Prof. dr Marija Radulović (1949 - 2014)

S anđelima naša draga MiljoDivna prijateljica Pomorskog muzeja Crne Gore i cijenjeni član njegovog Savjeta – prof. dr Marija Radulović –zauvijek je napustila svoje bližnje, svoje prijatelje, svoj Perast, svoj Kotor, svoju Boku, sve svoje što je neizmjernovoljela i brižno čuvala. Otišla je 4. februara, bez najave, u tihosti svoje prepoznatljivosti, sa nadom, prisutnom do

poslijednjeg daha, u vrlo brzi oporavak. Milja, kako su je svi znali, nama u Muzeju je bila neizmjerno više odizvrsnog člana Savjeta ove institucije i njenog divovskog poštovaoca. Bila je dragi prijatelj ljudi koji ovdje rade,

bila im je i ostaće uzor i mjera dobrote i ljudskosti. U široj kulturnoj zajednici Boke, uz sve rečeno, poštovana jekao neupitni izraz starog bokeškog duha i peraškog gospodstva, čuvar tih znamenitih odličija, njihov, sada većprerano otrgnuti, baštinik. Milja je preminula poslije kratkotrajnih zdravstvenih tegoba koje nijesu djelovale

fatalno, čini se, ni onima kojima je poziv to odmah prepoznavati. Tako je eto njen odlazak postao još teži. Otišlaje, vjerujemo, anđelima. Jer, Milja je bila osoba izuzetne čestitosti, velike plemenitosti, prefinjena duha,

istančane osjećajnost, veliki čovjek i jedan od nepokolebljivih čuvara bokeške baštine i vrijednosti.Bez nje ostaju velika tuga i neprolazna praznina svima koji je pamte i koji će nositi u sjećanju.

BokeBokeJedraJedra

J B Jk k

Prof. dr Marija Radulović (1949 - 2014)IN MEMORIAMIN MEMORIAM

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, FEBRUAR 2014

2

Malo ko našu Milju nije doživljavao kao rođenu peraštanku, osobu koja usvojim genima nosi najbolje od duha i senzibiliteta starog Perasta, duha

i senzibiliteta stare Boke u njihovom najboljem izdanju. Takva će i ostati unašem sjećanju. Milja je inače rođena u Puli, 19. marta 1949. godine, gdje jeprovela djetinjstvo i ranu mladost.

Studirala je i stekla diplomu na Pravnom fakultetu u Splitu, 1973. godine.Tu je završila postdiplomske studije iz pomorske privrede - odsjek Pomor-skog prava i magistrirala, 1981. godine, na temu Vozarina u pomorskom pre-vozu. Naučno zvanje doktora pravnih nauka stekla je na Pravnom fakultetu uPodgorici, 1992. godine, odbranom doktorske disertacije pod naslovom Van-ugovorna odgovornost brodara. Četvrta je generacija pravnika u porodici.

Po završetku fakulteta zaposlila se u pravnoj službi Jugooceanije, gdje jeradila kao pravni referent do prelaska na Fakultet za pomorstvo, u Kotoru,1979. godine. Prvo je radila kao asistent, a zatim napredovala kroz sva uni-verzitetska zvanja. Za do cen ta Uni ver zi te ta Cr ne Go re iza bra na je 1993. go -di ne, a zva nje van red nog pro fe so ra ste kla je 1998. go di ne. U naj vi še aka- dem sko zva nje – re dov ni pro fe sor – bi ra na je 2004. go di ne. Predavala jePrivredno pravo i Pomorsko pravo. U dva mandata bila je šef Nautičkogodsjeka na fakultetu, a za de ka na ko tor skog fa kul te ta ime no va na je 2003. go -di ne. Tu je za vr ši la rad ni vi jek od la skom u pen zi ju 2009. go di ne. I nakontoga bi la je an ga žo va na u na sta vi na osnov nim i post di plom skim ma gi star- skim stu di ja ma.

Bila je profesor i na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo od njegovog osni-vanja, te član Senata Univerziteta Crne Gore u dva mandata i član Suda častiUniverziteta. Objavila je veći broj stručnih i naučnih radova i tri knjige izpodručja privrednog i pomorskog prava.

Miljin život bio je ispunjen bogatim javnim djelovanjem. Od osnivanjaDruštva prijatelja grada Perasta kao NVO 1999. godine je predsjednik dru-štva. Bila je član Upravnog odbora Bokeljske mornarice. Podpredsjednik jeZajednice Italijana Crne Gore od njenog osnivanja, član PredsjedništvaAsocijacije Dante Aligieri i savjetnik CRCD (Centro di Ricerche CulturaliDalmate) sa sjedištem u Splitu.

Jedra Boke - februar/2014.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Februar 2014. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija Radulovićmr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: pom.muzej.dir@t-com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih

moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,zanatlija, državnika i diplomata, posrednika

između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke IN MEMORIAM

Prof. dr Marija Radulović na sjednici SavjetaPomorskog muzeja septembra prošle godine

S anđelima naša draga Miljo

3Jedra Boke - februar/2014.

Nje na du go go di šnja ak tiv nost na oču va nju kul tur neba šti ne Bo ke Ko tor ske, a po seb no Pe ra sta gdje je ži vje- la, plod je njenog unutrašnjeg bića kao osobe koja jebokešku baštinu dubinski poštovala. Milja je je dan odosni va ča Fe sti va la kla pa u Pe ra stu, a značajan do pri nosočuvanju kulturne baštine našeg podneblja da la je du -go go di šnjim djelovanjem u Sa vje tu za kul tu ru Op šti neKo toru.

Od četvrtka 6. februara Miljini zemni ostaci počivaju nagroblju u Perastu. Dan prije, na Fakultetu za pomorstvoje održana Komemorativna sjednica na kojoj je o Miljigovorio dekan Danilo Nikolić.

Ovdje prenosimo nadahnut zapis kotorske poeteseDubravke Jovanović, satkan Milji u slavu, objavljen naSkala radiju.

I jeca zvono bono… Peraška ovih dana tugom, jer je svojgrad napustila Marija Milja Radulović, potonji bastion od-brane od zaborava slavne pomorske istorije i tradicije,dragulja kome je Milja davala poseban sjaj stare patine.

Blaga, tiha, otmena, autoritativna znanjem i ponaša-njem, naša Milja je sagovorniku ulivala vjeru u potrebukulturnog i civilizovanog dijaloga, bez obzira na snagusuprostavljenih stavova.

Njen jedini argument u sivoj svakodnevici vremenačesto zatamnjenog morala, bila je isključivo istina izgo-vorena bez bilo kakve suvišnosti.

Milja je bila svijest i savjest Perasta, prepoznatljivostKotora i Boke Kotorske i ta divna, nikada, pa ni u najte-žim trenucima neprekinuta nit afirmacije viševjerskog ivišenacionalnog suživota koji je s ponosom isticala kaoposebnu vrijednost.

Milja je voljela ljude, neprekidno tražeći ono ljudsko unjima. Nije se mirila sa vjerovanjem da nijesu svi ljudibaš plemeniti i da ih ima i drugačijih koji baš ne služe zaponos. Ne, kazala bi onako tiho, ali snažna u uvjerenju.Sa ljudima treba razgovarati pa ćete vidjeti da se kodsvakoga mogu naći prave vrijednosti.

Jedna je od rijetkih koja je vjerovala ljudima i poredožiljaka koji su se taložili u njenoj čistoj duši.

Boli njen odlazak. Iznenadan je i nekako se čini nestva-ran. Zašto ona, pitanje je kojim se obraćamo gledajući unebo. Nema odgovora. Kao da su dobri ljudi predodređe-ni da se ranije od drugih sretnu sa tvorcem? Ko zna?Možda i jesu?

Milja je bila na brojnim odgovornim funkcijama kojeneću nabrajati jer ona nije bila funkcija. Ona je bilaČovjek sa velim Č, a potom vrsni znalac, dugogodišnjiuniverzitetski profesor i dekanica Fakulteta za pomorstvo,naučna radnica, entuzijasta i pokretač oživljavanja našihzaboravljenih vrijednosti. Bila je svijetlo i sjajna niskaljudskih krasota.

Počivaj u miru, gorda Miljo, među vilama i anđelimakojima duhom pripadaš.

Milja Radulović sa unučicom 1. maja prošle godineu Perastu na manifestaciji Kićenje mađa, starom peraškom

običaju kome je ona vratila život poslije višedecenijskog zaborava

4 Jedra Boke - februar/2014.

POSJETEPOSJETE

Usvojen finansijskiizvještaj Muzeja za 2013

ODRŽANA SJEDNICA SAVJETA NAŠE INSTITUCIJE U NOVOM SASTAVU

Predsjednik Bugarske u Pomorskom muzeju

U sklopu zvanične posjete Kotoru predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev, 26. februara oko 15, satiposjetio je Pomorski muzej Crne Gore. U naš muzej bugarski predsjednik i članovi njegove delegacije

došli su u pratnji crnogorskih domaćina – predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića i gradonačelniceKotora Marije Maje Ćatović. Predsjednika Plevnelijeva, predsjednika Vujanovića i gradonačelnicu Ćatović uholu Palate Grgurina toplom dobrodošlicom je dočekala mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja. Vodič

kroz Muzej visokom gostu bila je Dolores Fabian, zvanični vodič bugarske delegacije kroz Kotor. Bugarski predsjednik poka-zao je veliko interesovanje za vrijedne predmete koji se čuvaju u Palati Grgurina, a nakon obilaska Muzeja biranim riječima

prijateljstva i podrške, upisao se u knjigu utisaka. Osim Pomorskog muzeja, predsjednik Plevnelijev je u okviru posjetenašem gradu obišao još riznici i katedralu Sv. Tripuna gdje je dočekao kotorski biskup Ilija Janjić. Tu je razgledao i predmete

koji se čuvaju u riznicu i Muzeju sakralne umjetnosti kotorske bazilike.

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru na sjedniciodržanoj 21. februara usvojio je finansijski izvještaj naše in-stitucije za 2013. godinu. Ukupni rashodi Muzeja proteklegodine iznosili su 263.589 eura, u čemu su više od 55% ne-to plate zaposlenih, te porezi i doprinosi na zarade. Savjet jezasijedao u novom sastavu: Ljiljana Zeković, predsjednikSavjeta, mr Milena Martinović, član, Maja Ćetković, član, iSlavko Dabinović, predstavnik zapošljenih. U radu Savjetaučestvovale su i mr Mileva Pejaković Vujošević, direktoricaMuzeja i Božana Biskupović, šef računovodstva.

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Foto

gra

fija

: In

tern

et s

ajt O

pšt

ine

Koto

r

Foto

gra

fija

: T.

Bonić

5Jedra Boke - februar/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Izložba je otvorena u nedjelju 16. februara uveče u vri-jeme kada se u Rijeci, ali ne samo u tom gradu, odvi-

jala manifestacija Noć muzeja. Pozdravnu besjedu odr-žao je riječki nadbiskup Ivan Devčić, eksponate je pred-stavila mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomor-skog muzeja, a zadovoljstvo da otvori izložbu imao jekotorski biskup Ilija Janjić. Prisutnima se obratio još iTomislav Brguljan, advokat predstavnik organizatora Hr-vatske bratovštine Bokeljska Mornarica 809. Rijeka.

Izložbenom postavkom je bilo obuhvaćeno 411 zavjetnihpločica tematski vezanih uz brodove i Bogorodicu. Njenosredišnje mjesto zauzimao je Antependij iz crkve BlaženeDjevice Marije s Prčanjakojega čine 173 zavjet-ne srebrne ploče.

Istu postavku smo uoktobru prošle godinepredstavili na Krku. Sre-brne ex-voto čine jedin-stvenu cjelinu i unikatnesu u Evropi pošto se nina jednom drugom mje-stu ne nalazi tako velikibroj primjeraka ovakvogtipa izrade reljefa u sre-bru kao u crkvama BokeKotorske. Najveća zbir-ka zavjetnih pločica na-lazi se u Svetištu Gospeod Škrpjela u Perastučijom je registracijom ikatalogizacijom obu-hvaćeno preko 2.000ex-vota.

Riječki nadbiskup IvanDevčić u pozdravnoj besjedi istakao je multikulturalnukomponentu grada Rijeke kojoj doprinose i Bokelji kojižive u gradu na Riječini, a izložba otvorena u riječkojAssunti svjedok je vjere i kulture hrvatskog naroda krozistoriju u Boki kotorskoj.

Otvarajući izložbu kotorski biskup Ilija Janjić je rekao kakoje u Rijeku stigao kao biskup nostalgije i da izložba budinostalgiju za Bokom.

Zavjeti predstavljaju ljude u molitvi i svaka pločicaima svoju povijest, snagu mornara i kapetana i danas

kada se govori o novoj evangelizaciji izložba neka budeu službi kotorskim svećenicima da turistima tumače po-vijest i duhovno svjetlo Hrvata koji su se utjecali Gospiod Škrpjela.

Zavjetne pločice predstavljaju ne samo mediteransku um-jetnost, nego i očuvanje ljudske i hrišćanske plemenitosti,poručio je biskup Janjić, pozvavši okupljene Bokelje naočuvanje svoje vjere.

Predstavljajući eksponate direktorica kotorskog Pomor-skog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević je rekla:

Napustili su svoja kultna mjesta, svoja odredišta, crkveu Perastu, Dobroti, Prčanju i Stolivu da bi večeras bili

predstavljeni publiciRijeke, a zatim, najesen, u Zagrebu iBarceloni.

Izložba zavjetnih da-rova Kotorske biskupi-je u Rijeci ostala je ot-vorena narednih sedamdana u crkvi Uznese-nja Blažene DjeviceMarije i nakon toga sueksponati vraćeni ucrkve u Perastu, Dobro-ti, Prčanju i Stolivu.

U okviru Tripundan-skih dana - Dana Boke-lja 15. februara je uriječkoj Narodnoj čita-onici na Korzu otvore-na i izložba Iz povijestiBoke kotorske - Kravatau Bokelja, autora ŽeljkaBrguljana i Nikole Alba-nežea. Izložbu čini 80

uvećanih fotografija, nastalih od sredine 19. do sredine 20.vijeka, pruživši uvid u nacionalnu nošnju, kao i u građanskumodu onoga doba, a posebno u vremenske mijene kravate,kao izvorno hrvatskog elementa odijevanja.

Proslava sv. Tripuna nastavljena je sutradan u 10 sati Sve-tom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (Kositoranj). U 11,00 sati, na vanjskom djelu proslave (obreda)Odred Bokeljske mornarice 809 Rijeka je ispred na Trgu kodKosog tornja u čast Svetom Tripunu plesao (balat) Kolo Bo-keljske mornarice, uz pratnju Trsatske gradske muzike.

NA POČETKU GODINE JOŠ JEDANPODUHVAT POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Poslije Krka ex-voto sa pomorskomtematikom predstavljene i u Rijeci

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije: otvaranje izložbe Zavjetni darovi spomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji : u prvom planu vlč. Mario

Gerić, mr Mileva Pejaković Vujošević i Tomislav Brguljan

Najstarija župna crkva u Rijeci, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, od 16. do 22. februarabila je mjesto gdje su Pomorski muzej Crne Gore i Kotorska biskupija organizovali izložbu Zavjetnidarovi s pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji. Izložba je predstavljena u sklopu programaproslave blagdana sv. Tripuna koju je organizovala Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809

Rijeka, te više suorganizatora, među kojima je bila i Hrvatska matica iseljenika – Rijeka.

6 Jedra Boke - februar/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

More je uvijek bilo život-ni ambijent pun opasno-

sti i izazova. Čovjek se u su-sretu sa tim prirodnim elemen-tima obraćao bogovima da bisavladao snagu prirode koja jesvojom silom dovodila u opa-snost njegov život i rad.

Tragovi življenja po mors-kim pučinama ogledali su se ikroz njihovu vjeru u spasava-nje od bura i nevera koje suiskazivane na zavjetnim plo-čicama, ex-voto.

Zajedno sa Kotorskom biskupijom i gospodinom Pierom

Pazzi-em, stručnjakom za mletačko zlatarstvo, realizovalismo projekat, izložbu Zavjetni darovi sa pomorskom te-matikom u Kotorskoj Biskupiji, a zahvaljujući gospodinuTomislavu Brguljanu, predsjedniku Hrvatske bratovštineBokeljske mornarice 809. Rijeka, ova izložba je našlasvoje pravo mjesto u kulturno-istorijskom zdanju crkveUznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci.

Postavka obuhvata 411 zavjetnih pločica, koje su temat-ski vezane za brodove i Bogorodicu, iz crkava u Perastu,Dobroti, Prčanju i Stolivu. Centralno mjesto na izložbi za-uzima Antependijum iz crkve Rođenja Bogorodice sa Pr-čanja kojeg čine 173 zavjetne ploče. Srebrne pločice kojese mogu vidjeti na antependiju potiču gotovo u cjelini iz

baroknog perioda, a manji broj iz prve polovine XIX vi-jeka. Na ex-votu su iskazane emocije i poruke o životnimnevoljama pomoraca potisnutim u dubinama njihove duše,kao i u dubini mora. Autori ex-vota svojim porukama op-lemenjivali su svoj život i svoj odnos prema Bogu, svijetu ivremenu u kojemu su živjeli.

Srebrne ex-voto pločice čine jedinstvenu cjelinu i unikat-ne su u Evropi budući da se ni na jednom drugom mjestune nalazi tako veliki broj primjeraka ovakvog tipa izradereljefa u srebru kao u crkvama Boke Kotorske.

Boka Kotorska je imala rijetku sreću da je sačuvala svojeumjetničko nasljeđe koje je ostalo nedirnuto, što se uočavai na srebrnim ex-voto pločicama starije izrade koji su u os-talim dijelovima Evrope sasvim nestali. Najveća zbirka za-vjetnih pločica nalazi se u Svetištu Gospe od Škrpjela uPerastu, čijom je registracijom i katalogizacijom obuhva-ćeno preko 2.000 ex-vota.

Projektom-izložbom Zavjetni darovi s pomorskom temati-kom u Kotorskoj Biskupiji Pomorski muzej i Kotorska Bis-kupija željeli su pokazati samo dio neprocjenjivog kultur-nog blaga kroz dva segmenta na zavjetnim pločicama,brod i Bogorodicu, a sve u namjeri da pokažemo i dokaže-mo našu mediteransku povezanost i dobru saradnju dvamediteranska grada - Rijeke i Kotora.

U narednih osam dana želim da se Vaše oči odmore, aVaša duša oplemeni u susretu sa ovim dragocijenimpred-metima koji zauzimaju vidno mjesto u umjetničkomnasli-jeđu Boke i imaju visoki umjetnički domet.Napustili su svoja odredišta, crkve u Perastu, Dobroti,Prčanju i Stolivu, da bi od večeras bili predstavljenipublici grada Rijeke.

Riječ Mr MilevePejaković Vujošević

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

P rijepodne imao sam čast svama slaviti Boga u ovom

hramu Uznesenja Bogoro-dice Djevice Marije blizuKosog Tornja u Rijeci, u gra-du koji je u svojoj prošlostiimao različite svjetovne vla-sti, u gradu koji je danas pre-bogat svojom raznolikošćunacionalnih osjećaja, vjere ikulture. Došao sam iz Zalje-va svetaca, iz krajeva gdjesunce započinje obasjavatidan s istoka, s gorskih vrhovaLovćena odakle nam jezasjalo naše duhovno sunce - blažena Ozana, došao samiz Zaljeva svetaca gdje sunce zalazi u Herceg Novomodakle nam je dragi Bog podario sv. Leopolda BogdanaMandića, došao sam iz Zaljeva svetaca odakle je poznatimuljanski ribar, nesuđeni mornar, naš blaženi Gracija.

Došao sam dragi Bokelji da se danas radujem s vama i svašim prijateljima i da vam ovom izložbom srebrenih za-vjetnih darova Kotorske biskupije, pod nazivom ex-voto,uvećam nostalgiju prema Boki, da danas među vama bu-dem uz vašeg nadbiskupa mons. Ivana Devčića – biskup

vaše nostalgije. S ovom izložbom želimo vam dočaratibrojne srebrne zavjetne pločice s prikazima brodova u bi-jesnim olujama po raznim morima svijeta, želimo vam do-čarati zavjetne pločice iz riznica Perasta, Dobrote, Kotora,Mula, Prčanja i Stoliva koje predstavljaju ljude u molitvi,koji pokorno kleče pred Marijom, Nebeskom Majkom ipred Isusom Kristom svojim Spasiteljem.

Pomorski muzej u Kotoru i Kotorska biskupija žele vamdragi prijatelji ovom izložbom pokazati našu mediteranskui hrvatsku povezanost i žele vas potaknuti na očuvanjeljudske plemenitosti što su je znali živjeti stari Bokelji. Sovom izložbom želimo vas potaknuti na očuvanje vjerekoja nam je itekako potrebna za naš ljudski, nacionalni ivjerski identitet. S ovim riječima ovu izložbu želim učinitiotvorenom...

Ugodnu i radosnu večer želi vam biskup vaše nostalgije.

Riječ monsinjoraIlije Janjića

Nadbiskup Ivan Devčić (riječki) i kotorski biskup Ilija Janjićrazgledaju izložene zavjetne poločice uključene u

Antependij crkve Blažene Djevice Marije na Prčanju

Nobično bogatstvo srebrnih ex-voto pločica darovanimglavnim crkvama u Boki Kotorskoj potvrda su umjetničkogzanatstva tih krajeva koji su ekskluzivno pripadali katolič-kom svijetu.

Glavne zbirke ex-vota u Boki Kotorskoj su koncentrisaneu slijedećim mjestima:

Perast: Svetište Gospe od Škrpjela i Crkva Sv. AntonaPadovanskog; Dobrota: Crkva Sv. Mateja; Kotor: KatedralaSv. Tripuna i Crkva Gospe od Zdravlja; Muo: Crkva Sv.Kuzme i Damjana; Prčanj: Crkva Rođenja Bogorodice;Stoliv: Crkva Sv. Marije; Tivat: Ostrvo Gospe od Milosti.

Skoro svi zavjetni darovi su posvećeni Majci Božjoj kaozaštitnici pomoraca, u nadi da će ih samo ona spasiti odteških opasnosti prilikom plovidbe. Pod njenom nebes-kom zaštitom pomorci su uvijek nalazili i osmišljavalisvoj život i svoju plovidbu.

Najveći broj zavjetnih darova pokloni su kapetana, mor-nara, ribara, zanatlija i, u rijetkim slučajevima, darovi anon-imnih donatora. Brojne darove su prilagale obitelji pomora-ca, trgovaca i ljudi koji su bili u službi mletačke vojske.

Legende na darovima napisane su na latinskom jeziku ilina mletačkom dijalektu. Latinski jezik, kao liturgijski, ogra-ničen je na samo četiri početna slova rečenice koja glasi:Zavjet učinih, milost primih (V. F.G. A.) – Votum fecit gra-tiam accepit. Mletački dijalekt je obojen koloritom svakod-nevnog govora koji se govorio na čitavoj teritoriji Repub-

like. Iako nema natpisa na slavenskom jeziku ipak je ne-upitna činjenica da je na ovim prostorima živio slavenskinarod koji je govorio svojim jezikom. To potvrđuje i stilskaraznolikost natpisa na darovnim pločicama kao i kulturna,umjetnička i etnička osobenost i slojevitost u samom iska-zu kulta Bogorodice kao i u interferencijama idioma u za-pisima na slavenskom i romanskom. Slojevitost u izrazurezultirala je povijesnim prožimanjima i simbiozama raz-ličitih etničkih i lingvističkih slojeva koji su se na prostori-ma Boke Kotorske stoljećima susretali.

U nemogućnosti da izložimo čitavo blago koje čine sre-brni zavjetni darovi Kotorske biskupije, napravili smoizbor, prikladan za ovu prigodu. On predstavlja jednu sin-tezu izbora ovih specifičnih umjetničkih djela koja ćeprivući posjetitelja da i na ovaj način upoznaju zanimljivupovijest bokeljskog pomorstva. Izbor obuhvata djelaraspoređena na osam panela.

7

IZLOŽBEIZLOŽBE

Jedra Boke - februuar/2014.

Jedan od osam panela izloženih uCrkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije

O I Z L O Ž E N I M E K S P O N A T I M A

Foto

gra

fije

: http:/

/zupa-a

ssunta

-rijek

a.c

om

RIJEČKI FOTO-DNEVNIK: Vlč. Mario Gerić i Tomislav Brguljan govore na otvaranju izložbe (fotografije lijevo prvired); Tomislav Brguljan i mr Pejaković Vujošević razmjenjuju poklone; Svetu misu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije prijepodne na dan otvaranja izložbe držao je kotorski biskup mons. Ilija Janjić; Poslije Svete mise riječki odred je na trgu kod Kosogtornja odigrao Kolo Bokeljske mornarice (dolje lijevo); Dan prije otvaranja naše izložbe otvorena je izložba Kravata u BokelejaŽeljka Brguljana i Nikole Albanežea (fotografija dolje sredina prvi i drugi lijevo; Otvaranje ove izložbe pratili su i članovi naše

ekipe mr Mileva Pejaković Vujošević, Ilija Mlinarević, Jelena Karadžić i Slavko Dabinović (u dnu fotografije dolje desno)

8

S a ciljem da podstakne veću brigu o kulturnoj baštini ubudvanskoj Modernoj galeriji 20. februara održana jetribina o zaštiti kulturnog blaga Crne Gore. Tribinu,

čiji je medijator bio Dragan Mihović, organizovala jeLiberalna partija.

Na skupu je iznijet podatak da u samo u nekadašnjemCa-rigradu ima oko 1,5 miliona dokumenata koji se odno-se na Crnu Goru, da je mnogo dokumenata u Beču,Veneciji, u centrima bivše Jugoslavije. Pojedini učesnici sukonstatovala da je, s obzirom na našu nebrigu o kulturnojbaštini, možda i dobro da su ta dokumenta vani ali da jeipak ne-ophodno da se vrate u Crnu Goru, makar kaokopije. Re-čeno da Crna Gora ima savremeni sistem zaštitekulturnih dobara, da ima pravni okvir, institucije, kadrove isredstva, ali da sistemu fali kontrola i odgovornost. Zato jeukazano na neophodnost veće angažovanosti države nacjelokup-noj zaštiti kulturnih dobara.

Jedan od učesnika ove tribine bila je i direktorica kotorskogPomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević koja jeizložila kraći rad sa temom Valorizacija industrijskog na-sljeđa remontnog zavoda kroz muzejsku postavku u PortoMontenegru. U ovom broju našeg biletena taj rad prenosi-mo u cjelini.

Valorizacija industrijskog nasljeđa remontnogzavoda Arsenala kroz muzejsku postavku u

Porto Montenegru Kulturno istorijsko nasljeđe ima prvorazredni značaj kao

svjedok trajanja u vremenu i prostoru. Ono je nezamijen-ljiv dokaz identiteta i važan sadržaj obrazovnih, naučnih,kulturnih, turističkih programa i istovremeno inspiracija zanova dostignuća i spoznaje kulturnog miljea.

U centralnom dijelu Bokokotorskog zaliva nalazi se starigrad Tivat, prepoznatljiv po mornaričko tehničkom Re-montnom zavodu Sava Kovačević, odnosno Arsenalu, kojije otpočeo svoj radni vijek davne 1889. godine. Na pozivtadašnjeg predsjednika opštine Marka Filipova Krstovićasazvano je opštinsko vijeće koje je 24. marta 1889. godinedonijelo odluku da se Austrijskoj ratnoj mornarici ustupibesplatno zemljište za izgradnju Arsenala u kojemu su od-mah po izgradnji našli svoje zaposlenje 60 radnika, a prvi

inženjeri bili su iz Češke. Grad Tivat od tada bio je pre-poznatljiv po Arsenalu koji se obnavljao i proširivao, a od1953. godine nosi ime heroja Savo Kovačević, sve do2006. godine kada cijeli kompleks preuzima kompanijaAdriatic Marinas d.o.o.

Svojim projektom Porto Montenegro želio je da izgradinautičko naselje i eksluzivnu marinu za jahte kao i seg-ment kulturnog sadržaja, otvaranjem muzejske zbirkepomorskog nasljeđa, sa ciljem da ova zbirka dobijedimenziju muzeja industrijskog naslijeđa.

Zbirka pomorskog nasljeđa našla je svoje pravo mjesto ustaroj austrijskoj pilani koja datira sa početka prošlog vije-ka, na nekoliko stotina kvadratnih metara površine, a kojaje za potrebe zbirke posebno prilagođena i rekonstruisanasa ciljem da se dožive trenuci minulih vremena velikogprivrednog giganta Crne Gore, Arsenala u Tivtu.

Prostor stare pilane podjeljen je na dva dijela i u prizem-lju je postavka, a na prvom spratu je prostor gdje se mogupostavljati tematske izložbe, održavati književne večeri idruge kulturne manifestacije.

Na poziv kompanije Adriatic Marinas d.o.o Pomorskimuzej se prihvatio da napravi postavku pomenute zbirke.Autor idejnog riješenja postavke bila je Mileva PejakovićVujošević, a timu za rad na postavci pored ljudi iz pome-nute kompanije, bile su viši kustos Jelena Karadžić i višikonzervator Milica Vujović, takođe iz Pomorskog muzeja.

Postavku čini oko 200 artefakata koje na veoma inpozan-tan način pokazuju izgled radnog prostora, uslove rada,mašine iz različitih razvojnih perioda Arsenala, pomorskekarte, nacrte projekata, dokumenta. Svoje mjesto našle supožutjele fotografije koje pričaju priču o životu i vremenukada su radnici Arsenala radili i provodili vrijeme u timprostorima i samim tim približili generacijama koje dolaze,kako bi mogle vidjeti kako su bile vrijedne ruke njihovihočeva, majki, djedova.

Najbolji svjedok minulih vre-mena su predmeti iz austrij-skog perioda, mašina gaterKirchner-Leipzig, koji je 1893.dobio nagradu na svjetskoj iz-ložbi u Čikagu, kao i na svjet-skoj izložbi u Parizu 1900. go-dine, uz nju se nalazi mašinaza ispitivanje tvrdoće OttoWulp, zatim mašina za krivlje-nje lima Hot.

Neophodna je veća brigao kulturnoj baštini u

našoj državi

Jedra Boke - februar/2014.

SA TRIBINE O ZAŠTITI KULTURNOGBLAGA CRNE GORE U BUDVANSKOJ

MODERNOJ GALERIJI

Arsenal nekad i sad

Tribina u Budvi

Foto

: D

. Brd

ar

9

Vidno mjesto zauzimaju i rijetke alatke i aparati, kao štoje pila za drvo Kircher, aparat za mjerenje tvrdoće boje nasavijanje, komplet ključeva za montažu periskopa, bušilicaRino Bernardi, kao i ručni alat za obradu drveta.

Umijeće radnika Remontnog zavoda gledao se u izradimaketa podmornica koje su zajedno sa navigacionim imjernim instrumentima hronometrom, manometrom, žiro-kompasom, kompasom, brodskim dvogledom, brodskomštopericom napravili cjelinu kojom se približio istorijat plo-vnih objekata.

Osim modela brodova izloženi su i predmeti kao što sukalupi za izlivanje, stara presa za izlivanje lima, zatim pe-riskop sa podmornice, tokarska blanja, kao i aparat za mje-renje tvrdnoće, brodski topovi i sidra.

Osvjetljenje kao važan segment broda, u postavci ogledase kroz presjek starih predmeta, svjetionika Lanterna, Aldislampa, smjerna ploča i tajnoć lampa, kao i navigacionasvjetiljka, zatim komplet signalnih lampi uz brodske signal-ne zastavice i time se zaokružuje svjetlosna cjelina koja jeizlazila iz proizvodnih hala Arsenala.

Posebno interesantan predmet je podmornica P-821 He-roj, koja je postavljena ispred stare pilane, odnosno zbirkeIndustrijskog nasljeđa. Njenom rekonstrukcijom omoguće-no je razgledanje ovog značajnog plovnog objekta, kojipored autentičnog spoljnog i unutrašnjeg izgleda ima i svo-ju interesantnu priču. Naime, podmornica je duga 50,4m,široka 4,7m i visoka 9,75m. Podmornica Heroj ima ukupno726 plovidbenih dana, odnosno 910 ronjenja i prešla jeukupno 46.659 nautičkih milja što je ekvivalentan plovidbidva puta oko zamljine kugle.

Otvaranjem muzejske zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu,izložen je samo mali dio predmeta iz bogatog arsenalskogopusa sa uvjerenjem da će zbirka uskoro prerasti u muzejIndustrijskog naslijeđa zašto postoje svi uslovi, čime će seobogatiti kulturna mapa Crne Gore sa jedne strane, a sadruge, na najbolji način će se čuvati od zaborava jedno vri-jeme i način rada, kao svjedok trajanja jednog velikog indu-strijskog giganta, Arsenala.

Zahvaljući angažovanju Porto Montenegra omogućeno jeda zbirka i podmornica P-821 Heroj budu otvorene tokomcijele godine, a sve u cilju da svi oni koji su bili dio Arse-nala minulih 120 godina nijesu i neće biti zaboravljeni i daće ih ova muzejska zbirka u dogledno vrijeme i Muzej,kao i podmornica trajno podsjećati na vrijeme, njih samihkao i njihove potomke.

Sa druge strane turistička i kulturna ponuda grada Tivtaznatno je bogatija i sadržajnija, domaći i strani turisti upoz-naju se sa djelom pokretne kulturne baštine koju prati isto-rijski razvoj Arsenala od njegovog osnivanja do danas.

Jedra Boke - februar/2014.

Podmornica Heroj ispred Zbirke pomorskog nasljeđa Foto

: D

. Brd

ar

Foto

: D

. Brd

ar

Moderni jedrenjac i Sea Cloud II (Si klaud - Morski oblak)) pripada tipu jedrenjak bark. Sagrađen je

2001. godine u brodogradilištu Astilleros Gondan - Figueras /Castropol -Španija. Ima 3.849 BRT, dužina broda je 117 m, širina 16,15 m, gaz 5,6 m. U47 kabina prima maksimalno 96 putnika. Na velikoj fotografiji je Sea Cloud II

2. oktobra 2013. godine na prilazu Luci Kotor, a na manjoj - skica broda.

10 Jedra Boke - februar/2014

Iove godine u Kotoru i okolini odr-žane su tradicionalne zimske kar-

nevalske fešte sa zavšnom manifestaci-jom – defileom karnevalske povorkeglavnom kotorskom ulicom i suđenjemi spaljivanjem krivca za sve nedaćeKotorana u protekloj godini. Karneval-ska završnica odigrala se 23. februara,između 14 i 16 sati.

Iako vreme nije bilo potaman, karne-valska povorka, uz zastave karnevala,FECC-a, grada i države, krenula je oko14 sati sa Tabačine, preko rive do Ma-cea. Povorku su predvodili uz zastavekarnevala, grada i države, kapo karne-vala mr Jovan Martinović, ovogodišnjakraljica karnevala Iva Mirošević i prin-ceza karnevala Katja Fabian.

Po broju maskiranih grupa karnevals-ka povorka, ove godine je bila neštoskromnija nego ranije. U povorci sutradicionalno bile brojne male i velikemažoretke (Fešta, Alisa i Mala sirena),

uz gradske muzike iz Kotora i Đeno-vića, potom i mališani iz kotorskih vr-tića JPU Radost i štićenici Zavoda zagluve. Svoje kreacije, uz brojna ale-gorijska kola, predstavile su karneval-ske grupe Padela, Karampana, Art gru-pa Montenegro, Za dešpet, Meštar i fu-rešta, Šjore od mota, Feral, Diridonda,kao i Gimnazija Kotor.

Krnjo, krivac za sve loše u Kotoru u mi-nuloj godini nalazio se naravno na kra-ju povorke. Ove godine to je bio Obe-ćanko Lažović, optužen zbog toga štose ni nakon osam godina, kada je irskiinvestitor najavio gradnju novih hotelaFjord i URC Slavija, nije uradilo ništa.Krnju je suđeno na Macelu gdje je ispaljen. Posljednji pozdrav i sretan putna lomaču uputila mu je baba korizma.

Suđenje je vodio prežidente Slamnogsuda Komunitadi Kotorske prof. drPravdoljub Potkupljenović, zvani RojBin, tužbu je iznio javni tužilac mr

Narcis Zlica zvani Inkvizitor, a optuže-nog je zastupao branilac Antonio Drpi-para, zvani Šumplek.

Obraćajući se prisutnom puku Komu-nitadi Kotorske, fureštima i đornalistimaprežidente Slamnog suda je rekao:

Narode Kotora i Boke Kotorske i cijelenaše zemlje brdske i primorske, svi višto vazda u malo libro brontulate anaglas ne smijete ni riječi reći, vi štose u junačka prsa stalno udarate a kadprigusti prvi ste spremni utèći, vi - ma-škalconi, farabuti i berekini, galioti,uncuti, spadala i fakini, špicaškandali išotokucini - prčanjske Bope, dobrotskiŠotolumbrelini, peraške Polutice, mul-janske Gavice, a prije svih sinovi slav-ne pompe Karampane, kao i svi štoste arivàli sa strane, svi vi - pirati, gu-sari i reketeri, podrepaši, mafijaši i di-leri, bilo da nosite gaće ili ste u vešti,vazda ste dobrodošli na našoj ludojfešti! Budite nam vazda zdravo, i neka

PUČKA TRADICIJAZimski karneval Zimski karneval 20142014DEFILE, SPALJIVANJE OBEĆANKA LAŽOVIĆA, FEŠTA

Sve

foto

gra

fije

: R

adio

Dux

Grupa Za dešpet - 1. nagrada Grupa Feral - 2. nagrada Grupa Meštar i furešta - 3. nagrada

Kapo karnevala Karnevalska povorka Obećanko Lažović - Krnjo

vam vazda stojì pravo! Nos, Comuni-tatis Cathari iudices iurati ad sonumcampane solito more congregati, dakle,mi Slamni sud kotòrske komunitadi, štosvoju časnu dužnost vjekovima radi,počećemo danàs značajnu raspravu darasvijetlimo jednu nemilu pojavu što jepočela prije godina dosta, ali tajna zasve nas još uvijek osta.

Sudiće se ko i vazda Krnevalu jed-nom, škicanom, ofùcanom i bijednomšto je prosìpao velika obećanja i pre-vàrio sva naša nadanja! Ime mu je ču-dno - Obećanko neki, a prezime - La-žović bjelo-svjetski! Nego da sa ovòmpričom ne dužim - svojim ću preroga-tivima da se poslužim predàću stvar uruke javnog tužìoca da optùži ovògamrskog posjetìoca.

Potom je nastupio tužilac:

Bivši drugovi i drugarice, a sada gos-pođe i gospodo, mala šako jada, op-tùžba ove godine ima samo tačku jed-nu, ma zatò odvratnu i žaljenja vrijed-nu! Nemòjte misliti da sam pao sMarsa – prije osam godina počela je tafarsa! Naša Opština dična je tenderraspisala i za sitne pare jedìni velikihotel dala! Ma njena greška nije bilamala, jer se ničim nije osiguràla kosvako pametni, bez ikakve dileme – dase obnova mora završit na vrijeme! Išto sad imamo, kukala nam majka –neki novi hotèl postào je bajka! mjestoda ga držè još neko vrijeme, da gamalo srede, uljude, opreme – novivlasnici su ga – na sramotu svima, pre-pustili na grabus lešinarima što su garaskubli i očerupàli, da bi ga huliganisasvim dovršili! A oduvijek je ranijebilo jedno sveto i striktno pravilo – dase obnova mora u roku završìti inàčeće se penali morati platiti i cijeli obje-kat natrag povratiti. I od svega ništasvih ovìh godina, nije ni probala tanaša Opština da po zvaničnom pro-tokolu raspali konačno šakom po sto-lu, da uzme zakon u svoje ruke i naj-zad prekine ovè naše muke. O nesret-nom URC-u ne zna se ništa, njega su

srušili bez po muke ali poslije svihovìh godìšta svako od njega pere ruke,jedìno se neko dobro dosjetio i odprostora parking napravio! A za sve jekriva dižgracija ovà, najgora prikaza izkošmarnih snova, što nam je došla izzemlje daleke i šarene laže ispričalaneke kako bi svima zamazala oči iučinjèla da pritisak skoči, i prosipalaprazna obećanja što postadoše ludomradovanja. A onda kad se narugao svi-ma nestào je nečujno poput dima, zanjim je praznina velika ostàla, a odobećanja niti nada mala! Zatò ću svo-ju tužbu da osnažim i za ovoga lažovasmrtnu kaznu tražim!

Tada se ponovo oglasio prežidenteSlamnog suda:

Daklem, čuli smo teške optùžbe ali uduhu naše časne službe mora se pošto-vati onà maksima stara – neka sad Ad-vokat na tužbu odgovara!

I riječ Advokata:

Slamni sude i poštèni kotorski puče,ove optùžbe nijesu od jučè! Zapravoste od prvoga momènta počeli optuži-vati mojega klijenta! A on nije kriv štoje nastàla kriza što ste ostàli bez love ideviza, što ga je zadesila najveća sra-mota i što je firma propàla zbog ban-krota, a on doživio što nikad nije sniojer je jado u karaklak zaglavio! Ja višenijedne neću prozborìt jer znam daćete ga svakako osuditi, pa ću pročitatinjegovu zadnju volju što će ga uvalìt uveću nevòlju:

T E S T A M E N A T

Ja, Obećanko, pri čistoj svijesti i pa-meti, (a Lažović, to su mi pridìgli), os-tàvjam vam oporuku ovù, za neku ta-mo generaciju novu, kojà će sa bis-trìjom pameću za nove naraštaje prib-aviti sreću. Ovàkvi k'o ja, nijesu izumovdàšnji, takvih ima i nikad nijesu pre-đàšnji, a obećanja puku ponajviše godei njih bar ima k'o s jeseni vodè. Pos-ebno se množe pred izbore neke, i slu-že da vade neke stare fleke. Fjorda što

se tiče, tu tajne nema, zamijenio Slavi-ju, otùd ta dilema, pa će neki novi zab-listat u sjaju i zajedno s parkom zado-voljit raju. U dnu rajske Boke biće namna diku k'o da vidim već sad tu pre-dìvnu sliku. Hotèl velelepni, kao feniksptica iznići će ponosno naša mezimì-ca! A umjesto URC-a, promašaja jed-nog i sadàšnjeg parkinga neviđeno bi-jednog, doći će hotèl, uz Banj naš sve-ti, projektovan, valjda, uz više pameti.Za užitak svima, ko što nekad bješe:Mladima za provode, stari da se tješe.Druga obećanja drugi su vam dali, nekse oni vade, kako budu znali.

Ostavljam zatò u amanet svima dačuvate blago koje Kotor ima; Da ga neraznèsu repàti i kusi da se ne pobùneod predaka dusi. Sa mnom što bude, apo vašoj volji, doživjet ću valjda nekiživot bolji!

Na kraju je presudu izrekao preži-dente Slamnog suda:

Čuli ste ovè grdne lagarije kojima seskrivaju brojne šporkarije i opravdavajusramne lagarije! Ma ovàj Slamni sudnije od jučè, on zna dobro što se utìhošapuće, i zatò on presudu jedinu donò-si kojom se glas puka kotorskog pronò-si a svako poštèn i častan ponòsi:

Neka se ovà spodoba spali na lomačida naš grad ne sramoti i više ne tlači!Presuda se ima izvršìti ovòga trena jerće svaka nada biti izgubljena ako prav-da nije sasvim zadovoljena!

Potom je kapo karnevala zapalio Kr-nja a fešta je nastavljna na Trgu odoružja uz koncert benda Slatka Tajna izMetkovća i dodjelu pehara za najboljekarnevalske grupe.

Organizator svečanosti bio je JU Kul-turni centar Nikola Đurković, suorgani-zator Turistička organizacija Kotor, apokrovitelj je Opština Kotor.

Iz štampe su izašli i humoristično-sati-rični listovi Karampana i Ćakulona.

11Jedra Boke - februar/2014.

Prežidente suda Pravdoljub Potkupljeno-vić (u sredini), tužilac Narcis Zlica (de-sno) i branilac Antonio Drpipara (lijevo)

Kapo karnevala spaljuje Krnja

NAGRADEPrvo mjesto karnevala, pehar, pre-lazni pehar i novčanu nagradu od500 eura, osvojila je karnevalska

grupa Za dešpet sa maskomKotorske dame. Drugo mjesto, uzpehar i novčanu nagradu od 300eura, dobila karnevalska grupa

Feral za masku Pinjate. Pehar za3. mjesto i novčanu nagradu od200 eura dodila je karnevalskagrupa Meštar i furešta za masku

Veseli klovnovi. Specijalnu nagra-du žirija u iznosu od 150 euradobila je Gimnazija Kotor za

masku Škovacini.

Foto

gra

fije

: R

adio

Dux

77 GODINA OD OSNIVANJA - Muzej grada Perasta, kogaje utemeljilo Opštinsko vijeće 28. ferbuara 1937. g. pravećimuzejsku zbirku donacijama peraških porodica, ovog 28. fe-bruara je proslavio 77 godina postojanja. Prigodnim umjetni-čkim programom istovremeno je obilježen dan rođenja našegnajvećeg baroknog slikara Peraštanina Tripa Kokolje.

Za ove godišnjice u Muzeju je postavljena izložba Ženskaoglavlja, koju je osmislila etnološkinja Danijela Đukić. Izlož-bu čine ženske kape, marame, jasmačići, opleti, faculeti, ve-lovi i druga oglavlja karakteristična za žene na našem pri-morju. Izloženi predmeti stigli su iz kotorskog, ulcinjskog ibarskog muzeja, Spomen doma u Reževićima i tivatskogCentra za kulturu, ali i privatnih zbirki među kojima je naj-značajnija ona Dobroćanina Zorana Radimira.

Opremanje, ukrašavanje glave, češljanje i šišanje kose, po-krivanje raznim kapama, kapicama, maramama i jašmacimanerazdvojan su dio tradicionalnog odijevanja. Svako oglavljegovorilo je o etničkoj i regionalnoj, najčešće i o lokalnoj pri-padnosti, o starosti i bračnom stanju te imovnom stanju nosi-telja odnosno njegove porodice. Posebno su ženska oglavljapokazivala svaku promjenu u ženinom životu od najranijedobi do starosti.

MUZEJ GRADA PERASTA

Stari bokeljski jedrenjaci

Rječnik GLAVNE DIMENZIJE BRODA: dužina (L), širina (B), visina(H) i gaz (T). (Engleski se visina označava sa D, a gaz sa

d.) Razlikuje se više dužina: dužina preko svega ilinajveća dužina-Loa (lenght overall) - mjeri se između dvapravca, okomita na VL, kroz krajnje tačke broda (kosnik,

krmilo). Ta se dužina uzima u obzir u lukama, prijevodni-cama, prolazima i dokovima s ograničenim dimenzijama.Dužina na konstruktivnoj vodenoj liniji - LKVL - mjeri seizmeđu dviju okomica koje se postavljaju kroz krajnjetačke konstrukcione vodene linije. Ta dužina je mjero-

davna pri proračunu brodske pretege (prodor vode iproračun nepotopljivosti) te kod proračuna otpora broda.Dužina između okomica -Lpp - mjeri se izmedu okomica(perpendikulara). Ta dužina upotrebljava se za računanjeistisnine i za određivanje dimenzija pojedinih dijelova

broda prema propisima klasifikacionih društava.

Pomorstvo

Brigantin Serpente; zapovijednik kap. Marko Janković;vlasnik Anton Božov Radimir; autor slike C. Harengh, 1789. godina

Poslije otvaranja izložbe u salonu Muzeja uslijedio jekoncert – nastupile su solo-pjevačice Milica Lalošević,Milica Zdravković i Aleksandra Dobriša i kao korepetitorDejan Krivokapić izvodeći djela Verdija, Satija, Biničkog,Gotovca, Konjovića, Baha i drugih kompozitora.

Umjetnički program povodom 77 godina Muzeja gradaPerasta posvećen je nedavno preminuloj prof. dr Mariji Ra-dulović, članici muzejskih savjeta i prijatelju institucije.