 70 % povećanja stopa nezapo-slenosti u opterećenim državama europodručja2.

03 Komisija je 2010. godine pokrenula vodeću inicijativu „Mladi u pokretu”3 u okviru strategije Europa 2020. s ci-ljem boljeg obrazovanja i osposoblja-vanja, uspješnije uključenosti u tržište rada i veće mobilnosti kao alata za suzbijanje nezaposlenosti mladih. Komisija je također pozvala države članice da omoguće da se sve mla-de osobe zaposle, odnosno nastave obrazovanje ili uključe u neku drugu aktivnost u roku od četiri mjeseca od završetka obrazovanja te da se to pruži kao „Jamstvo za mlade”.

04 U prosincu 2011. Komisija je predložila „Inicijativu o mogućnostima za mla-de”4, a u siječnju 2012. najavila je svoju suradnju s osam država članica koje su najviše pogođene nezaposlenošću mladih kako bi se uspostavili „akcijski timovi mladih” s ciljem bolje uporabe sredstava EU-a koja su još bila dos-tupna tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013.

05 U prosincu 2012., u svojem „Paketu za zapošljavanje mladih”5, Komisija je izni-jela prijedlog preporuke Vijeća s ciljem uspostave „Jamstva za mlade”. Vijeće ministara EU-a usvojilo je taj prijedlog u travnju 2013.6 te ga je Europsko vije-će7 dodatno poduprlo u lipnju 2013.

1 Regionalni informacijski centar Ujedinjenih naroda za zapadnu Europu, „Youth: the hardest hit by the global financial crisis” (Mladi: najteže pogođeni globalnom financijskom krizom) (http://www.unric.org)

2 Međunarodni monetarni fond, izvješće za pojedine države br. 14/199 „Euro Area Policies” (Politike europodručja), srpanj 2014., dio „Youth Unemployment in Europe: Okun’s Law and Beyond” (Nezaposlenost mladih u Europi: Okunov zakon i drugi čimbenici).

3 COM(2010) 477 završna verzija od 15. rujna 2010. „Mladi u pokretu”.

4 COM(2011) 933 završna verzija od 20. prosinca 2011. „Inicijativa o mogućnostima za mlade”.

5 COM(2012) 729 završna verzija od 5. prosinca 2012. „Prijedlog preporuke Vijeća o uspostavi Jamstva za mlade”.

6 Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade (SL C 120, 26.4.2013., str. 1.).

7 Zaključci Europskog vijeća, 27. i 28. lipnja 2013., EUCO 104/2/13 (http://www.consilium.europa.eu).

10Uvod

Stope nezaposlenosti mladih (u dobi od 15 do 24 godine) u državama članicama EU-a (lipanj 2014.)

Izvor: Eurostat.

Slik

a 1.

0 10 20 30 40 50 60

ŠpanjolskaGrčkaItalija

HrvatskaCipar

PortugalSlovačka

RumunjskaIrska

PoljskaFrancuska

ŠvedskaBugarska

BelgijaEU (28 država)

LitvaLatvija

MađarskaFinska

SlovenijaČeška

Ujedinjena KraljevinaLuksemburg

EstonijaDanska

MaltaNizozemska

AustrijaNjemačka

Nezaposlenost mladih u EU-u – podatci o stanju 2014.

U lipnju 2014. u području EU-28 tek nešto manje od 5 milijuna mladih osoba (mlađih od 25 godina) bilo je ne-zaposleno, a od toga preko 3,3 milijuna u europodručju. Prema tome stopa nezaposlenosti u EU-u iznosi 22 %. Na svakih pet mladih građana EU-a više od jednog ne može pronaći posao na tržištu rada, a u Grčkoj i Španjol-skoj to vrijedi za svaku drugu mladu osobu.

Okv

ir 1

.

06 Nezaposlenost mladih u EU-u u cjelini još je bila na zabrinjavajuće visokoj razini 2014. godine (vidjeti okvir 1. i prilog I.).

07 Nadalje, razlika između država s naj-višim i najnižim stopama nezaposle-nosti mladih iznimno je velika (vidjeti

sliku 1.). Razlika između države članice s najnižom stopom nezaposlenosti mladih (Njemačka sa 7,8 % u lip-nju 2014.) i države članice s najvišom stopom (Španjolska s 53,4 % u lip-nju 2014.) iznosi gotovo 50 postotnih bodova.

11Uvod

08 Nezaposlenost mladih izaziva i zna-tan društveno-gospodarski trošak. U studiji Eurofonda8 iz 2012. procje-njuje se da mladi Europljani u dobi od 15 do 24 godine koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja ili ospo-sobljavanja (skupina NEET) dovode do troška (u obliku davanja za nezaposle-nost te neostvarenih zarada i poreza) od približno 153 milijarde eura (oko 1,2 % BDP-a EU-a) godišnje. Osim toga, nezaposlenost mladih dugoročan je trošak za gospodarstvo, društvo i po-jedince, primjerice zbog povećanog rizika od nezaposlenosti u budućnosti (kao posljedice smanjenja vještina i nemotiviranosti izazvanih dugotraj-nom nezaposlenošću i neaktivnošću) i siromaštva. 2014. godine ukupno 7,5 milijuna mladih pripadalo je skupini NEET.

Uloga EU-a u politici zapošljavanja

09 Uloga je EU-a u politici zapošljava-nja omogućiti usklađenost politika zapošljavanja država članica, osobito utvrđivanjem smjernica za te politike. Komisija također može podupirati i po potrebi dopuniti nacionalne mjere za suzbijanje nezaposlenosti9.

10 U kontekstu europskog semestra Komisija također igra ulogu u pred-laganju preporuka Vijeću na temelju multilateralnog nadzora nad gospo-darskim politikama država članica, uključujući politiku zapošljavanja10. Komisija smatra da su te preporuke, poznate kao „preporuke za pojedine države”, politički obvezujuće nakon što ih podupre Europsko vijeće. U konač-nici, one mogu dovesti do sankcija ako se odnose na nedostatke za koje se smatra da državu članicu dovode u sta-nje makroekonomske neravnoteže i/ili prekomjernog deficita u slučajevima u kojima Europsko vijeće smatra da određena država članica ne posvećuje dovoljnu pozornost tim pitanjima11.

8 Eurofound (2012.), NEETs – Young people not in employment education or training: Characteristics, cost and policy responses in Europe (NEET – Mladi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja: značajke, trošak i odgovori politike u Europi), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

9 Članak 5. stavak 2. i članak 147. pročišćene inačice Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 115, 9.5.2008., str. 47.).

10 Članak 148. pročišćene inačice Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 115, 9.5.2008., str. 47.).

11 Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

12Uvod

Jamstvo za mlade: mjera potpore mladima u pronalaženju posla i strukturna reforma kako bi se poboljšao prijelaz sa školovanja na tržište rada

11 U Preporuci Vijeća iz 2013. izlaže se koncept programa Jamstvo za mlade (vidjeti okvir 2.) i iznose se posebne preporuke državama članicama i Komi-siji u vezi s uspostavom i provedbom tog programa.

12 Jamstvo za mlade razlikuje se od prethodnih mjera time što se mladim osobama diljem EU-a koje su nezapo-slene i nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja nastoji sustavno pru-žati jednu od četiriju mogućih ponuda (posao, pripravničku praksu, stažira-nje ili nastavak obrazovanja). Prema gledištu Vijeća države članice trebale bi pružati Jamstvo za mlade „u skladu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim okolnostima”12.

13 Provedba Jamstva za mlade zahtijeva niz mjera koje se mogu provoditi krat-koročno, srednjoročno i dugoročno. Dok se neki rezultati u vezi s mjerama usmjerenim na pojedince mogu brzo postići, za druge će biti potrebno dulje vrijeme kako bi se ostvario pozitivan učinak. Strukturne reforme u vezi s javnim zavodima za zapošljavanje i prilagodbe radnog zakonodavstva neke su od dugotrajnih mjera.

Što je to „Jamstvo za mlade”?

U okviru Jamstva za mlade države članice trebale bi omogućiti osobama mlađim od 25 godina da u roku od četiri mjeseca od završetka obrazovanja ili gubitka posla pronađu „kvalitetan” posao koji je primjeren njihovu obrazovanju, vještinama i iskustvu ili steknu obrazovanje, vještine i iskustvo potrebne za pronalaženje posla u budućnosti pripravničkom praksom, stažiranjem ili nastavkom obrazovanja.

Okv

ir 2

.

12 1. preporuka u sklopu Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade.

13Uvod

Financiranje programa Jamstvo za mlade

14 Program Jamstvo za mlade financira se iz proračuna EU-a, posebice s pomoću Inicijative za zapošljavanje mladih13 i Europskog socijalnog fonda za pro-gramsko razdoblje 2014. – 2020. te iz nacionalnih proračuna (vidjeti sliku 2.). Ta javna sredstva mogu se nadopuniti privatnim sredstvima (npr. ulaganjima

poduzeća u programe pripravničke prakse ili programe osposobljavanja financirane iz privatnih zaklada).

13 Zaključci Europskog vijeća, 8. veljače 2013., EUCO 37/13 (http://www.consilium.europa.eu).

Slik

a 2. Pregled sustava financiranja Jamstva za mlade

Izvor: Sud.

Europski socijalni fond(ESF)Nacionalno financiranje

Izvori financiranja

Jamstvo za mlade

Kvalitetne ponude za: posao – nastavak obrazovanja – pripravničku praksu – stažiranje

Inicijativa za zapošljavanjemladih

14Uvod

Europski socijalni fond

15 Europski socijalni fond (ESF) najvažniji je izvor financiranja programa Jamstvo za mlade u okviru EU-a. U veljači 2015. Komisija je procijenila da će se iz ESF-a ukupno izdvojiti oko 9,5 milijardi eura, uključujući 3,2 milijarde eura za finan-ciranje Inicijative za zapošljavanje mla-dih, tamo gdje je to potrebno (vidjeti odlomak 16.). Iz Europskog socijalnog fonda mogu se financirati mjere posebno usmjerene na pojedince te mjere u vezi sa strukturnim reformama (vidjeti okvir 3.).

Inicijativa za zapošljavanje mladih

16 Kako bi se dopunila raspoloživa finan-cijska potpora EU-a regijama u kojima su najizraženije nezaposlenost i ne-aktivnost mladih, Vijeće i Europski parlament složili su se da će izraditi posebnu Inicijativu za zapošljavanje mladih za koju je predviđen iznos od 6,4 milijarde eura. Inicijativa za zapo-šljavanje mladih financirana je u udjelu od 3,2 milijarde eura iz nove posebne proračunske linije EU-a namijenjene za zapošljavanje mladih, koje će se

dopuniti s najmanje 3,2 milijarde eura iz nacionalnih sredstava dodijeljenih u okviru ESF-a. Za razliku od dijela iz ESF-a, posebna sredstva dodijeljena za Inicijativu za zapošljavanje mladih ne podliježu uvjetu nacionalnog sufinan-ciranja14 te su troškovi koje su države članice imale od 1. rujna 2013. prihvat-ljivi za nadoknadu na retroaktivnoj osnovi. Ukupno financiranje Inicijative za zapošljavanje mladih provodi se pojačanim ulaganjem na početku razdoblja tako da su ta sredstva dostupna tijekom 2014. i 2015., a oče-kuje se da će povezani izdatci nastati krajem 2017. i 2018.

Primjeri aktivnosti koje se mogu podupirati iz Europskog socijalnog fonda

Neke od aktivnosti koje se mogu podupirati iz Europskog socijalnog fonda obuhvaćaju: razvoj specijaliziranih službi za mlade, uspostavu ureda za pružanje svih usluga na jednom mjestu (npr. u okviru javnih zavoda za za-pošljavanje i na internetu), poboljšane baza podataka, potporu zapošljavanju i školskim službama za savjeto-vanje o karijeri, kampanje za podizanje razine osviještenosti, potporu dobrovoljnim organizacijama koje nude usluge mentorstva, uspostavu centara za analizu i razvoj modela politika.

Okv

ir 3

.

14 Članak 22. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).

15Uvod

15 Članak 18. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

16 Članak 16. Uredbe (EU) br. 1304/2013 i Prilog VIII. Uredbi (EU) br. 1303/2013.

17 Članak 16. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

18 Priopćenje Europske komisije „Jamstvo za mlade EU-a”, 8. listopada 2014.

17 Inicijativa za zapošljavanje mladih dio je ukupnog programiranja ESF-a i odobrava se ili u okviru posebnih operativnih programa Inicijative za zapošljavanje mladih ili kao dio opera-tivnih programa ESF-a kao prioritetna os ili dio prioritetne osi15.

18 Potpora u okviru Inicijative za zapo-šljavanje mladih usmjerena je na regije u kojima su stope nezaposlenosti mladih iznad 25 % i na mlade osobe koje su nezaposlene i nisu uključene u obrazovanje ili osposobljavanje (skupina NEET). Financiraju se aktivno-sti izravno usmjerene na osobe mlađe od 25 godina ili, ako to države članice smatraju potrebnim, od 30 godina16 (vidjeti okvir 4.).

19 Dvadeset država članica ispunjava uv-jete za financiranje u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih (vidjeti sliku 3. i prilog II.) jer je u nekim njihovim regijama stopa nezaposlenosti mladih 2012. godine bila iznad 25 %17.

20 Kako bi se ostvarilo Jamstvo za mla-de, Komisija je 2014. navela da države članice trebaju dati prioritet mjerama za zapošljavanje mladih u nacionalnim proračunima18.

Primjeri aktivnosti koje se mogu podupirati Inicijativom za zapošljavanje mladih

Primjeri mjera koje se mogu financirati u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih obuhvaćaju: omogućivanje prvog radnog iskustva, mentorstvo na poslu ( job coaching) za pojedince, mjere mobilnosti kako bi se uskladile vještine s radnim mjestom, podupiranje novoutemeljenih poduzeća mladih poduzetnika, izravna potpora za stažiranje i pripravničku praksu te pružanje osposobljavanja za digitalne vještine.

Okv

ir 4

.

16Uvod

Slik

a 3. Inicijativa za zapošljavanje mladih – prihvatljive regije

Prihvatljive regijeŠVEDSKA:Mellersta Norrland, Norra Mellansverige, Sydsverige

BELGIJA:Hainaut Province, Liège Province, Région Bruxelles Capitale

IRSKA:Border, Midland and Western, Southern and Eastern

UJEDINJENA KRALJEVINA:Inner London, Merseyside, South Western, Scotland, Tees Valley and Durham, West Midlands

FRANCUSKA:Aquitaine, Auvergne, Centre, Champagne-Ardenne, Haute Normandie, Languedoc-Roussillon, Nord-Pas-de-Calais, Picardie, Mayotte, Guadeloupe, Guyane, Martinique, Réunion

PORTUGAL:Alentejo, Algarve, Centro (PT), Lisboa, Norte, Região Autonoma da Madeira, Região Autonoma dos Açores

ŠPANJOLSKA:Andalucía, Aragón, Canarias, Cantabria,Castilla y León, Castilla-La Mancha, Catalunya,Ciudad Autónoma de Ceuta, Ciudad Autónoma de Melilla, Comunidad de Madrid, Comunidad Foral de Navarra, Comunidad Valenciana, Extremadura, Galicia, Illes Balears, La Rioja, País Vasco, Principado de Asturias, Región de Murcia

ITALIJA:Abruzzo, Basilicata, Calabria, Campania, Emilia-Romagna, Friuli-Venezia Giulia, Lazio, Liguria, Lombardia, Marche, Molise, Piemonte, Puglia, Sardegna, Sicilia, Toscana, Umbria, Valle d’Aosta/Vallée d’Aoste

POLJSKA:Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lódzkie, Lubelskie, Lubuskie, Maloposkie, Podkarpackie, Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Zachodniopomorskie

ČEŠKA:Severozápad

MAĐARSKA:Dél-Alföld, Dél-Dunántúl, Észak-Alföld, Észak-Magyarország

SLOVAČKA:Stredné Slovensko, Východne Slovensko,Západné Slovensko

RUMUNJSKA:Centru, Sud-Muntenia, Sud-Est

BUGARSKA:Severen tsentralen, Severoiztochen, Severozapaden, Yugoiztochen, Yuzhen tsentralen

SLOVENIJA:Vzhodna Slovenia

HRVATSKA:jadranska Hrvatska, kontinentalna Hrvatska

GRČKA:Anatoliki Makedonia-Thraki, Attiki, Dytiki Ellada, Dytiki Makedonia, Ipeiros, Kentriki Makedonia, Kriti, Notio Aigaio, Peloponnisos, Sterea Ellada, Thessalia, Vorejo Aigaio

LATVIJA, LITVA, CIPAR

Izvor: Služba Europskog parlamenta za istraživanja.

17Uvod

Uloga Komisije u uspostavi, provedbi i praćenju Jamstva za mlade

21 Uloga Komisije u vezi s uspostavom, provedbom i praćenjem Jamstva za mlade posebno je utvrđena u Prepo-ruci Vijeća iz travnja 2013.19. Komisija bi posebno trebala:

– poticati države članice da na naj-bolji način iskoriste ESF u skladu s relevantnim prioritetima ulaganja iz ESF-a za programsko razdoblje 2014. – 2020., kao i Inicijativu za zapošljavanje mladih, tamo gdje se primjenjuje, te podupirati usposta-vu i provedbu programa Jamstvo za mlade kao instrumenta politike za suzbijanje i sprečavanje neza-poslenosti i socijalne isključenosti mladih,

– pratiti izradu, provedbu i rezultate programa Jamstvo za mlade u kon-tekstu multilateralnog nadzora koji provodi Odbor za zapošljava-nje (vidjeti odlomak 68.) u okviru europskog semestra te kao dio godišnjeg programa rada Europske mreže javnih zavoda za zapošlja-vanje, analizirati učinak postoje-ćih politika i baviti se po potrebi preporukama za pojedine države koje su dane državama članicama na temelju smjernica za politike zapošljavanja država članica.

22 Prema Preporuci Vijeća, u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama za razdoblje 2014. – 2020., tijekom pripreme i provedbe Komisija i države članice moraju se pobrinuti za djelo-tvornost Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje praće-njem, izvješćivanjem i evaluacijom20.

Procjena planova provedbe Jamstva za mlade koju provodi Komisija

23 Nakon komunikacije Komisije iz lip-nja 2013. „Poziv na poduzimanje mjera u vezi s nezaposlenošću mladih”21 i sastanka Europskog vijeća22 države članice obvezale su se da će Komisiji dostaviti svoje planove za provedbu Jamstva za mlade. Države članice koje su ispunjavale uvjete za Inicijativu za zapošljavanje mladih bile su obvezne dostaviti te dokumente do kraja 2013., a ostale države članice tijekom 2014. U okviru europskog semestra Glavnoj upravi Komisije za zapošljavanje, so-cijalna pitanja i uključenost povjerena je u siječnju 2014. procjena dostupnih planova provedbe Jamstva za mlade kako bi se državama članicama pružile povratne informacije tijekom bilate-ralnih sastanaka u sklopu europskog semestra u veljači 2014.

19 Preporuka od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade.

20 Članak 4. stavak 9. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

21 COM(2013) 447 završna verzija od 19. lipnja 2013.

22 Zaključci Europskog vijeća, 27. i 28. lipnja 2013., EUCO 104/2/13 (http://www.consilium.europa.eu).

18Opseg revizije i revizijski pristup

24 Sud je ovom revizijom procijenio je li Komisija pružila primjerenu potporu državama članicama pri uspostavi pro-grama Jamstvo za mlade te je preispi-tao moguće rizike u provedbi.

25 Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od donošenja Preporuke Vijeća u trav-nju 2013. do lipnja 2014. U to vrijeme faza izrade programa Jamstvo za mla-de bila je dovršena, a države članice dostavile su svoje planove provedbe Jamstva za mlade te ih je Komisija pro-cijenila. Nadalje, Sud je uzeo u obzir dodatne informacije koje je pružila Ko-misija do veljače 2015. (posebno u vezi s procijenjenim iznosom sredstava EU-a koja su dodijeljena Jamstvu za mlade i razvojem sustava za praćenje). Revizijom su se nastojali utvrditi rizici koji bi mogli imati učinak na provedbu programa. Sud u budućim izvješćima također namjerava obuhvatiti pitanja u vezi sa zaposlenošću mladih, uključu-jući provedbu inicijativa EU-a na razini država članica.

26 U reviziji se usmjerilo na Komisijinu procjenu planova provedbe Jamstva za mlade na uzorku od pet država članica: Irske, Italije, Litve i Portugala, koje su bile obuhvaćene i programom Akcijski timovi mladih, te Francuske. Za tih pet država članica Sud je ponovno proveo procjenu koju provodi Komisija te je analizirao povratne informacije koje je Komisija dala državama članicama, kao i daljnje praćenje poduzetih mjera. Za države članice čije su mu informacije bile dostupne Sud je također ispitao vezu između procjene planova proved-be Jamstva za mlade i ex ante uvjeta povezanih s Inicijativom za zapošljava-nje mladih. Naposljetku, Sud je procije-nio okvir EU-a za praćenje napretka na putu k djelotvornoj provedbi progra-ma Jamstvo za mlade i izvješćivanja u vezi s tim.

19Opažanja

Komisija je pružila primjerenu i pravodobnu potporu državama članicama u uspostavi programa Jamstvo za mlade

27 Provedba Jamstva za mlade zahtijeva dubinske strukturne reforme sustava osposobljavanja, traženja posla i obra-zovanja kako bi se poboljšao prijelaz iz škole na posao i mogućnost zapošlja-vanja mladih. Osim navedenih struk-turnih reformi, Jamstvom za mlade po-tiče se i primjena brojnih proaktivnih mjera kako bi se doprinijelo povećanju potražnje za radom mladih. Tim mje-rama (primjerice privremenim i dobro usmjerenim subvencijama za nadnice ili zapošljavanje, odnosno bespovrat-nim sredstvima za pripravničku praksu i stažiranje) može se pomoći mladima da se uključe u tržište rada i dodatno razviju svoje vještine.

28 U Preporuci Vijeća iznose se smjernice za dobru praksu pri uspostavi djelo-tvornog programa Jamstvo za mlade. Sud je ispitao u kojoj je mjeri Komisija obuhvatila te kriterije dobre prakse pri procjeni planova provedbe Jamstva za mlade. Nadalje, Sud je procijenio u ko-joj su mjeri države članice uzele u obzir Komisijinu analizu nacrta planova provedbe Jamstva za mlade te je li Komisijina procjena planova provedbe navedenog programa bila usklađena s njezinom ex ante procjenom opera-tivnih programa Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih.

Smjernice za razvoj pro-grama Jamstvo za mlade koje je Komisija pružila državama članicama u roku od pet mje-seci nakon Preporuke Vijeća

29 Analiza koju je proveo Sud pokazala je da je Komisija izradila smjernice za razvoj nacionalnih planova proved-be Jamstva za mlade te ih je uputila državama članicama u rujnu 2013., tj. pet mjeseci nakon što je donesena Preporuka Vijeća u travnju 2013. Te su smjernice sadržavale predložak kojim su obuhvaćeni ključni elementi potrebni za izradu sveobuhvatnog plana provedbe na temelju različitih osi navedenih u Preporuci Vijeća:

– nacionalni kontekst i način na koji bi se Jamstvom za mlade dodala vrijednost postojećim odredbama,

– izgradnja partnerskih pristupa,

– mjere rane intervencije i aktivacije,

– mjere potpore s ciljem uključivanja u tržište rada,

– financiranje programa Jamstvo za mlade,

– procjena i stalno poboljšanje refor-mi i inicijativa.

20Opažanja

30 Osim toga, Komisija je u prosincu 2013. poduprla države članice objavljivanjem „najčešćih pitanja” na internetskim stranicama posvećenima Jamstvu za mlade, kao i raznih popratnih dokume-nata poput radnog dokumenta službi Komisije koji sadržava pojedinosti o osnovnom konceptu Jamstva za mla-de i načela koja bi mogla pridonijeti uspjehu tog programa. Nadalje, Komi-sija je u listopadu 2013. i travnju 2014. organizirala događanja u vezi s ovom temom i postigla je da sve države članice imenuju nacionalnog koordina-tora Jamstva za mlade.

31 Sud stoga smatra da je Komisija pru-žila pravodobnu potporu državama članicama. Time je državama članica-ma olakšana uspostava nacionalnih programa Jamstvo za mlade te im je omogućeno da dostave planove provedbe Jamstva za mlade u krat-kom roku dogovorenom u zaključcima Vijeća iz lipnja 2013., koji je za države članice koje su ispunjavale uvjete za Inicijativu za zapošljavanje mladih bio kraj 2013., a za ostale države članice proljeće 2014. (vidjeti prilog II.).

Komisija je provela sveobu-hvatnu i pravodobnu pro-cjenu nacrta planova pro-vedbe Jamstva za mlade koje su dostavile države članice

32 Sud napominje da su države člani-ce odgovorne za planove provedbe Jamstva za mlade. Komisija ima ulogu provoditi temeljitu, pravodobnu i dosljednu procjenu nacrta planova provedbe Jamstva za mlade kako bi se utvrdili nedostatci koji mogu nepovolj-no utjecati na mogućnost realizacije djelotvornog programa Jamstvo za mlade. Države članice bi na temelju toga mogle na primjeren način prila-goditi svoje planove provedbe Jam-stva za mlade. To bi osobito omogućilo državama članicama da na najbolji način iskoriste Europski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih, tamo gdje se primjenjuje, te da podu-pru uspostavu i provedbu programa Jamstvo za mlade.

33 Sud je preispitao Komisijinu procjenu nacionalnih planova provedbe Jamstva za mlade te je prosudio u kojoj su mjeri države članice poduzele korake u po-gledu utvrđenih nedostataka.

34 Sud je utvrdio da je Komisija izradila sveobuhvatnu tablicu za evaluaciju koja je obuhvatila ključne aspekte Pre-poruke Vijeća. Komisija je na temelju te tablice mogla sustavno procjenjivati nacrte planova provedbe Jamstva za mlade koje su dostavile države članice. Te su procjene potom prolazile hori-zontalne unakrsne provjere s ciljem postizanja usklađenosti svih 28 plano-va provedbe Jamstva za mlade.

21Opažanja

35 Kad je riječ o državama članicama koje su obuhvaćene ovim izvješćem, Komisija je procijenila sve planove pro-vedbe Jamstva za mlade koje je Sud pregledao te je mogla pravodobno pružiti povratne informacije za bilate-ralne sastanke održane u veljači 2014.

Procjenom koju je provela Komisija utvrđeni su mnogi od nedostataka u nacrtima planova provedbe Jamstva za mlade

36 Procjenom koju je provela Komisija utvrđen je niz nedostataka u pogledu informacija u vezi s ključnim aspektima sadržanima u nacionalnim planovima provedbe Jamstva za mlade koje su pružile države članice. Primjeri takvih nedostataka obuhvaćaju: nedostatnu analizu neusklađenosti vještina ili izo-stanak takve analize, neutvrđivanje na-čina na koje će se planiranim mjerama obuhvatiti sve mlade u skupini NEET te nedosljednost u definiranju kvalitetne ponude.

37 Međutim, Komisija se nije temeljito i dosljedno bavila sljedećim aspektima koji su posebno navedeni u Preporuci Vijeća:

– Vještine u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologija-ma/digitalne vještine: Komisija je utvrdila da bi vještine u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama mogle pružiti velik potencijal za stvaranje održivih radnih mjesta23. Štoviše, Komisija je istaknula da je trenutačno „...broj diplomiranih studenata u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija nedostatan kako bi se popunila sva slobodna rad-na mjesta u ovom sektoru, gdje

i unatoč skorašnjim gospodarskim nevoljama potražnja za stručnja-cima za informacijske i komunika-cijske tehnologije raste po stopi od 3 % godišnje”24. Iako je Komisija istaknula činjenicu da talijanski i litavski planovi provedbe Jamstva za mlade nisu sadržavali mjere za poboljšanje vještina u vezi s in-formacijskim i komunikacijskim tehnologijama i digitalnih vješti-na, to nije učinila u slučaju Irske i Portugala, iako je i u njihovim planovima provedbe Jamstva za mlade nedostajalo upućivanje na navedene vještine.

– Uzajamna obveza: u Preporuci Vi-jeća priznaje se „osobna odgovor-nost mladih osoba u pronalaženju puta ka gospodarskoj aktivnosti”. U nekim državama članicama neza-poslenim mladim osobama mogu biti uskraćena ili smanjena dava-nja za nezaposlenost i u okviru socijalne pomoći ako ne prihvate razumnu ponudu za posao, pri-pravničku praksu, osposobljavanje ili obrazovanje. Izostanak uzimanja u obzir tog načela dovodi do rizika od manje djelotvornosti programa Jamstvo za mlade jer ima nepovo-ljan učinak na predanost sudionika i ograničava odgovornost država članica da pruže kvalitetnu po-nudu. Komisija nije procijenila postojanje uzajamne obveze ni u jednom od pregledanih planova provedbe Jamstva za mlade. Sud je utvrdio da je od pet pregleda-nih planova provedbe Jamstva za mlade samo irski plan sadržavao posebno upućivanje na navedeno načelo.

23 COM(2008) 868/3 „New skills for new jobs, Anticipating and matching labour market and skills needs” (Nove vještine za nova radna mjesta: predviđanje i povezivanje potreba tržišta rada i vještina).

24 Radni dokument službi Europske komisije SWD(2012) 409 završna verzija, str. 21.

22Opažanja

– Uzajamno učenje: Preporukom Vijeća države članice pozivaju se da „...promiču aktivnosti uza-jamnog učenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini između svih strana uključenih u suzbijanje nezaposlenosti mladih kako bi se poboljšala izrada i provedba budućih programa Jamstvo za mlade”25. Komisija nije procijenila taj relevantan aspekt, koji je po-vezan s ekonomičnošću provedbe u državama članicama, te je Sud utvrdio da, osim u francuskom planu provedbe Jamstva za mlade, načelo „uzajamnog učenja” nije bilo obuhvaćeno ni u jednom od pregledanih planova provedbe navedenog programa.

Nakon procjene koju je pro-vela Komisija neke države članice nisu dostavile izmije-njeni plan provedbe Jamstva za mlade

38 Tijekom postupka procjene Komisija je od svih država članica obuhvaće-nih ovim izvješćem po potrebi tražila da dostave dodatna pojašnjenja te je u pisanoj povratnoj informaciji naglasi-la glavne nedostatke njihovih planova provedbe Jamstva za mlade. Komisija je također održala bilateralne sastanke s državama članicama kako bi dodatno raspravile o utvrđenim nedostatcima. Komisija je uz to obavila tehničke po-sjete određenim državama članicama kako bi se pojasnio niz pitanja i utvrdili preostali problemi u planovima pro-vedbe Jamstva za mlade26.

39 Nakon bilateralnih sastanaka u pla-novima provedbe Jamstva za mlade preostao je niz nedostataka te je Komisija zatražila dodatne informa-cije od svih država članica. Analiza koju je proveo Sud u vezi s državama članicama obuhvaćenima pregledom pokazala je da je jedino Litva dostavila izmijenjenu inačicu plana provedbe Jamstva za mlade27. Francuskoj, Italiji i Portugalu upućen je poziv da dostave novu inačicu svojih planova proved-be, no one su to odbile zbog različitih razloga. Na primjer, prema navodima Komisije, talijanska tijela odgovorila su da bi se „...radije usmjerila na pažljivu izradu relevantnih operativnih pro-grama umjesto da izrađuju novi plan provedbe Jamstva za mlade”.

25 25. preporuka državama članicama.

26 U uzorku obuhvaćenom revizijom takav tehnički posjet bio je obavljen samo u Italiji.

27 Nadalje, uz Litvu, do lipnja 2014. još 12 država članica dostavilo je na zahtjev Komisije izmijenjene planove provedbe Jamstva za mlade (Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Švedska i Slovačka).

23Opažanja

Procjena planova provedbe Jamstva za mlade koju je pro-vela Komisija nije u dostatnoj mjeri usklađena s njezinom procjenom ex ante uvjeta za operativne programe Europ-skog socijalnog fonda/Inicija-tive za zapošljavanje mladih

40 U skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama za programsko razdoblje 2014. – 2020. države članice moraju ispuniti posebne ex ante uvjete kako bi se zajamčilo djelotvorno i učinkovito korištenje sredstvima EU-a. U Uredbi o zajedničkim odredbama28 navodi se da je „ocjenjivanje ispunjavanja od strane Komisije ograničeno na kriterije utvrđene u pravilima za pojedine fon-dove i kriterije iz dijela II. Priloga XI. i u skladu je s nacionalnim i regionalnim nadležnostima s obzirom na speci-fične i prikladne političke mjere koje uključuju sadržaj strategija”. Održiva uključenost mladih u tržište rada, oso-bito skupine NEET, uključujući mlade osobe kojima prijeti rizik od socijalne isključenosti te mlade osobe iz margi-naliziranih zajednica, važan je priori-tet ulaganja za operativne programe Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih, među ostalim u okviru provedbe Jamstva za mlade.

41 Prije usvajanja operativnih programa Komisija mora procijeniti dosljednost i primjerenost informacija koje države članice dostavljaju u vezi s posebnim ex ante uvjetima29. Ex ante uvjet za Inicijativu za zapošljavanje mladih je postojanje strateškog okvira politike za promicanje zapošljavanja mladih, što među ostalim obuhvaća i proved-bu Jamstva za mlade30. Sud smatra da bi Komisijina procjena tog posebnog ex ante uvjeta za Inicijativu za zapo-šljavanje i procjena planova provedbe Jamstva za mlade trebale biti preci-zno usklađene kako bi se zajamčila usklađenost operativnih programa

Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih s programom Jamstvo za mlade.

42 Sud je procijenio je li Komisija pri donošenju zaključaka o ispunjenju ex ante uvjeta uzela u obzir nedostatke koje je utvrdila tijekom procjene pla-nova provedbe Jamstva za mlade.

43 Sud je utvrdio da je Komisija ex ante uvjete u vezi s operativnim progra-mima Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih smatrala „ispunjenima” iako su planovi provedbe Jamstva za mlade pri eva-luaciji ocijenjeni kao „vrlo ograničeni” ili „djelomični” (vidjeti prilog III.). Sud smatra da je Komisija time propustila priliku da prije odobrenja operativnih programa Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih za programsko razdoblje 2014. – 2020. po-stigne da države članice izrade strate-gije o zapošljavanju mladih u skladu sa svojom političkom obvezom u pogledu programa Jamstvo za mlade. Analiza koju je proveo Sud uz to je pokazala da provjere koje je provela Komisija u vezi s odobrenjem operativnih programa nisu obuhvatile način na koji će ope-rativni programi Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mla-dih pridonijeti djelotvornoj provedbi programa Jamstvo za mlade.

28 Članak 19. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

29 Članak 19. stavci 1. i 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

30 Prilog XI. Uredbi (EU) br. 1303/2013.

24Opažanja

Sud je utvrdio niz rizika za djelotvornu provedbu programa Jamstvo za mlade

44 Pri pregledu procjene koju je provela Komisija Sud je također razmotrio jesu li se mogli utvrditi mogući rizici za djelotvornu provedbu programa Jam-stvo za mlade. Osobito su razmotreni primjerenost financiranja programa Jamstvo za mlade, način definiranja kvalitetne ponude i praćenje programa Jamstvo za mlade.

Postoji rizik da ukupno finan-ciranje ne bude primjereno

45 Provedba programa Jamstvo za mlade u državama članicama bit će skupa mjera, osobito ako se uzmu u obzir trenutačni razmjeri nezaposlenosti mladih diljem EU-a. Sud smatra da se temeljita opća procjena potrebnih sredstava za program Jamstvo za mla-de može obaviti samo na temelju po-uzdanih podataka o trošku provedbe tog programa u svakoj državi članici. Nadalje, trebalo bi jasno utvrditi izvore iz kojih će se financirati nacionalni programi Jamstvo za mlade.

46 Sud napominje da program Jamstvo za mlade nije usmjeren samo na pružanje financijske potpore mladima (nezaposlenima ili onima kojima prijeti rizik da postanu nezaposleni), već i na temeljne srednjoročne i dugoročne strukturne reforme. Stoga je očito da će za taj program biti potrebna znatna ulaganja.

47 Osim toga, iznos dostupnih nacional-nih sredstava za program Jamstvo za mlade još nije točno utvrđen. Prema Komisijinoj analizi planova provedbe Jamstva za mlade koje su dostavile države članice, devet31 od 28 država članica nije pružilo informacije o pred-viđenim nacionalnim sredstvima. Ostale države članice dostavile su tu informaciju s različitom količinom detalja.

Nije provedena procjena učinka za program Jamstvo za mlade

48 Za sve glavne inicijative Komisije koje imaju znatan učinak na zakonodav-stvo, proračun i utvrđivanje politika mora se u načelu provesti procjena učinka32. U procjenama učinka moraju se navesti troškovi i koristi prijedloga, kako oni nastaju i na koga se odnose. U skladu s Komisijinim smjernicama za sve bi učinke trebalo odrediti količin-sku i financijsku vrijednost kad god je to moguće i primjereno, te bi se učinci trebali temeljiti na utemeljenim meto-dama i pouzdanim podatcima33.

31 Estonija, Španjolska, Finska, Irska, Luksemburg, Malta, Poljska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

32 Tematsko izvješće br. 3/2010 „Impact assessments in the EU institutions: do they support decision-making?” (Procjene učinka u institucijama EU-a: podupire li se njima odlučivanje?), odlomak 3. (http://eca.europa.eu).

33 Europska komisija, „Impact assessment guidelines” (Smjernice za procjene učinka), SEC(2009) 92.

25Opažanja

34 Radni dokument službi Europske komisije SWD(2012) 409 završna verzija, str. 11. i 12.

35 Javno savjetovanje Europskog parlamenta, Odbor za proračune u suradnji s Odborom za zapošljavanje i socijalna pitanja, utorak 1. travnja 2014., str. 23.

36 Međunarodna organizacija rada, Globalni izgledi za zapošljavanje, „Global spill-overs from advanced to emerging economies worsen the situation for young jobseekers” (Globalno prelijevanje iz naprednih gospodarstava u gospodarstva u usponu pogoršava stanje za mlade koji traže posao), rujan 2012., http://www.ilo.org.

37 Međunarodna organizacija rada, Eurozone job crisis: trends and policy responses (Kriza zapošljavanja u europodručju: trendovi i odgovori politike), srpanj 2012. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Komisije http://ec.europa.eu.

38 Belgija, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Portugal.

39 Međunarodna organizacija rada, „Youth guarantees: a response to the youth employment crisis?” (Jamstva za mlade: odgovor na krizu zapošljavanja mladih?), 2013. (http://www.ilo.org).

49 Sud napominje da Komisija nije pro-vela procjenu učinka prije nego što je predložila program Jamstvo za mlade. U radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen Prijedlogu preporuke Vijeća o uspostavi Jamstva za mlade samo su spomenute procjene Međuna-rodne organizacije rada iz 2012. (vidjeti Radni dokument službi Komisije, odje-ljak 2.3.) te su navedene preliminarne procjene za neke države članice (Au-striju, Finsku, Švedsku i Ujedinjenu Kra-ljevinu)34. Slijedom toga, ako se izuzmu procjene Međunarodne organizacije rada, nisu pružene informacije o uku-pnim mogućim troškovima provedbe takvog programa diljem EU-a.

U 2012. i 2013. godini Međunarodna organizacija rada predstavila je različite procjene godišnjih uvjeta financiranja provedbe Jamstva za mlade

50 U veljači 2015. Komisija je procijenila da će se za cijelo programsko razdoblje 2014. – 2020. za financiranje tih pro-grama iz EU-a izdvojiti sredstva u visini od 12,7 milijardi eura. Prethodno je u travnju 2014. Komisija procijenila35 da bi se ta sredstva dopunila s 4 milijar-de eura iz nacionalnih, regionalnih, pa čak i privatnih izvora. Ukupni iznos od 16,7 milijardi eura rasporedio bi se na približno 2,4 milijarde eura godišnje.

51 Međunarodna organizacija rada je 2012. godine izvijestila da bi godišnji trošak djelotvorne provedbe Jamstva za mlade u europodručju iznosio 0,2 % BDP-a36 ili 0,45 % javne potroš-nje, što iznosi 21 milijardu eura37. Pro-cjene troškova koje je Međunarodna organizacija rada objavila 2013. godine na temelju šest država europodručja38 kretale su se u rasponu od približno 0,5 % do 1,5 % BDP-a39. Prema na-vodima Međunarodne organizacije rada ti se troškovi provedbe razlikuju ovisno o dostupnosti administrativne infrastrukture za provedbu programa u većoj mjeri te o broju stanovnika koji ispunjavaju uvjete programa.

Nije pružena temeljita procjena troškova za posebne mjere programa Jamstvo za mlade

52 Komisija je 2013. godine zatražila od država članica da uz planove provedbe Jamstva za mlade dostave i procjenu troškova planiranih mjera i navedu po-vezane izvore financiranja. Od država članica osobito je zatraženo da u finan-cijskom planu navedu izvore financira-nja i kako će sredstva biti raspodijelje-na na različite ključne reforme i mjere/inicijative te da dostave posebne informacije o svakoj mjeri (primjerice trošak po mjeri, očekivani broj korisni-ka po mjeri, postotak ciljane populacije po mjeri, dodatni troškovi novih mjera i očekivani ishodi).

26Opažanja

53 Time se Komisiji trebalo omogućiti da procijeni je li za program Jamstvo za mlade izdvojen primjeren iznos sredstava. Na primjer, jedan od najvaž-nijih izazova koji je Komisija utvrdila u vezi s uspostavom Jamstva za mlade u Španjolskoj je „Izostanak dodatnog nacionalnog financiranja, što bi krat-koročno i dugoročno moglo ugroziti provedbu Jamstva za mlade”40. Sud je stoga pregledao planove provedbe Jamstva za mlade koje je dostavilo pet država članica obuhvaćenih ovim izvješćem (Francuska, Irska, Italija, Litva i Portugal) te je provjerio jesu li pružene informacije u vezi s procije-njenim troškovima planiranih mjera i povezanim izvorima financiranja.

54 Sud je utvrdio da su države članice općenito dostavile procjene troško-va mjera usmjerenih na pojedince. Međutim, u planovima provedbe Jamstva za mlade nekih država članica nedostajale su relevantne informacije, primjerice troškovi po korisniku u vezi s ponudama (Irska i Francuska), ciljevi sudjelovanja po mjeri i postotak ciljane populacije za koju se očekuje da će biti obuhvaćena navedenim programom (Francuska). Zbog izostanka takvih informacija Komisija, protivno oče-kivanjima, ne može utvrditi moguće nedostatke u ranoj fazi.

55 Štoviše, nijedna od navedenih pet država članica nije dostavila u svojim planovima provedbe Jamstva za mlade informacije o procijenjenim troškovima provedbe strukturnih reformi koje su neophodne za djelotvornu provedbu ovog programa.

56 U tri od pet država članica obuhva-ćenih pregledom iznos dodijeljenih nacionalnih sredstava naveden u planu provedbe Jamstva za mlade znatno je manji od iznosa sredstava iz raznih fondova EU-a, pri čemu se udio naci-onalnih sredstava u ukupnom iznosu kreće u rasponu od 13 % (u Portugalu) do 35 % (u Italiji i Litvi). U Irskoj su do-dijeljena nacionalna sredstva prelazila iznos sredstava EU-a, dok u Francuskoj takva usporedba nije bila moguća na temelju raspoloživih podataka. Nada-lje, navedene države članice, uz iznim-ku Litve, iznijele su opći prikaz izvora financiranja EU-a povezanih s mjerama (pod istim podnaslovom EU/ESF/Inici-jativa za zapošljavanje mladih). Zbog izostanka potpunih i točnih informacija Komisija nije mogla procijeniti priklad-nost izvora financiranja za mjere niti donijeti zaključak o ukupnoj izvedi-vosti i održivosti financijskih planova u okviru Jamstva za mlade.

40 Radni dokument službi Europske komisije SWD(2014) 410 završna verzija, str. 25.

27Opažanja

41 Članak 18. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

42 Council Recommendation for a Quality Framework for Traineeships (Preporuka Vijeća za kvalitativni okvir za stažiranje), Bruxelles, 10. ožujka 2014. (http://www.consilium.europa.eu).

43 Izjava Vijeća „European Alliance for Apprenticeships” (Europski savez za pripravničku praksu (naukovanje)), Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja, Luxembourg, 15. listopada 2013.

44 Najčešća pitanja o Jamstvu za mlade, 6. pitanje (http://www.ec.europa.eu).

Posebni izazovi u potvrđivanju pravilnosti rashoda u vezi s Inicijativom za zapošljavanje mladih

57 U skladu s Uredbom o ESF-u41 meha-nizam programiranja za Inicijativu za zapošljavanje mladih može imati jedan od sljedećih oblika ili više njih (vidjeti odlomak 17.):

– posebni operativni program,

– posebna prioritetna os u okviru operativnog programa,

– dio jedne ili više prioritetnih osi.

Sud smatra da je djelotvorno potvrđi-vanje pravilnosti prijavljenih rashoda u vezi s Inicijativom za zapošljavanje mladih poseban izazov (u usporedbi sa standardnim rashodima ESF-a) za države članice i Komisiju. Razlog tomu su stroži uvjeti prihvatljivosti, moguć-nost prijavljivanja rashoda nastalih od rujna 2013. te, osobito u posljednjem od navedenih slučajeva, izostanak sufinanciranja za Inicijativu za zapo-šljavanje mladih.

Izostanak definicije kvali-tetne ponude za posao može narušiti djelotvornost Jam-stva za mlade

58 Sud podsjeća da je cilj Jamstva za mla-de ponuditi mladim osobama istinsku priliku za povećanje mogućnosti za-pošljavanja s ciljem postizanja održive i uspješne uključenosti u tržište rada te kao posljedicu toga povećati ukupne stope zapošljavanja mladih. Vijeće stoga preporučuje da se države članice pobrinu da sve nezaposlene mlade osobe mlađe od 25 godina prime „kvalitetnu” ponudu u roku od četiri

mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja. Međutim, u Preporuci Vijeća ne navodi se što je to „kvalitetna” ponuda, niti se određu-je tko bi trebao utvrditi tu definiciju.

59 U nizu dokumenata EU-a (primjerice u Preporuci Vijeća za kvalitativni okvir za stažiranje42 i Izjavi Vijeća „Europski savez za pripravničku praksu (nau-kovanje)43”) navode se neobvezujući minimalni standardi kvalitete za stažiranje i pripravničku praksu kako bi se spriječilo da poduzeća iskorištavaju stažiste i pripravnike kao izvor jeftine radne snage. S druge strane, ne posto-je ekvivalentni dokumenti o uspostavi načela kojima se definira kvalitetno radno mjesto.

60 U prosincu 2013. Komisija je izdala smjernice prema kojima se pod „kvali-tetnom” ponudom podrazumijeva po-nuda za koju se očekuje da će dovesti do „održivog uključenja u tržište rada” i koja ne bi trebala „imati samo nepo-sredan učinak kratkoročnog smanjenja stopa nezaposlenosti mladih”44.

28Opažanja

61 Na temelju pregleda relevantnih studija45 u ovom području Sud smatra da može postojati kombinacija odred-nica relevantnih za utvrđivanje treba li se neka ponuda za posao smatrati „kvalitetnom”: primjerice trajanje ugo-vora (na određeno ili na neodređeno vrijeme), vrsta ugovora (dobrovoljno ili nedobrovoljno nepuno radno vrijeme/puno radno vrijeme), razina nakna-de povezana sa životnim troškovima predmetne države članice, vještine potrebne za radno mjesto i povezana razina i vrsta potrebnih kvalifikacija te dostupnost dodatnog osposobljavanja za radno mjesto. U okviru načela supsi-dijarnosti mogao se utvrditi minimalni niz odrednica na razini EU-a, istodob-no dopuštajući državama članicama fleksibilnost za uspostavu vlastitih standardnih vrijednosti za svaku od odrednica.

62 Sud je primjerice utvrdio da je Komisija pri procjeni nacrta provedbenog plana programa Jamstvo za mlade koji je dostavila Italija ponudu za privremeno zapošljavanje (od pet do šest mjeseci) smatrala „kvalitetnom” čak i ako je plaća bila niža od praga siromaštva temeljenog na mjesečnom dohotku u većem dijelu države prema podat-cima koje utvrđuje Državni zavod za statistiku Italije (ISTAT)46. Komisija nije uzela u obzir nijedan drugi kvalitativni element.

63 Izostanak niza kvalitativnih odrednica za utvrđivanje kvalitetne ponude za posao dovodi do rizika nedosljedne i nedjelotvorne provedbe programa Jamstvo za mlade među državama čla-nicama ili čak unutar pojedine države članice. Iako postoji očita mogućnost ex post provjere kvalitete ponuda u različitim državama članicama (s pomoću evaluacija), do tog bi vremena najveći dio proračuna Inicijative za za-pošljavanje mladih već bio dodijeljen i/ili potrošen (s obzirom na pojačano ulaganje na početku razdoblja, tj. tije-kom 2014. i 2015. godine) te ne bi bilo moguće otkloniti nedostatke koji utje-ču na djelotvornost troškova Inicijative za zapošljavanje mladih.

64 Sud napominje da je u srpnju 2014. Komisija pružila posebne smjernice za uporabu pri evaluaciji Inicijative za zapošljavanje mladih47, koja je Ured-bom o ESF-u48 predviđena za kraj 2015. i kraj 2018., kojima se od osoba koje provode evaluaciju zahtijeva da izvije-ste o kvaliteti ponuda za posao koje su primili sudionici u Inicijativi za zapo-šljavanje mladih te da uzmu u obzir kriterije kvalitete poput onih gore navedenih.

45 Europski parlament, Indicators of Job Quality in the European Union (Pokazatelji kvalitete radnih mjesta u Europskoj uniji), PE429.972, 2009., http://www.europarl.europa.eu; CSES (engl. Centre for Strategy and Evaluation Services – Centar za strategijske i evaluacijske usluge), Study on Measuring Employment Effects (Studija o mjerenju učinaka zapošljavanja), lipanj 2006.; Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Local Implementation of Youth Guarantees: Emerging Lessons from European Experiences (Lokalna provedba Jamstva za mlade: prva saznanja na temelju europskih iskustava), 2014.

46 Državni zavod za statistiku Italije (ISTAT) „Calcolo della soglia di povertà assoluta” (http://www.istat.it).

47 Europska komisija, Guidance on Evaluation of the Youth Employment Initiative (Smjernice za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih), srpanj 2014.

48 Članak 19. stavak 6. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

29Opažanja

Okvir za sveobuhvatno pra-ćenje i izvješćivanje u vezi s Jamstvom za mlade još se razvija

65 Sud smatra da je redovita procjena mjera u okviru programa Jamstvo za mlade ključna kako bi se postiglo da se sredstva ulažu svrhovito te da se mjere provode na način koji će doi-sta donijeti koristi mladima. Stoga bi odmah na početku pri osmišljavanju mjera programa Jamstvo za mlade trebalo ugraditi snažne mehanizme za praćenje49. To je osnova za djelotvorno donošenje politika temeljenih na činje-nicama s ciljem upućivanja upozorenja Europskom parlamentu i Vijeću u slu-čajevima kada ciljevi nisu postignuti ili kada učinkovitost mjera nije zadovolja-vajuća, čime bi se omogućilo poboljša-nje izrade ili provedbe mjera.

66 Komisija prati provedbu programa Jamstvo za mlade u okviru europskog semestra i od nje se traži da analizira učinak politika koje se provode te da po potrebi državama članicama uputi preporuke za pojedine države na temelju smjernica za politike zapošlja-vanja država članica50.

67 Sud je procijenio okvir uspostavljen za praćenje provedbe i rezultata Jamstva za mlade kao cjeline, kao i za mjere koje se financiraju Inicijativom za za-pošljavanje mladih.

Sveobuhvatni mehanizmi za praćenje i izvješćivanje nisu obuhvaćeni izradom programa Jamstvo za mlada od samoga početka

68 Vijeće je svojom Preporukom povjerilo Komisiji praćenje provedbe Jamstva za mlade preko multilateralnog nadzora koji provodi Odbor za zapošljavanje51 u okviru europskog semestra (vidjeti okvir 5.). Preporukom Vijeća ne planira se, međutim, dostavljanje izvješća o rezultatima tog praćenja Europskom parlamentu.

Uloga Odbora za zapošljavanje

Osnovna je uloga Odbora za zapošljavanje služiti kao savjetodavni odbor ministrima za zapošljavanje i soci-jalna pitanja u Vijeću za zapošljavanje i socijalna pitanja. Multilateralni nadzor koji provodi Odbor za zapo-šljavanje pomaže u sveobuhvatnoj procjeni provedbe programa u državama članicama suočenima sa sličnim izazovima, kao i procjeni mogućnosti i planova politika. Odbor za zapošljavanje prati napredak država članica u provedbi reformi na koje se potiče preporukama za pojedine države. Jednoj od njegovih podskupina povje-ren je odabir i razvoj pokazatelja za praćenje strategije zapošljavanja, uključujući praćenje programa Jamstvo za mlade.

Okv

ir 5

.

49 Europska komisija, The Youth Guarantee: Making It Happen (Jamstvo za mlade: kako ga ostvariti), 2014., str. 3.

50 Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade, 6. preporuka.

51 Odbor za zapošljavanje uspostavljen je Odlukom Vijeća 2000/98/EZ od 24. siječnja 2000. o uspostavi Odbora za zapošljavanje (SL L 29, 4.2.2000., str. 21.) na temelju članka 150. UFEU-a. Komisija i svaka država članica EU-a imenuju po dva člana Odbora za zapošljavanje.

30Opažanja

69 U svibnju 2014. Odbor za zapošljavanje preispitao je napredak u provedbi Jam-stva za mlade i istodobno je procijenio stanje u vezi sa zapošljavanjem u drža-vama članicama, kao i nacionalne pro-grame reformi. Taj su pregled proveli stručnjaci iste razine kako bi se pružila što potpunija slika s ciljem utvrđivanja ključnih izazova u državama članicama.

70 Na temelju pregledanih izvješća za države članice obuhvaćene analizom iz svibnja Sud je utvrdio da se razina detalja u toj analizi znatno razlikovala od države do države. Na primjer, dok se ispitivanje o Irskoj uvelike usmjeri-lo na Jamstvo za mlade, ispitivanjem u Portugalu uopće nije obuhvaćen taj program.

71 Sud također napominje da je podsku-pina Odbora za zapošljavanje razvila posebne pokazatelje za praćenje pro-vedbe i rezultata Jamstva za mlade na razini EU-a52. Riječ je o makroekonom-skim pokazateljima za koje se očekuje da će dopuniti pokazatelje kojima se mjeri izravan učinak politike i brzina dostavljanja ponuda mladim osobama. U prosincu 2014. Vijeće je prihvatilo te pokazatelje. U listopadu 2014. po-krenuto je probno ispitivanje meto-dologije, a rezultati ispitivanja bit će vrednovani tijekom 2015., što bi prema gledištu Odbora za zapošljavanje moglo dovesti do određenih tehničkih izmjena okvira pokazatelja53.

72 Budući da ti pokazatelji nisu obvezni, relevantne informacije o uspjehu pro-grama Jamstvo za mlade u cjelini ovisit će o stalnoj predanosti država članica da pružaju sveobuhvatne i pouzdane podatke. Sud također smatra da bi dostupnost tih pokazatelja u ranijoj fazi omogućila državama članicama da ih uključe u svoj administrativni sustav u fazi izrade programa Jamstvo za mlade.

Potrebne su dugoročne reforme u vezi s preporukama za pojedine države koje se odnose na Jamstvo za mlade

73 U okviru europskog semestra Komi-sija također analizira učinak politika o zapošljavanju uzimajući u obzir po-datke dostavljene u pregledu (vidjeti okvir 6.) te po potrebi u godišnjim preporukama za pojedine države upo-zorava države članice na nedostatke koje je utvrdila.

74 Sud je preispitao na koji je način Jamstvo za mlade bilo razmotreno u preporukama za pojedine države. Za države članice koje su činile uzorak po-sebno je provjereno jesu li te preporu-ke bile specifične, mjerljive i dostižne.

52 INDIC/07/13052014/EN – „Monitoring the Youth Guarantee” (Praćenje programa Jamstvo za mlade) – izmijenjena obavijest radne skupine za sastanak skupine za provedbu održan 13. svibnja 2014.

53 Vijeće Europske unije: „Implementation of the Youth Guarantee and monitoring framework – endorsement of the EMCO’s key messages” (Provedba Jamstva za mlade i okvir za praćenje – potpora ključnim porukama Odbora za zapošljavanje), 17. studenoga 2014.

31Opažanja

75 Sud je utvrdio da 2013. godine prepo-ruke za pojedine države u vezi s neza-poslenošću mladih u cjelini nisu bile ni specifične ni mjerljive (vidjeti okvir 7.).

76 Komisija je 2014. godine predložila po-sebne preporuke o provedbi Jamstva za mlade u osam država (Španjolskoj, Italiji, Slovačkoj, Hrvatskoj, Portuga-lu, Poljskoj, Bugarskoj i Irskoj). Sud je utvrdio da su te preporuke za pojedine države pružile više pojedinosti, a neke od njih sadržavale su ključne točke.

77 Djelotvorna provedba preporuka za pojedine države ovisi, međutim, o političkoj predanosti na nacional-noj razini. Prema navodima Komisije samo je 10 % preporuka iz 2013. go-dine provedeno u potpunosti, dok je u vezi s 45 % preporuka zabilježen ograničen ili nikakav napredak54. Tim pitanjem bavio se i Europski parlament u listopadu 2014. godine55.

78 Sud napominje da su potrebne znatne reforme u vezi s načinom na koji se preporuke za pojedine države bave Jamstvom za mlade, koje vjerojat-no nije moguće provesti u kratkom razdoblju.

54 Internetske stranice Komisije: Preporuke za pojedine države 2013. (http://ec.europa.eu).

55 Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2014. o europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: provedba prioriteta 2014. godine (2014/2059(INI)).

Komisijin pregled pokazatelja u vezi s nezaposlenošću mladih i skupinom NEET

Pokazatelji u vezi s nezaposlenošću mladih i skupinom NEET dio su novog pregleda koji je osmislila Komisija u vezi s praćenjem ključnih pokazatelja o zapošljavanju i socijalnih pokazatelja kojima se utvrđuju glavne neravnoteže u zapošljavanju te socijalne neravnoteže u okviru EU-a. Prvi takav pregled objavljen je kao dio Zajedničkog izvješća o zapošljavanju 2014., koje su zajednički usvojili Komisija i Vijeće ministara EU-a. Pregled sadržava pet ključnih pokazatelja i čini osnovu Komisijinog prijedloga strukturnih reformi.

Okv

ir 6

.

Preporuke za pojedine države 2013. – primjer Litve i Italije

Preporuka Litvi bila je da „poboljša mogućnosti zapošljavanja za mlade, primjerice s pomoću Jamstva za mlade, poboljša provedbu i djelotvornost programa za pripravničku praksu te da riješi stalne neusklađenosti vještina”, dok je preporuka Italiji bila da „poduzme dodatne mjere za povećanje uključenosti u tržište rada, posebice za žene i mlade osobe, primjerice s pomoću Jamstva za mlade”. Obje preporuke upućuju na program Jamstvo za mlade, no nijedna ne nudi pojedinosti o tome na koji bi način države trebale provesti program s ciljem postizanja najvećeg učinka, niti nude mjerljive ciljne vrijednosti i prijelazne ključne točke.

Okv

ir 7

.

32Opažanja

Ne postoje planovi za sustavno izvješćivanje o programima Jamstvo za mlade u cjelini

79 Uredbom o zajedničkim odredbama od Komisije se zahtijeva da svake godine počevši od 2016. Europskom parlamentu dostavlja godišnja izvješća o provedbi. Nadalje, 2017. i 2019. godi-ne Komisija mora dostaviti Europskom parlamentu strateška izvješća sa sažet-kom izvješća o napretku država članica te prisustvovati raspravi u Parlamentu posvećenoj tim izvješćima56.

80 Sud napominje da mjere Jamstva za mlade koje se ne financiraju operativ-nim programima Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mla-dih ne bi bile obuhvaćene tim izvje-šćima jer godišnja izvješća o provedbi obuhvaćaju samo intervencije koje financira EU. Slijedom toga, uz iznimku pokazatelja Odbora za zapošljavanje, na razini EU-a ne postoji odredba za iz-vješćivanje o dijelu programa Jamstvo za mlade koji se financira iz nacional-nih izvora. To nosi rizik da dionici neće imati jasan pregled na koji način i u kojoj mjeri Jamstvo za mlade u cjelini pridonosi suzbijanju nezaposlenosti mladih.

Novi okvir uspješnosti za Europski socijalni fond/Inicijativu za zapošljavanje mladih usmjeren je na rezultate

81 Mjere Jamstva za mlade koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih potrebno je pratiti u skladu s pravnim okvirom europskih struktur-nih i investicijskih fondova57. Uredba o Europskom socijalnom fondu sadr-žava posebne odredbe za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih kako bi se zajamčilo da se njezini učinci i dopri-nos Jamstvu za mlade mogu mjeriti i da budu vidljivi. Njome se posebno zahtijeva da „barem dva puta tijekom programskog razdoblja evaluacija obuhvaća i djelotvornost, učinkovitost i utjecaj zajedničke potpore iz ESF-a i posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih, uključujući za provedbu Jamstva za mlade. Prva se evaluacija završava do 31. prosinca 2015., a druga evaluacija do 31. prosinca 2018.”58.

82 Osim toga, od travnja 2015. i tijekom predstojećih godina uz godišnja izvje-šća o provedbi države članice moraju slati Komisiji strukturirane podatke u vezi sa zajedničkim pokazateljima za mjere koje podupire EU. U tim izvješći-ma mora se opisati i ocijeniti kvaliteta ponuda za posao koje su dobili sudio-nici, kao i njihov napredak u daljnjem obrazovanju, pronalaženju održivih i dostojanstvenih poslova ili započinja-nju pripravničke prakse (naukovanja) ili kvalitetnog stažiranja59.

56 Članak 53. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

57 Uredba (EU) br. 1303/2013 i Uredba (EU) br. 1304/2013.

58 Članak 19. stavak 6. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

59 Članak 19. stavci 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

33Opažanja

83 Uredba o ESF-u predviđa obvezne zajedničke pokazatelje izlaznih proi-zvoda i rezultata za sve mjere koje se podupiru operativnim programom60. Za operativne programe kojima se pokreće Inicijativa za zapošljavanje mladih također se zahtijeva da države članice navedu posebne pokazatelje rezultata.

84 Sud je ispitao relevantnost pokazatelja rezultata kako su navedeni u Uredbi o Europskom socijalnom fondu i utvr-dio je da bi sljedeći pokazatelji rezulta-ta mogli biti podrobniji pri odobrenju budućih operativnih programa Europ-skog socijalnog fonda/Inicijative za zapošljavanje mladih ili pri izmjenama postojećih operativnih programa:

– posebnim pokazateljima rezultata za Inicijativu za zapošljavanje mla-dih u vezi sa „sudionicima koji su nezaposleni/dugotrajno nezapo-sleni/neaktivni, a koji prime ponu-du za posao, nastavak obrazovanja, pripravničku praksu ili stažiranje nakon završetka obrazovanja”, od država članica ne zahtijeva se da pruže podatke na temelju kojih će se razlikovati četiri različite ponude koje sudionici mogu primiti u okvi-ru programa Jamstvo za mlade. Izostanak takvog zahtjeva znači da neće biti dostupne pojedinosti o vrstama prihvaćenih ponuda u okviru Jamstva za mlade i slije-dom toga neće se moći utvrditi jesu li potrebne korektivne mjere kako bi se poboljšala djelotvornost mjera,

– dugoročnim pokazateljima rezulta-ta Inicijative za zapošljavanje mla-dih mjeri se stanje u vezi s mladima u razdoblju od samo šest mjeseci nakon završetka intervencije, dok bi mjerenje u duljem razdoblju olakšalo donošenje zaključaka o održivosti pojedinih ponuda (npr. ponuda za posao),

– Uredbom se dopušta da države članice, ako to žele, povećaju dobnu granicu za ciljane skupine Inicijative za zapošljavanje mladih na osobe starije od 25, a mlađe od 30 godina. Međutim, nijedan od pokazatelja rezultata Inicijative za zapošljavanje mladih ne odnosi se na dobnu skupinu od 25 do 29 go-dina, što otežava procjenu djelo-tvornosti mjera za tu dobnu skupi-nu. Iako se smjernicama Komisije države članice snažno potiču da razviju vlastite pokazatelje izlaznih proizvoda (primjerice za sudionike u mjerama koje se financiraju Ini-cijativom za zapošljavanje mladih) za dobnu skupinu od 25 do 29 go-dina, u njima se ne upućuje na po-vezani pokazatelj rezultata. Sud je utvrdio da od četiri ispitane države članice koje su proširile područje primjene Inicijative za zapošljava-nje mladih (Francuska, Italija, Litva i Portugal), nijedna od njih nije uspostavila dodatne pokazatelje rezultata u vezi s tim programom, a dvije od njih (Francuska i Portu-gal) nisu čak ni utvrdile dodatne pokazatelje izlaznih proizvoda neophodne za obuhvaćanje proši-rene ciljane skupine.

60 Prilog II. Uredbi (EU) br. 1304/2013.

34Zaključci i preporuke

85 Vijeće ministara EU-a službeno je do-nijelo Preporuku o Jamstvu za mlade 22. travnja 2013. na temelju prijedloga koji je podnijela Komisija u prosin-cu 2012. U tom su dokumentu iznesene posebne preporuke državama člani-cama i Komisiji za provedbu navede-nog programa. Komisiji je povjerena procjena dostupnih planova provedbe Jamstva za mlade koje su izradile države članice kako bi im se dostavile povratne informacije tijekom bilate-ralnih sastanaka u okviru europskog semestra.

Komisija je pružila primjerenu i pravodobnu potporu državama članicama u uspostavi programa Jamstvo za mlade

86 U cjelini, Sud zaključuje da je Komisija pružila primjerenu i pravodobnu pot-poru državama članicama u postupku uspostave Jamstva za mlade. Naime, Komisija je u rujnu 2013., tj. samo pet mjeseci nakon donošenja Preporuke Vijeća iz travnja 2013., izdala smjernice za izradu programa Jamstvo za mlade (odlomci od 29. do 31.).

87 Komisija je provela sveobuhvatnu i pravodobnu procjenu nacrta plano-va provedbe Jamstva za mlade koje su dostavile države članice i uspješno utvrdila nekoliko nedostataka. Među-tim, Komisija nije temeljito i dosljedno procijenila sljedeće aspekte: vještine u vezi s informacijskim i komunikacij-skim tehnologijama i digitalne vje-štine, uzajamnu obvezu i uzajamno učenje. Sud je također utvrdio da nakon procjene koju je provela Komi-sija neke države članice nisu dostavile izmijenjeni plan provedbe Jamstva za mlade (odlomci od 32. do 39.).

Sud je utvrdio rizike za djelotvornu provedbu programa Jamstvo za mlade

88 Pregledom Komisijine procjene plano-va provedbe Jamstva za mlade Sud je utvrdio niz rizika u vezi s primjereno-šću ukupnog financiranja i značajkama „kvalitetne ponude”, kao i mehanizama za praćenje i izvješćivanje o programu Jamstvo za mlade.

Primjerenost ukupnog financiranja programa Jamstvo za mlade

89 Sud smatra da zbog izostanka Ko-misijine procjene učinka ne postoje dostatne informacije o mogućem trošku provedbe programa Jamstvo za mlade u državama članicama EU-a. Nadalje, u vrijeme revizije Komisija nije raspolagala podrobnim podatcima o iznosima financijskih sredstava EU-a i nacionalnih sredstava koje su drža-ve članice izdvojile za različite mjere u okviru programa Jamstvo za mlade, osobito za mjere u vezi sa strukturnim reformama. Sud smatra da zbog izo-stanka takvih informacija postoji rizik da ukupan iznos financijskih sredstava za provedbu programa Jamstvo za mlade ne bude primjeren (odlomci od 45. do 57.).

35Zaključci i preporuke

1. preporuka

Države članice trebale bi pružiti jasan i cjelovit pregled troškova svih planira-nih mjera za suzbijanje nezaposlenosti mladih u okviru programa Jamstvo za mlade kako bi Komisija mogla procije-niti ukupne potrebe za financiranjem.

Značajke „kvalitetne ponude”

90 Sud podsjeća da je cilj Jamstva za mla-de ponuditi mladim osobama istinsku priliku za povećanje mogućnosti za-pošljavanja s ciljem postizanja održive i uspješne uključenosti u tržište rada te na temelju toga povećati ukupne sto-pe zapošljavanja mladih. Sud smatra da izostanak niza kvalitativnih odred-nica za utvrđivanje „kvalitetne” ponu-de za posao nosi rizik od nedosljedne i nedjelotvorne provedbe programa Jamstvo za mlade među državama čla-nicama (ili čak unutar pojedinih država članica).

2. preporuka

Komisija bi trebala promicati skup kva-litativnih odrednica koje bi se trebale ispuniti kako bi se s pomoću sredstava iz proračuna EU-a zajamčila potpora pri zapošljavanju, stažiranju i priprav-ničkoj praksi. To bi se moglo temeljiti na elementima kojima se definira kvali-tetna ponuda u smjernicama Komisije za evaluaciju Inicijative za zapošljava-nje mladih.

Praćenje programa Jamstvo za mlade

91 Sud je utvrdio da se okvir za sveobu-hvatno praćenje i izvješćivanje u vezi s Jamstvom za mlade još razvija. S ciljem pružanja jasne slike o provedbi programa Jamstvo za mlade kao cje-line, trebalo bi pratiti sve mjere kako bi se postiglo da se sredstva ulažu svrhovito te da se mjere provode na način na koji bi doista imale utjecaja na mlade. Time bi se također omogući-lo proaktivno djelovanje kada postane jasno da ciljevi neće biti ispunjeni. Te bi informacije trebalo dostavljati na način kojim se omogućuje dokaziva-nje uspjeha (ili neuspjeha) Jamstva za mlade (odlomci od 65. do 84.).

3. preporuka

Komisija bi trebala uspostaviti sveobu-hvatan sustav za praćenje programa Jamstvo za mlade, kojim bi se obuhva-tile i strukturne reforme i mjere usmje-rene na pojedince. O rezultatima tog praćenja trebalo bi izvijestiti Europski parlament i Vijeće.

36Zaključci i preporuke

II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Henri GRETHEN, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 25. veljače 2015.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

37PriloziPr

ilog 

I. Stopa nezaposlenosti mladih (lipanj 2014.)Postotni udio radne snage

(prosjek EU-a = 22 %)

< 10

10 – 20

20 – 30

30 – 40

40 – 50

> 50

10,5

7,815,9

23,316,7

24,0

30,3

23,9

34,7

43,519,2 43,3

9,6 21,224,3

23,6

23,7

21,8

21,3

13,9

20,1

16,2

24,1

12,7

11,3

50,236,9

53,4

Izvor: Eurostat.

38Prilozi

Države koje ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih

Država članicaRegije koje ispunjavaju uvjete za financi-ranje u okviru Inicijative za zapošljavanje

mladih

Posebno izdvojena sredstva u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih

(u eurima)

Belgija da 42 435 070

Bugarska da 55 188 745

Češka da 13 599 984

Danska ne —

Njemačka ne —

Estonija ne —

Irska da 68 145 419

Grčka da 171 517 029

Španjolska da 943 496 315

Francuska da 310 161 402

Hrvatska da 66 177 144

Italija da 567 511 248

Cipar da 11 572 101

Latvija da 29 010 639

Litva da 31 782 633

Luksemburg ne —

Mađarska da 49 765 356

Malta ne —

Nizozemska ne —

Austrija ne —

Poljska da 252 437 822

Portugal da 160 772 169

Rumunjska da 105 994 315

Slovenija da 9 211 536

Slovačka da 72 175 259

Finska ne —

Švedska da 44 163 096

Ujedinjena Kraljevina da 206 098 124

UKUPNO   3 211 215 406

Prilo

g II.

39Prilozi

Procjena ex ante uvjeta koju je provela Komisija u vezi s planovima provedbe Jam-stva za mlade i Inicijativom za zapošljavanje mladih

Država članica Plan provedbe Jamstva za mlade na temelju procjene Ex ante uvjeti

Bugarska vrlo ograničen ispunjeni

Češka vrlo ograničen ispunjeni

Grčka vrlo ograničen ispunjeni

Italija vrlo ograničen ispunjeni

Litva vrlo ograničen ispunjeni

Poljska vrlo ograničen ispunjeni

Ujedinjena Kraljevina vrlo ograničen ispunjeni

Belgija djelomičan ispunjeni

Irska djelomičan ispunjeni

Španjolska djelomičan ispunjeni

Francuska djelomičan ispunjeni

Hrvatska djelomičan ispunjeni

Cipar djelomičan nisu ispunjeni

Latvija djelomičan ispunjeni

Mađarska djelomičan ispunjeni

Portugal djelomičan ispunjeni

Slovenija djelomičan ispunjeni

Slovačka djelomičan ispunjeni

Švedska djelomičan ispunjeni

Napomena: U vrijeme revizije Komisija nije procijenila ex ante uvjete za Inicijativu za zapošljavanje mladih u Rumunjskoj.

Prilo

g III

.

40

V Treća točkaKomisija prihvaća preporuku i smatra je djelomično provedenom zahvaljujući okviru pokazatelja kako ga je podržalo Vijeće za zapošljavanje i socijalna pitanja (EPSCO), relevantnim mehanizmima utvrđe-nima u članku 19. Uredbe o Europskom socijalnom fondu (ESF) i prilozima I. i II. toj Uredbi te relevan-tnim odredbama iz Uredbe o zajedničkim odred-bama (CPR) povezanima s praćenjem i evaluacijom u slučaju mjera financiranih iz Inicijative za zapošlja-vanje mladih te zahvaljujući njezinoj obvezi izvje-šćivanja o provedbi Jamstva za mlade Europskom parlamentu i Vijeću u 2016.

Aktivnosti praćenja bit će uključene u Komisijinu ocjenu provedbe Jamstva za mlade u okviru budu-ćih europskih semestara. U okviru njih dostavit će se i informacije za izvješće Komisije o provedbi Jamstva za mlade za 2016. koje će se primjerenim putem službeno podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću.

Uvod

15Komisija napominje da je dodatnih 11 milijardi eura namijenjeno za mjere poput osuvremenjivanja službi za zapošljavanje i mjere za samozapošlja-vanje kojima će se neizravno omogućiti i potpora zapošljavanju mladih.

Više od 26 milijardi eura potrošit će se na obrazovne mjere uključujući cjeloživotno obrazovanje među čijim će glavnim korisnicima vjerojatno biti mladi.

Zapažanja

37Komisija podsjeća da djeluje u području neobvezu-jućeg zakonodavstva, na temelju preporuke Vijeća, i da, iako je, prema potrebi, mnogo podelemenata Jamstva za mlade poželjno, ne moraju svi biti dio određenog nacionalnog sustava.

Sažetak

V Prva točkaKomisija uzima u obzir preporuku upućenu drža-vama članicama i zaista bi u određenim slučajevima pozdravila bolji pregled procijenjenih troškova svih planiranih mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih.

U predlošku koji je izradila Komisija tražilo se od država članica da dostave informacije o izvorima financiranja na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj/lokalnoj razini i razini poslodavaca te o ostalim izvo-rima financiranja, čime se države članice potaknulo da dostave potpune informacije o ukupnim troško-vima i financiranju Jamstva za mlade (uključujući nedostatak financiranja).

Od 28 država članica 19 ih je dostavilo te informa-cije (različitog stupnja razrađenosti).

V Druga točkaKomisija prihvaća preporuku i smatra je djelomično provedenom, posebno zahvaljujući Preporuci Vijeća o kvalitativnom okviru za stažiranje, Europskom savezu za naukovanje i povezanoj Izjavi Vijeća te praćenju kvalitete zapošljavanja u okviru europskog semestra.

U pogledu promicanja kvalitativnih svojstava, Komi-sija će nastaviti poticati promišljanje o „kvalitetnim” ponudama, uzimajući u obzir kvalitativna svojstva navedena u Smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih. Komisija će posebno: pota-knuti raspravu o konceptu „kvalitetnih” ponuda na sljedećem sastanku nacionalnih koordinatora programa Jamstvo za mlade, pozvati države članice da rasprave koncept „kvalitetne” ponude u kon-tekstu djelovanja Odbora za zapošljavanje, istražiti mogućnost rješavanja pitanja „kvalitetnih” ponuda Jamstva za mlade u okviru Programa uzajamnog učenja i omogućiti daljnje smjernice o „kvaliteti” u dokumentu s odgovorima na najčešće postavljena pitanja o Jamstvu za mlade.

Komisija napominje da će se ex post evaluacijama pružiti dokazi o kvaliteti ponuda za posao, kako je preporučeno u smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih.

Odgovori Komisije

Odgovori Komisije 41

41U kontekstu donošenja operativnog programa koji sadržava mjere povezane s Inicijativom za zapošlja-vanje mladih potrebno je uspostaviti „strateški okvir politike za promicanje zapošljavanja mladih” prije svih Komisijinih isplata sredstava. Procjena Komisije u pogledu tog preduvjeta (takozvani ex ante uvjet za Inicijativu za zapošljavanje mladih) temelji se na samoprocjeni države članice i informacijama koje su ondje navedene. U svim slučajevima kada je država članica uputila na dodatne nacionalne strategije za zapošljavanje mladih osim plana provedbe Jamstva za mlade, Komisija je morala izraditi svoju procjenu ispunjivanja ex ante uvjeta za Inicijativu za zapošlja-vanje mladih na temelju svih strateških dokumenata za zapošljavanje mladih na koje su države članice uputile. Bez obzira na to, pri procjeni ex ante uvjeta za Inicijativu za zapošljavanje mladih Komisija pro-vjerava dosljednost s planom provedbe Jamstva za mlade kako bi ulaganja ESF-a odgovarala ciljevima politike dotične države članice.

42Komisija napominje da okvir za procjenu za plan provedbe Jamstva za mlade nije jednak kao za ex ante uvjet za Inicijativu za zapošljavanje mladih s obzirom na to da su ciljevi tih dvaju postupaka različiti; za Jamstvo za mlade riječ je o cilju politike, a za Inicijativu za zapošljavanje mladih cilj je pravna sukladnost.

Kriterijima za ispunjivanje ex ante uvjeta zahtijeva se „postojanje strateškog okvira politike za promicanje zapošljavanja mladih, što među ostalim obuhvaća i provedbu programa Jamstvo za mlade”. Podkrite-riji prema kojima bi službe Komisije trebale procije-niti taj „okvir strateške politike” također su utvrđeni u Uredbi. U potonjima se ne upućuje na postojanje plana provedbe Jamstva za mlade, a zbog toga ni na njegovu pozitivnu procjenu Komisije.

Stoga ne postoji automatska poveznica između procjene plana provedbe Jamstva za mlade koja je dana iz perspektive politike i s obzirom na prepo-ruku za Jamstvo za mlade i procjene ex ante uvjeta povezanog s Inicijativom za zapošljavanje mladih koja je dana uz pomoć utvrđenog skupa kriterija čije su pojedinosti navedene u Uredbi o zajedničkim odredbama.

Nadalje, evaluacija podnesenog plana pro-vedbe Jamstva za mlade bila je samo prvi korak u postupku stalnog praćenja provedbe Jamstva za mlade u državama članicama. Komisija prati provedbu programâ Jamstvo za mlade u okviru europskog semestra. Procesom europskog semestra obuhvaćen je širok spektar nacionalnih politika koje su povezane s ostvarivanjem programa Jamstvo za mlade.

37 Prva alinejaU kontekstu europskog semestra potreba za una-prjeđivanjem vještina IKT/digitalnih vještina nagla-šena je prema potrebi.

37 Druga alinejaKomisija smatra da se neuvažavanjem poveznice između neprihvaćanja razumne ponude i neza-poslenosti ili naknada socijalne pomoći nužno ne ograničava djelotvornost programa Jamstvo za mlade.

U radnom dokumentu službi Komisije utvrđeno je da bi se načela uzajamne obveze poput sudjelova-nja u aktivnim politikama tržišta rada mogla razmo-triti pri osmišljavanju programa Jamstvo za mlade1.

U Preporuci Vijeća poziva se na načelo uzajamne obveze u kontekstu rane intervencije i aktivacije (preporuka 10.).

Iako „uzajamna obveza” može imati važne pred-nosti, ne nalazi se u tablici za procjenu jer bi bilo pretjerano preskriptivno procijeniti program na temelju uključivanja te obveze u slučaju da država članica odluči ne temeljiti svoj program na njoj ili u slučaju da nije dopuštena u okviru njezinih nacio-nalnih odredbi i prakse.

Prioritet se stoga daje procjeni glavnih elemenata Jamstva za mlade te predviđenom postojanju i obu-hvaćenosti ponuda.

1 Radni dokument službi Europske komisije, SWD(2012) 409 završna verzija, str. 4.

Odgovori Komisije 42

47Od 28 država članica 19 ih je dostavilo informa-cije o predviđenim izvorima financiranja njihova programa Jamstvo za mlade (s različitim stupnjem razrađenosti). No u nekim slučajevima Komisija bi pozdravila bolji pregled procijenjenih troškova svih planiranih mjera iako je svjesna da su sve procjene troškova Jamstva za mlade podložne upozorenjima.

49U preporuci za Jamstvo za mlade nisu propisani detaljni načini na koje će države članice prove-sti Jamstvo za mlade jer će u velikoj mjeri ovisiti o nacionalnoj situaciji (tj. o broju mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u obrazovanje ili osposobljavanje u toj državi i njihovim posebnim karakteristikama).

Učinci će stoga ovisiti o odabiru države članice u pogledu usmjeravanja i osmišljavanja potpore.

Kako je objašnjeno u obrazloženju Prijedloga Komi-sije, on je popraćen Radnim dokumentom službi, u kojem je navedeno više pojedinosti o tome što je Jamstvo za mlade te su obuhvaćena pitanja o troš-kovima i prednostima takvih programa i opisan svaki sastojak potreban za uspjeh Jamstva za mlade. Nadalje, u Prilogu Radnom dokumentu službi pred-stavljene su politike kojima se podupire zapošljava-nje mladih koje su već na snazi u 27 država članica i Hrvatskoj te su time prikazane različite početne točke tih zemalja na putu prema uspostavi potpuno razvijenih programa Jamstvo za mlade.

Stvarni troškovi programa Jamstvo za mlade ovisit će i o nacionalnim okolnostima i načinu na koji je uspostavljen i proveden u svakoj državi članici. Stoga su sve procjene troškova Jamstva za mlade podložne nizu upozorenja.

U tom pogledu primjeri Austrije, Finske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine mogli bi se smatrati pokaza-teljem mogućih troškova aktivnosti koje su države članice predvidjele za provedbu Jamstva za mlade.

Komisija napominje da je Komisija predložila tu poveznicu, kojom bi postojanje plana provedbe Jamstva za mlade postalo zakonski zahtjev za ispunjenje ex ante uvjeta za Inicijativu za zapošlja-vanje mladih, ali je Vijeće odbacilo njezin prijedlog tijekom zakonodavnog postupka.

43Komisija upućuje na svoj odgovor na odlomak 42. Ponekad nijansirani ili neznatno različiti rezultati dvaju postupaka objašnjeni su njihovom različitom iako u određenoj mjeri međusobno povezanom prirodom.

Podkriteriji prema kojima bi se „strateški okvir politike za promicanje zapošljavanja mladih” tre-bao procijeniti sadržavaju i kvalitativne elemente poput utvrđivanja ključnih dionika, uključujući uključena javna tijela i mehanizme za koordinaciju s partnerima, uspostavu sustavâ rane intervencije i aktivacije te mehanizama za praćenje. Procjena tih kvalitativnih elemenata nije samo čista provjera formalnosti.

Uz to, u mjeri u kojoj je to moguće, kontekst Komisi-jine procjene ispunjenja ex ante uvjeta za Inicijativu za zapošljavanje mladih poslužio je kao kanal za tra-ženje određenih izmjena plana provedbe Jamstva za mlade (primjerice u slučaju Francuske).

Zajednički odgovor na odlomke 45. i 46.Komisija se slaže i želi istaknuti da je ulaganje u Jamstvo za mlade ključno za održavanje budućeg potencijala rasta EU-a. Znatna financijska potpora EU-a može biti od pomoći, posebno potpora iz Europskog socijalnog fonda i u kontekstu Inicijative za zapošljavanje mladih. Ali kako bi se Jamstvo za mlade ostvarilo, potrebno je i da prioritet u nacio-nalnim proračunima država članica budu mjere za zapošljavanje mladih.

Odgovori Komisije 43

57Komisija napominje da će pravilnost rashoda Inici-jative za zapošljavanje mladih biti podložna pro-vjerama kao dio uobičajenog postupka izgradnje povjerenja u okviru kojeg se posebni rizici propisno uzimaju u obzir.

Zajednički odgovor na odlomke 61. i 62.Komisija se slaže da je „kvaliteta” ključan element za provedbu Jamstva za mlade.

Komisija promiče skup kvalitativnih svojstava za stažiranje (preko Preporuke Vijeća o kvalitativnom okviru za stažiranje) i pripravničku praksu (preko Europskog saveza za naukovanje i povezane Izjave Vijeća). Za radna mjesta Komisija prati kvalitetu zapošljavanja u okviru europskog semestra, a posebnu pozornost pridaje plaćenim prijela-zima iz škole na posao i pitanjima povezanima sa segmentiranjem tržišta rada.

U pogledu kvalitete zapošljavanja na otvorenom tržištu, Komisija smatra da će sve procjene kvalitete ovisiti o situaciji na relevantnom tržištu rada, uklju-čujući aspekte poput zakona o radu ili trenutačne gospodarske situacije.

Komisija će nastaviti poticati promišljanje o „kvali-tetnim” ponudama, uzimajući u obzir kvalitativna svojstva navedena u Smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih. Komisija će posebno potaknuti raspravu o konceptu „kvalitet-nih” ponuda na sljedećem sastanku nacionalnih koordinatora programa Jamstvo za mlade, pozvati države članice da rasprave koncept „kvalitetne” ponude u kontekstu djelovanja Odbora za zapo-šljavanje, istražiti mogućnost obrade „kvalitetnih” ponuda u pogledu Jamstva za mlade u okviru Programa uzajamnog učenja i omogućiti daljnje smjernice o „kvaliteti” u dokumentu o najčešće postavljenim pitanjima o Jamstvu za mlade.

63Komisija upućuje na svoj zajednički odgovor na odlomke 61. i 62.

50Komisija upućuje na svoj odgovor na odlomak 15.

53Komisija upućuje na svoj odgovor na odlomak 47.

54Komisija zaista jest obavijestila Francusku da kvan-titativni ukupni ciljevi plana nisu dovoljno jasni te je navela da i dalje postoje sumnje o kvalitativnim aspektima ponuda koje će zavod za zapošljavanje (Pôle Emploi) dati mladima koji su nezaposleni i nisu uključeni u obrazovanje ili osposobljavanje kako bi bio u skladu s Jamstvom za mlade. U kontekstu europskog semestra odvija se daljnje praćenje.

Irska je u svojem planu provedbe Jamstva za mlade dostavila tablicu u kojoj su navedene informacije o prosječnom sudjelovanju, priljevu novih sudi-onika, očekivanom priljevu mladih i indikativnim troškovima mjera za mlade. Irska nadležna tijela nisu sklona predviđanju budućih brojki u pogledu sudjelovanja dok se ne donese odluka o dodjeli nacionalnih proračunskih sredstava, pa stoga nije dostavila brojke za godine nakon 2014. Zbog toga se nije smatralo nužnim ni primjerenim od njih tra-žiti više informacija.

Zajednički odgovor na odlomke 55. i 56.Komisija je smatrala da je od najveće važnosti vidjeti je li uz sredstva EU-a dodijeljeno (dovoljno) nacionalnih sredstava. Stoga je državama članicama dostavila predložak u kojem je od njih zatraženo da pruže informacije o dostupnim izvorima financira-nja, tj. hoće li se ono omogućiti na razini EU-a, naci-onalnoj, regionalnoj/lokalnoj razini, razini posloda-vaca i/ili će biti riječ o drugim izvorima financiranja.

Raščlamba različitih sredstava EU-a u toj je fazi bila na drugom mjestu jer su uskoro trebali uslijediti operativni programi. Komisija je smatrala da će se detaljna raščlamba izvora financiranja EU-a po sredstvima ESF-a/Inicijative za zapošljavanje mladih dostaviti u okviru relevantnih operativnih pro-grama, posebno s obzirom na to da su neslužbeni pregovori o financijskim planovima operativnih programa između država članica i Komisije i dalje bili u tijeku.

Odgovori Komisije 44

Komisija i Europski parlament redovito razmjenjuju informacije o događanjima u okviru europskog semestra.

Nadalje, s obzirom na zaključke Europskog vijeća od 27. – 28. lipnja 2013., Komisija će u 2016. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi Jamstva za mlade i o djelovanju Inicijative za zapošljavanje mladih.

Zajednički odgovor na odlomke 69. i 70.Komisija napominje da je na sastanku Odbora za zapošljavanje održanom 3. prosinca 2014. obav-ljen drugi pregled napretka o provedbi programâ Jamstvo za mlade u 21 državi članici te su doneseni zaključci za svaku pregledanu državu članicu. Daljnji koraci poduzet će se u svibnju 2015. Svi pregledi Odbora za zapošljavanje iz prosinca 2014. u velikoj su mjeri bili usmjereni na programe Jamstvo za mlade na dosljedan način, prema metodama rada koje su primijenjene na sve države članice. O pre-gledima iz svibnja i prosinca 2014. raspravljalo se na sljedećim sastancima Vijeća za zapošljavanje i soci-jalna pitanja o nezaposlenosti mladih i Jamstvu za mlade.

71Odbor za zapošljavanje je 22. rujna 2014. podržao okvir pokazatelja za praćenje programa Jamstvo za mlade. Vijeće za zapošljavanje i socijalna pitanja u prosincu 2014. podržalo je ključne poruke Odbora za zapošljavanje o okviru pokazatelja za praćenje programa Jamstvo za mlade u kojima je zatražio snažnu političku predanost u cilju uklanjanja posto-jećih prepreka sakupljanju podataka i osiguravanja zdravog sustava praćenja Jamstva za mlade na razini EU-a i država članica, na temelju predloženog okvira.

Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 65.

Uz to, Komisija smatra da dosljedna provedba Jamstva za mlade i univerzalni pristup nisu mogući niti su u skladu s preporukom Vijeća u kojoj je jasno navedeno da bi programi Jamstva za mlade trebali biti u skladu s lokalnim, regionalnim i nacionalnim okolnostima.

Međutim, Komisija se slaže da je djelotvorna provedba Jamstva za mlade od iznimne važnosti. Pristup koji se temelji na rezultatima i koji je primje-njivala Komisija ima mnogo prednosti u pogledu procjene djelotvornosti mjera u okviru programa Jamstva za mlade jer se njime uzimaju u obzir razli-čite situacije na tržištu rada i prikladnost ponude za pojedince.

U tom pogledu Komisija smatra da je, općenito, ponuda kvalitetna ako osoba kojoj je upućena ostane povezana s tržištem rada na održiv način, odnosno ako nakon toga ne izgubi posao ili postane neaktivna; stoga se kvaliteta ponude može izmjeriti njezinim rezultatima. Kako je prethodno navedeno (vidjeti zajednički odgovor na odlomke 61. i 62.), Komisija će nastaviti poticati promišljanje o „kvali-tetnim” ponudama.

Komisija napominje da su ponude za pripravničku praksu, stažiranje i nastavak obrazovanja, bez obzira na to jesu li subvencionirane (poput ponuda finan-ciranih u okviru programa Inicijative za zapošljava-nje mladih/ESF-a ili u okviru nacionalnih programa) ili ne, već obuhvaćene standardima kvalitete.

65Komisija želi istaknuti da je dugotrajan postupak postizanja konsenzusa bio potreban radi utvrđiva-nja zajedničkog okvira za praćenje. Time se možda odgodilo donošenje Preporuke Vijeća za Jamstvo za mlade u ključnom trenutku, pa je stoga onemogu-ćeno brzo postizanje rezultata.

68Komisija želi istaknuti da su rezultati praćenja uklju-čeni u ključne dokumente koje je donijela Europska komisija u kontekstu europskog semestra (radni dokumenti službi Komisije, detaljna preispitivanja, prijedlozi za preporuke po državama članicama).

Odgovori Komisije 45

80Komisija smatra da se u većini slučajeva već u pla-novima provedbe Jamstva za mlade koje su podni-jele države članice pruža koristan opći pregled svih mjera u području Jamstva za mlade.

Nadalje, Komisija je uspostavila sustav praćenja za Jamstvo za mlade. Strukturne reforme prate se preko europskog semestra, uključujući Odbor za zapošljavanje. Mjere usmjerene na pojedince pratit će se preko okvira pokazatelja za praćenje programa Jamstvo za mlade, a u slučaju mjera koje se financiraju iz Inicijative za zapošljavanje mladih preko relevantnih mehanizama utvrđe-nih u članku 19. Uredbe o ESF-u i prilozima I. i II. toj Uredbi te relevantnim odredbama Uredbe o zajedničkim odredbama povezanima s praćenjem i evaluacijom.

84Pokazatelji iz Priloga II. Uredbi o ESF-u za Inicijativu za zapošljavanje mladih osmišljeni su za praćenje zajedničkih pokazatelja iz Priloga I. Uredbi o ESF-u u najvećoj mogućoj mjeri. Istovremeno oni odra-žavaju posebnu prirodu Inicijative za zapošljavanje mladih.

84 Prva alinejaRadi osiguravanja kvalitetnog rezultata s obzi-rom na pružena financijska sredstva (Inicijativa za zapošljavanje mladih), Komisija je zainteresirana za mjerenje sveukupnih rezultata s obzirom na promjenu statusa pojedinca, odnosno prelaska iz statusa mlade osobe koja je nezaposlena i nije uključena u obrazovanje ili osposobljavanje u fazi ulaska u program u status moguće promjene nakon pružene potpore u okviru Inicijative za zapošljava-nje mladih.

U okviru Jamstva za mlade postoje vlastiti zahtjevi za praćenje kojima se dopušta praćenje vrsta ponuda pruženih u okviru Jamstva za mlade od 2016. nadalje.

84 Druga alinejaPokazatelji za Inicijativu za zapošljavanje mladih sli-jede logiku i uzorak zajedničkih pokazatelja za ESF.

72Komisija se slaže da je potrebna stalna predanost država članica. Ogledno sakupljanje podataka o Jamstvu za mlade pokrenula je skupina za poka-zatelje Odbora za zapošljavanje u listopadu 2014. Cilj je bio testirati metodologiju predloženu za redovno sakupljanje administrativnih podataka za praćenje provedbe Jamstva za mlade i procijeniti prepreke s kojima se suočavaju države članice te načine na koje se mogu zaobići s obzirom na pokre-tanje redovnog sakupljanja podataka u lipnju 2015. Do 18. veljače samo tri države članice nisu poslale svoje doprinose. Preostali doprinosi očekuju se uskoro.

73Tumačenje pregleda ključnih pokazatelja o zapo-slenosti i socijalnih pokazatelja dopunjeno je dodatnim informacijama proizašlih iz, inter alia, instrumenta za praćenje uspješnosti zapošljavanja i procjene mjera politike koje su poduzele države članice.

Zajednički odgovor na odlomke od 74. do 76.Komisija naglašava da je oblikovanje i donošenje preporuka po državama članicama ponajprije politički postupak u kojem na temelju analiza po državama članicama iz radnih dokumenata službi Komisija donosi prijedlog nakon čega ga u okviru multilateralnog postupka nadzora pregledavaju odbori i skupine Vijeća, a nakon toga ga podržava Europsko vijeće.

U prijedlozima Komisije za preporuke po državama članicama u obzir su uzete posebnosti situacije u svakoj državi.

Okvir 7.Komisija smatra da su preporukama za Litvu i Italiju u obzir uzete posebnosti situacije svake države.

77Komisija napominje da će u državama članicama semestar, uzimajući u obzir čitav njegov proces, u srednjem roku dovesti do znatnih nastojanja u području reformi.

Odgovori Komisije 46

Komisija napominje da u Preporuci Vijeća nije propisan nijedan određeni način na koji će države članice provesti Jamstvo za mlade (npr. zapošljava-nje, nastavak obrazovanja, pripravnička praksa ili stažiranje) jer će to ovisiti o nacionalnoj situaciji (tj. o broju mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u obrazovanje ili osposobljavanje te strukturi te skupine mladih). Usmjeravanjem i osmišljavanjem jasne potpore utječe se na troškove i koristi te se otežava procjena troškova i koristi svih mogućih opcija unaprijed.

Međutim Komisija se slaže da bi mogao postojati rizik od nedovoljnih ukupnih financijskih sredstava za provedbu programâ Jamstvo za mlade, pa je potaknula države članice da u nacionalnim proraču-nima prioritet budu mjere za zapošljavanje mladih.

Treba podsjetiti i da potpora iz fondova EU-a za Jamstvo za mlade nije omogućena samo za izravne mjere Inicijative za zapošljavanje mladih i ESF-a. Sredstvima ESF-a podupiru se i mjere za osuvreme-njivanje usluga na tržištu rada, samozapošljavanje, obrazovanje i socijalnu uključenost, kojima se dje-lomično podupire zapošljavanje mladih s gledišta strukturnih reformi.

Preporuka 1.Komisija uzima u obzir preporuku upućenu drža-vama članicama i zaista bi u određenim slučajevima pozdravila bolji pregled procijenjenih troškova svih planiranih mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih.

U predlošku koji je izradila Komisija tražilo se od država članica da dostave informacije o izvorima financiranja na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj/lokalnoj razini i razini poslodavaca te o ostalim izvo-rima financiranja, čime se države članice potaknulo da dostave potpune informacije o ukupnim troško-vima i financiranju Jamstva za mlade (uključujući nedostatak financiranja).

Od 28 država članica 19 ih je dostavilo te informa-cije (različitog stupnja razrađenosti).

Daljnjim praćenjem nekadašnjih sudionika u mje-rama u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih dodatno se opterećuju sudionici i administrativna sredstva. Za neke se mjere takvo obvezno praćenje može činiti skupim i prekomjernim. Učinci proma-trani nakon duljeg vremena smanjuju i uzročno-po-sljedičnu vezu između opažanja i intervencija, čime se smanjuje dodana vrijednost tih opažanja.

Međutim države članice mogu, uz obvezno pra-ćenje, donijeti odluku o dodatnim dugoročnijim pokazateljima, primjerice o ponavljanju ankete nakon šest mjeseci. Također, države članice su obve-zne provesti procjene učinka, kojima će se pružiti uvid u dugoročne učinke intervencija poput razlika u prihodima za sljedeću godinu i slične pokazatelje uz one koji su navedeni u Prilogu II.

84 Treća alinejaKomisija je zatražila da država članica, kada u svo-jem operativnom programu navede da planira proširiti ciljnu skupinu na ispod 30 godina, uključi dodatne pokazatelje po programima kako bi se obuhvatila i skupina 25 – 29.

Pokazatelji rezultata nisu povezani s dobi i njima se ne obuhvaća nijedna dobna skupina poput 15 – 18 itd. Međutim Komisija traži od država članica da uključe izlazne pokazatelje po programima za dobnu skupinu 25 – 29 u okviru Inicijative za zapo-šljavanje mladih ako se odluče usmjeriti na tu sku-pinu. Takvim pokazateljima omogućit će se ocjena djelotvornosti intervencija ako se budu upotrijebili s pokazateljima rezultata za Inicijativu za zapošlja-vanje mladih iz Priloga II.

Zaključci i preporuke

87Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 37.

89Komisija upućuje na svoj odgovor na odlomak 47.

Odgovori Komisije 47

Preporuka 2.Komisija prihvaća preporuku i smatra je djelomično provedenom, posebno zahvaljujući Preporuci Vijeća o kvalitativnom okviru za stažiranje, Europskom savezu za naukovanje i povezanoj Izjavi Vijeća te praćenju kvalitete zapošljavanja u okviru europskog semestra.

U pogledu promicanja kvalitativnih svojstava Komi-sija će nastaviti poticati promišljanje o „kvalitetnim” ponudama, uzimajući u obzir kvalitativna svojstva navedena u Smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih. Komisija će posebno: pota-knuti raspravu o konceptu „kvalitetnih” ponuda na sljedećem sastanku nacionalnih koordinatora programa Jamstvo za mlade, pozvati države članice da rasprave koncept „kvalitetne” ponude u kon-tekstu djelovanja Odbora za zapošljavanje, istražiti mogućnost rješavanja pitanja „kvalitetnih” ponuda Jamstva za mlade u okviru Programa uzajamnog učenja i omogućiti daljnje smjernice o „kvaliteti” u dokumentu s odgovorima na najčešće postavljena pitanja o Jamstvu za mlade.

Komisija napominje da će se ex post evaluacijama pružiti dokazi o kvaliteti ponuda za posao, kako je preporučeno u smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih.

91Komisija prati provedbu Jamstva za mlade u okviru europskog semestra, uključujući bilateralne sastanke s državama članicama, i preko misija za utvrđivanje činjenica.

Svojim članstvom u Odboru za zapošljavanje (EMCO) Komisija pri pripremi vijećanja Vijeća pridonosi i multilateralnom nadzoru provedbe Jamstva za mlade. Odbor za zapošljavanje održao je posebne preglede multilateralnog nadzora u tom pogledu jedanput u 2013. i dvaput u 2014. O pre-gledima iz svibnja i prosinca 2014. raspravljalo se na sljedećim sastancima Vijeća za zapošljavanje i soci-jalna pitanja o nezaposlenosti mladih i Jamstvu za mlade.

90Komisija smatra da dosljedna provedba Jamstva za mlade i univerzalni pristup nisu mogući niti su u skladu s preporukom Vijeća u kojoj je jasno navedeno da bi programi Jamstva za mlade trebali biti u skladu s lokalnim, regionalnim i nacionalnim okolnostima.

Komisija se slaže da je djelotvorna provedba Jam-stva za mlade od iznimne važnosti. Pristup Komisije koji se temelji na rezultatima ima mnogo prednosti u pogledu procjene djelotvornosti mjera u okviru programa Jamstvo za mlade jer se njime uzimaju u obzir različite situacije na tržištu rada i prikladnost ponude za pojedince.

U tom pogledu Komisija smatra da je, općenito, ponuda kvalitetna ako osoba kojoj je upućena ostane povezana s tržištem rada na održiv način, odnosno ako nakon toga ne izgubi posao ili postane neaktivna; stoga se kvaliteta ponude može izmjeriti njezinim rezultatima.

Komisija napominje da su ponude za pripravničku praksu, stažiranje i nastavak obrazovanja, bez obzira na to jesu li subvencionirane (poput ponuda finan-ciranih u okviru programa Inicijative za zapošljava-nje mladih/ESF-a ili u okviru nacionalnih programa) ili ne, već obuhvaćene standardima kvalitete.

U tom pogledu Komisija promiče skup kvalitativnih svojstava za stažiranje (Preporukom Vijeća o kvali-tativnom okviru za stažiranje) i pripravničku praksu (preko Europskog saveza za naukovanje i pove-zanom Izjavom Vijeća). U području radnih mjesta Komisija u okviru europskog semestra prati kvali-tetu zapošljavanja, a posebnu pozornost pridaje plaćenim prijelazima iz škole na posao i pitanjima povezanima sa segmentiranjem tržišta rada.

U pogledu kvalitete zapošljavanja na otvorenom tržištu Komisija napominje da će sve procjene kva-litete ovisiti o situaciji na relevantnom tržištu rada, uključujući aspekte poput zakona o radu ili trenu-tačne gospodarske situacije.

Odgovori Komisije 48

Aktivnosti praćenja bit će uključene u Komisijinu ocjenu provedbe Jamstva za mlade u okviru budu-ćih europskih semestara. U okviru njih dostavit će se i informacije za izvješće Komisije o provedbi Jamstva za mlade za 2016. koje će se primjerenim putem službeno podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću.

Prema potrebi, Komisija predlaže preporuke po državama članicama samim državama, a zaključci multilateralnih pregleda Vijeća za zapošljavanje uključeni su u završne pregovore u pogledu prepo-ruka po državama članicama.

Vijeće za zapošljavanje je 22. rujna 2014. podržalo okvir pokazatelja za praćenje programa Jamstvo za mlade na makroekonomskoj razini, provedbenoj razini i razini naknadnog praćenja kojima će zajedno biti cilj pružiti cjelokupnu sliku utjecaja programâ Jamstvo za mlade na situaciju mladih na tržištu rada diljem Europe. Administrativni podaci potrebni za provedbenu razinu trenutačno se testiraju u okviru oglednog sakupljanja podataka u svih 28 država članica, a početak redovnog sakupljanja podataka planira se u 2015. Vijeće za zapošljavanje i socijalna pitanja 11. prosinca 2014. podržalo je ključne poruke o okviru pokazatelja i istaknulo političku preda-nost država članica u pogledu pružanja potrebnih podataka.

Mjere usmjerene prema pojedincima pratit će se preko okvira pokazatelja za praćenje programa Jam-stvo za mlade, a u slučaju mjera koje se financiraju iz Inicijative za zapošljavanje mladih preko relevan-tnih mehanizama utvrđenih u članku 19. Uredbe o ESF-u i prilozima I. i II. toj Uredbi te relevantnim odredbama Uredbe o zajedničkim odredbama povezanima s praćenjem i evaluacijom. U pogledu Inicijative za zapošljavanje mladih Komisija je uspostavila okvir za praćenje mjera Inicijative za zapošljavanje mladih provedenih u okviru Jamstva za mlade utvrđivanjem zajedničkih pokazatelja u Uredbi o ESF-u.

Preporuka 3.Komisija prihvaća preporuku i smatra je djelomično provedenom zahvaljujući okviru pokazatelja kako ga je podržalo Vijeće za zapošljavanje i socijalna pitanja (EPSCO), relevantnim mehanizmima utvrđe-nima u članku 19. Uredbe o Europskom socijalnom fondu (ESF) i prilozima I. i II. toj Uredbi te relevan-tnim odredbama iz Uredbe o zajedničkim odred-bama (CPR) povezanima s praćenjem i evaluacijom u slučaju mjera financiranih iz Inicijative za zapošlja-vanje mladih te zahvaljujući njezinoj obvezi izvje-šćivanja o provedbi Jamstva za mlade Europskom parlamentu i Vijeću u 2016.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Nezaposlenost mladih golem je izazov s kojim su suočene države članice diljem EU-a. Stoga je Europsko vijeće 2013. godine pokrenulo inicijativu Jamstvo za mlade. U okviru tog programa sve osobe mlađe od 25 godina trebale bi primiti „kvalitetnu” ponudu za posao, nastavak obrazovanja, pripravničku praksu ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja. Program će se dijelom financirati iz proračuna EU-a, a bit će potrebno i dodatno financiranje iz nacionalnih izvora.Sud je u ovom izvješću procijenio je li Komisija državama članicama pružila pravodobnu i primjerenu potporu u izradi planova provedbe Jamstva za mlade. Nadalje, Sud je ispitao mogu li se utvrditi mogući rizici za djelotvornu provedbu programa.

EUROPSKIREVIZORSKISUD