2

ZAJEDNIKI MEMORANDUM O SOCIJALNOM UKLJUIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE

1. GOSPODARSTVO I TRITE RADA................................................................................. 4

1.1. OPA GOSPODARSKA KRETANJA ...................................................................................... 4 1.2. TRITE RADA.................................................................................................................... 5 1.3. IZDACI ZA SOCIJALNU ZATITU ........................................................................................ 8

2. DEMOGRAFSKA I SOCIJALNA SITUACIJA................................................................... 8

2.1. KARAKTERISTIKE STANOVNITVA ................................................................................... 8 2.2. ZDRAVLJE ........................................................................................................................ 11 2.3. OBRAZOVANJE ................................................................................................................. 12 2.4. STANOVANJE .................................................................................................................... 13 2.5. SIROMATVO I DOHODOVNE NEJEDNAKOSTI................................................................. 15 2.6. ULOGA SOCIJALNE ZATITE U PREVENCIJI I UBLAAVANJU SIROMATVA ................. 17 2.7. USLUGE U SOCIJALNOJ SKRBI ......................................................................................... 18 2.8. VIESTRUKO DEPRIVIRANA GEOGRAFSKA PODRUJA .................................................. 18 2.9. PRIJEVOZ.......................................................................................................................... 18 2.10. RANJIVE SKUPINE .......................................................................................................... 19

3. KLJUNI IZAZOVI.............................................................................................................. 20

3.1. RAZVOJ INKLUZIVNOG TRITA RADA I PROMICANJE ZAPOLJAVANJA KAO PRAVA I MOGUNOSTI ZA SVE GRAANE............................................................................................. 20 3.2. SVLADAVANJE OBRAZOVNIH NEDOSTATAKA ................................................................ 20 3.3. JEDNAKI PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA ............................................................. 21 3.4. PRIMJEREN STAMBENI SMJETAJ ZA SVE....................................................................... 21 3.5. DOSTUPNE I PRIMJERENE SOCIJALNE USLUGE .............................................................. 21 3.6. ZAJAMITI SVIMA MINIMUM SREDSTAVA ZA IVOT PUTEM RADA I/ILI SUSTAVA SOCIJALNE ZATITE................................................................................................................ 21 3.7. URAVNOTEENI REGIONALNI RAZVOJ I REVITALIZACIJA VIESTRUKO DEPRIVIRANIH PODRUJA ............................................................................................................................... 22

4. PRIJEDLOZI MJERA .......................................................................................................... 22

4.1. POSPJEIVANJE SUDJELOVANJA U SVIJETU RADA ......................................................... 22 4.2. PRISTUP SOCIJALNIM USLUGAMA I NAKNADAMA SOCIJALNE ZATITE ....................... 27

4.2.2. Davanja djeci i obiteljima te skrb o djeci ................................................................. 29 4.3. SPRJEAVANJE RIZIKA ISKLJUENOSTI......................................................................... 37 4.4. POMO NAJRANJIVIJIM SKUPINAMA .............................................................................. 40 4.5. DEPRIVIRANA PODRUJA I REGIONALNE RAZLIKE ....................................................... 47 4.6. MOBILIZIRANJE SVIH RELEVANTNIH DIONIKA I RESURSA............................................ 49

5. PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI MEU SPOLOVIMA U BORBI PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI ............................................................... 52

6. STATISTIKO PRAENJE SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI ........ 53

7. PROJEKTI SOCIJALNOG UKLJUIVANJA FINANCIRANI KROZ PREDPRISTUPNE FONDOVE ............................................................................................... 55

8. ZAKLJUCI .......................................................................................................................... 57

3

PRILOZI ..................................................................................................................................................62

Popis skraenica APK Anketa o potronji kuanstava APTR Aktivna politika trita rada ARS Anketa radne snage BDP Bruto domai proizvod CARDS Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization (Pomo

zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju) CEB Council of Europe Development Bank (Razvojna banka Vijea Europe) DZS Dravni zavod za statistiku EIB European Investment Bank (Europska investicijska banka) EK Europska komisija EMU Ekonomska i monetarna unija ESF Europski socijalni fond EU Europska unija EU-10 Nove zemlje lanice koje su se prikljuile Europskoj uniji u svibnju 2004. EU-15 15 starih zemalja lanica Europske unije (prije proirenja 1. svibnja 2004.) EU-25 25 zemalja lanica Europske unije (nakon proirenja 1. svibnja 2004.) Eurostat Europski ured za statistiku EU-SILC EU Survey on Income and Living Conditions (Istraivanje EU o dohotku i ivotnim

uvjetima) GPPZ Godinji plan poticanja zapoljavanja HZZ Hrvatsko zavod za zapoljavanje ICT Information and Communication Technologies (Informatika i komunikacijska

tehnologija) ILO International Labour Organisation (Meunarodna organizacija rada) IPA Instrument for Pre-accession (Predpristupna pomo) IRO Interno raseljene osobe MMF Meunarodni monetarni fond NAPZ Nacionalni akcijski plan zapoljavanja NVO Nevladine organizacije OMC Open Method of Coordination (Model otvorene koordinacije) OESS Organizacija za europsku sigurnost i suradnju PHARE Poland and Hungary: Assistance for Restructuring their Economies (Poljska i Maarska:

Pomo za rastrukturiranje njihovih gospodarstava) POS Program drutveno poticane stanogradnje PPS Purchasing Parity Standard (Paritet kupovne snage) PZZ Primarna zdravstvena zatita SIE Srednja i istona Europa SME Small and Medium Enterprises (Male i srednje tvrtke) UNDP United Nations Development Programme (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) WB World Bank (Svjetska banka)

4

1. GOSPODARSTVO I TRITE RADA 1.1. Opa gospodarska kretanja U 1990-im godinama, poglavito zbog rata, dogodio se dramatini pad bruto domaeg proizvoda i industrijske proizvodnje. Ukupni BDP u 1999. godini iznosio je oko 78% BDP iz 1989. godine. O drastinom padu ivotnoga standarda svjedoi i BDP po stanovniku, koji je 1993. godine iznosio manje od 1.950 eura. Stopa gospodarskog rasta u 2002. godini iznosila je 5,6%. Ta stopa ukazuje na blagi oporavak gospodarskog rasta u odnosu na prethodno razdoblje. Tijekom 2003. do 2005. godine gospodarski rast ponovo usporava (tablica 1). Tijekom posljednjih nekoliko godina rast se uglavnom temeljio na domaoj potranji. U 2005. godini BDP po stanovniku (izraeno u PPS) iznosio je 47% BDP po stanovniku za zemlje EU-25 (slino kao u Poljskoj, baltikim zemljama i Slovakoj, a vie od Bugarske, Rumunjske i Turske).1 U razdoblju 2006.-2008. godine, oekuje se poveanje BDP-a oko 4,5-4,6% godinje.2 Stalni snani porast kredita i poveanja povjerenja potroaa, povrat umirovljenikog duga, kao i porast plaa i socijalnih transfera uvjetovat e poveanje privatne potronje za 4% u 2006. i 4,4% u 2007. Prema procjeni Europske komisije (EK)3, prosjena javna potronja poveat e se za 2,5% u 2006. i 2,7% u 2007., u usporedbi s 0,8% u 2005. U 2005. stopa promjene razine opih cijena, mjereno rastom osnovnog indeksa inflacije, iznosila je 3,3%. U usporedbi s ostalim zemljama srednje i istone Europe (SIE) Hrvatska spada meu zemlje s najniom stopom inflacije. Godinja inflacija u euro-zoni4 i EU-25 bila je 2,2%. U zemljama SIE vie stope inflacije bile su u Slovakoj Republici (4,3%) i Maarskoj (3,2%), dok su nie stope bile u Poljskoj i Sloveniji (1,2%). U zemljama EU-15 najnie godinje stope inflacije bile su u Finskoj (1,2%), vedskoj (1,4%) i Njemakoj (2.0%)5. Bruto inozemni dug u posljednje vrijeme nastavlja se poveavati, iako je njegov rast usporen. Ukupni vanjski dug do kraja 2005. iznosio je 25,5 milijardi (otprilike 82,5% BDP). Industrijska proizvodnja je nakon godinjih stopa rasta od 6% i 5,4% u 2001. i 2002. godini zabiljeila usporavanje u 2003. godini (stopa rasta 4,1%), koje se nastavilo u 2004. godini (stopa rasta 3,7%). Trend je preokrenut u 2005. (rast od 5,1%). U turizmu je nakon izuzetno visokog poveanja broja noenja u 2000. i 2001. godini u kasnijim godinama zabiljeen mnogo manji, ali ipak znaajan porast od oko 3-4%. Rast je ponovno bio vrlo snaan u 2005., kada se broj noenja poveao za 7,6%. Priblino slian trend kretanja zabiljeio je promet u trgovini na malo, koji je nakon visokih stopa porasta u razdoblju 2000.-2002. godine, zadrao u potonjem razdoblju godinju razinu porasta od oko 3%. Graevinska aktivnost biljeila je znaajnije usporavanje tijekom cijele 2004. i 2005. godine. Razlog usporavanju graevinske aktivnosti prvenstveno treba traiti u smanjenim ulaganjima u gradnju cestovne infrastrukture.

1 Ovdje nije ukljueno neslubeno (sivo) gospodarstvo koje je prema istraivanjima i procjenama Instituta za javne financije, Zagreb i Ekonomskog Instituta, Zagreb u rasponu od 10-15% BDP-a. 2 European Commission, Autumn 2006 Economic Forecast. 3 European Commission, Autumn 2006 Economic Forecast. 4 Euro zona obuhvaa: Belgiju, Njemaku, Grku, panjolsku, Francusku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Austriju, Portugal i Finsku. 5 Prices, Statistics in focus, Table II, Harmonized Indices of Consumer Prices, Rates of Change. Economy and Finance 24/2006, autorica Christine Wirtz, Eurostat and European Communities, dostupno na http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-NJ-06-024/EN/KS-NJ-06-024-EN.PDF

5

Prema jedinim raspoloivim podacima za 2002. godinu BDP po glavi stanovnika u najbogatijoj upaniji, Gradu Zagrebu (71.111 kuna ili 9.597 eura) bio je tri puta vei nego u najsiromanijoj upaniji, Vukovarsko-srijemskoj (23.400 kuna ili 3.158 eura). U Hrvatskoj su plae u prosjeku relativno visoke, vie nego u praktiki svim drugim tranzicijskim gospodarstvima Srednje i Istone Europe.6 Godine 2000. u Hrvatskoj je radnik u proizvodnji primao u prosjeku blizu 465 eura, to je za 50 do 100% vie nego u najbliim konkurentima Hrvatske, kao to su eka Republika (315 eura), Maarska (290 eura) ili Slovaka (240 eura), a gotovo pet puta vie nego u Bugarskoj ili Rumunjskoj (100 eura). Takvu relativnu poziciju Hrvatska je zadrala sve do danas, unato voenju politike ograniavanja trokova rada u proteklih nekoliko godina. Prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom krajem 2004. godine iznosila je oko 600 eura. Ukupni trokovi rada (nadnice, plae i doprinosi za socijalno osiguranje) u Hrvatskoj bili su u 2004. godini oko 935 eura, to je nie od iznosa u EU-15 (2.767 eura) i Sloveniji (1.298 eura), ali mnogo vie od iznosa u Slovakoj Republici (536 eura), Maarskoj (551 eura), Srbiji i Crnoj Gori (330 eura), Bugarskoj (276 eura) i Rumunjskoj (204 eura). ene u Hrvatskoj prosjeno zarauju priblino 11% manje od mukaraca. Na niim platnim razinama razlika izmeu nadnice ene i mukarca iznosi otprilike 10%, a na najviim razinama ta je razlika 20%. Navedena je razlika posljedica izravne diskriminacije ali i segregacije ena u slabije plaenim zanimanjima. 1.2. Trite rada U Republici Hrvatskoj postoje dva izvora statistikih pokazatelja o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Prvo, to su podaci o evidentiranoj nezaposlenosti koje obrauje Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ). Drugi pokazatelji su iz Ankete radne snage (ARS) koju od 1996. godine provodi Dravni zavod za statistiku (DZS), a ija je metodologija usklaena s pravilima i uputama Meunarodne organizacije rada (ILO) te Europskog ureda za statistiku (Eurostat), ime se osigurava metodoloka usporedivost s istraivanjima u zemljama Europske Unije. Tablica 2 pokazuje kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina prema administrativnim podacima. Znaajno oivljavanje gospodarske aktivnosti krajem 1990-ih i poetkom 2000-ih nije praeno poveanim i brim zapoljavanjem, ali je ipak zabiljeeno neznatno smanjivanje broja nezaposlenih. Prema ARS, relativno niska ukupna stopa aktivnosti od 53,4% u 2002. blago se poveala na 54,8% u 2005. (tablica 3). Hrvatska ima razmjerno visoku stopu aktivnosti mukaraca (60,9%), to je oko 10% nie u usporedbi sa 71,3% u EU-25, ali vrlo nisku stopu aktivnosti stanovnitva u dobi od 55-64 godine (31,5% u usporedbi s 42,5% u EU-25) i mladih osoba (15-24). Stope zaposlenosti u 2005. godini bile su puno vie za mukarce (60,9%) nego za ene (49,2%). U 2006. godini predvia se da e zaposlenost porasti za 1,5%, u 2007. godini za 1,8% i u 2008. za 0,8%, dok bi se stopa nezaposlenosti trebala stalno smanjivati i dosei 10,7% u 2008. (2006. 11,5%, 2007. 10,9%)7.

6 Rutkowski, J. (2003.) Analiza i prijedlozi poboljanja trita rada u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa, 27 (4): 495-513. 7 European Commission, Autumn 2006 Economic Forecast.

6

Prema strukturi zaposlenih prema djelatnostima (tablica 4) Hrvatska ima vii udio zaposlenih u poljoprivrednim djelatnostima i industriji (u 2004. godini 16,5% i 29,9%) u usporedbi s EU-25 (2004. godine 5,0% i 24.9%), te nii udio zaposlenih u uslunim djelatnostima (u 2004. godini 53,7% u usporedbi sa 70,1% u EU-25). Nakon desetljea trenda smanjivanja broja zaposlenih, kretanja su preokrenuta u 2001. godini i zaposlenost se poela poveavati. Nakon usporavanja porasta evidentirane nezaposlenosti, smanjivanje broja nezaposlenih uslijedilo je od oujka 2003. godine, u poetku slabije, a kasnije i po veim stopama smanjivanja. Smanjenje u ukupnom broju nezaposlenih registriranih u HZZ iznosilo je 6% u 2004. i 0,4% u 2005. Pod utjecajem smanjenog broja nezaposlenih i poveanog broja zaposlenih, stopa administrativne nezaposlenosti neznatno se smanjila s 18,0% u 2004. na 17,9% u 2005. Prema podacima ARS stopa nezaposlenosti iznosila je 14,1% u 2003. i 13,6% u 2004. (tablica 3). Prema kriteriju registrirane nezaposlenosti, Hrvatska je sa stopom koja je krajem 2005. godine iznosila gotovo 18% bila pri vrhu zemalja srednje i istone Europe. Meutim, prema stopi anketne nezaposlenosti koja ne odraava specifinosti nacionalnih sustava8, pa je stoga mnogo bolja osnova za usporedbu Hrvatska nije odskakala od drugih zemalja iz te skupine. Tijekom 2005. godine prosjena anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila je 12,7% (DZS), dok je 7,8% bila u EU-15 te 8,6% u EU-25. Od novih zemalja lanica EU najveu stopu nezaposlenosti ima Poljska (17,0%), koju slijedi Slovaka Republika (15,5%). Najnie stope nezaposlenosti zabiljeene su u Sloveniji (6,7%) i Maarskoj (7,4%)9. Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica nedostatka strukturnih promjena gospodarstva. Unitenje radnih mjesta u kontekstu likvidacija i steaja velikog broja poduzea, nije bilo praeno otvaranjem dostatnog broja novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Relativno visoke realne nadnice i plae, institucionalna nefleksibilnost te opa neusklaenost ponude i potranje rada ine se najveim preprekama za dinaminije djelovanje trita rada. I premda se broj nezaposlenih tijekom posljednjih godina smanjio, ene su u ovoj kategoriji i dalje najbrojnije, i taj se broj stalno poveava. Prema dobi znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba od 15-24 godine, uglavnom se zadrava broj nezaposlenih osoba srednje dobi (od 30-40 godina), dok se prilino naglo poveava broj nezaposlenih osoba starijih od 50 godina (tablica 5). Slijedom toga i zbog smanjenja ukupnog broja nezaposlenih poveao se udio starijih osoba u ukupnoj nezaposlenosti na neto vie od jedne petine. Iako se apsolutno smanjio broj nezaposlenih mladih prema administrativnom izvoru, njihov je poloaj u svijetu rada jo uvijek jako nepovoljan. Stanje je pogotovo nezadovoljavajue ima li se na umu da je u Hrvatskoj dvostruko vea stopa nezaposlenosti mladih (33,4% u 2004. i 32,6% u 2005.) u odnosu na prosjek EU-15

8 Specifinosti nacionalnih sustava za evidenciju nezaposlenih ponajprije se odnose na poticaje za registriranje u obliku prava to ih nezaposlene osobe ostvaruju te obveza koje registrirane osobe moraju ispunjavati. 9 Harmonised unemployment - Total - Rate SA, dostupno na http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=EUROIND_LM&root=EUROIND_LM/euro_lm/lm_un/lm010rt

7

(16,6%) i EU-25 (18,7%) za 2004. godinu.10 Ipak, udio nezaposlenih mladih u dobi od 15-24 godine u ukupnoj populaciji ove dobne skupine smanjio se s 13,2% u 2004. i 12,3% u 2005. na 9,6% u drugom tromjesjeju 2006. godine. Uz viu stopu ukupne nezaposlenosti od prosjeka promatranih zemalja, Hrvatska je imala i neto viu razinu dugotrajne nezaposlenosti (tablice 3 i 6). Relativno visoka razina dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj bila je posljedica manjih tokova radnika, odnosno manjeg broja novozaposlenih, ali i neto manjeg broja zaposlenih koji su naputali radna mjesta. Dugotrajnom nezaposlenou pogotovo su pogoene ene, tako da je u 2005. godini nezaposleno dulje od 2 godine bilo gotovo 43,5% nezaposlenih ena i 39,4% mukaraca (tablica 6). Odreene skupine kao to su osobe koje skrbe o drugima i autsajderi na tritu rada (osobe s invaliditetom, mlade osobe bez radnog iskustva ili starije osobe) ee bivaju iskljuene s trita rada. Pripadnici romske zajednice suoavaju se s razliitim preprekama prilikom zapoljavanja. Najnovije izvjee UNDP-a11 pokazuje da se srpska manjina na nekim podrujima takoer suoava s tekoama prilikom traenja zaposlenja. U tablici 7 prikazana je struktura zaposlenih i nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u 2005. godini. Premda je u ukupnoj nezaposlenosti najvei udio osoba na razini srednjeg strunog obrazovanja, ipak najvee tekoe kod zapoljavanja imaju osobe nie razine obrazovanja. Veina osoba u radnoj dobi koje nisu zaposlene imaju ili vrlo nisku obrazovnu razinu (nezavrenu osnovnu kolu ili samo osnovnu kolu) ili raspolau vrlo uskim steenim znanjima i sposobnostima strukovnog obrazovanja. Hrvatski Nacionalni akcijski plan zapoljavanja 2004.-2005. posveuje odreenu pozornost zamkama nezaposlenosti i siromatva. Da bi se rad isplatio, nekoliko je upnija provelo financijske poticaje kojima se pospjeuju mogunosti zapoljavanja za marginalne skupine na tritu rada12. Tim se mjerama poveava dohodak od rada i pospjeuju poticaji za rad osobama koje ostvaruju samo dohodak iz transfera. Ukupni porezni klin na rad u 1995. godini iznosio je 48% ukupnih trokova rada, to je izuzetno visoko ak i prema vrijednostima starih zemalja-lanica EU i tranzicijskih zemalja. Do 2001. godine porezni klin je smanjen na 41% i nastavio se i kasnije smanjivati. Dosljedna politika u Hrvatskoj sniavanja ostalih trokova osim plaa u duem razdoblju uvjetovala je smanjenje poreznog klina na oko 39% u 2005. U Hrvatskoj od poetka 1996. godine ne postoji minimalna plaa, ali postoji najnia plaa (najnia cijena koja se treba platiti za rad u punom radnom vremenu i slui kao osnovica za plaanje doprinosa za socijalno osiguranje). Ona se odreuje odlukom Vlade na poetku godine i iznosi oko 280 eura.

10 European Commission, 2006, Employment in Europe, dostupno na http://ec.europa.eu/employment_social/employment_analysis/employ_2005_en.htm 11 Izvjee o drutvenom razvoju Hrvatska 2006: Neumreeni: Lica socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj, http://www.undp.hr/upload/file/130/65078/FILENAME/WEB_engleska_verzija.pdf 12 Institut za javne financije iz Zagreba provodi Projekt o isplativosti rada u Hrvatskoj (kojeg je naruilo Ministarstvo financija). Projekt bi trebao biti ostvaren u prvoj polovici 2007. godine i bit e predloene mjere za ublaavanje zamki nezaposlenosti i siromatva.

8

U Hrvatskoj postoje velike regionalne razlike u pogledu zaposlenosti i nezaposlenosti (tablica 8). Zagreb prua mnoge mogunosti zapoljavanja. U Istri su prilike za zapoljavanje i razvoj povezane s turistikim sektorom, mediteranskom poljoprivredom, ribarstvom i vrsto utemeljenom poduzetnikom kulturom. Sredinja Dalmacija jo je uvijek pod utjecajem posljedica rata. Oslabljeni su proizvodni kapaciteti, ali se oekuje oporavak nakon poboljanja cestovne infrastrukture i oivljavanja turizma. Slabo naseljeni otoci ekonomski su slabi i potpomognuti iz dravnih izvora. U junome dijelu regije gospodarstvo se oporavlja i turizam se pojaava. Iako se trite rada razlikuje po pojedinim regijama i upanijama, openito je puno loije u ruralnim nego u urbanim podrujima. Najvea stopa nezaposlenosti zabiljeena je u Vukovarsko-srijemskoj i Sisako-moslavakoj upaniji, a najmanja u Istarskoj upaniji i Gradu Zagrebu. 1.3. Izdaci za socijalnu zatitu U 2003. i 2004. godini trokovi socijalne zatite inili su oko 23,5% BDP (tablica 9), to je 4,5 postotnih bodova manje od prosjeka zemalja EU-25 (28% BDP u 2003.). Spomenuti trokovi ukljuuju izdatke za branitelje (oko 1,5% BDP) te naknade namijenjene izbjeglicama i prognanicima.Oit je trend smanjivanja socijalnih trokova od 2001. godine (udio izdataka za socijalnu zatitu u BDP smanjen je u 2004. za vie od 3 postotna boda u usporedbi s 2001. godinom). Ovakav trend posljedica je smanjenih izdataka za mirovine i breg rasta BDP. Pad mirovinskih trokova rezultat je zakanjelog usklaivanja mirovina s rastom plaa i trokova ivota te niih mirovina ostvarenih nakon 1999. godine. Unato tome, Hrvatska ima vee izdatke socijalne zatite od zemalja EU-10 (uz iznimku Slovenije)13 i od zemalja jugoistone Europe (u 2003. socijalni izdaci u Bugarskoj i Rumunjskoj iznosili su 17,6% odnosno 16,1% BDP)14. Iz slike 1, koja prikazuje strukturu socijalnih trokova, razvidno je da mirovinski i zdravstveni sustav apsorbiraju vie od 80% trokova socijalne zatite, s tim da izdaci mirovinskog sustava ine vie od polovice ukupnih socijalnih trokova. U 2004. ukupni izdaci za zdravstvo iznosili su oko 7,5% BDP, to je znaajan pad u odnosu na 2000. godinu (10% BDP).15 Za razliku od drugih zemalja, Hrvatska je prisiljena izdvajati znaajna sredstva za ratne veterane i rtve rata (oko 6% izdataka socijalne zatite). 2. DEMOGRAFSKA I SOCIJALNA SITUACIJA 2.1. Karakteristike stanovnitva Hrvatska je 2004. godine imala 4.439.000 stanovnika, odnosno prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika (tablica 10). Prema spolnoj strukturi, 2001. godine bilo je 52% ena i 48% mukaraca. Prema nacionalnoj pripadnosti tada je bilo najvie Hrvata (89,63%), a slijedili su Srbi (4,54%), Bonjaci (0,47%), Talijani (0,44%), Maari (0,37%), Albanci (0,34%), Slovenci (0,3%) itd. Premda se zbog metodolokih razloga popis iz 1991. i 2001. ne mogu u potpunosti usporediti, u meuvremenu je dolo do znaajnih promjena jer je broj Srba pao s oko 12% a broj Hrvata porastao sa 78%. Srba ima najvie (iznad 10%) u Vukovarsko-srijemskoj, Sisako-moslavakoj, Liko-senjskoj i Karlovakoj upaniji. Bonjaka je najvie (iznad 1%) u Istarskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji, Talijana u Istarskoj i Primorsko-goranskoj, eha u Bjelovarsko-

13 Izvor: Eurostat (2005.) Social protection in the European Union, Statistics in focus 14/2005. 14 Izvor: ILO (2005.) Social Security Spending in South Eastern Europe: A Comparative Review. Budapest: International Labour Office. 15 Izvor: DZS. Napomena: Za razliku od funkcionalne klasifikacije MMF (GFS 1986)(tablica 9), ukupni izdaci za zdravstvo ovdje ukljuuju ne samo izdatke za zdravstvene usluge, ve i izdatke za novane naknade (npr. rodiljne naknade i bolovanja).

9

bilogorskoj, a Maara u Osjeko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Roma je 2001. godine bilo 9.463 ili 0,21% ukupnog stanovnitva, premda je poznato da mnogi Romi ili nisu popisani ili su nisu izjasnili kao Romi (neke procjene govore da u Hrvatskoj ivi izmeu 30 i 40 tisua Roma).16 Roma ima daleko najvie u Meimurskoj upaniji (2,44% od ukupnog stanovnitva upanije) i to je jedina upanija gdje oni ine vie od 1% stanovnitva. U Meimurskoj upaniji i gradu Zagrebu ivi ukupno vie od polovice svih Roma u Hrvatskoj. Prema udjelu starosnih skupina najizrazitiji je trend starenja stanovnitva, o emu najbolje svjedoi podatak da je 2004. godine izjednaen udio mladoga (od 0 do 14 godina) i starog stanovnitva (iznad 65 godina). U tom je pogledu Hrvatska slina veini europskih zemalja u kojima je udjel staroga stanovnitva 16,5% (EU-25), odnosno 17% (EU-15). ak esnaest upanija ima udio starog stanovnitva vei od 15%. Najvei udio biljei Liko-senjska upanija sa ak 22,7%, a slijede Karlovaka, ibensko-kninska i Sisako-moslavaka upanija. Broj starijih osoba raste i u odnosu na aktivno stanovnitvo (tablice 10 i 11). Meu aktivnim stanovnitvom neto je vei udio osoba srednje dobi (40-49 godina: 28,2%) te nii udio osoba u dobi od 50 do 64 godine. Demografske projekcije govore da e se starenje stanovnitva nastaviti: one govore da bi u Hrvatskoj 2031. godine udio starijih osoba mogao iznositi od 21,8% (temeljem najpovoljnijih pretpostavki) do ak 25,4% (temeljem najnepovoljnijeg scenarija).17 Osnovni uzrok nepovoljnih demografskih kretanja lei u negativnom prirodnom prirastu (-2,1 u 2004. godini, odnosno -2,9 u 2003. godini). Pozitivan prirodni prirast bio je u 105 gradova/opina, a negativan u ak 433 gradova/opina i gradu Zagrebu, dok je 11 opina imalo nulti prirodni prirast. Vitalni indeks (ivoroeni na 100 umrlih) za Hrvatsku iznosi 81. ak 14 upanija ima vitalni indeks nii od hrvatskog prosjeka. Nepovoljne demografske trendove ilustriraju i podaci o niskoj stopi fertiliteta (1,35). Prosjena dob prvorotkinja poveala se sukladno smanjenom fertilitetu neznatno je iznad dobi od 26 godina. U usporedbi s Hrvatskom, zemlje EU-25 imaju stopu fertiliteta 1,5, a zemlje EU-15 1,52. Postkomunistike zemlje u pravilu imaju i nie udjele migracijskog salda. U Hrvatskoj je on jo uvijek pozitivan (vie je doseljenih iz inozemstva, nego odseljenih u inozemstvo), ali ne moe nadoknaditi negativan prirodni prirast (tablica 12). Glavnina doseljenih jesu hrvatski dravljani (88,6% u 2003. godini), koji se doseljavaju iz susjedne Bosne i Hercegovine (59% od ukupno doseljenih u 2003., odnosno 60,6% u 2004.), a slijede doseljeni iz Srbije i Crne Gore te Njemake. S obzirom na tu injenicu mogue je oekivati stagnaciju doseljavanja, ukoliko za sada teko predvidivi migracijski trendovi ne dovedu do pojaanog doseljavanja nehrvatskih dravljana iz drugih zemalja. Prema zemlji emigracije najvie je odseljenih 2004. godine otilo u Srbiju i Crnu Goru (27,6%), Bosnu i Hercegovinu (18,3%), Austriju (14%) te Njemaku (13,8%). Od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2004.

16 Usp. Pokos, N. (2005.) Demografska analiza Roma na temelju statistikih podataka. U: tambuk, M. (ur.) Kako ive hrvatski Romi. Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar. 17 Usp. Mren, S. (2005.) Projekcije stanovnitva Hrvatske do 2031. godine. U: ivi, D., Pokos, N., Mieti, A. (ur.) Stanovnitvo Hrvatske dosadanji razvoj i perspektive. Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar.

10

najvei je udio imao Grad Zagreb (23,5%) te Splitsko-dalmatinska (17,3%) i Zadarska upanija (7,4%). Po broju odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo u 2004. godini na prvom je mjestu takoer Grad Zagreb sa 16,6% od ukupnog broja odseljenih, a slijede Virovitiko-podravska upanija s 9,8% i Osjeko-baranjska upanija s 9,1%. Prema starosnim grupama meu odseljenima zastupljene su sve starosne grupe, ak i najstariji (stariji od 65 godina), to govori o tome da na migracijske tokove jo uvijek intenzivno utjee proces povratka zbog rata raseljenih osoba. U Hrvatskoj je na djelu i unutarnja migracija, i ona je od 1994. godine najvea bila 2003. godine kada su preseljene 84.444 osobe, dok je 2004. prebivalite promijenilo 79.800 osoba. Najvee migracije stanovnitva izmeu gradova/opina iste upanije imale su Splitsko-dalmatinska i Meimurska upanija, a najveu meuupanijsku migraciju imali su Grad Zagreb i Zagrebaka upanija. Oekivano trajanje ivota za mukarce iznosi 72 godine, a za ene 79 godina. To je neto nie od prosjeka zemalja EU. Za EU-25 ono iznosi 74,9 za mukarce i 81,3 za ene, a za EU-15 75,9 za mukarce i 81,8 za ene (2003. godina). Podatci za EU-15 pokazuju da se poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava te sveopeg blagostanja ogleda kako u poveanju oekivanog trajanja ivota, tako i u smanjenju razlike izmeu mukaraca i ena u Hrvatskoj ta razlika iznosi 7 godina, u EU-25 6,4 godina, a u EU-15 5,9 godina. Broj sklopljenih brakova polagano, ali kontinuirano opada jer je 1990. godine bilo 5,8 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika, a 2004. samo 5,1. Ta je stopa samo neznatno vea od prosjeka EU (4,8 za EU-25 i 4,7 za EU-15). Na 1.000 sklopljenih brakova razvede ih se oko 219, odnosno na 1.000 osoba stopa razvoda u Hrvatskoj iznosi 1,1 u usporedbi s 2,1 za EU-25 i EU-15. Prema broju razvedenih brakova te broju djece roene izvan braka (10,4% u 2004. godini naspram 31,6% za EU-25 i 32,8% za EU-15) Hrvatska se moe ubrojiti u red tradicionalnijih europskih zemalja. Nepovoljni demografski trendovi ogledaju se i u tipovima i strukturi kuanstava i obitelji (tablica13). Prema podacima popisa stanovnitva iz 2001. godine 44,4% kuanstava je sa samo jednim ili dva lana, 19% s tri lana, 20,6% sa etiri lana te samo 16% kuanstava s vie od etiri lana. U odnosu na 1991. godinu ak za 3% porastao je udjel samakih kuanstava, a za 1,1% udio dvolanih kuanstva. Najvei udio samakih kuanstava, a to je posebice vano iz perspektive mogunosti zadovoljavanja socijalnih potreba, ima Liko-senjska upanija (ak 26%), a slijede Karlovaka, Sisako-moslavaka upanija i Grad Zagreb. Slino je i s tipom obitelji prema broju djece, gdje dominiraju obitelji samo s jednim (33,6%) i dvoje djece (29,7%). U odnosu na 1991. godinu do promjene je dolo jedino u dijelu poveanja obitelji s troje i vie djece za gotovo 2%. Posebnu pozornost treba posvetiti udjelu jednoroditeljskih obitelji, iji broj raste (12,5% majki s djecom i 2,5% oeva s djecom), premda je njihov broj jo uvijek puno manji nego u nizu drugih europskih zemalja. Njihov je udio najvei u Gradu Zagrebu. Demografska kretanja bitno su razliita u pojedinim dijelovima zemlje, no kako Hrvatska ne prikuplja podatke na regionalnoj osnovi (osim dijela podataka po upanijama), njih nije mogue ovdje komentirati. No, svakako treba uoiti (u sklopu nepovoljnih demografskih kretanja) uestalo spominjanje Karlovake, Liko-senjske i Sisako-moslavake upanije.

11

2.2. Zdravlje Ve spomenuti podaci o oekivanom trajanju ivota govore o zdravstvenom statusu u pojedinoj dravi. No, taj je status puno bolje vidljiv iz drugih podataka, kao to su stopa umrlih (11,7 u 2005.), stopa umrlih starijih od 65 godina (54,4% u 2005), stopa dojenake smrtnosti (5,7 u 2005) i stopa perinatalne smrtnosti (6,4 u 2005) (tablica 14). Usporedba ovih stopa s drugim zemljama govori o dosta znaajnom prostoru mogueg poboljanja zdravstvene zatite pojedinih grupa stanovnika (posebice dojenadi i starijih). Primjerice, stopa dojenake smrtnosti za EU-25 iznosi 5,3 (2003.) odnosno 5,2 (2005), a za EU-15 4,5 (2003), premda se u veini postkomunistikih srednjoeuropskih zemalja ona kree oko 7. Mogunost poboljanja zdravstvene skrbi posebno se odnosi na neonatalnu intenzivnu njegu i terapiju, jer je rana neonatalna smrt znaajno via u Hrvatskoj u odnosu na niz europskih zemalja.18 Rang lista deset vodeih uzroka smrti pokazuje da najvei rizik ine ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, insuficijencija srca i zloudne novotvorine (tablica 15). Tri etvrtine svih uzroka smrti odnose se na skupine cirkulacijskih bolesti i novotvorina. Na treem su mjestu skupine bolesti dinog sustava. Zanimljivo je napomenuti da se poveava udio pneumonije te bronhitisa, emfizema i astme meu uzrocima smrti. Skupina mentalnih/duevnih poremeaja nalazila se na sedmom mjestu uzroka hospitalizacija 2005. godine, a dvije treine svih uzroka hospitalizacija iz te skupine ine alkoholizam, shizofrenija, depresivni poremeaji i reakcije na teki stres, ukljuujui PTSP.19 Broj izvrenih samoubojstava, kao i stopa na 100.000 stanovnika oscilira. Godine 2005. ona je bila dosta via od prosjeka EU-25 (17,0 prema 11,2), ali i znatno nia od nama susjednih Slovenije (22,0) i Maarske (23,2). Rezultati istraivanja Prvog hrvatskog projekta zdravstva pokazuju: 27,7% osoba u dobi od 18 do 65 godina ima povieni krvni tlak (od toga 31,9% mukaraca i 23,6% ena), pui 34,1% mukaraca i 26,6% ena, pretilost je zabiljeena kod 31,1% mukaraca i 15,2% ena, a tjelesnom aktivnou se bavi samo 17,1% mukaraca i 4,3% ena.20 Naalost, ne raspolaemo podacima o socioekonomskim vidovima pojedinih uzroka smrti, to bi puno bolje ukazivalo na najvanije pravce preventivne akcije. Pitanje prevencije osobito je aktualno kod mladog stanovnitva, a vezano za puenje, pijenje alkoholnih pia i uporabu droga. Podatci ESPAD istraivanja 2003. godine pokazuju da se mladi Hrvatske u pogledu rizinoga ponaanja ne razlikuju bitno od mladih drugih europskih zemalja, ali neki podatci ipak zabrinjavaju: u Hrvatskoj se pui vie od prosjeka ostalih zemalja, prema visokoj zloporabi alkohola Hrvatska je na osmom mjestu od ukupno 35 zemalja, trendovi uestalosti pijenja i uzimanja marihuane su u znatnom porastu u posljednjih nekoliko godina.21

18 Usp. Izvjee o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2005. godini, Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 19 Usp. Mentalne bolesti i poremeaji u Republici Hrvatskoj (2005.) Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 20 Usp. Odgovori Hrvatske na upitnik Europske komisije. Socijalna politika. (2004.) Revija za socijalnu politiku, 11(2):193-220. 21 Usp. Saetak rezultata ESPAD istraivanja 2003., www.hzjz.hr .

12

Oko 97% populacije pokriveno je obaveznim zdravstvenim osiguranjem, a izostanak obaveznog osiguranja uglavnom je povezan s neprijavljivanjem za zdravstvenu zatitu. Prema prvim podatcima samoprocjene zdravlja iz 2003. godine veina stanovnitva ocjenjuje svoje zdravlja dobrim i vrlo dobrim, no 26% je onih koji ga ocjenjuju osrednjim, a oko 14% loim i vrlo loim (tablica 16). Takva distribucija odgovora vrlo je slina rezultatima samoprocjene zdravlja za EU-15 u 2001. godini. UNDP-ovo Istraivanje o kvaliteti ivota 2006. pokazuje da je prosjena vrijednost kvalitete nacionalnih zdravstvenih usluga 5,2, to je neto nie od vrijednosti 6,2 za EU-25 (tablica 24). Neka druga istraivanja pokazuju razliite utjecaje neformalnih plaanja u zdravstvu za pojedine dohodovne skupine: osobe nieg dohotka prijavljuju vie takvih plaanja (ukljuujui darove i davanje novca za zahvalu) te manje koritenje specijalistikih usluga.22 U sljedeim e godinama biti potrebno istraivati i druge vidove samoprocjene zdravlja (socioekonomske i regionalne razlike) te vidove dostupnosti i kvalitete zdravstvene zatite koju uivaju pojedine skupine stanovnitva, kao to je uinak na dugake liste ekanja i mito. Liste ekanja postoje i za neke su postupke vrlo dugake, no nisu objavljene na transparentan nain ili analizirane. Isto je i s mitom s kojim se valja ozbiljnije pozabaviti kao i s razlikama u zdravstvenom statusu izmeu upanija pogoenih ratom i ostalih.23 2.3. Obrazovanje Obrazovna struktura stanovnitva poboljana je u odnosu na 1991. godinu, ali je i dalje vrlo nepovoljna (tablica 17). Meutim, valja naglasiti da je najnepovoljnija slika u dobnoj skupini iznad 65 godine ivota, dok mnogo povoljniju sliku pruaju podaci o obrazovanju mlaih dobnih skupina (tablica 18). Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine 1% osoba izmeu 15 i 64 godine ivota je bez ikakve kole, 8,8% ima nepotpunu osnovnu kolu, a 23% ima zavrenu osnovnu kolu. Srednjokolsku naobrazbu ima 53% stanovnitva u toj dobi, dok je obrazovanih iznad srednjokolske razine 13%. S obzirom na mlae dobne skupine Hrvatska je slina ili ak i bolja od drugih EU zemalja: u Hrvatskoj je barem srednjokolsko obrazovanje zavrilo 91% stanovnitva u dobi 20 do 24 godine u usporedbi sa 73,9% u EU-15 i 76,9% u EU-25. Usprkos ovoj povoljnosti jasno je da e stanovnitvo samo s osnovnom kolom imati velikih potekoa u zapoljavanju, kao i oni koji imaju kvalifikaciju za kojom nema potrebe na tritu rada. to se tie razlika u spolu, opa obrazovanost ena nia je od ope obrazovanosti mukaraca, no u mlaoj dobnoj skupini ta je razlika nestala te oba spola imaju vrlo slinu razinu obrazovanja. O obuhvatu djece i mladih obrazovanjem te stopi zavretka kolovanja podaci se ne prikupljaju ujednaenom metodologijom to oteava analizu uinkovitosti hrvatskoga kolstva. Prema posljednjim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta najnepovoljnija je situacija u predkolskom obrazovanju gdje je samo 43% djece predkolske dobi obuhvaeno institucionalnim predkolskim odgojem, to je znaajno 22 Usporedi Mastilica, M. and Boikov, J. (1999) Out-of-Pocket Payments for Health Care in Croatia: Implications for Equity, Croatian Medical Journal 40(2):152-159; Mastilica, M. and Kuec, S. (2005) Croatian healthcare system in transition, from the perspective of users, British Medical Journal 331:223-227. 23 Istraivanje provedeno od 1997. do 1999. godine ukazalo je na statistiki znaajnu razliku u pet od devet ispitanih indikatora procjene zdravlja u tri upanije pogoene ratom (ibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Osjeko-baranjska) u odnosu na tri upanije nepogoene izravno ratom (Zagrebaka, Koprivniko-krievaka i Primorsko-goranska). Usp. Babi-Banaszak i sur. (2002.) Impact of War on Health Related Quality of Life in Croatia: Population Study. Croatian Medical Journal, 43(4):396-402.

13

nie od postotka u EU-25 (86%), ili EU-15 (91%). Nema dovoljno predkolskih ustanova, a koje bi omoguile viu stopu obuhvata, to pokazuje da se lokalne vlasti zaduene za predkolsko obrazovanje moraju mnogo vie ukljuiti u to. Osnovnu kolu pohaa 98% djece kolske dobi, a uspjeno je zavrava 96,5%. Srednjokolsko obrazovanje nastavlja 94% djece, a zavrava 79,2% upisanih.24 U tom se pogledu Hrvatska ne razlikuje bitnije od prosjeka EU. Slubeni podaci o ranom naputanju obrazovanja takoer su povoljni jer samo 4,8% populacije u dobi od 18-24 godine s niim srednjim obrazovanjem ili manje ne sudjeluje u daljnjem obrazovanju ili obuci. U srednjokolskom obrazovanju najvie je uenika ukljueno u trogodinje i etverogodinje strukovne kole (70,1%), zatim u gimnazije (25,5%), umjetnike (2,2%) te programe nie strune spreme i programe za uenike s tekoama u razvoju (2,2%). U odnosu na tercijarno obrazovanje valja upozoriti na vrlo visoku razinu upisa: u 2004./2005. godini 72,5% onih koji su zavrili srednju kolu (te godine ili ranije) upisalo je neko visoko uilite. To je vjerojatno rezultat i injenice da je u Hrvatskoj od 2005. godine osnovano 5 novih veleuilita i 4 visoke kole. Prema procjeni Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta stvarno trajanje (sveuilinog) studija iznosi 7,1 godinu, a studije zavrava oko 60% upisanih studenata. No, ubudue e biti potrebno detaljnije prikupljati i analizirati podatke ovisno o duini pojedinih sveuilinih i visokouilinih programa. Obrazovanje odraslih se za sada ne prati, izuzev u dijelu financiranja is sredstava Dravnog prorauna. kolske godine 2003./2004. u obrazovanje je bilo ukljueno 6.004 odraslih, a iste je godine srednju kolu zavrilo 2.272 odraslih. U Hrvatskoj postoji oko 500 ustanova koje provode programe obrazovanja odraslih. Usprkos tome, prema Eurostatovim podacima o cjeloivotnom uenju u 2004. samo 2% populacije u dobi od 25-64 godine sudjelovalo je u nekom obliku dodatne obuke to je vrlo nizak postotak u usporedbi s EU-25 (10,3%) ili EU-15 (11,1%). U pogledu informatike tehnologije relevantan moe biti podatak da je u Hrvatskoj 2004. godine bilo 29,51 korisnika interneta na 100 stanovnika, to je bolje nego u Maarskoj (26,74) ili Bugarskoj (28,35), ali manje nego u Slovakoj (42,47) ili Sloveniji (47,96).25 2.4. Stanovanje Stambeni status u Hrvatskoj u najveoj je mjeri uvjetovan velikim procesom privatizacije bivega drutvenoga stambenog fonda te je danas gotovo 83% stanova u privatnom vlasnitvu ili suvlasnitvu (tablica 19). Najmoprimaca sa zatienom najamninom ima samo 3,3%, a najmoprimaca sa slobodno ugovorenom najamninom te podstanara u dijelu stana ima samo 3,7%, premda je njihov stvarni broj vjerojatno vei. Najmoprimci sa zatienom najamninom su u najveoj mjeri, zapravo, korisnici socijalnih stanova, premda taj pojam kao takav ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu te ne postoji nikakav program procjene potreba i gradnje socijalnih stanova. To je moda i razlog to je najmoprimaca sa zatienom najamninom vrlo malo. U gradu Zagrebu taj udio iznosi 3,4%, a to govori o tome da je udio socijalnih stanova u Zagrebu i u drugim 24 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2005.) Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovani standard za osnovnu kolu. Zagreb. 25 Podaci s mrene stranice International Telecommunication Union, www.itu.int

14

gradovima u Hrvatskoj mnogo manji u odnosu na druge velike gradove u europskim zemljama, jer je u pravilu u gradovima vea potreba za socijalnim stanovima.26 Samo se u nekim veim hrvatskim gradovima grade socijalni stanovi, ali je teko rei u kojoj mjeri ta gradnja zadovoljava potrebe za njima. Stoga su graani u najveoj mjeri usmjereni na slobodno trite, koje je samo u manjem dijelu ublaeno politikom gradnje tzv. POS stanova. Pomo za podmirenje trokova stanovanja financira se iz prorauna jedinica lokalne samouprave i tom je pomoi u cijeloj Hrvatskoj bilo 2004. godine obuhvaeno 27.484 korisnika (samaca i obitelji.). Broj korisnika pomoi za ogrjev (koja se financira iz prorauna upanija) iznosio je 2004. godine 42.820. Ne postoje nikakve analize koje bi pokazale u kojoj mjeri ta pomo zadovoljava potrebe aktualnih te potencijalnih korisnika. U Hrvatskoj je posebno kritina struktura i kvaliteta stambenog fonda.27 U strukturi stambenog fonda jednosobni i dvosobni stanovi ine 45,56% fonda, a taj je udio vei od 50% u Karlovakoj i Liko-senjskoj upaniji te gradu Zagrebu. 10,6% stanova nema zahod, 11,6% nema kupaonice, 6,4% stanova nema vodovoda, a 7,3% nema kanalizaciju. Udio stanova bez zahoda vei od 20% biljeimo u ak est upanija: Krapinsko-zagorskoj, Koprivniko-krievakoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitiko-podravskoj, Poeko-slavonskoj i Brodsko-posavskoj. Starost stanova iznosi oko 40 godina, a poetkom 1990-ih godina dolo je do velikog pada broja novosagraenih stanova. O broju beskunika u Hrvatskoj, odnosno pojedinim dijelovima Hrvatske postoje vrlo oskudni podatci. Prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u Hrvatskoj postoji samo 5 sklonita u tri grada (Osijek, Split, Zagreb) u kojima su krajem 2005. godine bile smjetene 154 osobe. S druge strane, prema rezultatima istraivanja o broju i osnovnim obiljejima beskunika na podruju grada Zagreba iz 2002. godine, broj beskunika koji imaju prebivalite ili dulji boravak u Zagrebu kree se oko etiri stotine.28 Postojei smjetajni kapaciteti za beskunike u gradu Zagrebu ne samo da su nedostatni, nego je jo vei problem neprimjeren standard postojeih objekata. Beskunici su pokriveni sustavom socijalne skrbi bilo koritenjem stalne novane pomoi, prehrane ili smjetaja u institucijama, a prehrana korisnika se odvija uglavnom u pukoj kuhinji Grada Zagreba na dvije lokacije te na nekoliko lokacija pod okriljem Katolike crkve. Premda je rije o izrazito maloj manjinskoj skupini, pozornost valja posvetiti stambenom statusu Roma, iji su uvjeti stanovanja posebno loi. Istraivanje provedeno 2004. godine pokazalo je da tek 4% domainstva obuhvaenim uzorkom (N=968) ima opremu koja jami higijenski standard potreban za normalan ivot, tj. prikljuke za tekuu vodu,

26 Usp. Beovan, G. (2005.) Procjena standarda stanovanja u Zagrebu kao razvojnog resursa. Revija za socijalnu politiku, 12(1):23-44. 27 Usp. Beovan, G. (2004.) Stambena statistika standard stanovanja u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 11(2):267-279. Vidjeti takoer podatke iz UNDP-ovog Istraivanje o kvaliteti ivota 2006., prikazanih u tablici 24. 28 Podaci o rezultatima istraivanja beskunika u gradu Zagrebu te o smjetajnim kapacitetima za beskunike dobiveni su od Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.

15

elektrinu struju, kanalizaciju te posjeduje kupaonicu i WC u kui.29 Domainstva bez ijednog prikljuka najea su u Varadinskoj i Meimurskoj upaniji. 2.5. Siromatvo i dohodovne nejednakosti Prvo nacionalno istraivanje siromatva u Hrvatskoj provedeno je 1998. godine. Meutim, tek je od 2001. mogue pratiti pokazatelje siromatva temeljem jedinstvene metodologije. Stopa rizika od siromatva u razdoblju od 2001.-2005. godine (tablica 20)30 kretala se izmeu 17 i 18%, dakle, bez veih oscilacija (u 2003. prosjek za EU-25 bio je 16%, a za EU-10 15%). Osim toga, stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj bila je 2003. ista kao u Rumunjskoj (18%), neto via nego u Bugarskoj (13%) i znatno nia nego u Turskoj (25%). Kada se analizira prag rizika od siromatva za kuanstvo u kojem ive dvije odrasle osobe i dvoje djece, koji je u Hrvatskoj u 2003. godini iznosio 8.675 PPS, onda je vidljivo da je taj prag nii nego u EU-25 (54% vrijednosti praga za EU-25 te dvostruko nii nego u EU-15), ali je oko 28% vii od praga za EU-10. Od zemalja EU-10 jedino su Slovenija, Malta i Cipar imale vii prag rizika od siromatva (izraeno u PPS). Taj je prag u Hrvatskoj dvostruko vii od onoga u Bugarskoj, Rumunjskoj ili Turskoj. Zahvaljujui naturalnom dohotku (vlastita proizvodnja u vrtovima, pokloni u naturi i slino) stopa rizika od siromatva u 2004. godini bila je nia za 2 postotna boda. Naturalni dohodak najvie utjee na smanjenje stope rizika od siromatva meu samozaposlenima (stopa je u 2004. godini smanjena s 28,2% na 22,6%). Relativni jaz rizika od siromatva u 2004. iznosio je oko 22% linije siromatva. Dohodovne nejednakosti, mjerene preko kvintilnog omjera S80/S20 i Ginijeva koeficijenta, takoer stagniraju (tablica 20). Kvintilni omjer u posljednje etiri godine iznosio je 4,5, a Ginijev koeficijent 0,29. Iako se dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj uglavnom percipiraju kao visoke, usporedni Ginijevi koeficijenti za 2003. godinu pokazuju da su dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj posve identine prosjenim nejednakostima u EU-15, EU-25 ili EU-10. Od zemalja EU-10, nie nejednakosti od Hrvatske imale su samo Slovenija, Maarska, eka i Cipar. Razina Ginijeva koeficijenta u 2003. neto je via nego u Bugarskoj, a znatno nia nego u Turskoj. Stopa rizika od siromatva bila bi u 2005. za 26 postotnih bodova vea ukoliko bismo iz dohotka iskljuili mirovine i sve druge socijalne transfere (tablica 20). Ako smanjenje stope rizika od siromatva izrazimo kao postotak stope rizika od siromatva prije svih transfera (ukljuujui i mirovine u transfere), onda je zbog ukupnih transfera stopa rizika od siromatva pala za 60%. Zahvaljujui mirovinama i drugim socijalnim transferima stopa redukcije rizika od siromatva u Hrvatskoj slina je prosjeku za zemlje EU-25 i neto nia nego za zemlje EU-10. Ako starosne i obiteljske mirovine ukljuimo u dohodak, onda je stopa redukcije rizika od siromatva u Hrvatskoj u 2003. zahvaljujui drugim transferima vea nego u EU-25 (od zemalja EU-10 jedino eka ima uinkovitije transfere). Meutim, s druge strane, Hrvatska ima jednu od najniih stopa 29 Usp. Mileti, G.-M. (2005.) Uvjeti i stanovanje i stambene aspiracije Roma. U: tambuk, M. (ur.) Kako ive hrvatski Romi. Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar. 30 Dobivene stope siromatva temelje se na Eurostatovoj metodologiji. DZS svake godine prikuplja podatke o dohotku i potronji kuanstava (Anketa o potronji kuanstava) i objavljuje osnovne pokazatelje siromatva. Pri izraunu stopa siromatva koritena je slubena linija siromatva EU (60% medijana nacionalnog ekvivalentnog dohotka) i modificirana OECD-ova ljestvica (prvi odrasli lan obitelji=1, drugi odrasli lanovi obitelji=0,5 te djeca ispod 14 godina=0,3). Prilikom usporedbi indikatora siromatva i nejednakosti, treba imati na umu da se koncept dohotka u zemljama EU-15 odnosi samo na novani dohodak, dok pojam dohotka u EU-10, Hrvatskoj i drugim zemljama kandidatima ukljuuje novani i nenovani dohodak (vidi napomenu ispod tablice 20).

16

redukcije rizika od siromatva zahvaljujui starosnim i obiteljskim mirovinama (u 2003. godini 20,5% u Hrvatskoj, a 37,5% u EU-25). Socijalni transferi su inae vana komponenta u strukturi dohotka siromanih (oni ine 1/3 dohotka siromanih, dok je udio transfera u dohotku ope populacije upola manji)(tablice 25 i 26). S obzirom na spol (2005. godina), stopa rizika od siromatva ena (18,9%) neto je vea nego ona mukaraca (15,9%) (tablica 21). Zamjetno je da se razlika u spolnim stopama rizika od siromatva poveala u posljednje tri godine (ta je razlika u 2002. iznosila manje od 1%, a u 2004. i 2005. tono 3%). Razlike u spolnim stopama rizika od siromatva nisu znaajne sve do razdoblja starosti. Stopa rizika od siromatva za starije ene u samakom kuanstvu via je nego za mukarce iste dobi. Starije ene su daleko ee od starijih mukaraca bez mirovine ili primaju nie mirovine. Kada su u pitanju djeca do 15 godina, njihova stopa rizika od siromatva je prosjena. Glede zaposlenikog statusa, nezaposleni su skupina s najveim relativnim rizikom siromatva. Njihova je stopa rizika od siromatva u 2005. (33%) gotovo dvostruko vea od prosjeka (17,5%). Meutim, ini se da nezaposlenost ima negativniji utjecaj na materijalni status mukaraca nego ena. Jedino u ovoj skupini mukarci imaju znaajno vei relativni rizik siromatva nego ene (36,9% u odnosu na 30%). Rizik siromatva samozaposlenih u 2005. godini prvi je put od 2001. bio ispod prosjeka. Umirovljenici imaju malo iznadprosjean rizik siromatva, s tim da nema nikakvih razlika izmeu umirovljenih mukaraca i ena. Slian rizik siromatva karakteristian je i za ekonomski neaktivne osobe, ali je u sklopu ove kategorije znatno nepovoljnija ekonomska situacija ena nego mukaraca (26,8% u odnosu na 19,2%). Prema tipu kuanstava (2005.), kuanstva s jednim roditeljem (s jednim ili vie uzdravane djece) u daleko su najloijoj poziciji (34,8%), a zatim slijede kuanstva u kojima ive dvije odrasle osobe s 3 ili vie uzdravane djece (31%), te samaka kuanstva (31%). Samaka kuanstva u kojima ive ene imaju znaajno vei rizik siromatva nego ona u kojima ive mukarci. Ispodprosjean rizik siromatva imaju kuanstva u kojima ive dvije odrasle osobe i jedno ili dvoje djece (oko 13%). Iz dosadanje analize proizlazi da su starije osobe (posebice starije ene) izloene veem riziku siromatva. Ipak, u okviru ove kategorije treba razdvojiti umirovljenike od onih starijih osoba koje nemaju nikakvih mirovinskih primanja (procjenjuje se da 14% osoba starijih od 64 godine nema nikakvih mirovinskih primanja). Hrvatska jo uvijek nema dravnu (socijalnu) mirovinu, pa su ove skupine orijentirane na sustav socijalne pomoi, koji prua vrlo niske naknade. Razlike u stopama rizika siromatva izmeu stanara/podstanara i vlasnika (ukljuujui one koji besplatno stanuju) pokazuju da je poloaj prve kategorije nepovoljniji. Meutim, te razlike treba oprezno interpretirati, jer je u Hrvatskoj slabo razvijeno i slabo regulirano trite za iznajmljivanje stanova. Siromatvo meu Romima je znatno rairenije nego u drugim skupinama ili u drutvu kao cjelini. Prema liniji siromatva od 60% medijana neto prihoda po glavi stanovnika, 76% Roma i 20% ne-Roma koji ive u blizini romskih naselja ive u apsolutnom siromatvu.31 Romsko je siromatvo po svom karakteru esto dubinsko i permanentno te pogaa gotovo sve aspekte ivotnog standarda (stanovanje, obrazovanje, zdravlje i sl.).

31 Izvor: http://vulnerability.undp.sk

17

Regionalna rairenost siromatva pokazuje da je siromatvo u Hrvatskoj koncentrirano u ruralnim podrujima.32 Stope siromatva u ruralnim podrujima tri puta su vee od onih u urbanim podrujima. Oko polovica siromanih ivi u ruralnim podrujima sredinje i istone Hrvatske. Najvia stopa siromatva je u Karlovakoj i Sisakomoslavakoj upaniji a najnia u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj upaniji. Broj korisnika stalne socijalne pomoi iznadprosjean je na podrujima koja su bila pogoena ratom (npr. u ibensko-kninskoj upaniji broj korisnika stalne pomoi triput je vei od prosjeka). Jedino podruje s natprosjenim brojem korisnika koje nije bilo pogoeno ratom jest Meimurska upanija, u kojoj je visoka koncentracija romskog stanovnitva. 2.6. Uloga socijalne zatite u prevenciji i ublaavanju siromatva etiri su programa socijalne zatite kljuna s aspekta borbe protiv siromatva: mirovinsko osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti, socijalna pomo i obiteljske naknade (djeji doplatci i porodne naknade). Obvezno mirovinsko osiguranje pokriva gotovo cjelokupno radno aktivno stanovnitvo. Umirovljenici ine etvrtinu stanovnitva. Omjer izmeu broja umirovljenika i broja osiguranika iznosi 1:1,41 (jo 1990. godine ovaj je omjer iznosio 1:3). U takvim uvjetima udio prosjene mirovine u prosjenoj plai (zamjenska stopa) pokazuje postupno sniavanje (slika 2). Mirovine ostvarene od 1. sijenja 1999. (nakon stupanja na snagu novog zakona o mirovinskom osiguranju) nie su gotovo za etvrtinu u odnosu na mirovine ostvarene prije 1. sijenja 1999. Glavni razlozi su poveana dob za odlazak u mirovinu, ukidanje nekih mirovinskih dodataka koji su prije bili ukljueni u mirovinsku osnovicu, promjene u sastavu umirovljenika (poveanje broja poljoprivrednika ili umirovljenika s invaliditetom, koji inae primaju nie mirovine ukljuujui i minimalne). Znatan broj umirovljenika ivi ispod praga siromatva (oni ine oko 1/3 siromanih). U prijelaznom se razdoblju oekuje stanovito poboljanje materijalnog statusa nekih skupina umirovljenika, jer je drava preuzela odgovornost povratka duga umirovljenicima, koji je nastao zbog neusklaivanja mirovina tijekom prve polovice 1990-ih godina. No ova bi mjera mogla jo produbiti jaz izmeu starih i novih umirovljenika. Zakon o djejem doplatku iz 1999. godine (koji je stupio na snagu u 2000.) proirio je pravo djejeg doplatka na svu djecu, bez obzira na zaposleniki status roditelja (do 2000. godine samo djeca zaposlenih roditelja imala su pravo na djeji doplatak). Isto tako, promijenjen je nain financiranja doplatka: umjesto financiranja putem doprinosa prelo se na financiranje putem poreza (prorauna). Novi zakon o djejem doplatku takoer je uvjetovao dobivanje djejeg doplatka visinom obiteljskih primanja (tablica 22). U studenom 2005. godine djejim doplatkom bilo je obuhvaeno oko 440 tisua djece. Kada iskljuimo djecu koja ostvaruju doplatak bez obzira na primanja kuanstva, onda 35% djece dolazi iz obitelji ija su primanja po lanu kuanstva manja od 9% prosjene neto plae u Hrvatskoj, a 54% djece dolazi iz obitelji ija su primanja po lanu nia od 15% prosjene plae. Godinji trokovi u sustavu djejih doplataka iznose oko 197 milijuna eura. Takoer, zakonskim izmjenama pravo na porodne naknade proireno je na nezaposlene, samouposlene majke i majke uenice/studentice.

32 Izvor: World Bank (2006) Croatia: Living Standard Assessment, Volume 2: Background Papers. Washington: WB.

18

Pravo na naknadu za nezaposlene imaju one osobe koje u trenutku prestanka radnog odnosa imaju 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Maksimalno vrijeme koritenja naknade za nezaposlene je 15 mjeseci (uz odreene izuzetke). Minimalna razina naknade je oko 120 eura, a maksimalna oko 135 eura. U 2005. godini prosjean broj korisnika naknade za nezaposlene iznosio je 24% svih registriranih nezaposlenih osoba (ene su inile 58% svih korisnika). Relativno loa pokrivenost naknadom za nezaposlenost posljedica je dugotrajne nezaposlenosti i ulaska mladih ljudi na trite rada po prvi put, s obzirom da oni nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost. Visine naknada za socijalnu pomo izrazito su niske i ne osiguravaju podmirenje minimalnih potreba (trokovi za sve naknade socijalne pomoi ine oko 0,7% BDP). U 2004. godini oko 3% stanovnita primalo je stalnu socijalnu pomo (samaka kuanstva inila su gotovo polovinu svih kuanstva koja ostvaruju stalnu socijalnu pomo, to je znatno vie nego to je njihov udio u ukupnom broju kuanstava (20,8% prema popisu stanovnitva iz 2001.)). Gotovo 30% samaca i obitelji pomo primaju izmeu 5 do 10 godina, a 94% njih nema nikakvih primanja izvan sustava socijalne pomoi (tablica 23). Oko 45% svih korisnika stalne pomoi ine nezaposlene osobe. Manje od 2,5% sve djece u dobi do 14 godina ivi u kuanstvima koja primaju stalnu socijalnu pomo. 2.7. Usluge u socijalnoj skrbi Sustav usluga skrbi bio je visoko centraliziran, posebice u 1990-im godinama. Vrlo je malo bilo nedravnih institucija za pruanje socijalnih usluga. Nakon zakonskih izmjena u 2001. godini izvrena je odreena decentralizacija usluga (prvenstveno onih namijenjenih starijim i nemonim osobama) i otvorene su mogunosti za ulazak privatnog profitnog i neprofitnog sektora u ovo podruje. Zaklada za razvoj civilnog drutva potie ukljuivanje NVO u pruanje usluga. Razliita dravna tijela pruaju odreenu financijsku podrku programima i projektima NVO koji se tiu pruanja socijalnih usluga. Osim to je proiren krug pruatelja usluga, korisnici imaju vee mogunosti izbora i usluge se nastoje prilagoditi potrebama korisnika (individualizacija). Znaajno je povean broj domova za stare i nemone iji su osnivai fizike osobe ili NVO (vjerske, humanitarne organizacije, udruge). Ipak, trite socijalnih usluga jo uvijek je nedovoljno razvijeno, potranja za nekim uslugama premauje ponudu i postoje velike razlike u cijenama usluga koje pruaju dravni i nedravni pruatelji. Takoer, raste potreba za nekim institucijama, posebice za ovisnike ili rtve obiteljskog nasilja. 2.8. Viestruko deprivirana geografska podruja U sklopu hrvatske politike prema siromatvu vanu ulogu ima i geografska ciljanost. U Hrvatskoj se geografski selektivna politika primjenjuje, prije svega, prema podrujima koja su bila izloena ratnim razaranjima (tzv. podruja od posebne dravne skrbi), ali i prema onim podrujima koja su na razliite naine izolirana (otoci, planinska i slina podruja). Na ratom pogoenim podrujima prisutni su viestruki problemi: uniteno je gospodarstvo, dio zemljita nije oien od mina, promijenjena je struktura stanovnitva, podruja su depopulirana itd. Geografska ciljanost ve je ugraena u neke pakete ekonomskih, dohodovnih i socijalnih mjera hrvatske vlasti. Ove mjere nisu iskljuivo usmjerene protiv siromatva, ve imaju demografske, ekonomske, politike i druge implikacije. 2.9. Prijevoz

19

U nekim je podrujima Hrvatske (ruralna podruja ili podruja uz granicu sa zemljama bive Jugoslavije) slabo ili nedovoljno razvijena prometna infrastruktura, koja ograniava stanovnitvu na tim podrujima pristup uslugama (zdravstvo, obrazovanje) i tritu rada. Stanovnici mnogih otoka takoer imaju ogranieni pristup zdravstvenim i drugim uslugama, koje su dostupne jedino u kontinentalnom dijelu zemlje, posebice u zimskom razdoblju kada su rjee brodske linije. Openito, osobe s invaliditetom ee nailaze na tekoe prilikom koritenja sredstava prijevoza. U ruralnim i otonim podrujima znaajan je i problem neprilagoenosti javnog prijevoza i prometnica osobama s invaliditetom, odnosno osobama s vidnim i slunim oteenjima. 2.10. Ranjive skupine Iz prethodnih je poglavlja razvidno da meu skupine s poveanim rizikom siromatva i socijalne iskljuenosti treba uvrstiti one s niskim primanjima (nezaposleni, starije osobe bez mirovina, jednoroditeljske obitelji, obitelji s vie od dvoje djece, samohrane majke i starije ene), interno raseljene osobe i izbjeglice, ranjive etnike manjine (Romi), osobe s posebnim potrebama (osobe s invaliditetom, osobe s mentalnim problemima, bolesne osobe), kao i skupine koje su manje brojne, ali su suoene s izazovima ekstremnog siromatva (beskunici, bivi ovisnici). Osobe izloene prezaduivanju i lihvarskim kreditima takoer se mogu suoiti sa siromatvom ili socijalnim iskljuivanjem. Procijenjena kreditna zaduenost stanovnitva u odnosu na BDP iznosila je 34% sredinom 2005. godine, a procijenjeni dug po zaposleniku neto je ispod 7.000 eura.33 Bez obzira na to, zaduenost stanovnitva u Hrvatskoj jo uvijek je znatno ispod zaduenosti u zemljama EMU-a (55% BDP-a krajem 2004.), ali je za polovicu vea od zaduenosti u novim lanicama EU (16% BDP-a krajem 2005.). Moe se pretpostaviti da su mlade, obrazovane osobe najvie zaduene jer predstavljaju kreditno najsposobniji segment populacije, ali posjeduju najmanje imovine. U 2004. godini prosjeni teret otplate duga hrvatskog kuanstva iznosio je 6% njegova raspoloivog dohotka. Meutim, u sluaju valutne krize veina zajmoprimaca s prihodima ispod prosjeka imala bi probleme s otplatom kredita. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 429.421 osoba s invaliditetom (9,7% stanovnitva)34. Vie od jedne treine osoba s invaliditetom starije je od 64 godina, a gotovo 70% je u dobi od 50 ili vie godina. Osobe mlae od 25 godina ine manje od 4% osoba s invaliditetom (od eka su 41% djeca mlaa od 14 godina). Kod 10,7% osoba s invaliditetom uzroci invalidnosti povezani su s Domovinskim ratom. U Krapinsko-zagorskoj upaniji nalazi se najvei udio osoba s invaliditetom (13% stanovnitva upanije), a najmanji u Istarskoj (7,3% upanijske populacije)(tablica 8). Osobe s invaliditetom nailaze na velike tekoe u zapoljavanju, iako im je zakonski osigurano pravo na profesionalnu rehabilitaciju i osposobljavanje za rad na prikladnom radnom mjestu. Krajem 2004. godine 7.322 osobe s invaliditetom bile su registrirane kao nezaposlene (to ini 2,3% svih nezaposlenih). Osim zapoljavanja na otvorenom tritu,

33 Izvor: HNB (2005) Makroekonomske analize. Zagreb: Hrvatska narodna banka. (www.hnb.hr) 34 Podaci se temelje na metodologiji popisa iz 2001. gdje je invalidnost definirana u irem smislu, kao stanje tijela uzrokovano boleu, ozljedom ili uroenom manom, a posljedica je trajno, djelomino ili potpuno smanjenih ljudskih sposobnosti za voenje normalnog drutvenog ivota, to znai i zaraivanja za ivot. Invaliditet je smanjenje ili gubitak odreenih sposobnosti zbog trajnih promjena u zdravlju, koje se ne mogu ukloniti u procesu lijeenja ili medicinske rehabilitacije.

20

zatitne radionice predstavljaju uobiajeni nain zapoljavanja ovih osoba (meutim, njihov se broj znaajno smanjio u posljednjih 10-ak godina). Vlada je 2003. usvojila Strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine s ciljem poboljanja kvalitete ivota ove populacije. Isto tako, Vlada je pokrenula nekoliko programa radi poticanja zapoljavanja osoba s invaliditetom, koji se nisu pokazali uinkovitima (poslodavci uglavnom nevoljko zapoljavaju ove osobe) i zakonski je regulirala kvotno zapoljavanje u dravnim tijelima i javnim slubama, tako da bi te slube do 2020. godine trebale zapoljavati 6% osoba s invaliditetom. 3. KLJUNI IZAZOVI Na temelju analize u poglavljima 1 i 2, moe se zakljuiti da Hrvatska ima s obzirom na siromatvo i socijalnu iskljuenost posebno vane izazove u sljedeim podrujima, u kojima je vano osnaiti administrativne kapacitete svih institucija i ostalih dionika odgovornih za provoenje politika i mjera s ciljem osiguravanja uinkovite provedbe. 3.1. Razvoj inkluzivnog trita rada i promicanje zapoljavanja kao prava i mogunosti za sve graane Nezaposlenost i razmjerno visoka stopa radne neaktivnosti najvaniji su uzroci siromatva i socijalne iskljuenosti. Nezaposlenost i niska stopa radne aktivnosti u najveoj mjeri posljedica su nedovoljne potranje za radnom snagom te neusklaenosti ponude i potranje za radom. Kako bi se olakalo i unaprijedilo zapoljavanje, potrebno je ukloniti ili ublaiti strukturnu neusklaenost ponajvie kroz aktivnu politiku trita rada (APTR), koja treba biti u najveoj mjeri usmjerena na tee zapoljive i dugotrajno nezaposlene osobe, kao to su mladi, stariji radnici, osobito ene, osobe s invaliditetom i romska populacija. Potrebno je posvetiti veu pozornost stvaranju mogunosti zapoljavanja za najugroenije i najranjivije skupine na tritu rada kod kojih su akumulirani problemi i posljedice socijalne iskljuenosti i stoga im je posebno otean pristup tritu rada (poput osoba s intelektualnim i zdravstvenim tekoama, ovisnika, rtava nasilja, bivih osuenika, beskunika i slino). Ujedno, treba nastaviti s prenoenjem teita s pasivnih mjera (materijalna podrka nezaposlenima) na aktivne oblike pomoi (osposobljavanje i obrazovanje u skladu s promjenjivim potrebama trita rada), kako bi se poveala zapoljivost onih koji imaju nisku razinu obrazovanja ili posjeduju znanja i sposobnosti koja se ne trae na tritu rada. Takoer je vano sustavno pratiti, razvijati i provoditi mjere isplativosti rada35. Nova ravnotea izmeu razliitih tipova APTR-a i bolja usmjerenost mjera objanjene se u poglavlju 4.1. 3.2. Svladavanje obrazovnih nedostataka Reforma obrazovnog sustava jedan je od kljunih preduvjeta smanjivanja siromatva i socijalne iskljuenosti. Obrazovna struktura mlaih dobnih skupina mnogo je bolja u odnosu na obrazovnu strukturu cijeloga stanovnitva, ali ju je i dalje potrebno poboljavati u sljedeim kljunim vidovima: poveanim obuhvatom djece predkolskim odgojem i obrazovanjem, poveanjem omjera broja djece i mladih koji zavravaju upisane programe, analizom uzroka i prevencijom naputanja kolovanja, veom usklaenou obrazovnih programa s potrebama trita rada te poveanjem udjela 35 Socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to moe uvjetovati demotiviranje za zapoljavanje tzv. zamku nezaposlenosti. Da bi se rad isplatio, vano je financijskim poticajima pospjeiti mogunosti zapoljavanja za marginalne skupine na tritu rada. Tim se mjerama moe poveati dohodak od rada i potaknuti na rad osobe koje ostvaruju samo dohodak od socijalnih transfera.

21

visokoobrazovanih. Te je ciljeve odredila hrvatska obrazovna reforma, koja ukljuuje i reformu strunog obrazovanja. Stoga je vano da promjene budu praene kako poveanim materijalnim ulaganjem, tako i promjenama unutar obrazovnog sustava koje e vie odgovarati potrebama trita rada. Jedan od kljunih izazova predstavlja i poveanje iznimno niskoga udjela obrazovanja odraslih te irenje uporabe informatike tehnologije u obrazovne svrhe. 3.3. Jednaki pristup zdravstvenim uslugama Reforma zdravstvenog sustava suoena je s potrebom poboljanja zdravstvenog stanja cijelog stanovnitva, posebice nekih skupina (dojenadi i starijih) te s potrebom prevencije kljunih zdravstvenih rizika. Meutim, aktualna reforma najvie pokuava rijeiti pitanje nedovoljnoga, odnosno neracionalnoga financiranja zdravstvenog sustava, to se izraava u potrebi uvoenja dodatnih izvora prihoda, i to ponajvie u vidu poveanoga privatnog sufinanciranja. Pri tome je glavni izazov kako urediti odnos izmeu obveznoga te dopunskoga, dodatnoga i privatnog osiguranja te kako osigurati da predloeno poveano privatno financiranje ne ugrozi mogunost jednakog pristupa zdravstvenoj zatiti bolesnima i siromanima. 3.4. Primjeren stambeni smjetaj za sve Neadekvatna struktura stambenog fonda i problemi s osiguranjem primjerenog smjetaja, posebno za ugroene skupine stanovnitva, govore o potrebi osmiljavanja stambene strategije Hrvatske, odnosno definiranja svih vidova drutvene intervencije u stambenu potronju. To se posebno odnosi na koncept strategije socijalnog stanovanja koji nije razvijen. Izazov predstavlja i neadekvatno sufinanciranje dijela stambenih trokova, kao i poveanje broja sklonita za beskunike te privremenog smjetaja u hitnim sluajevima. 3.5. Dostupne i primjerene socijalne usluge Socijalne su usluge nedovoljno razvijene. Nuno je razvijati usluge koje e biti bolje prilagoene potrebama razliitih korisnikih skupina (ukljuujui i mogunost izbora) te proiriti mreu socijalnih usluga na nain da ravnomjernije pokrivaju razliita podruja Hrvatske. Radi poboljanja dostupnosti i kvalitete usluga, potrebno je socijalne usluge u znatno veoj mjeri decentralizirati i deinstitucionalizirati. Cilj je da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i lokalnim zajednicama (community-based services), ime se u samoj zajednici stvaraju uvjeti za integraciju i rehabilitaciju. Da bi se ostvario daljnji razvoj socijalnih usluga, nuna je suradnja i partnerski odnos izmeu drave, privatnog sektora i organizacija civilnog drutva. Isto tako, i dalje valja raditi na poticanju tolerancije i ukljuivanju osoba s invaliditetom ili tekoama u razvoju u redovite drutvene aktivnosti. 3.6. Zajamiti svima minimum sredstava za ivot putem rada i/ili sustava socijalne zatite Unato injenici da Hrvatska ima relativno visoke izdatke za socijalnu zatitu, socijalni transferi ne osiguravaju svim skupinama ivot izvan siromatva. Dosadanje studije siromatva pokazuju da su socijalni transferi (osim mirovina) relativno dobro usmjereni prema skupinama s niim primanjima, ali je visina tih transfera preniska (posebice u sustavu socijalne pomoi). Plae koje proizlaze iz rada trebaju osigurati ivot u skladu s ljudskim dostojanstvom. Posebnu pozornost treba obratiti na minimalne naknade u pojedinim sustavima socijalne zatite. Nuno je racionalizirati sredstva socijalne zatite, kako bi se izbjeglo multipliciranje i kumuliranje prava te uspostaviti veze izmeu

22

razliitih podruja prava na nacionalnoj i subnacionalnim razinama, u cilju ostvarenja pravednije raspodjele oskudnih sredstava i bolje ciljanosti naknada. S obzirom na visoki rizik siromatva meu nekim skupinama starijih osoba (starije ene i openito osobe bez ikakvih mirovinskih primanja), dugorono treba razmiljati o uvoenju odreenog oblika socijalne (dravne) mirovine za ovu populaciju. Isto tako, valja uvesti instrumente obiteljske politike koji e biti osjetljivi na ranjivije tipove obitelji (jednoroditeljske obitelji i obitelji s veim brojem djece) 3.7. Uravnoteeni regionalni razvoj i revitalizacija viestruko depriviranih podruja Meu viestruko depriviranim podrujima treba izdvojiti ratom pogoena podruja, koja su zakonski definirana i prema kojima se ve primjenjuju razliite mjere ekonomske i socijalne politike. Prije svega, radi ostvarivanja sigurnosti graana na tom podruju, to prije je potrebno zemljite i objekte oistiti od mina, kako bi se postojei resursi mogli iskoristiti za dobrobit graana. S druge strane, neophodno je poticati ekonomsku revitalizaciju i odrivi rast u ovim podrujima, za koja je karakteristina visoka nezaposlenost i nepovoljna struktura radne snage. U veoj mjeri potrebno je koristiti aktivne mjere zapoljavanja i vie panje davati onim razvojnim projektima koji su sukladni potrebama lokalnog stanovnitva. U ratom pogoenim podrujima, kao i drugim viestruko depriviranim podrujima (otona, brdsko-planinska podruja), nuna su ulaganja u osnovnu i socijalnu infrastrukturu, kao i u bolje transportne veze. Nizom mjera i povlastica potrebno je zadrati stanovnitvo i poticati dolazak strunjaka koji su deficitarni u ovim podrujima. 4. PRIJEDLOZI MJERA 4.1. Pospjeivanje sudjelovanja u svijetu rada 4.1.1. Pospjeiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapoljavanja, aktivna politika zapoljavanja i osposobljavanja

4.1.1.1. Aktualni problemi i nastojanja Hrvatska ve dugi niz godina kontinuirano provodi mjere aktivne politike trita rada (APTR) kojima se potie obrazovanje, novo zapoljavanje razliitih skupina nezaposlenih osoba, zatim samozapoljavanje, kreditiranje malog i srednjeg poduzetnitva, javni radovi i drugo. Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ) razvio je u razdoblju od 1999.-2000. godine niz mjera APTR, meu kojima su: sufinanciranje zapoljavanja mladih osoba, poticanje zapoljavanja osoba s posebnim potrebama, branitelja i starijih osoba te samozapoljavanja, odobravanje kredita malim i srednjim tvrtkama, te provoenje javnih radova. Visoka razina nezaposlenosti potaknula je Vladu RH poetkom 2002. godine na pokretanje Programa poticanja zapoljavanja. Slijedom tog programa, od poetka primjene aktivnih mjera iz Programa Vlade RH (1. oujka 2002.) do 4. kolovoza 2005. godine, kada je program prestao vaiti, potpisano je 57.609 ugovora o sufinanciranju zapoljavanja i obrazovanja, a samo u 2005. godini potpisano je 11.015 ugovora ili 19% od ukupnog broja potpisanih ugovora. Provedbom Programa zaposleno je ukupno 80.371 osoba iz evidencije nezaposlenih, od ega 47% ena. Tijekom 2005. godine zaposleno je 14.485 osoba, od toga 49% ena. U okviru Programa poticanja zapoljavanja bile su provedene i obrazovne aktivnosti za poznatog poslodavca, nepoznatog poslodavca i u cilju zadravanja radnog mjesta. Gledano po upanijama, najvei se broj osoba zaposlio u najveim upanijama: Gradu Zagrebu (14,6%), Splitsko-dalmatinskoj upaniji (10,4%) te Osjeko-baranjskoj upaniji

23

(9,5%), a potom slijedi Varadinska upanija (8,4%) itd. Znaajne su aktivnosti glede zapoljavanja ostvarene i na podrujima posebno pogoenima nezaposlenou, kao to su Vukovarsko-srijemska upanija (4,3% zaposlenih) i Sisako-moslavaka upanija (3,6% zaposlenih). Za provedbu navedenih mjera isplaeno je ukupno 991,9 milijuna kuna (135,3 milijuna EUR-a). Ukupno je u razdoblju od 2002.-2005. godine zahvaljujui provoenju aktivne politike trita rada zaposlena 80.371 nezaposlena osoba, od ega su 47,2% bile ene. Moe se ocijeniti da je u cjelini APTR u razdoblju 2002.-2005. s obzirom na broj zaposlenih bila uinkovita, ali nedovoljno usmjerena na tee zapoljive skupine, jer su gotovo sve osobe evidentirane pri HZZ-u mogle iskoristiti neku od poticajnih mjera. Ujedno je nepovoljno to mjere subvencioniranja nadnica ine preteit dio ukupnih izdataka za mjere APTR-a, a nisu dovoljno naglaena pitanja poveanja razine strunosti, znanja, sposobnosti i zapoljivosti i prilagodljivosti i nezaposlenih i zaposlenih osoba. Nadalje, programi aktivne politike u 2002.-2005. sadre znatan dio mrtvog tereta36 i druge neeljene uinke, npr. razmjetanje37. Do sada gotovo da nije bilo sustavne evaluacije mjera APTR. Izuzetak je program javnih radova (koji se provodio u ranijem razdoblju), za koji je ocijenjeno kako nije poboljao zapoljivost ni nadnice sudionika nakon njegova zavretka. U taj program nisu uloena znaajnija sredstva. Preko HZZ provode se i projekti zapoljavanja koji se realiziraju u suradnji s EU. To su projekt Restrukturiranje trita rada - CARDS 2001, ija je svrha institucionalni razvoj HZZ, davanje usluga u zbrinjavanju tehnolokog vika u poduzeima koja se restrukturiraju i testiranje njihovoga uinka. Projekt Lokalna partnerstva za zapoljavanje financiran je iz programa CARDS 2002, a korisnici projekta su etiri upanije snano pogoene ratom: Sisako-moslavaka, ibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska upanija. Projekt je zapoeo u listopadu 2004. te traje do travnja 2006. godine, s ciljem poticanja i razvoja politike obrazovanja odraslih, jaanja partnerskih odnosa meu institucijama na lokalnoj razini, te izgradnje kapaciteta lokalnih imbenika u izradi i provedbi razvojnih projekata vezanih uz zapoljavanje. Nastavak ovog projekta financiran je iz programa CARDS 2004, a obuhvatio je etiri nove upanije pogoene ratom: Liko-senjsku, Karlovaku, Brodsko-posavsku i Poeko-slavonsku upaniju. Provedba Projekta u trajanju od 18 mjeseci zapoela je u studenom 2005. Projekt Decentralizacija i restrukturiranje HZZ-a - CARDS 2003, vrijedan 500.000 eura nastavlja se na CARDS 2001 i 2002. Svrha i ciljevi projekta su ojaati regionalnu i lokalnu sposobnost HZZ-a unapreivanjem vjetina, tehnolokog znanja i iskustva potrebnog za njegovo decentralizirano djelovanje, to e omoguiti izravnije ukljuivanje u lokalne razvojne potrebe i inicijative. Decentralizacija HZZ-a dio je dugorone strategije koja e se provesti nakon to se standardizira poslovno djelovanje HZZ-a, te tehniki podri informacijskom tehnologijom. Predvieno je da projekt zapone u svibnju 2005. godine, meutim, poetak projekta pomaknut je na 2006. godinu. Trajanje projekta je 18 mjeseci.

36 Mrtvi teret (dead-weight) subvencija odnosi se na osobe koje bi se zaposlile i bez subvencija. Supstitucija (substitution) oznaava zapoljavanje subvencionirane osobe umjesto neke druge, koja nema pravo na subvenciju. Vano je primijetiti kako efekt supstitucije moe imati drutveno opravdanje ako je rije o teko zapoljivim skupinama osoba. 37 Razmjetanje (displacement) odnosi se na gubitke radnih mjesta u poduzeima koja ne zapoljavaju subvencionirane radnike, a prisiljena su otpustiti dio radnika pod pritiskom konkurencije koja ostvaruje subvencije. Vidi Babi, Z., (2003.) Uloga aktivne politike na trite rada u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa, 27 (4): 547-566. Dostupno na: [http://www.ijf.hr/financijska_praksa/PDF-2003/4-03/babic.pdf].

24

Projekt SVILMA Razvoj jadranskog trita rada provodio se u razdoblju od listopada 2004. do prosinca 2006. godine s ciljem promicanja regionalno suradnje u EU te povezivanja i razmjene iskustava izmeu prekograninih trita rada.

Osim HZZ, program poticanja zapoljavanja provodi i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Ovo Ministarstvo provodi sveobuhvatnu skrb o razvojaenim hrvatskim braniteljima i lanovima njihovih obitelji, a zadueno je i za provedbu Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja i djece poginulih, zatoenih i nestalih branitelja. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva provodi Program poticanja zapoljavanja usmjeren na ravnomjerni razvoj svih podruja Hrvatske, stvaranje pozitivnog poduzetnikog ozraja, poveanje broja malih i srednjih poduzea i zaposlenosti te izgradnju novih poduzetnikih zona. Znaajna su sredstva utroena za edukaciju i promidbu, kroz projekte za poduzetnike poetnike i za izobrazbu poduzetnika, poticanje izvoza i nastupa poduzetnika na sajmovima, kroz projekte za poticanje proizvodnje, ulaganja u poduzetniku infrastrukturu te za potrebe razvoja zadruga i obrta. Treba ulagati vie napora u zapoljavanje i zadravanje starijih radnika radi odrivosti sustava socijalnog osiguranja i ostvarenja primjerenih mirovina. Sagledavanjem i analizom trita rada Republike Hrvatske te zbog potrebe odreivanja prioriteta u rjeavanju problema nezaposlenosti Vlada Republike Hrvatske je krajem 2004. godine prihvatila Nacionalni akcijski plan zapoljavanja (NAPZ) za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Ciljevi izrade NAPZ-a su: unaprjeenje uinkovitosti trita rada u RH, porast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti, te pribliavanje procesima pridruivanja Hrvatske EU. Nacionalni akcijski plan zapoljavanja temelji se na Europskoj strategiji zapoljavanja, a vee se uz donoenje godinjih smjernica za reformu trita rada zemalja lanica, uzimajui istodobno u obzir vlastite specifine okolnosti. Hrvatski NAPZ sastoji se od kljunih, izuzetno poeljnih i poeljnih mjera. Aktivne i preventivne mjere koje su sastavni dio Nacionalnog plana koncipirane su tako da doprinose poticanju vee zaposlenosti i socijalne ukljuenosti, a pritom i omoguuju da se nezaposlene i neaktivne osobe ukljue u razliite oblike osposobljavanja koji poveavaju njihovu konkurentnost i laku integraciju u trite rada. U tome ih podupiru suvremene institucije koje djeluju na tritu rada. Isto tako, kreirane su mjere koje nastoje poveati broj novih i kvalitetnijih radnih mjesta putem promicanja poduzetnitva i povoljnijeg poslovnog okruenja. Temeljem NAPZ-a za razdoblje od 2005. do 2008. godine, meuresorna radna skupina izradila je Plan poticanja zapoljavanja s provedbenim mjerama za 2006. godinu, koji je Vlada RH usvojila na sjednici odranoj 2. oujka 2006. godine. Provedbene mjere iz Godinjeg plana poticanja zapoljavanja u 2006. godini usmjerene su na: razvoj poduzetnitva kroz sufinanciranje troka osnivanja novih zadruga, otvaranje novih obrta, subvencioniranje kamata na poduzetnike kredite, samozapoljavanje, kreditiranje poduzetnitva u turizmu, obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba nie razine obrazovanja te mladih osoba koje su prekinule kolovanje, kako bi im omoguili stjecanje dodatnih znanja i vjetina traenih na tritu rada, ime bi se poveala njihova zapoljivost i uskladila ponuda i potranja na tritu rada. Osobit naglasak u razradi provedbenih mjera jest na promoviranju integracije i borbe protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na tritu rada (osobe s oteanim imbenikom

25

zapoljivosti, nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposleni hrvatski branitelji i sl.): sufinanciranjem zapoljavanja, ukljuivanjem u programe javnih radova koje provode jedinice lokalne samouprave, provedbom mjera predvienih Nacionalnim programom za Rome. Mjere iz Godinjeg plana poticanja zapoljavanja (GPPZ) za 2006. godinu ukljuuju: aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetnitva, promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cjeloivotno uenje, promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na tritu rada, smanjenje neprijavljenog rada i regionalnih razlika. Nositelji provedbenih mjera su HZZ i 5 ministarstava38. HZZ je izravno zaduen za provedbu sljedeih mjera Plana za promociju zapoljavanja za 2006: aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne; otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetnitva; promicanje razvoja ljudskog kapitala i cjeloivotnog uenja; promicanje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba u nepovoljnom poloaju na tritu rada; smanjenje rada na crno i regionalnih razlika. HZZ je zaduen i za jaanje preventivnih i aktivnih mjera s fokusom na inkluzivnije trite rada. Preventivne mjere obuhvaaju poboljanje kvalitete usluga i djelotvornosti HZZ. Aktivne mjere obuhvaaju sufinanciranje39 zapoljavanja mladih bez radnog iskustva do 29 godina starosti, dugotrajno nezaposlenih osoba i starijih nezaposlenih osoba (enskih osoba iznad 45 godina i mukih osoba iznad 50 godina starosti). Zavod je nadalje zaduen za sufinanciranje obrazovanja za poznatog i nepoznatog poslodavca, sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih, provoenje javnih radova te ostvarenje mjera iz Nacionalnog programa za Rome (vidi poglavlje 4.1.2.). Konano, HZZ takoer provodi kontrolu i sankcionira potencijalne korisnike i korisnike mjera iz NAPZ-a.

4.1.1.2. Prioriteti i mjere Provoditi intenzivno individualizirano posredovanje i savjetovanje pri zapoljavanju,

uenju vjetina traenja i kreiranja posla te programa treninga i obrazovanja. Mjere APTR bolje fokusirati, i to na skupine koje su upale u dugotrajnu

nezaposlenost ili postoji opasnost da e u nju upasti, umjesto usmjeravanja na gotovo sve nezaposlene osobe. Stoga je potrebno smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost i smanjiti broj ve dugotrajno nezaposlenih.

Prioritet u podruju APTR-a jest razviti kulturu evaluacije, odnosno ispitivanja uinaka mjera APTR i izbjegavanja stihijskog pristupa (angairanje znaajnih sredstava i potom gaenja programa).

Ocijeniti u kojoj mjeri postoji uspjena koordinacija izmeu nadlenih slubi i ministarstava, te da li se neto radi na njezinom poboljanju. Povezano s navedenim, vano je poboljati suradnju HZZ i lokalnih inicijativa aktivne politike zapoljavanja, posebice kada su u pitanju korisnici socijalne pomoi.

Izvriti decentralizaciju u kreiranju politike zapoljavanja, osloboditi i poticati inicijative na regionalnom i lokalnom tritu rada koje e poticati partnerstvo i

38 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. 39 Ovisno o tipu zaposlene osobe, njezinim vjetinama i dijelu zemlje, poslodavac je primao subvencije u vidu fiksnog postotka (uglavnom 60-80%) od praga za plaanje socijalnih doprinosa. Trajanje spomenute subvencije nije moglo biti dulje od tri godine, sa smanjenjem u drugoj i treoj godini. Ako je zadrao takve osobe na poslu tijekom sljedeih 12 mjeseci, poslodavac je imao pravo na jednokratnu isplatu u iznosu od 1000 eura.

26

ukljuivati sve raspoloive imbenike koji mogu doprinijeti unapreivanju zapoljavanja na lokalnoj i regionalnoj razini

Vratiti nezaposlenim osobama (njihovim udrugama) status socijalnog partnera, koji su imali ranije.

4.1.2. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na tritu rada

4.1.2.1. Aktualni problemi i nastojanja Osobe s invaliditetom

U Hrvatskoj je posebna pozornost posveena promoviranju integracije i borbi protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na tritu rada. Osim Roma, smatra se da su to jo nezaposlene osobe s invaliditetom. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN 04/02) naglaava pravo tih osoba na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju, rad i zapoljavanje na otvorenom tritu pod opim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i teine invaliditeta ili uspjenosti rehabilitacijskog procesa, i u posebnim kolama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagoenim ili posebnim programima. Nadalje, Zakon predvia osnivanje ustanova za profesionalnu rehabilitaciju ili zatitnih radionica, te takoer utvruje druga vana pitanja vezana uz osposobljavanje za rad i zapoljavanje osoba s invaliditetom. Zakon nastoji izjednaiti mogunosti zapoljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tritu rada, a samo pod posebnim uvjetima, pomou metode pozitivne akcije ili pozitivne diskriminacije, nastoji te osobe ukljuiti u svijet rada. U vezi s navedenim, zapoljavanje osoba s invaliditetom u zatitnim radionicama je doputeno ako se takva osoba ne moe zaposliti odnosno ne moe zbog svojih ogranienih radnih sposobnosti ostati na radnom mjestu u uvjetima otvorenog trita rada, iako su bile provedene potrebne poticajne mjere. U GPPZ-u za 2006.40 godinu predvieno je uvoenje savjetodavaca koji su specijalizirani za pomo tim osobama, to e se odraziti na poveano zapoljavanje osoba s invaliditetom u redovnom i zatienom okruenju, kao i na njihovo samozapoljavanje. Nadalje, planira se subvencioniranje trokova radnog mjesta i uvjeta za zapoljavanje osoba s invaliditetom, subvencioniranje kamata za kupnju strojeva i opreme za prilagodbu radnog mjesta, nadoknada postotka plae osobe s invaliditetom, sufinanciranje dijela troka osobnog asistenta, te tromjeseni povrat doprinosa obraunatih i uplaenih na plae zaposlenih osoba s invaliditetom. Time se potie ukljuivanje na trite rada osoba s invaliditetom. Zapoljavanje dugotrajno nezaposlenih odnosno skupina s niom razinom zapoljivosti Za veinu nezaposlenih osoba nezaposlenost je dinamino prolazno stanje, ali za neke ona postaje trajno obiljeje. To je posebno vano za Hrvatsku gdje je veliki dio radno sposobnih korisnika u sustavu socijalne skrbi dugo vremena nezaposlen. Uinci toga

40 Struktura ukupnog iznosa od 150 milijuna kuna (20,8 milijuna eura) planiranih za 2006. za politiku aktivnog trita rada je sljedea: 13,3% za sufinanciranje zapoljavanja mladih osoba bez prethodnog radnog iskustva; 11,2% za sufinanciranje zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, 10,3% za financiranje zapoljavanja starijih osoba, 14,8% za sufinanciranje zapoljavanja osoba sa posebnim potrebama; 8,2% za sufinanciranje obrazovanja osoba za poznatog poslodavca, 29,7% za sufinanciranje obrazovanja osoba za nepoznatog poslodavca i 12,2% za javne radove. Tu je ukljuena i romska populacija.

27

vrlo su nepovoljni i stvaraju velike trokove. Zadaa je smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost, kao i smanjiti broj ve dugotrajno nezaposlenih, posebice pomaganjem dugotrajno nezaposlenima da izau iz tog poloaja. Problemi koje susreu mnogi dugotrajno nezaposleni veinom su viedimenzionalni i esto ukljuuju nisku razinu obrazovanja i motivacije. U GPPZ-u za 2006. godinu planira se sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba i njihovo ukljuivanje u programe javnih radova, ime se potie zapoljivost i socijalna ukljuenost, uz razvoj motivacije i ublaavanje socijalnih posljedica nezaposlenosti. Nositelj predvienog zadatka je HZZ. Programi za Rome Zbog posebno nepovoljne situacije Roma u pogledu zapoljavanja, siromatva i socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj su usvojeni Nacionalni program za Rome i Akcijski plan des