BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, MAJ 2018.

Međunarodni dan muzeja i međunaro-dnu manifestaciju Noć muzeja Pomor-ski muzej Crne Gore obilježio je orga-

nizujući dva kulturna događaja: izložbu podnazivom Crtanje svijeta i predavanjem na te-mu 260 godina od pomorskog okršaja bra-će Ivanović iz Dobrote u luci Pirej, poslijekoga smo prisutnoj djeci poklonili po primjerakbrošure na istu temu. Oba događaja realizova-na su u saradnji sa Ministarstvom kulture CrneGore u okviru programa zaštite i očuvanja kul-turnih dobara za 2017. godinu.

Na izložbi Crtanje svijeta, koju su postavili ikataloški obradili stručnjaci našeg muzeja IlijaMlinarević, kustos pomorsko-tehničke zbirke, iTomislav Bonić, muzejski tehničar, predstav-

ljen je dio kartografske građe u vlasništvu Po-morskog muzeja Crne Gore. Izložba je otvore-na 18. maja a u programu otvaranja govorili sudirektor Pomorskog muzeja Crne Gore KotorAndro Radulović, kustos Ilija Mlinarević i pro-fesor istorije i rukovodilac Zbirke pomorskognasljeđa iz Tivta Dražen Jovanović.

U okviru iste manifestacije, 19. maja sa počet-kom u 20 sati, na predavanju na temu 260 go-dina od pomorskog okršaja braće Ivanović izDobrote u luci Pirej, govorili su Ilija Mlinarevići Slavko Dabinović, bibliotekar Pomorskogmuzeja. Predavanje je bilo namijenjeno djeciškolskog uzrasta.

(Više o oba događaja na stranama 3-9)

POVODOM MEĐUNARODNOG DANA MUZEJA I MANIFESTACIJE NOĆ MUZEJA

Izložba Crtanje svijetai predavanje o podvigu braće Ivanovića

Otvaranje izložbe Crtanje svijeta: Gitaristica Danijela Krstović, Dražen Jovanović,

Ilija Mlinarević, Andro Radulović i Dolores FabianFotografija: Marina Jovanović

Prva Međunarodna kon-ferencija bibliotekara,

arhivista i muzeologa Li-braries, Archives and Mu-seums Conference (LAM),Montenegro, 2018. održa-na je 24. i 25. maja u Na-cionalnoj biblioteci CrneGore Đurđe Crnojević na Cetinju.Da bi bibliotekari, arhivisti, muzeolozi, informacijski stručnjaci i

naučni radnici imali kvalitetne usluge na konferenciji su apostrofi-rana uporišta koja moraju imati. Zaključeno je da stručnjaci uovim oblastima moraju razviti nove vještine i sposobnosti, koje setiču procesa digitalizacije, komunikacije kao i vještina brzog rije-šavanja problema, te da je za informacijske ustanove potrebanredovan sistem finansiranja. Takođe je zaključeno da je potrebno donijeti nacionalnu strate-

giju za digitalizovanje kulturne baštine, formirati timove za digita-lizaciju, uspostaviti koordinaciju digitalizacije na nacionalnomnivou, pratiti i uključiti se u evropske i svjetske projekte, formiratioperativni centar za digitalizaciju kulturnih dobara od posebnogznačaja, kao i nabaviti adekvatnu opremu.

2 Jedra Boke – maj/2018.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacija

Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor

Maj 2018. godine

Direktor Pomorskog muzejaAndro Radulović

Savjet Pomorskog muzejaOd 14. septembra 2017. g. formiran je

Savjet Pomorskog muzeja koji će naredne 4godine raditi u sljedećem sastavu:

Đuro Beli Prijić, predsjednikDraško Dragaš,član

Dragana Lalošević, članVesna Prlja, član

Slavko Dabinović, član

Prijatelji i saradniciMr Mileva Pejaković Vujošević

Prof. dr Antun SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Don Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Slavko DabinovićRadojka Abramović

Jelena KaradžićIlija MlinarevićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Danijela Nikčević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore KotorTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine Bokeljska mornarica, utemeljeneoko 1880. godine, koja je od 1900. godineotvorena za javnost, a 1938. godine preure-đena i otvorena na prvom spratu sadašnjemuzejske zgrade, barokne palate plemićkeporodice Grgurina iz početka XVIII vijeka,koja je od 1949-1952. godine kompletno

restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja.Danas je Pomorski muzej institucija kulture

Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske injeno izuzetno kulturno nasljeđe.

Fotografija: Ministarstvo kulture

Stručnjaci za fortifikacijsku baštinuobišli crnogorske tvrđave

Dvanaest stručnjaka zatvrđave i članova raz-

ličitih nacionalnih udruže-nja za tvrđave u Njema-čkoj, Švajcarskoj, Holandi-ji, Belgiji i Ukrajini boravi-li su od 23. do 26. maja uKotoru, Budvi i Podgoricikako bi se upoznali sa raz-ličitim vrstama utvrđenja,razmijenili profesionalnaiskustava i razmotrili buduće saradnje, posebno sa zainteresovanimljudima iz tri balkanske zemlje i drugih evropskih zemalja, kao irazmotrili mogućnosti za podnošenje predloga i proširenje Evropskekulturne rute FORTE CULTURA® za Jugoistočnu Evropu.

Nakon završene ture stručnjaci su ocijenili da projekat rekonstruk-cije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula može biti buduća tačkau evropskoj kulturnoj ruti FORTE CULTURA. Radi se o projektukoji realizuje kompanija OHM Mamula Crna Gora, iza koje stojiOrascom Development Holding.

Turu je organizovao Hans-Rudolf Nojman (Neumann), pot-predsjednik regionalnog udruženja ECCOFORT (Evropski centar zasaradnju za fortifikacionu baštinu) i član ICOMOS-a za Njemačku.Gospodin Nojman je suosnivač Evropske kulturne rute utvrđenihspomenika FORTE CULTURA®. U Crnoj Gori domaćin evropskimekspertima je NVO Expeditio iz Kotora.

Prva međunarodna konferencijabibliotekara arhivista i muzeologa

C

NA CETINJU 24. I 25. MAJA ODRŽANA

Fotografija: RTCG

Program otvaranjaizložbe Crtanje svi-

jeta započeo je direktorPomorskog muzeja Cr-ne Gore Andro Radu-lović koji je istakao daje izloženi fond, osimsa pomorskim, pred-stavljen sa geografskim,vojnim i topografskimkartama poznatih kartografa iz početka 18. pa doprve polovine 20. vijeka. Većina karata ovom izložbom prikazuje se jav-

nosti, što će ljubiteljima kartografije pričiniti vel-iko zadovoljstvo. Sve bržim tehnološkim dosti-gnućima ovakav način crtanja karata, danas višenije zastupljen, pa stoga sačuvati ih od vremenai za vrijeme koje dolazi naša je velika obavezašto podrazumijeva muzejska djelatnost uz izuča-vanje i prezentovanje, istakao je direktor AndroRadulović.

Političke granice navelikoj mapi Svijeta,

gledano iz perspektivedanašnjice, mijenjalesu se brzo. Relativno jeskoro čovjek odlučioda preciznom linijomobilježi svoja kretanjaili stremljenja.Upravo ta dinamika

putovanja, pokušaja,otkrića i neprestanihpromjena prikazana jena kartama izložbe Crtanje svijeta. Karte vjernoprikazuju svijet onakvim kakvim ga je čovjekpoimao, kako mu je prilazio i kako ga je spozna-vao. Iz vijeka u vijek se, iz ugla kreatora pomor-skih, vojnih, geografskih i topografskih karataotvarao novi vidik, uvijek pomalo drugačiji.

3Jedra Boke – maj/2018.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Riječ kustosa Ilije Mlinarevića

nas tavak sa s t r ane 1Crtanje svijetaNa Izložbi Crtanje svijeta predstavili smo ukupno 46 radova, odnosno tek manji dio kartograf-ske građe u vlasništvu Pomorskog muzeja Crne Gore. Izložili smo radove sljedećih kartografa i

tipografa: Vinćenco Marija Koroneli (Vincenzo Maria Coronelli), Ogist Anri Difur(Auguste Henri Dufour), Porodica Valardi (Vallardi), Tipografija Alvizopolija

(Tipografia d’Alvisopoli), Antonio Cata (Antonio Zatta), Žozef Ru (Joseph Roux)Mateus Sojter (Matthäus Seutter)i Franc Anton Šrembl (Franz Anton Schraembl).

U fundusu našeg Pomorskog muzeja nalazi se inače oko 400 pomorskih, geografskih, vojnih itopografskih karata i većina je prvi put izložena za javnost upravo na izložbi Crtanje svijeta.

4 Jedra Boke – maj/2018.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Zato karte pred nama ne predstavljaju samo ori-jentir u prostoru određenog doba, već i svojevr-sno svjedočanstvo o otkrivanju svijeta, sve dok ni-je precizno iscrtan onakav kakav zaista jeste. Ičinjenica je da nijedan nacrt nije ostao konačan.Iz izloženih karata se upravo vide interaktivnost

i promjene prostornih granica u vremenu, što ihčini dodatno važnim za istoriju i savremenu per-cepciju kartografije.

U fundusu Pomorskog muzeja Crne Gore nalazise oko 400 pomorskih, geografskih, vojnih i to-pografskih karata i većina je prvi put izložena zajavnost. Na ovaj način tek je zagrebano po povr-šini ovog izuzetno kompleksnog naučnog, ali iumjetničkog tkiva. Stvarna umjetnička vrijednostovih karata dolazi do izražaja, zapravo, tek sada,kada su predstavljene publici.Očekujemo da ova izložba ujedno bude i poziv

istraživačima iz oblasti kartografije i pruži impodstrek u daljem radu.

Među izloženim kartama možemo izdvojiti onekoje vjerno prikazuju naše najbliže okruženje.One ukazuju na značaj ovih prostora u minu-lom periodu, bez obzira na promjene političkihuticaja. I najmanje mjesto Crnogorskog primorjaprikazano je i obilježeno na kartama velikih kar-tografa.

Kultura naroda, njihova istorija, evolucija, kojaje prikazana u kartografskom ključu, pruža vizijuiskustva različitih perioda. Luke, granice, zago-netni toponimi, koje je kartograf pažljivo iscrtao,prelivaju se u svakodnevni život kako bi obnovilinaše interesovanje za njih.

Izložba Ctanje svijeta obuhvata karte poznatihkartografa i tipografa iz perioda od početka XVIIIdo prve polovine XX vijeka. One predstavljajuvažno sredstvo za dalja proučavanja, neku vrstuvelikog povećala koje olakšava čitanje istorije ipotragu za nastankom država.

U vremenu novih tehnologija, gdje štampanekarte gube na značaju i sve se manje koriste usvakodnevnom životu, naš je zadatak da objedi-nimo kartografska umijeća iz prošlosti s moguć-nostima nove digitalne tehnologije.

Svaka muzejska zbirka ima svoju istoriju, načinna koji je neki predmet postao muzejski, pa takoi Kartografska zbirka Pomorskog muzeja CrneGore.

Ova izložba je, ujedno, prilika da se podsjeti-mo onih koji su svojim donacijama tokom drugepolovine prošlog vijeka obogatili Zbirku i Muzej,a to su:

don Antun Milošević iz Dobrote, OlimpijaĐurković iz Risna, Dinko Franetović iz Splita,dr Ljubomir Đurković iz Beograda, NikolaBudalić iz Kotora, Antun Tomić iz Dobrote,Tereza Radulović s Mula (udovica kap. Teofi-la), Alfred Rosi iz Kotora, kap. Benedikt Si-mović s Mula, kap. Đuro Pasković iz BuenosAj-resa, Savo Čučak iz Kotora, Nina Draženo-vić iz Beograda, Leso Bogetić iz Luštice, NikšaPe-rić iz Buenos Ajresa, kap. Marko Kordić sMu-la; kao i Hidrografski institut JRM Split, Za-vod za zaštitu spomenika NRCG Cetinje, Geo-grafski institut Jovan Cvijić Beograd.

Publika na otvaranju izložbe Crtanje SvijetaFotografija: Marina Jovanović

5Jedra Boke – maj/2018.

Izložba Crtanje svijeta govori o tome kako je čovjek u prošlim vreme-nima poimao svijet oko sebe. Govori takođe o nekim dalekim i dav-

nim putovanjima, ljudima koji su imali želje i hrabrosti ali koji su bilidovoljno radoznali da se na takva putovanja otisnu, pa da nakon ili utoku tih putovanja zabilježe trag o predjelima, toponimima i krajevimakojima su prolazili.Ova zbirka je pravo bogatstvo kojim Pomorski muzej može da se po-

diči i jako mi je drago što je dio karata predstavljen ne samo domaćojpublici, nego i svom gostima, koji su, koliko vidim, već počeli, i to uvelikom broju da pohode drevni Kotor. Takođe je važna i za učenikePomorske škole da steknu dojam sa kakvim su se poteškoćama njihoviprethodnici susretali. One svjedoče o velikom entuzijazmu sa kojima suih ti ljudi stvarali, ali i o svim dalekim putovanjima i mjestima na kojima su ovdašnji pomorci odlazi-li u daleke krajeve svijeta, kazao je, između ostalog, Dražen Jovanović, koordinator Zbirke pomor-skog nasljeđa u Tivtu.

Dražen Jovanović: Veliko bogatstvo Pomorskog muzeja

Francuski atlas pomorskih karata: Istočni i središnji dioSredozemnog mora, sa Jadranskim, Jonskim, Egejskim i

Mramornim morem (1802. god.), Joseph Gamba, Livor-no, 1801. – 1802. godine. (81 cm x 57 cm), PK87 PMCG

Dio atlasa, geografske – političke karte na latinskom jezi-

ku: Ukrajna, Mateus Sojter (Matthäus Seutter), Augzburg,Njemačka, 1730. god. (59 cm x 51 cm) PK135 PMCG

Pomorska kartaGulf of Kotor

to Corfu (inclu-ding the cosat

of Italy CapeSta Maria di

Leuca toBrindisi)

Admirality,London, 1937.

god.Poklonjeno od

strane kap.

BenediktaSimovića iz

Kotora PK228PMCG

Dio atlasa, geografske – političke karte na latinskom jezi-ku Turska Imperija Mateus Sojter (Matthäus Seutter) Augz-burg, Njemačka 1730. god. (59 cmx51 cm) PK135 PMCG

6 Jedra Boke – maj/2018.

Vinćenco Marija Koroneli (Vin-cenzo Maria Coronelli) –Mletački geograf, kartograf i te-olog (Ravena, 16. VIII 1650 –Venecija, 9. XII 1718). Uteme-ljitelj je geografskog društvaArgonauti. Poznato je oko 400njegovih karata, objavljenih u Atl-asu Mletaka (Atlante Veneto, 1691–1695) i Otočniku (insularu atlasa) Mletaka (Isol-ario dell’ Atlante Veneto, 1697). Konstruisao jeglobuse koji se čuvaju u mnogim bibliotekama imuzejima evropskih metropola. Za plodnu karto-grafsku djelatnost dobio je zvanje zvaničnog kar-tografa Mletačke Republike.

Ogist Anri Difur (Auguste Henri Dufour) –Francuski kartograf (Pariz, 1795 – Pariz, 1865 ).Godine 1824. prvi je put objavio, pod svojimimenom, geografsku kartu Palestine i od tada jeizradio niz mapa i planova za brojne istorijske itopografske publikacije. Posebno se ističu Elemen-tarni i univerzalni atlas antičke i moderne geo-grafije (1828) i Istorijski i politički atlas Francu-ske (1857). Među učenicima Ogista Anrija Di-fura bio je i Aleksandar Vijemen (AlexandreVuillemin).

Porodica Valardi (Vallardi) – Članovi porodi-ce Valardi bili su izdavači, knjižničari i tipografiiz Milana. Knjižara u vlasništvu Franćeska Će-zara Valardija (Francesco Cesare Vallardi,1736–1799) bila je centar kulturnih dešavanja uMilanu. Njegovi sinovi Pjetro i Đuzepe bili supoznati izdavači. Godine 1840. osnivaju izdava-čku kuću Dott. Francesco Vallardi, a 1843. An-tonio Vallardi Editore.

Tipografija Alvizopolija (Tipografia d’Alvi-sopoli) – Tipografiju Alvizopolija osnovao je1810. godine Nikolo Betoni (Nicolo Bettoni)u istoimenom gradiću u blizini Venecije. Već1814. godine premještena je u Veneciju.

Antonio Cata(Zatta) – Italijan-ski kartograf i gra-ver (1757–1797)djelovao je u Ve-neciji krajem XVIIIvijeka. Kartografi-jom se aktivno po-činje baviti tokomsedamdesetih godina ovog vijeka, kada izrađujebrojne karte, a kapitalno djelo mu je atlas Atlan-te novissimo iz 1779. godine. Njegovi saradnicibili su venecijanski graveri Đ. Piteri (G. Pitte-ri), Đ. V. Paskvali (G. V. Pasquali) i Đ.

Culijani (G. Zuliani). Krajevi Balkana pojavlju-ju se na dvije Catine karte − La Croazia, Bosnia,e Servia iz 1782, koja prikazuje kontinentalnuunutrašnjost, i Dalmazia Veneta iz 1784. godines prikazom jadranske obale.

Žozef Ru (Joseph Roux) – Fran-cuski kraljevski hidrograf i kartograf(1725–1793) iz Marselja. Postao jehidrograf po uzoru na svog oca,koji je izradio i objavio velikibroj karata, navigacionih instru-menata i raznih nautičkih pred-meta. Polovinom XVIII vijeka dobi-ja titulu kraljevski hidrograf. Njegovo najpoznati-je djelo je Album pomorskih karata Sredozem-nog mora, koje je bilo u zvaničnoj upotrebi du-go nakon objavljivanja i predstavljeno je i naovoj izložbi.

Mateus Sojter (MatthäusSeutter) – Njemački kartograf,graver i izdavač iz Augzburga(1678–1757). Rođen je kao sinzlatara u Augzburgu, a 1697. go-dine odlazi na školovanje kodJ. B. Homana (J. B. Homann,1663 −1724) u Nirnberg. Karto-grafsku karijeru započeo je u rodnom gradu, ra-deći za izdavača J. Volfa (J. Wolff). Sojter1710. godine osniva vlastitu izdavačku kuću ipočinje sa štampanjem atlasa i karata odnosnoizradom globusa. S obzirom na to da Augzburgu njegovo vrijeme nije imao univerzitet, pa timeni matematički ni geografski kadar na koji bi semogao oslanjati, Sojterovi radovi bili su manjka-ve originalnosti tj. uglavnom su to bile kopijestarijih kartografskih radova. Ipak, izdao je triznačajna atlasa i više od 500 karata, među koji-ma se nalaze i brojni prikazi Balkana. Na jed-nom od njih prikazuje se i nova granica s Osman-skim carstvom definisana Požarevačkim miromiz 1718. godine. Nakon Sojterove smrti porodi-čni posao nastavili su njegov sin Albreht Karl(Albrecht Karl), sinovac K. T. Loter (C. T. Lotter)i njihov saradnik J. M. Probst (J. M. Probst).

Franc Anton Šrembl (Franz AntonSchraembl) – Austrijski kartografiz Beča (1751–1803). Bio je pre-davač i direktor škole u Aus-trijskoj Šleziji, nakon čega sevraća u Beč i otvara knjižaru (iumjetničku galeriju), koja radisve do 1840. godine. Njegova djelanastala su u Beču krajem XVIII vijeka, a najpoz-natije je Allgemeiner Grosser Atlas, započeto1786, a dovršeno 1800. Na njegovoj karti Dal-matien iz 1789. vjerno su prikazane Crna Gora iBoka Kotorska.

AUTORI IZLOŽENIH KARATA

7Jedra Boke - maj/2018.

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

NOĆ MUZEJA U POMORSKOM MUZEJU

Predavanje za djecu o podvigu braće Ivanovića

Uokviru manifestacije Noć muzeja, 19. maja,u Pomorskom muzeju upriličili smo preda-

vanje za djecu školskog uzrasta na temu 260 go-dina od pomorskog okršaja braće Ivanović izDobrote u luci Pirej. O ovom istorijskom doga-đaju govorio je kustos našeg muzeja Ilija Mlina-rević, dok je Slavko Dabinović, bibliotekar Po-morskog muzeja, govorio o istoriji Dobrote i po-morskim kapetanima tog dijela Boke Kotorske.

Opisujući pomorski okršaj braće Ivanović –Marka i Joza – u Luci Pirej sa ozloglašenimgusarom tog vremena Hadži Ibrahimom odKandije, koji se dogodio u luci Pirej, 19.aprila 1756. godine, Ilija Mlinarević je ispri-čao najprije šta se dogodilo pet godina prijetog događaja.

Tada je, naime, Marko Ivanović isplovio izBoke Kotorske, svojim tartanom SantissimoCrocefisso na kojoj je bilo 19 ljudi posade iosam topova, s namjerom da ukrca tovar gr-čkog sira radi prevoza u Veneciju.

Njega je naveče 17. aprila 1751. u vodamaizmeđu grčke luke Misolongi i Kapo Papa, naosam milja zapadno od Patrasa, napala gusar-ska tartana naoružana sa 20 topova i sa 200gusara posade. Žestoka bitka je trajala sve do

iz ponoći, ali je gusarski brod bio prisiljen nauzmak i natjeran u bijeg. Kapetan Marko, isam ranjen u žaru bitke, napisao je izvještajmletačkom Senatu i molbu za odlikovanje, pamu je dužd Pietro Gimani dodijelio najvišemletačko odlikovanje, zvanje kavalira SvetogMarka.

Turski gusari, ogorčeni zbog ovoga poraza,tražili su priliku da se osvete. To im se ukaza-lo 19. aprila 1756. godine, kada je Markovbrat, kap. Josip Ivanović svojom tartanomSantissimo crocefisso e Madona del Rosariosa 40 ljudi posade i 8 topova doplovio u lukuPirej u kojoj se već nalazio brat Marko sadrugim brodom.

Iznenada je u pirejsku luku uplovio veliki tri-politanski šambek sa 360 ljudi posade i 40 to-pova, pod komadom zloglasnog gusara, reisaHadži Ibrahima, koji je pozvao Dobroćane napredaju. Marko je naciljao svojim džeferda-rom i ubio ovoga pirata, a razjareni Turci supočeli tući tartanu iz topova, ali se njihovšambek nasukao i nakrivio pa je artiljerija po-stala neupotrebljiva.

U borbi koja se nastavila daljih sedam satismrtno je pogođen kapetan Marko, ali su

Dvije slike bitke braće Marka i Joza Ivanovića kod Pireja 1756. godine autora Vinčenza Kilone: slika lijevo ulje na platnu, 104 x108 cm, Venecija, 1823. godina; slika desno ulje na platnu, 105

x 76 cm; Kolekcija Pomorskog muzejaCrne Gore u Kotoru

8 Jedra Boke - maj/2018.

obezglavljeni Turci poskakali u more i pobje-gli, pa je kapetan Jozo sa svojima zauzeošambek, oslobodio neke okovane hrišćane iuzeo kao plijen alaj-barjak i čalmu Hadži Ib-rahima, što se i danas čuva u riznici crkve Sv.Eustahija u Dobroti. Kapetan Jozo je sahraniobrata Marka i sedam poginulih Dobroćana teotplovio za Veneciju gdje je dočekan sa svimpočastima. Dužd Francesco Loredan je do-dijelio Jozu kavalijerat Sv. Marka, njihovomocu Luki i stričevima Matiji i Rafaelu zlatnemedalje i zvanje conte veneto, a svim preži-vjelim članovima posade po manju zlatnumedalju.

Pobjeda braće Ivanovića naišla je na širokiodjek, pa im je Andrija Kačić Miošić posve-tio drugo izdanje svog Razgovora ugodnog, adubrotski župnik don Ivan Antun Nenadićnapisao je spjev Šambek satarisan, u kome jedetaljno opisao sve faze ove znamenite po-morske bitke i pobjede. Slikar VinčenzoKilone je naslikao veći broj slika ovih bitaka,od kojih se dvije nalaze u Pomorskom muze-ju Crne Gore u Kotoru, a veći broj ostalih umuzeju Bratovštine Sv. Đorđa i Tripuna uVeneciji, gdje ih je darovala kontesa ElenaIvanović, posljednji živi potomak ove slavneporodice.

Govoreći o istoriji Dobrote Slavko Dabino-vić je između ostalog rekao sljedeće Dobrotase nalazi na istočnoj strani Kotorskog zaliva iprostire se u dužini od 7 kilometara od sjeve-ra prema jugu od rijeke Ljute do rijeke Škur-de, koja teče uz sjeverne zidine grada Kotora.

Prvi sačuvani pomen Dobrote u arhivskimizvorima datira iz 1260. godine u jednoj daro-vnici kotoranina Tripa de Lamprino oca izvje-sne Dauše. Ovo se ime sačuvalo u dobrot-skom toponimu Daušine za terene oko vodeBiokovine u centralnom dijelu Dobrote. Ve-

zani kao kmetovi kotorske vlastele i crkve čijusu zemlju obrađivali na cijelom prostoru Do-brote čak i na Ljutoj, Dobroćani su gradilisvoje kuće bliže brdu. Kada je prestala opas-nost od piratskih upada u Zaliv i kada su eko-nomski ojačali, Dobroćani su u drugoj polovi-ni XVII i naročito u XVIII vijeku gradili svojekuće i palace uz obalu. Tako je svako brat-stvo gradilo svoj skup kuća odvojeno od dru-gih bratstava.

Terminacijom mletačkog generalnog provi-dura Anđela Ema od 20. januara 1717. godi-

Rafael Petrov IvanovićJedan od najbogatijih brodovlasnika Boke iz vremena 18. vijeka bio je konte Rafael Petrov

Ivanović (stric poznatoga kapetana Marka Ivanovića). Toliko je bio imućan da je pored svojihbrodova unajmljivao druge dobrotske i ostale brodove da trguju za njega. On je imao kuću u

Draču. Za njega je mletački konzul u Draču Francesco Cumano rekao da ima više novaca negoijedan mletački podanik.

9Jedra Boke - maj/2018.

ne, Dobroti se dodjeljuje status Opštine. Uistoj terminaciji se navodi kako Dobrota po-sjeduje veće i manje brodove, pa se navodečak i tipovi kao, grip, mala tartana, martigaja,gaeta, barka, fregadun.

Dakle za vrijeme vladavine Mletačke repu-blike, zbog velikih zasluga u ratu 1714-1718.godine, prilikom osvajanja Carina i Popova,zatim angažovanja u operacijama oko poku-šaja oslobođenja Bara i Ulcinja, Dobrota je1717. godine dobila status opštine.

Dobroćani su bili oslobođeni svih drugih oba-veza, pa su se sa puno volje i elana bacili narazvitak pomorstva. Providur je u terminacijijoš spomenuo zadnje osvajanje Carina i Po-pova gdje su Dobroćani i Ljućani pritekli udobrom broju i gdje su pred njegovim očimapokazali izvanredan duh i hrabrost. SpajanjeDobrote i Ljute u jednu cjelinu i pravo na iz-bor kapetana nastupiće baš poslije ove termi-nacije iz 1717. godine pa je početkom te go-dine uspostavljena opština Dobrota. Na čeluDobrotske opštine nalazili su se pretežno po-morski kapetani.

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Završena restauracija glavnih gradskih vrata

U KOTORUU KOTORU

Krajem maja završena je restauracija glavnih gradskihvrata. Restauracija je obavljena pod pokroviteljstvom

Opštine Kotor, Regije Veneto, Centra za konzervaciju i ar-heologiju Crne Gore, Zajednice Italijana Crne Gore, u sara-dnji sa firmom Laira iz Padove, kao glavnim izvođačem ra-

dova, i italijanskom firmom Picaroti.Na prigodnoj svečanosti upriličenoj povodom završetka re-stauracije govorili su predsjednik opštine Vladimir Jokić,

predsjednik Zajednce Italijana Aleksandar Dender,Načelnik Područnog odjeljenja Kotor, načelnik Centra za

konzervaciju i arheologiju Crne Gore Boris Kustudić,Adelmo Lazzario, arhitekt konzervator italijanske firme

Laira, i Antonella Fontana, zamjenica ambasadora Italijeu Crnoj Gori.

Restauracija je trajala tri mjeseca i uspješno je završenausprkos vremenskim uslovima, koji nisu uvijek bili pogodni

za rad. Projekat je vrijedan 78.000 eura finansiran je odstrane Opštine Kotor sa 20% i Regije Veneto sa 80%.

Na glavnim gradskim vratima (Morskim vratima) iz 16. vi-jeka, nakon Drugog svjetskog rata dominira znamenje po-slijeratne Jugoslavije sa komunističkim motivima i Titovim

riječima uklesanim u kamen: Tuđe nećemo, svoje ne damo.

Zbog mjestimične pojave kondenzo-vane vlage u odjeljenju Školstva nadrugom spratu Pomorskog muzejaCrne Gore temeljno smo prefarbali zi-dove u tom dijelu Muzeja. Najprije jetrebalo skinuti sve slike sa zidova i za-štiti vitrine, a kada su molerski radovibili završeni sve se moralo vratiti u pr-vobitno stanje. Na fotografiji naprav-ljenoj 14. maja vidi se Zvjezdan Šan-tić, novi domar Muzeja, kako vraćaeksponate na njihovo mjesto.

Sređivanje odjeljenja školstva

10 Jedra Boke - maj/2018.

Prvomajsko jutro u Perastu i ove godine uljep-šala je pjesma kotorskog ansambla Škuri-

banda koji su sa mještanima i gostima u điru uli-com pored mora proslavili još jedan Mađ. Naglavnom trgu ispred crkve Svetog Nikole stablomladog hrasta ovog 1. maja, umjesto posljednjegmladoženje iz mjesta koji je na brodu, podigli sumještani Perasta. Stari običaj poznat i kao Kićenje Mađa, izražava

nadu u bolje sutra. Njime se u veselju slavi poče-tak najljepšeg proljetnog mjeseca.Po tradiciji posljednji mladoženja bere stablo

hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispredcrkve Svetog Nikole. Stablo mještani okite flašica-ma mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim

trakicama.Posljednji oženjen u mjestu takođe podiže sta-

blo uz zvuke tamburica. Nakon toga mještani igosti obilaze grad uz zvuke tamburica i pjesmu tesvi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sasuvim kolačima – koromanima.Nekada se Mađ kitio 1. maja duž cijelog

Mediterana. Kroz Boku bi se na pontama i man-draćima postavile velike grane okićene sa koma-dićima robe raznih boja, a u pet sati ujutro muzi-ka bi svirala okolo. Danas se ovaj lijepi običaj zadržao samo u

Perastu, a zasluga za to pripada Društvu prijateljagrada Perasta koje je unatrag dvadesetak godinaponovo oživilo ovu manifestaciju.

Pobjednik tradicionalne manifestacije Gađanjekokota u Perastu ove godine je direktor našeg

muzeja Andro Radulović, inače Peraštanin. Ovamanifestacija održava se svake godine 15. maja,što je dan kada Peraštani slave pobjedu svojihpredaka nad Turcima 1654. godine. U znak sje-ćanja na slavni događaj Peraštani gađaju kokotana plutači 150 metara od obale.Pobjednik je, po običaju, za nagradu dobio

šugaman – peškir na kojemu je obilježena godi-na bitke i datum gađanja. Noseći trofej i praćengradskom muzikom Radulović je potom prošetaoPerastom, a po završetku promenade građane ječastio barilom vina (60 litara).

Peraštani su posebno ponosni na ovaj dan koji seobilježava sa 4 mise, u 7, 8 10 i u 17 sati i 30 mi-nuta. Posljednjoj misi prethodio je defile Bokeškemornarice i Gradske muzike, zatim je odigranokolo Bokeljske mornarice na pjaci ispred sv. Niko-le, a nakon mise uslijedilo je gađanje kokota.Kokot, u stvari, predstavja turski fes. Za nas Pe-

raštane, ali i za sve Bokelje pogoditi kokota pre-stavlja veliku čast, objasnio je Radulović.Na kraju programa, na Pjaci ispred crkve svetog

Nikole održan je koncert ansambla Toć.Organizatori događaja su Društvo prijatelja gra-

da Perasta, Mjesna zajednica Perast, Župni uredPerasta i Međunarodni festival klapa Perast.

Okićeni Mađ koga su ukrasila djeca; Mještani Perastapostavljaju Mađ; Grupa Škuribanda ispred Mađa; Ispijanje bijele kafe u restoranu Đardin

2018KIĆENJE MAĐA I GAĐANJE KOKOTA

Fotografije: Bokanews

Foto

graf

ije: R

adio

Dux

Andro Radulović, pobjednik

Misa u 17 i 30 sati

Kolo Bokeljske mornarice

11Jedra Boke – maj/2018.

Fotografija: Siniš Luković

U maju je 25 kruzera u Kotor dolazilo 46 puta. Pojedini kruzeri pritom u našem gradu boravi-li dva ili više dana pa je Luka Kotor ukupno zabilježila 63 boravišnih dana kruzera. U Kotoru

su u maju bili sljedeći brodovi:

Adriatica (7-11. i 28-31), Athena (15-16. i 26-27), Celebrity Constellation (24.),Celestyal Olympia (22.), Costa Luminosa (10, 17. i 24), Crystal Esprit (7. i 21), Crown

Princess (3, 16, 22. i 29.), Europa (7), La Belle de'Adriatique (13, 23. i 26), Le Lyrial (14.i 28), Marella Celebration (9. 16. i 30), Marella Discavery 2 (17. i 31), Mein Schiff 2

(23), MSC Musica (5, 12, i 26.), MSC Simfonia (12.), Oosterdam (22), Rhapsody of theSeas (28.), Riviera (21. i 28), Princess Eleganza (4-8. i 25-29), Running on Waves (17. i

25), Seabourn Ovation (3. i 8),Viking Star (7. i 17), Vision of the Seas (11),Wind Surf (3. i 11).

Prvi put je u Kotor, 3. maja, dolazio ultra luksuzni kruzer Seabourn Ovation od 40.350BRT. Najnoviji brod američke kompanije Seabourn Cruise Line 211 metara dug i 36 metara

širok, sa 12 paluba i koji prima 600 putnika, porinut je 1. septembra 2017. godine. U Kotor jestigao na svom prvom isplovljavanju iz đenovskog brodogradilišta Fincantieri na putu ka

Veneciji, odakle se 5. maja uputio ka glavnom gradu Malte La Valeti, gde je 11. maja uprili-čeno zvanično krštenje. Na turi ka Malti Seabourn Ovation je 8. maja ponovo boravio u

Kotoru. Prvi put sa novim imenima – Marella Celebration i Marella Discavery 2 – u našgrad dolazila su dva stara posjetioca, ranije pod imenima Thomson Celebration, odnosno

Legend of the Seas.

Kruzer Crown Princess (113.000 BRT), koji je prvi put u Kotoru bio u aprilu, tokom boravkau Kotoru 3. maja imao je problem da se zadrži na sidrištu br. 2. Poguran jakom burom i stru-

jama kruzer se veoma približio prčanjskoj rivi, ali ga je posada ipak zadržala dovoljnodaleko od obale.

Foto: S. DabinovićFoto: Facebook Foto: S. Luković

Crown princess ispred rive na Prčanju; Seabourn Ovation 3. majanaspram Plagenata (male fotografija u sredini); Running on Waves (desno)

UNESCO je sredinommaja obavijestio stalnudelegaciju Crne Gore priovoj organizciji Ujedinje-nih nacija da je Nomina-cioni dosije za upis Bo-keljske mornarice Kotorna Reprezentativnu listunematerijalne kulturnebaštine čovječanstva pri-

hvaćen i da je započeo proces razmatranja kandi-dature. Kandi datura Mornarice je na taj način pro-šla prvu selekciju. U Mornarici očekuju da će ini-cijativa biti prihvaćena i da će najstarija postoje-ća pomorska organizacija u svijetu u toku sljede-će godine biti upisana na Reprezentativnu listu.GLAVNI ODRED Bokeljske mornarice Kotor je 15.

maja učestvovao u svečanoj proslavi Zavjetnog da-na Perasta. Defileom odreda duž peraške obale oz-načen je početak svečanosti, a neposredno prije to-ga, delegacija Bokeljske mornarice, koju su činiliviceadmiral Ilija Radović, ađutant Zdravko Milo-šević i komandant odreda Matice Zlatko Moškov,po već tradicionalnom običaju položila je cvijećena grob pokojnog admirala Vladislava Brajkovića.U 16 sati, predvođen Gradskom muzikom Kotor,

noseći zastavu peraške opštine, Glavni odred je upratnji ženske etno-grupe prodefilovao obalnomulicom i tradicionalno se postrojio na trg ispredcrkve sv. Nikole, gdje je komandir odreda, prvimajor Gracija Abović, predao raport viceadmiraluIliji Radoviću, koji je izvršio smotru. Mornari suzatim odplesali svoje čuveno kolo.

Brigantin Sobiesky; kap.Giuseppe (Josip) Bodganov (Diodato) Tripcovich; 1856. g.

Stari jedrenjaciStari jedrenjaci

Aktivnosti Bokeljske mornarice

QpnpstuwpRječnik

PROTUPRAĆE su užad sli-čna praćama, koja su se nastarim jedrenjacima upo-trebljavala u suprotnomsmeru od praća. Svakikriž je imao četiri ko-nopa koja su ga odr-žavala na mje-stu, prema kr-mi praće, a pre-ma pramcu pro-tupraće. Protupraće se ne koriste na savreme-nim jedrenjacima jer su suvišne. (Legenda: praće: 1, 3 i 6; protupraće 8 i 9)

PRAČNJAČE: Podizači križeva služe za podiza-nje i spuštanje pomičnih križeva, to jest gor-njeg košnog, gornjeg sljemenog i vršnog križa.

PODIZAČI SOŠNJAKA služe za podizanje ispuštanje sošnjaka, a svaki sošnjak ima po dvapodizača, spoljašnji i unutrašnji. Unutrašnjipodizač je uglavnom kolabra, kojoj je koloturpričvršćen za zadnju stranu koša, dok je donjikolotur zakačen za petu sošnjaka ili klizaljkuklizne hajmice.