Gospodarski list br.12/2012

C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1 . s r p n j a

2012. 12

prilog ovog broja

Branje, sušenje, čuvanjei upotreba ljekovitog bilja

Pioneer sjeme d.o.o., Čulinečka cesta 2b, 10040 Zagreb,Tel.: 01 / 2958-000, Fax: 01 / 2988-746, Internet: www.croatia.pioneer.com

® Zaštitni znak registriran ili primijenjen u državama svijeta od strane: Pioneer Hi-Bred International, Inc.; Des Moines, Iowa, USA

Poljodjelci,uskoro će žetva uljane repice no sada je vrijeme da razmislite o nabavi sjemena za iduću sjetvu!Pioneer Vam nudi trenutno najbolji svjetski sortiment uljane repice. U ponudi ove godine imat ćemo pet konvencionalnih hibrida: PR46W10, PR46W14, PR46W15, PR46W20 i PR46W29 te dva polupatuljasta Maximus® hibrida; PR45D03 i PR44D06.

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: [email protected]štvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Računovodstvo i pretplatatelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

marketing: [email protected]

Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. ZagrebRačun broj 2390001-1100301008

kod Hrvatske poštanske banke ZagrebDevizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666Tisak, grafička priprema i lektura

VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!

Čitajte u ovom broju: 3 – 4 Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi

5 S raznih strana

6 Aktualne teme

7 Od pomorskog strojara do uspješnog maslinara i uljara

8 – 9 Agroekonomika – Ljekovito bilje

10 Stanje na tržištu stoke

11 PRAVNI SAVJETI

12 – 13 STRUČNI SAVJETI

17 Jesu li bolje jednostavne ili složene DTS/TDS?

20 – 21 Nakon žetve – postrne kulture

24 CLAAS predstavio novu seriju traktora Arion 500/600

25 Opasni štetnici pri proizvodnji sjemena lucerne

26 Bolesti artičoke

27 – 28 Štetni kukci u kući

29 Kako suzbijati crnu pjegavost krumpira

30 – 31 Zaštita ruža

33 – 34 Krtice – naporni podstanari naših vrtova

35 Proizvodnja "sjemena" krumpira

38 – 39 Ljetno "buđenje" artičoke

40 – 41 Posljedice kiša na ukrasnom bilju

42 Čuvarkuće – moderno bilje čije vrijeme dolazi

43 – 51 Mali gospodarski savjetnik:

BRANJE, SUŠENJE, ČUVANJE I UPOTREBA LJEKOVITOg BILJA

52 Što kod cvijeta najviše privlači pčele?

53 Pisali smo prije 100 godina

54 Posljedice suše na voćkama

55 Trnina – zaboravljeno voće

56 Potrebe jezgričavih voćaka za biljnim hranjivima

57 – 58 Usmjereno suzbijanje moljaca uzročnika "crvljivosti grožđa"

60 Etikete za vino

61 O vinu uz vino

62 – 63 Čuvarkuća i aloja – mesnati listovi puni zdravlja

64 Zanemarena minorka

65 – 66 Pasminski uzgoj ili križanci

67 Znate li kad treba prestati jesti?

68 Napravite sami svoj sladoled

69 – 71 RECEPTI – Punjeni juneći odresci s povrćem

2 gospodarski list 1. srpnja 2012.

s raznih strana

3. srpnja FESTIVAL MALINA Skrad

7. srpnja DAN POVRĆA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Koprivnica

14. – 15. srpnja KONJOGOJSKA IZLOŽBA – Državna stočarska izložba Sunja

IZLOŽBE, SAJMOVI, FESTIVALI, DANI...

SRPANJ

Nova DLG priznanja za Vindijine proizvode

Devet zlatnih i tri srebrne medalje osvojili su Vindijini mliječni proizvodi zaštićeni uglednim brendovima ‘z bregov, Fortia, Vitaktiv i Freska. DLG je vodeća europska organizacija u sektoru pre-hrane i agrikulture, čiji Centar za ispitivanje provjerava kakvoću namirnica na 800 različitih načina.

Prvi dio savjetovanja bio je posvećen mikrobiološkoj kvaliteti svježeg sira i vrhnja koji se najviše traži i prodaje na zagrebačkim tržnicama i tržnicama sje-verozapadne Hrvatske, mogućnostima iskorištavanja kisele sirutke koja pred-stavlja sporedni proizvod u proizvodnji svježeg sira, a nutricionistički je iznimno vrijedna za prehranu ljudi i životinja te slatke sirutke koja zaostaje nakon pro-izvodnje polutvrdih i tvrdih sireva. Sred-nja gospodarska škola u Križevcima školuje mlade ljude između ostalih za-nimanja i za zanimanje mljekar u sklopu kojeg učenici prolaze praktičnu obuku u nekoliko praktikuma.

Savjetovanje malih sirara “SirCro”Savez Udruga malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“ uz pomoć Poljo-privredne savjetodavne službe i uz pokroviteljstvo Ministarstva poljopri-vrede i Grada Zagreba organizirao je za svoje članove kao i za sve ostale zainteresirane savjetovanje s više zanimljivih tema vezanih za sirarsku tehnologiju te označavanje i certificiranje sireva.

Mnogobrojni “mali sirari” sa zanimanjem su pra-tili teme iz područja sirarstva

Označavanje i reklamiranje sireva

Predavači iz Ministarstva poljoprivre-de iznijeli su zakonske okvire vezane za označavanje i reklamiranje sireva i mli-ječnih proizvoda koji se nalaze na tržištu kao zapakirani ili nezapakirani proizvodi te postupak dobivanja oznake izvorno-

sti, oznake zemljopisnog podrije-tla i oznake tradicionalnog ugleda za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Osim toga bilo je rije-či i o certificiranju proizvođača s vlastitim proizvodima na tržnica-ma diljem Hrvatske u organizaciji Hrvatske udruge tržnica. Na kraju je predstavljena i prva cesta sira u Hrvatskoj „Cesta sira Karlovačke županije“ otvorena 1. svibnja ove godine prigodnom promocijom i svečanošću.Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Poljoprivredna savjetodavna služba

Prehrambena industrija ponovno je briljirala na ocjenjiva-nju njemačkog agrikulturnog udruženja DLG – ovog puta to je napravila sa svojim mliječnim asortimanom, za koji je do-bila čak devet zlatnih i tri srebrne medalje.

Zlatne DLG medalje pripale su punomasnoj i light varijanti svježeg mlijeka ‘z bregov s trajnošću od 21 dana, a među proizvodima koji su dobili najviše ocjene našla se i osvježu-juća ledena kava ‘z bregov. Ovaj izvrstan proizvod i prošle je godine za svoju kvalitetu osvojio zlatnu medalju, a jednak uspjeh ponovio je i Popy shake od vanilije.

Čuveni jogurt ‹z bregov sa 2,8% m.m. za svoje je 200-gram-sko izdanje također dobio zlatnu medalju, a među fermentiranim mliječnim proizvodima najvišim DLG priznanjem nagrađen je i probiotički jogurt Vitaktiv natur. Tu su i Fortia natur i vanilija, proizvodi koji sadržavaju

probiotičku kulturu Lactobacillus casei, L. casei 431® , čiji su pozitivni učinci na ljudsko zdravlje znanstveno dokazani.

Najviše ocjene pripale su i kremastom jogurtu Freska Cjelovita muesli – grožđice, koji je svoj premijerni nastup

na DLG ocjenjivanju obilježio odličnim uspjehom. Srebrna DLG medalja pripala je trajnom mlijeku ‘z

bregov sa 2,8% mliječne masti, kojem je ovo također druga uzastopna nagrada dodi-jeljena od strane krovne europske organiza-

cije za prehranu i agrikulturu. Uz Vindi-jin temeljni proizvod, srebrne

medalje osvojili su i mliječni deserti – pudinzi od čokola-

de i vanilije, koji su za svoju kontinuiranu kvalitetu već ranije

primili prestižno priznanje “DLG Klasici”.

3 1. srpnja 2012. gospodarski list

aktualne teme

U dosadašnjoj pravnoj praksi vezanoj za radne odnose u Republici Hrvatskoj posto-jala je pravna praznina koja se odnosila na radne odnose koji nastaju pri obavljanju sezonskih poslova u poljoprivredi. Imajući u vidu posebne karakteristike vezane za tu vrstu radnih odnosa, Vla-da Republike Hrvatske putem Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva financi-ja riješila je akutne probleme zapošljavanja na privremenim i povremenim (sezonskim) po-slovima u poljoprivredi na način da je u okviru dijela odredbi sadržanih u posebnom Zakonu o poticanju zapošljavanja, te odredbama sadržanim u Pravil-niku o sadržaju i obliku ugovora o sezon-skom radu i Odluci o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika za 2012. godinu normi-rala radne odnose i uz njih povezana prava i dužnosti poslodavaca i posloprimaca na povremenim i privremenim (sezonskim) po-slovima u poljoprivredi.

Poslodavac i radnikČlankom 2. stavkom 1. točkom. 7. Za-

kona Poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim (sezon-skim) poslovima u poljoprivredi je fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospo-darstva evidentiranog u Upisniku PG.

Sezonski radnik sukladno odredbama članka 2. stavka 1. točke 8. Zakona u poljo-privredi može biti nezaposlena osoba, kori-snik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene, odnosno povremene (sezon-ske) poslove u poljoprivredi.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Zako-na propisano je da poslove sezonskog rad-nika u poljoprivredi ne mogu obavljati za-poslene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na

Sezonsko zapošljavanje u poljoprivrediZakon o poticanju zapošljavanja objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 57/12, a stupio je na snagu i primjenjuje se od 31. 5. 2012. Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 64/12 od 8. 6. 2012. godine, a i primjenjuje se od 16. lipnja 2012. godine. Odluka o najnižem iznosu plaće sezon-skog radnika u poljoprivredi za 2012. godinu objavljena je u „Narodnim novinama“ broj 57/12 od 8. 6. 2012. godine, kada je i stupila na snagu.

temelju kojeg su obvezno osigurane pre-ma posebnim propisima, osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezon-

ske poslove, osoba kojoj je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu (npr. pomorci), maloljetne osobe, te osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima.

Sezonski poslovi u poljoprivredi

Članak 2. stavak 1. točka 5. Zakona pro-pisuje da su privremeni, odnosno povreme-ni sezonski poslovi u poljoprivredi poslovi u području

● Bilinogojstva koji obuhvaćaju pripre-mu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, pror-jeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premje-štanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje.

● Stočarstva koji obuhvaćaju striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i ču-vanje stada, te premještanje košnica i vr-canje meda.

● Ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka.

Vrijednosni kupon za doprinosOdredbama Članka 9. Zakona propisano

je da poslodavac za radnika zaposlenog na privremenim, odnosno povremenim (sezon-skim) poslovima plaća dnevne doprinose (doprinos za osnovicu za mirovinsko osigu-ranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika tog osiguranja, doprinos za zaštitu zdravlja na radu i doprinos za zapo-šljavanje) kupnjom vrijednosnog kupona.

Vrijednosni kupon sukladno odredbama članka 2. stavka 1. točke 9. Zakona defini-ran je kao javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici. Poslo-davac nije dužan posebno obračunavati niti uplaćivati doprinose za obvezna osigu-ranja prema posebnom propisu jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

Člankom 8. Pravilnika o sadržaju i obli-ku ugovora o sezonskom radu u poljopri-vredi Vrijednosne kupone izdaje Ministar-stvo financija RH, na vrijednost utvrđenu u skladu s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja, na zaštićenom obrascu. Dis-tribucija vrijednosnih kupona vrši se putem FINE (odnosno, poslodavci ih mogu kupiti u FINI prema cijeni koja je na njima otisnuta). Poslodavac može neupotrijebljene vrijed-nosne kupone zamijeniti za gotov novac u jedinici FINE u kojoj ih je kupio najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethod-

Člankom 10. stavkom 4. Zakona pro-pisano je da je najdulji rok trajanja rada, odnosno zapošljavanja na pri-vremenim, odnosno povremenim (se-zonskim) poslovima u poljoprivredi 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to da li je zaposlenik radio kontinuirano ili uz prekide.

Člankom 1. i 2. Odluke o najnižem izno-su plaće sezonskog radnika u poljopri-vredi za 2012. godinu propisana je mi-nimalna dnevna osnovica kao najniži dnevni iznos plaće koju je poslodavac dužan platiti sezonskom radniku koji obavlja privremene, odnosno povre-mene sezonske poslove u poljoprivredi za 2012. godinu u najnižem iznosu od 70,40 kn.

(nastavak na str. 4)


aktualne teme

nu godinu. Za novac se ne mogu zamijeniti upotrijebljeni i oštećeni vrijednosni kuponi.

Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih poslo-va u poljoprivredi sadrži sve podatke koje su propisala nadležna tijela, a popunjava se na papirna-tom obrascu USP-1 koji tiska JP „Narodne novine“. Izgled obrasca propisan je Pravilni-kom o sadržaju i obliku ugo-vora o sezonskom radu u po-ljoprivredi („Narodne novine“ broj 64/12 od 8. 6. 2012.). Na-pominjemo da se radi o pro-pisanom obrascu za ovu vrstu ugovora koji će biti moguće nabaviti u „Narodnim novina-ma“, te da se ugovori koji nisu zaključeni uz primjenu ovog obrasca neće smatrati valja-nima.

Podatke na 1. stranici Ugovora (godina, ime, prezime, OIB, adresa stanovanja) oba-vezno ispunjava sezonski radnik.

Podatke na ostalim stranicama ugovora (dan, mjesec, godina rada, naziv, sjedište i OIB poslodavca, podaci o dnevnoj plaći, roku i načinu isplate) ispunjava poslodavac, a kupon lijepi sezonski radnik nakon što ga je primio od poslodavca.

Sam ugovor o sezonskom radu podrob-nije je definiran odredbama sadržanim u člancima 2. do 7. Pravilnika, a ugovor se sklapa prije početka rada, za svaki radni dan predajom od strane poslodavca i pri-hvatom od strane sezonskog radnika vrijed-nosnog kupona te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem) u odgovarajuću rubriku na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (obrazac USP-1).

Poslodavac sukladno odredbi Članka 7. Pravilnika može ugovoreni dnevni iznos pla-će sezonskom radniku u poljoprivredi isplatiti u gotovom novcu. Poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nije dužan voditi evi-denciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu.

Članak 11. Zakona propisuje da se na radnika zaposlenog na privremenim, odno-sno povremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o se-zonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju

posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih (ne briše ih se iz evidencija u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje), ne primjenjuju se propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposle-

nosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine ko-risniku mirovine (mirovina se ne umanjuje niti se obustavlja njena isplata).

Radnik zaposlen na privre-menim, odnosno povremenim (sezonskim) poslovima u po-ljoprivredi dužan je najkasnije na kraju godine radi utvrđiva-nja staža osiguranja dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovin-sko osiguranje podatke o se-zonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.

Člankom 13. Zakona propi-sano je da dnevni iznos plaće,

odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privre-menim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi se smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obve-zi poreza na dohodak i obvezi prireza pore-zu na dohodak. Predujam poreza na do-hodak obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje, te su dužni prema posebnom propisu dostavljati izvješća nadležnom tijelu za financije (Pore-zna uprava Ministarstva financija).

Sukladno odredbama Članka 14. Zakona Upravni nadzor nad provedbom ovih pro-pisa obavljaju nadležna tijela Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, a inspekcij-ski nadzor inspekcija rada, a u dijelu obra-čuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja i poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije.

Prekršajne odredbeZakonom o poticanju zapošljavanja („Na-

rodne novine“ broj 57/12 od 23. 5. 2012. go-dine) propisane su Člankom 15. stavkom 1. (točke 1., 7., 8. 9.) i stavkom 2. i prekršajne odredbe, kako slijedi:

Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, odnosno (sta-vak 2.) novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna oso-ba pravne osobe:

1.) (točka 1.) ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povreme-nim sezonskim poslovima u poljo privredi,

2.) (točka 7.) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljopri-vredi za svaki radni dan ne sklopi prije po-četka rada,

3.) (točka 8.) ako zaposli sezonskog rad-nika u poljoprivredi u trajanju dužem od 90 dana tijekom kalendarske godine,

4.) (točka 9.) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljopri-vredi sklopi s osobom s kojom se ne može sklapati ova vrsta ugovora (zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema poseb-nim propisima, osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove, osobe kojoj je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osi-guranje prema posebnom propisu (pomor-ci), maloljetnici, osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava).

Nakon dugog niza godina sezonski rad u poljoprivredi (u kojem je tijekom sezone prema nepotvrđenim glasinama znalo radi-ti i zarađivati do 100.000 ljudi) napokon je priznat kao oblik radnog odnosa na određe-no vrijeme te primjereno tome i legislativno normiran. Ovi propisi omogućit će normalan tijek zapošljavanja radnika u sezoni uz oču-vanje određenih prava iz radnog odnosa, a s druge strane pružit će pravnu sigurnost poslodavcima u poljoprivredi koji zapošlja-vaju sezonsku radnu snagu te im omogućiti normalan i nesmetan rad na poslovima koji podrazumijevaju angažman sezonske rad-ne snage.

Trud zakonodavca da propis bude uskla-đen s modernim propisima koji normira-ju istu materiju, a koji su na snazi u EU, te prihvaćanjem modela sezonskog zapošlja-vanja utemeljenog na najvišem stupnju po-jednostavljenja zasnivanja radnih odnosa, te izvršavanju obaveza koje proistječu iz takvih radnih odnosa na sezonskim poslo-vima u poljoprivredi za poslodavce i sezon-ske radnike urodio je sustavom koji ova tri propisa (Zakon, Pravilnik i Odluka) u ovom trenutku adekvatno normiraju. Budući da se radi o novim propisima, tek će se njihovom primjenom u praksi otvoriti dodatna pitanja, te vidjeti postoje li i kakve potrebe za njiho-ve eventualne izmjene i dopune.

Marcel Stipaničić, dipl. iur.

(nastavak sa str. 3)

Specimen vrijednosnog kupona

Sezonski radnik u poljoprivredi za vrijeme rada obvezan je kod sebe imati ugovor.


s raznih strana

U suradnji s Agroproteinkom d.d., vo-dećom tvrtkom u jugoistočnoj Europi u djelatnosti zbrinjavanja životinjskih nu-sproizvoda i njihovim iskorištavanjem kao obnovljivih izvora energije i nutritivno vri-jednih proteina, u Dubrovniku je održan Kongres europskog udruženja EFPRA. Na Kongresu su sudjelovali vodeći svjet-ski znanstvenici, predsjednici Uprava i vlasnici najvećih europskih kompanija iz tog sektora i predstavnici najviših nadlež-nih tijela EU.

Dodjela organizacije ovog značajnog međunarodnog Kongresa za Hrvatsku je velika čast, ali ujedno je i priznanje da su

MEĐUNARODNI KONGRES O SUSTAVU SIGURNOSTI HRANE I ZAŠTITI OKOLIŠA

Predstavljena bogata baština Hrvatske

U Dubrovniku se održao Kongres europskog udruženja EFPRA na kojem se predstavilo i bogatstvo kulture i baštine Hrvatske. EFPRA je jedna od najznačajnijih asocijacija EU u sustavu sigurnosti hrane i zaštiti okoliša. Od 2000. godine redovito organizira godišnje kongrese s ciljem poveća-nja sustava sigurnosti hrane i zaštite okoliša u zemljama Europske unije, a ove godine prvi put organizacija Kongresa povjerena je zemlji koja nije članica EU.

prepoznata ulaganja u sustav sigurnosti hrane i zaštite okoliša.

S obzirom na međunarodnu raspro-stranjenost projekata kojima se bavi Agroproteinka d.d., tvrtka kroz svoje po-slovanje nastoji predstaviti i hrvatsku kul-turu, tradiciju i promovirati izvorne hrvat-ske proizvode.

Tim povodom, u suradnji s tvrtkama Hrvatski farmer d. d., Klub članova ‘Selo’ i ‘Natura Eko Etno’ organizirana je svečana večera pod nazivom Hrvatska večer. Tako su sudionici i gosti Kongresa mogli uži-vati uz bogat kulturno-glazbeni program, upoznati povijesnu i etnološku posebnost

Sudionici kongresa upoznati su s bo-gatom povijesnom i etnološkom tradi-cijom Hrvatske, a mogli su kušati i au-tohtone specijalitete

i specifičnost Hrvatske te kušati delicije i autohtone specijalitete.

TRADICIONALNA POLJOPRIVREDNA MANIFESTACIJA U SLAVONSKOM BRODU

Govedarstvo ima budućnostNaglasak ovogodišnjeg poljoprivrednog sajma i 15. međužupanijske sto-čarske izložbe, koje tradicionalno uz pokroviteljstvo Ministarstva poljo-privrede, organizira Brodsko-posavska županija, bio je na stočarstvu. Vi-djelo se to i po organizaciji budući da, za razliku od dosadašnje prakse, nije bilo zatvorenog izložbenog prostora u Srednjoj školi „Matija Antun Reljković“, a među 70-ak izlagača prevladavali su upravo stočari.

Otvarajući Stočarsku izložbu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je pod-

Ocijenjena najbolja grlaPored izložbenog dijela manifestacije i

pratećih sadržaja na sajmu su ocijenjena i najbolja grla stoke.

Šampionka daje oko trideset pet li-tara mlijeka dnevno – rekao je vlasnik šampionskog grla simentalske pasmine, Hinko Mikanović iz Podvrškog. Vlasnik šampionskog grla holstein pasmine je Hrvoje Ciganović s farme Lactis d.o.o. iz Budrovaca.

Šampionsku titulu među konjima lipi-canske pasmine ponio je devetogodišnji pastuh Conversano Mara, čiji je ponosni vlasnik Antun Dorić iz Svilaja.

Anita BenićMinistar Jakovina uz vlasnike nagrađenih grla holstein i simental pasmine

sjetio da trend smanjenja broja poljopri-vrednih proizvođača u stočarstvu nije pri-

sutan samo u Hrvatskoj već i u svijetu.

Ako govorimo o go-vedarstvu, ono ima svo-ju budućnost. Profilirat će se oni koji stvarno rade dobro, a onima koji su u poteškoćama ćemo maksimalno po-kušati pomoći – rekao je Jakovina naglasivši da opstojnost same pri-marne proizvodnje nije upitna.

Antun Dorić, vlasnik šampionskog li-picanca, pastuha Conversano Mara


aktualne teme

HBOR je na natječaju ponudio iznos od 500 milijuna kuna, od toga 100 milijuna za kredite poslovnih banaka u kunama i 400 milijuna kuna za kredite s valutnom klauzulom. Pristiglo je 12 ponuda od 10 banaka u ukupnom iznosu od 757,750.000,00 kuna.

Budući da je interes bio znatno veći od ponuđenog iznosa kredita HBOR-a, prihvaćeno je 9 ponuda poslovnih banaka. Tako su prihvaćene ponude Erste & Steiermaerkische bank d.d. za iznos kvote od 150 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika 3,96 posto, Hrvatske poštanske ban-ke d.d. za iznos kvote od 26,750.000,00 kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,75 posto, ponuda Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. za kvotu od 30 milijuna kuna uz kamatu od 4,01 posto, Jadranske banke d.d. u iznosu od 35 milijuna kuna uz kamatu 3,16 posto, Privredne banke Zagreb d.d. za kvotu od 38,250.000,00 kuna uz kamatu od 4,15 posto, ponu-da Raiffeisen bank Austria d.d. za kvotu od 60 milijuna kuna uz ponderiranu kamatu od 4,21 posto, ponuda Societe Generale-Splitska banka d.d. za kvotu od 25 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,86 posto te ponuda te dvije ponude Zagrebačke banke d.d. od kojih je jedna 35 mi-lijuna kuna uz kamatu od 3,55 posto, a druga u iznosu od 100 milijuna kuna uz kamatu od 3,46 posto.

Nakon svake održane aukcije HBOR će na svojim internet-skim stranicama www.hbor.hr objavljivati popis banaka koje su izabrane kao najbolji ponuditelji kako bi gospodarstvenici imali pravovremene informacije te kako bi mogli kontaktirati svoje poslovne banke i koristiti sredstva po Programu razvoja gospodarstva.

Uspješno završena prva aukcija za Program razvoja gospodarstvaU Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) pred-sjednik Uprave Anton Kovačev u nazočnosti ministra financija Slavka Linića predstavio je rezultate prve aukcije za Program razvoja gospodarstva na kojoj je HBOR poslovnim bankama ponudio 500 milijuna kuna.

Produžen rok za podnošenje prijava za mjere 101 i 103 IPARD programa

Ovim putem obavještavamo sve potencijalne IPARD kori-snike mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i mjere 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda“ da je produžen rok za podnošenje prijava za do-djelu sredstava iz IPARD programa. Novi rok za podnošenje prijava je 13. srpnja 2012. godine.

Javni natječaj je objavljen u Narodnim novinama broj 55/12, a dostupan je i na mrežnoj stranici Agencije za plaća-nja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr), gdje se nalaze obrasci i Vodiči za korisnike za ove mjere. Pravilnici o provedbi navedenih mjera su objavljeni u Narod-nim novinama broj 54/12, a dostupni su i na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr).

Za informacije i pitanja potencijalni korisnici mogu se javiti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu poljoprivrede na e-mail adrese: [email protected] i [email protected]

Obiteljska tradicijaVlasnik tvrtke Jadran Zlokić, inače po

struci pomorski strojar, potječe iz obitelji koja se tradicionalno bavila maslinar-stvom i uljarstvom, tako da je od djeda i oca naučio taj posao, od kojih je naslije-dio 120 rodnih stabala maslina, a masli-narstvom i uljarstvom bavi se od 1995.

Do 2001. imao je staru uljaru u mje-stu – kapaciteta 2 x 350 kg /sat, kad se prebacuje na novu lokaciju kilometar-dva od središta mjesta uz povećani kapacitet 2.500 kg/sat. Tu su poboljšani uvjeti pre-rade maslina, a time i kvaliteta maslinova ulja. Uljara posjeduje dva sustava prera-de – kontinuirani sustav i sustav prešanja. Oba sustava su rad na hladno, što znači da u nijednom segmentu prerade tempe-ratura ne smije prijeći 27 stupnjeva Cel-zijevih.

Objekt se nalazi na površini od 5.000 četvornih metara, od čega je 650 četvor-nih metara zatvorenog prostora i u njima su strojevi i oprema. Budući da je po

ULJARA ‘ZLOKIĆ’ – PRVA PRIVATNA ULJARA U VELOJ LUCI

Od pomorskog strojara do uspješnog maslinara i uljara

Vela Luka je mjesto – općina na zapadnoj strani Korčule, poznata po turizmu, maslinarstvu i uljarstvu. Ima oko 150.000 rodnih stabala autoh-tonih sorti masline – lastovke 85%, drobnice 10% i oblice 5%, koje su se aklimatizirale na sušu, redovito i obilno rađaju te daju visoko kvalitetno ulje. U mjestu ima više uljara, a jedna od njih posluje u sklopu tvrtke ‘Zlo-kić’ d.o.o. koja je ujedno prva privatna uljara u mjestu.

struci strojar, Jadran Zlokić neke servisne zahvate može obaviti i sam, što mu sma-njuje troškove poslovanja.

Zlokić u svojoj uljari prerađuje vlasti-te masline te masline kooperanata, od-nosno svih OPG-a koji prema dogovoru donose masline na preradu. Prerada započinje krajem listopada ili početkom studenoga, zavisno o godini i rodnosti, a traje oko 2 mjeseca.

Šampion za VeloujeNaplata prerade vrši se u dva oblika:

u naturi (ulju) i u novcu. Cijena naplate ovisi o poslovnoj politici same uljare, za prošlu 2011. godinu bilo je dva posto (2%) u ulju ili 1 kn za 1 kg ploda.

Kao vlasnik ili u ime uljare ‘Zlokić’, kroz ovih 17 godina on je svake godine nastupao na raznim sajmovima, mani-festacijama i ocjenjivanjima maslinovog ulja te dobivao razna priznanja od diplo-ma, zlatnih medalja, amfora te pokala šampiona. Posebno se može istaknuti međunarodno priznanje Cavalire olio d’oliva 2009. koje je dobio za višegodiš-nji doprinos u maslinarstvu i uljarstvu.

Prednosti ili posebnosti uljare Zlokić su besplatna usluga dovoza ploda na uljaru (privatnim kamionom uljare), oda-bir sustava prerade po želji; kontinuira-ni sustav ili prešanje, urednost pogona (čistoća) kao i prerade, otkup ulja (tržnih viškova ), povjerenje – ostavljanje ploda i dolaženje po ulje prema dogovoru, ana-liza ulja u vlastitom laboratoriju i posje-dovanje vlastitog maslinika s oko 3.000 stabala.

Etnografska zbirka obogaćuje turističku ponudu

Na lokalitetu, osim prostora za pre-radu maslina, nalaze se i punionica ulja, te Etnografska zbirka maslinarstva i uljarstva koja je završena i otvorena za razgledavanje prije tri godine i obilježje je velolučkog kraja koji svjedoči o kontinui-tetu ljudske nazočnosti i djelovanja u ma-slinarstvu od prapovijesti do danas. Tu se mogu razgledati razni eksponati – torkuli, prese, mlinovi, kamenice, oruđe i alati, na kojima su radili pradjedovi, djedovi i očevi mnogih Velolučana. Osim toga, u izvornom povijesnom otočkom ambijen-tu od 1. svibnja do 1. listopada mogu se degustirati dvije vrste maslinovog ulja: djevičansko i ekstra djevičansko koja su skladan spoj autohtonih dalmatinskih sorti lastovke, oblice i orgule te kupiti ma-slinovo ulje, suhe smokve, rogače, rakiju, slanu ribu i suvenire.

– Maslinovo ulje se prodaje na licu mje-sta u uljari ili Etnografskoj zbirci, po stan-dardnim tržišnim cijenama, dostupno u pakiranju od 0,20 l; 0,37 l; 0,50 l; 0,75 l i kao rinfuza, tako da se skoro sve proda, napominje Zlokić. Sam lokalitet uljare je takav da ga se ne može zaobići kad se do-lazi i odlazi iz Vele Luke te je tako Etnograf-ska zbirka omiljeno turističko odredište.

Zlokić d.o.o. je dobila koncesiju na po-vršinu od 12,5 ha zemljišta i na rok od 50 godina te je pristupila uređenju i sadnji oko 3.000 autohtonih stabala masline za ekološku proizvodnju. – Komina koju smo sakupljali svih ovih godina pretvorila se u gnojivo koje se odvozi u maslinik. Koristi ga se da bi se oplemenilo i obogatilo tlo, ističe Jadran Zlokić nadajući se kako će s ekološkom proizvodnjom biti prepoznat-ljiv na EU tržištu.

Ivan Marjanica, dipl. ing.

Projekt je financiran iz vlastitih sred-stava te kreditom HBOR-a od dva mi-lijuna kn na 12 godina i s dvije godi-ne počeka, te kamatnom stopom od šest posto (6% ) vezano za euro.

Zlokić ulje pakira u lijepo dizajnirano pakiranje za koje je na ovogodišnjem Noćnjaku postao šampion za Velouje.

Jadran Zlokić u svom masliniku

uspješna gospodarstva


Ljekovito bilje


Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ljekovito bilje čine vrste čiji jedan ili više biljnih dijelova sadrže bio-loški aktivnu tvar koja se može koristiti u terapijske svrhe ili za kemijsko-farma-ceutske sinteze.

Prema regulativama EU da bi pripra-vak od ljekovitog bilja dobio licencu za prodaju na europskom tržištu, mora se dokazati da se koristio na tržištu zema-lja EU minimalno 30 godina, odnosno barem 15 godina na tržištu EU i mini-malno 30 na tržištu izvan Unije. Proizvo-đači ističu da je dobivanje licence skup proces, koji će smanjiti ponudu ljekovi-tog bilja, te time naštetiti proizvođačima i potrošačima.

Tradicija uzgojaU Hrvatskoj postoji duga tradicija

skupljanja i uzgoja ljekovitog bilja. U razdoblju od 1930. do Drugog svjetskog rata bila je glavni snabdjevač ljekovitim biljem zemalja srednje Europe, pa čak i SAD-a. Danas se ljekovito bilje uzgaja na malo više od 3.000 hektara, s uku-pnom proizvodnjom od svega 2.600 tona, odnosno 0,8 t/ha. U proizvodnji dominira kamilica (oko 80%), koja je ujedno i jedna od rijetkih kultura s po-zitivnom vanjskotrgovačkom bilancom. Nažalost, istovremeno uvozimo oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja, koje bi se moglo uzgajati na područjima Hrvat-

Iako je u prošlom stoljeću ljekovito bilje bilo pomalo zaboravljeno, 21. stoljeće donosi sve veću popularizaciju prirode i prirodnih načina liječenja. Industrija ljekovitog i aromatičnog bilja na svjetskom tržištu ostvaruje prihod od preko 25 milijardi eura i prema predviđanji-ma očekuje rast.

ske u kojima nije previše razvijena kon-vencionalna poljoprivreda. Tako poseb-no veliki potencijal za ovu proizvodnju imaju Kordun, Banovina, Lika, Gorski kotar, kojima bi ta proizvodnja zasigur-no pomogla u zadržavanju i privlačenju radno aktivnog stanovništva.

KamilicaProizvodnja kamilice nije previše slo-

žena, ali ju je potrebno proizvoditi na većim površinama (od 10 hektara na više) da bi se postigao zadovoljavaju-ći prihod. Od 1 ha površine moguće je dobiti prosječno 500 kg cvijeta, koji se otkupljuje po 10 kn za kilogram. Pro-sječni troškovi proizvodnje kamilice su oko 4.000 kn/ha, pa je tako moguća zarada od nekih 1.000 kn/ha površine.

Ekonomski uspješna proizvod-nja ljekovitog bilja moguća je na većim i manjim površina-ma, jer je višestruko isplativi-ja od ratarstva. Tako je prihod od 1 ha crnog sljeza deset puta veći od prihoda s iste površine zasijane kukuruzom ili pšeni-com, našim najčešćim kultura-ma. Međutim, za proizvodnju ljekovitog bilja potrebno je puno više fizičkog rada, jer je upotreba kemijskih sredstava strogo ograničena.

Kada se tome dodaju poticaji koje daje država, po hektaru je moguće ostvari-ti nešto više od 3.000 kn. U Hrvatskoj proizvodnja kamilice je dosta proširena po Slavoniji i Podravini, a odgovara joj zaslanjeno zemljište na kojem se ne mogu uzgajati druge biljke.

Berbu je moguće obavljati preuređe-nim žitnim kom-bajnom, koji u roku de-setak sati obere 3-4 ha usjeva kam i l i c e koji nije polegao, od-nosno 12-16 t svježeg cvijeta. Prosječan prinos kada su optimalni klimatski uvjeti je 4 t svje-žeg cvijeta po ha, sa 60% cvijeta prve klase. Prinos može varirati od 0,3 do 0,5 kg/ha eteričnog ulja.

LavandaZa Dalmaciju i Istru karakterističan je

uzgoj lavande, koja se pokazala uspješ-nom za uzgoj i u drugim krajevima Hr-vatske. Žalosno je što se kraj savršenih ekoloških uvjeta za potrebe prerađivačke industrije lavanda uvozi, a njezinih polja je danas manje nego prije 30 godina. Uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može po-služiti i kao dobra paša za pčele.

agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika


Lavanda na istom mjestu

može osta-ti 15-20 g o d i n a , a mlada

biljka je vrlo osjet-

ljiva na sporo topive herbicide,

pa se na mjestima gdje je bio kuku-ruz može saditi tek nakon dvije do tri godine.

Dobiveno pokriće varijabilnog troška (doprinos pokriću) je bez poticaja drža-ve. Vidljiv je veliki udio troška ljudskog rada (28% varijabilnog troška), kao i

troška gnojidbe (54% varijabilnog troš-ka).

Pri uzgoju lavande i lavandina najve-ći problem predstavljaju korovi, za koje je potrebno puno sati rada, osobito ako se radi o ekološkom načinu proizvod-

Mjerna jedinica IznosPrinos ulja l/ha 208

Cijena ulja kn/l 220,00

PRIHOD UKUPNI kn/ha 45.760,00

Podsađivanje kn/ha 250,00

Mineralna gnojiva kn/ha 8.479,00

Ručno pljevljenje kn/ha 1.200,00

Berba kn/ha 3.125,00

Trošak vlastite mehanizacije kn/ha 1.043,00

Ostali troškovi kn/ha 1.500,00

UKUPNI VARIJABILNI TROŠAK kn/ha 15.597,00

DOPRINOS POKRIĆU kn/ha 30.163,00

Kalkulacija proizvodnje lavande, proizvodnja ulja, 1 ha

Mjerna jedinica Iznos

Prinos suhog cvijeta kg/ha 1.000Cijena kn/kg 185,00PRIHOD UKUPNI kn/ha 185.000,00Troškovi materijala kn/ha 89.037,00Troškovi rada kn/ha 22.500,00Troškovi mehanizacije kn/ha 3.230,00Analiza tla kn/ha 133,00UKUPNI VARIJABILNI TROŠAK kn/ha 114.900,00DOPRINOS POKRIĆU kn/ha 70.100,00FIKSNI TROŠAK kn/ha 2.285,00DOHODAK Kn/ha 67.815,00

Mjerna jedinica IznosPrinos suhog cvijeta kg/ha 600Cijena kn/kg 60,00PRIHOD UKUPNI kn/ha 36.000,00Podsađivanje kn/ha 300,00Mineralna gnojiva kn/ha 8.479,00Ručno pljevljenje kn/ha 1.200,00Berba kn/ha 3.000,00Trošak vlastite mehanizacije kn/ha 878,00Ostali troškovi kn/ha 1.500,00UKUPNI VARIJABILNI TROŠAK kn/ha 15.357,00DOPRINOS POKRIĆU kn/ha 20.643,00

Kalkulacija proizvodnje lavande, proizvodnja cvijeta, 1 ha

nje. Nasadi u puni rod ulaze u trećoj godini, a po grmu je moguće dobiti 1,0 – 1,5 kg cvijeta. Žetva lavande se obavlja obično ručno – srpom, jer su-vremena mehanizacija zahtijeva velika ulaganja.

ArnikaU brdsko-

planinskom p o d r u č j u Europe, pa tako i kod nas u zapadnom di-jelu Republike Hr-vatske, autohtono raste arnika, brđanka ili gorska trava.

Na svjetskom tržištu vlada velika potražnja za njenim cvijetom i korije-nom, ali riječ je o zakonom zaštićenoj biljci koju je zabranjeno skupljati iz prirode. Stoga bi ovu biljku trebalo, uz pomoć stručnjaka, uvesti u komercija-lan uzgoj.

U uzgoju arnike kao dominirajući tro-šak javlja se trošak prijesadnica, koji čini 63% varijabilnog troška. Karakte-ristika uzgoja ljekovitog bilja, veliki tro-šak radne snage, vidljiv je i u ovoj pro-izvodnji i čini 20% varijabilnog troška.

Može se reći da za uzgoj ljekovitog bilja Hrvatska svakako ima potencijala u svojoj nezagađenoj prirodi, otkup se može dogovoriti s prerađivačima ljeko-vitog bilja, što je svakako veliki plus za proizvođače. Eventualni problem može biti veća potreba za ljudskom radnom snagom, nego što je to kod uobičajenih ratarskih kultura, ali ljekovito bilje to svakako opravdava svojom profitabilno-šću. Ovdje smo naveli samo neke vrste, a za uzgoj su moguće i brojne druge, kao npr. neven, kadulja, anđelika, sljez i brojne druge, čiju ekonomsku isplati-vost svakako treba ispitati u praksi.

Dr. sc. Vesna OčićZavod za menadžment i ruralno poduzetništvo

Agronomski fakultet u Zagrebu

Kalkulacija proizvodnje arnike, proizvodnja cvijeta, 1 ha


tržište i cijene

Stanje na tržištu stoke

Cijene žive stoke na stočnim sajmovima

i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg

u tjednu od 11. do 17. 6. 2012. Bj

elova

rsko

-bilo

gors

ka

Brod

sko-

posa

vska

Istar

ska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-kr

iževa

čka

Krap

insk

o-za

gors

ka

Ličko

-sen

jska

Međ

imur

ska

Osječ

ko-b

aran

jska

Pože

ško-

slavo

nska

Sisa

čko-

mos

lavač

ka

Split

sko-

dalm

atin

ska

Vara

ždin

ska

Viro

vitičk

o-po

drav

ska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Zada

rska

Zagr

ebač

ka

Hrva

tska

Razli

ka –2

tj.

tele simental(80-160 kg)

1.Min 23,00 22,00 ---- 24,00 22,00 22,00 26,00 21,00 27,00 24,00 23,00 24,00 ---- 22,00 23,00 24,00 22,00 21,00 21,00

2.Max 28,00 26,00 ---- 25,00 26,00 27,00 28,00 30,00 28,00 28,00 28,00 26,00 ---- 30,00 26,00 30,00 28,00 30,00 30,00

Prosjek 25,25 24,00 ---- 24,50 24,00 24,67 27,00 24,75 27,50 26,00 25,88 25,43 ---- 26,00 25,00 28,25 25,29 25,36 25,28

junica simental(za meso)

1.Min 13,00 ---- ---- 13,00 13,00 14,50 ---- ---- ---- ---- 13,00 15,00 ---- ---- ---- ---- 14,00 13,00 13,00

2.Max 14,00 ---- ---- 13,50 15,00 14,50 ---- ---- ---- ---- 13,00 15,00 ---- ---- ---- ---- 15,00 15,00 15,50

Prosjek 13,50 ---- ---- 13,25 13,75 14,50 ---- ---- ---- ---- 13,00 15,00 ---- ---- ---- ---- 14,50 13,72 14,02

bik simental(>450 kg)

1.Min 15,00 14,00 ---- 14,00 15,00 15,00 ---- 16,00 15,00 15,00 16,00 16,00 17,00 14,00 15,00 14,00 15,00 14,00 14,00

2.Max 16,00 14,00 ---- 15,00 16,50 16,00 ---- 17,00 15,00 16,50 17,00 16,00 17,00 15,00 16,00 17,00 16,00 17,00 17,50

Prosjek 15,50 14,00 ---- 14,50 15,75 15,38 ---- 16,50 15,00 15,75 16,63 16,00 17,00 14,50 15,50 15,50 15,50 15,56 15,69

krava simental(za meso)

1.Min 4,00 8,00 ---- 6,00 5,00 5,00 ---- 9,00 8,00 6,00 6,00 11,00 8,00 9,00 7,00 ---- 8,00 4,00 4,00

2.Max 10,00 9,00 ---- 8,00 10,00 10,00 ---- 10,00 10,00 9,00 11,00 11,00 8,00 9,00 10,00 ---- 8,00 11,00 10,00

Prosjek 7,00 8,50 ---- 7,00 7,50 7,17 ---- 9,50 9,00 8,00 8,50 11,00 8,00 9,00 7,75 ---- 8,00 7,92 8,00

odojak (25-35 kg)1.Min 19,00 18,00 ---- 17,00 15,00 20,00 23,00 18,00 18,00 15,00 15,00 20,00 ---- 18,00 16,00 20,00 14,00 14,00 15,00

2.Max 19,00 18,00 ---- 20,00 16,00 25,00 25,00 18,00 20,00 15,00 18,00 24,00 ---- 18,00 20,00 22,00 21,00 25,00 27,00

Prosjek 19,00 18,00 ---- 18,50 15,50 22,50 24,00 18,00 19,00 15,00 16,50 22,00 ---- 18,00 17,63 21,00 16,63 18,32 20,81

svinja (80-120 kg)1.Min ---- 13,00 17,00 11,00 10,00 11,00 18,00 12,00 10,50 10,00 11,00 15,00 11,00 11,00 10,00 11,00 10,00 10,00 9,80

2.Max ---- 13,00 17,00 13,00 12,00 14,00 18,00 13,00 11,00 12,00 13,00 18,00 11,50 11,00 12,00 12,00 13,00 18,00 17,00

Prosjek ---- 13,00 17,00 11,50 10,88 12,83 18,00 12,50 10,75 11,00 12,00 16,50 11,25 11,00 11,50 11,50 12,00 11,42 11,23

krmača (za meso)1.Min ---- ---- ---- ---- ---- 7,00 ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- 7,00 7,00 5,00

2.Max ---- ---- ---- ---- ---- 7,00 ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- 8,00 8,00 8,00

Prosjek ---- ---- ---- ---- ---- 7,00 ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- 7,50 7,25 7,17

janjad1.Min 20,00 23,00 ---- 24,00 20,00 25,00 20,00 ---- 22,50 18,00 20,00 25,00 ---- 18,00 20,00 23,00 18,00 18,00 18,00

2.Max 20,00 23,00 ---- 24,00 22,00 26,00 24,00 ---- 22,50 19,00 22,50 25,00 ---- 20,00 25,00 30,00 22,00 30,00 28,00

Prosjek 20,00 23,00 ---- 24,00 21,00 25,50 22,33 ---- 22,50 18,75 21,75 25,00 ---- 19,00 22,50 25,75 20,00 22,51 22,68

Blagi pad potražnje junadi

Ciklične promjene odnosa ponuda i potražnje junadi na domaćem tr-žištu koje bilježimo unazad par mjeseci re-zultat su izvoznih aktivnosti. U vrijeme priku-pljanja stoke za izvoz potražnja raste, a time i cijena. U drugoj polovici lipnja potražnja junadi nije velika i prije svega se odnosi na potražnju domaće mesne industrije. Cijene su blago pale. Prosječna cijena u 24. tjednu o. g. iznosila je 15,56 kn/kg. Cijene su i dalje na najvišim cjenovnim razinama unazad par godina, a u odnosu na prošlu godinu cijena navedenog tjedna viša je za 17,6 posto. Na kontinentalnom području cijene simentalske junadi najčešće su bile od 15 do 16 kn/kg, a najviše cijene, do 17 kn/kg evidentirali smo na području Zadarske, Međimurske i Sisač-ko-moslavačke županije. Što se tiče otku-pnih cijena junećih trupova one su i dalje na najvišim cjenovnim razinama. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u RH u tjednu do 17. 6. 2012. godine iznosila je 29,31 kn/kg, što je u odnosu na prošlu go-dinu više za 17,24%. Porastom cijena žive junadi i cijena mesa raste. tako je u protekla

dva tjedna cijena junećih trupova porasla u prosjeku za 1,6 posto.

Bez većih promjena na tržištu teladi, cijene visoke

Potražnja teladi na domaćem tržištu i ti-jekom lipnja uobičajeno je bila dobra. Pro-sječna cijena u 24. tjednu iznosila je 25,36 kn/kg, što je na razini prošlogodišnjih visokih cijena. Traženija je muška telad pa se ne-rijetko kvalitetna telad trži i po cijenama do 28 kn/kg. Zbog tako visokih cijena često se postavlja pitanje isplati li se tov junadi, iako je trenutna potražnja i cijena junadi dobra. Često, a posebno u ljetnim mjesecima, na cijene utječu kupci iz Dalmacije. Poveća-nom potražnjom na sajmovima i otkupnim mjestima cijena teladi raste.

Više cijene svinja, ponuda i potražnja ujednačene

Cijene svinja ove godine na višim su cje-novnim razinama. U 24. tjednu ove godine prosječna cijena živih svinja na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima iznosila je 11,42 kn/kg, što je u odnosu na lanjske ci-jene više za 14 posto. U ovoj godini rast cijena bilježimo od 18. tjedna, što je i uobi-čajeni trend za ovo razdoblje. Na stočnim

sajmovima cijene živih svinja najčešće su bile od 11 do 13 kn/kg. Tijekom turističke sezone očekujemo lagani rast cijena i po-tražnje živih svinja.

Sve slabija potražnja odojaka, bilježimo pad cijena no i dalje su

visokeI krajem lipnja nastavljen je pad cijena

odojaka na domaćem tržištu. Prosječna ci-jena na stočnim sajmovima i otkupnim mje-stima u 24. tjednu ove godine iznosila je 18,32 kn/kg, što je i dalje jedna od najviših prosječnih cijena navedenog tjedna gledaju-ći unatrag deset godina. Potražnja se sma-njuje i uglavnom je usmjerena za potrebe klanja. Ponuda je dostatna. U narednom razdoblju očekujemo nastavak pada cijena odojaka uz osrednju potražnju.

Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Dobra ponuda i potražnja janjadi, cijene kao i proteklih par godinaUobičajeno dobru ponudu janjadi u drugom kvartalu pratimo i ove godine. Cijene janjadi unazad par godina nisu se značajnije mijenjale. U ovom razdo-blju cijene janjadi na kontinentalnom području najčešće su od 20 do 24 kn/kg, a na području jadranske Hrvatske do 30 kn/kg.

pravni savjeti

Raskid ugovora o darivanju

Darovnim ugovorom roditelji su mi dali stan, ali sad mi predlažu da ga raski-nemo. Nisam pristala jer za to nemaju nikakva razloga. U tom stanu živim sa svojom obitelji više godina i puno sam uložila u njega. Inače, s roditeljima sam u dobrim odnosima, ali se umiješao brat koji bi htio naslijediti stan. Zanima me pod kojim se uvjetima može raskinuti darovni ugovor i kakva su moja prava?

ODGOVORDarovni ugovor može se raskinuti uza

suglasnost svih strana. Ako se vi s tim ne slažete, vaši roditelji mogu sudski zatražiti raskid ugovora. U pravilu se ugovor o da-rovanju rijetko može raskinuti u sudskom postupku, ali se može zatražiti raskid ugo-vora zbog mana volje prilikom zaključiva-nja, ali samo u roku od godine dana od saznanja za razloge, a sveukupno u roku

Imate pravo na poticaje!

Ekološki sam proizvođač, sjedište OPG-a je u jednoj županiji, a zemljište se nalazi u drugoj županiji. Ni u jednoj županiji ne mogu ostvariti poticaje jer obje uvjetuju da su i sjedište OPG-a i zemljište u istoj županiji. Kome se osim županijama mogu obratiti?

ODGOVOR

Pravilnik o upisu u upisnik poljoprivred-nih gospodarstava određuje da se poljo-privredna gospodarstva upisuju u uredima kojima pripadaju s obzirom na sjedište trgo-vačkog društva, zadruge ili obrta odnosno prebivalište nositelja seljačkog gospodar-stva ili obiteljskog poljoprivrednog gospo-darstva neovisno o mjestu obavljanja poljo-privredne djelatnosti. To bi značilo da bez obzira što je sjedište vašeg OPG-a u jednoj županiji, a zemljište u drugoj imate pravo na ostvarivanje poticaja. Zahtjev za ostva-rivanje poticaja treba podnijeti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – Središnji ured – Ulica grada Vu-kovara 269 d, Zagreb (01/6002-700, e-mail: [email protected]), regionalni ured za Bjelovar-sko-bilogorsku županiju je u Bjelovaru, Dr. A. Starčevića br. 8, a za Sisačko-moslavač-ku županiju – ispostava Kutina, Kneza Lj. Posavskog 27.

Također se možete obratiti Agenciji za poljoprivredno zemljište, Zagreb, ulica grada Vukovara 78 (e-mail: [email protected]), Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, Uredu državne upra-ve u županiji u kojoj prebivate – Odsjek službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove – Pododsjek za poljoprivredu i šumarstvo te Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjeto-davnu službu.

Na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju imate informacije koje se odnose i na ekološku proizvodnju

Daniela Sukalić, dipl. iur.

“Višegodišnje” rješenjePrimio sam obavijest o stanju duga od Hrvatskih voda s napomenom da je rješenje koje sam primio 2011. g. više-godišnje. Da li postoji mogućnost do-nošenja “višegodišnjeg” rješenja? Kod mene se u međuvremenu promijenila stambena površina – kome trebam pri-javiti tu promjenu?

Otplata tuđeg kreditaOčuhu sam bio jamac za kredit, koji nije plaćao te sam ga otplaćivao oko 3 godine i platio cca 50 000 kuna. Očuh ima nekretninu na sebi, odnosno ban-ka po tom kreditu je izvršila zabilježbu. Ako se zaposlim, uredno mi se šalje ovrha na plaću. Od banke sam zatražio da pošto sada nije u mogućnosti se na-platiti od mene, da proda stan na koji je izvršila zabilježbu iz razloga što je dug kredita oko 17 000 kuna, neplaćenih rata. Preostaje još oko 6000 eura glav-nice, što je meni u tom slučaju učiniti?

ODGOVORTužbom tražite povrat sredstava kojima

ste otplaćivali kredit uvećano za zakonske zatezne kamate. Pazite na zastaru (stjecanje bez osnove, zastara 5 godina) i angažirajte odvjetnika. Niste nasljednik očuha pa ne mo-žete naslijediti imovinu za koju ste plaćali.

M. D.

Pravo na besplatne savjete na pravna i stručna pitanja imaju samo pretplatnici koji su podmirili dužnu pret-platu. Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Pitanja se postavljaju isključivo pismenim putem, a odgovori šalju na adresu pretplatnika.


ODGOVOR

Izraz “višegodišnje” rješenje znači da je rješenje doneseno dana 1. 1. 2011. g. te se primjenjuje do izmjena tog rješenja ili do do-nošenja novog rješenja. Rješenje se može izmijeniti po službenoj dužnosti (promjena cijene, načina izračuna, promjena površina i sl.) ili na zahtjev stranke (promjena površi-na, promjena vlasništva i sl.).

Ako sada imate novu površinu objekta za koji je doneseno rješenje o tim izmjenama, možete pismenim putem obavijestiti Hrvat-ske vode pozivajući se na broj rješenja koje je doneseno 1. 1. 2011. g. Hrvatske vode će donijeti novo rješenje po kojem ćete nasta-viti plaćati naknadu za uređenje voda.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Susjedova nadogradnjaMoj susjed je počeo nekakvu dogradnju što mi se baš i ne sviđa, a znam da nema nikakvih papira u vezi nadogradnje, pa me zanima, ako ga prijavim, da li će on to moći legalizirati. Nismo si nešto do-bri, a žao bi mi bilo da mora rušiti.

ODGOVORZa dogradnju mora ishoditi potrebne do-

zvole. Ako je takva dogradnja u skladu sa Zakonom i prostorno-planskom dokumenta-cijom onda će moći, u suprotnom, neće.

M. D.

od tri godine. Nakon toga, raskid ugovora o darovanju može se tražiti zbog neharno-sti, što označava grubu nezahvalnost da-roprimca.

U pravilu se u praksi dopušta raskid ugo-vora o darovanju samo ako je daroprimac načinio kazneno djelo prema darodavcu. Stoga su mogućnosti vaših roditelja da ra-skinu ugovor gotovo nikakve. No, u slučaju njihove smrti, vaš brat može tražiti da daro-vana nekretnina uđe u ostavinsku masu i tada on ima pravo na nužni dio, što je polo-vica zakonskog dijela. No, on svoj nužni dio ne mora namiriti od vašeg stana ako rodite-lji imaju drugu imovinu.

V. L.

Priprema medovine (medice)Kako napraviti vino od meda (medovi-nu)?

ODGOVORVino od meda kod nas nije zaštićeni

proizvod tako da ni način proizvodnje nije točno definiran.

Za proizvodnju vina od meda potrebno je otopiti med u većoj količini tople vode (npr. na 100 l vode dodati 30-40 kg meda)! Nakon otapanja meda pomoću refrakto-metra se odredi količina šećera u otopini. O količini šećera u otopini ovisi alkoholna jakost budućeg vina. Npr. ukoliko otopina ima 17% šećera, u budućem vinu može-mo očekivati oko 11,2 vol% alkohola. Ako želimo viši sadržaj alkohola, otopini mora-

mo dodati još meda. Otopinu je potrebno zagrijati (na oko 65 0C) radi uništavanja patogenih mikroorganizama. Tijekom za-grijavanja stvara se pjena koju je potrebno ukloniti. Ako ne uklonimo pjenu, vino će biti lošijeg okusa. Nakon zagrijavanja, otopina se hladi na oko 20 0C. U ohlađenu otopinu preporučuje se dodati 2,5 – 3 g/l kiseline. Može se dodavati mliječna i/ili vinska kise-lina. Kiselinu je potrebno prethodno otopiti u manjoj količini slatke otopine. Mogu se, po želji, dodavati i različiti začini, koji će vinu dati gorčinu. Vrsta meda također ima svoj utjecaj na kvalitetu proizvoda. Najbo-lje je koristiti čisti, vrcani pčelinji med. Tako pripremljenoj otopini dodaje se selekcioni-rani vinski kvasac (40 – 50 g/100 l) kako bi pokrenuli proces alkoholnog vrenja. Kvasac je potrebno prethodno razmnožiti u manjoj količini tople slatke otopine. Dodaje se i hrana za kvasce (di amonij fosfat) kako bi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje je vrenje provoditi u posudama od nehrđajućeg če-lika (inoxa).

Kako sladiti stevijomKupila sam vrećicu suhog lišća stevije, no ne znam na koji način ga pripremiti za zaslađivanje čaja i kave?

ODGOVORStevija je posve suha već nekoliko dana

poslije berbe, odnosno kada njezini listovi postanu šuškavi. Tada se skidaju s grančice i usitnjavaju u sjeckalicama ili mlincima za kavu sve dok se ne pretvore u sitni tamnoze-leni prah. Takav se prah može odmah koristi-ti kao sladilo umjesto šećera, naravno, u koli-čini 40 puta manjoj od šećera. No, budući da bi nekima mogao zasmetati sitni zeleni prah koji pluta na površini, moguće je napraviti i sladilo otopljeno u vodi. Prema iskustvu doc. dr. Novaka, najbolji rezultati bit će ako se 2 g praha stevije pomiješaju s 1 dcl vode i sve zagrije na 80 °C oko desetak minuta. Takva se otopina prije upotrebe procijedi kroz filtar za kavu i koristi poput komercijalnih sladila.

B. H.

Ljekovitost hmeljaHmelj, jedan od glavnih sastojaka piva, sadrži i neke sastojke koji imaju ljeko-vita svojstva. Kod kojih zdravstvenih tegoba pomažu?

ODGOVORPrve zabilješke o korištenju ove biljke

u ljekovite svrhe potječu iz 7. stoljeća od arapskog liječnika Mesue, koji je za čišćenje krvi preporučivao sirup od hmelja. U ljekovi-te svrhe skupljaju se u kasno ljeto ili ranu jesen, od biljaka iz uzgoja, posve razvijeni ženski cvatovi (češerići) s lupulinskim žlijez-dama. Rasprostru se u tankom sloju i suše na sjenovitom i zračnom mjestu. Iz osušenih cvatova ispadaju lupulinske žlijezde koje su zelenkastožuti i pomalo ljepljivi prah. Do-bro ih je upotrijebiti u nekoliko mjeseci, jer nakon toga njihov miris postaje neugodan, budući da se smanji količina eteričnog ulja i stvara se valerijanska kiselina. Od ljekovitih tvari hmelj sadržava flavonoide (rutin, astra-galin, kvercetin); eterično ulje u kojem je poznato oko 150 sastojaka, a glavne su mu sastavnice kariofilen, mircen, linalol, farne-zen; gorke tvari humulon i lupulon (hmeljne kiseline); estrogenu slične tvari, trjeslovine i još mnoge druge tvari. Pripravci hmelja pomažu kod: nesanice, psihičkog nemira, glavobolja, neurotičnih srčanih smetnji i poremećaja u radu srca. Hmelj kao tanin-ska droga koja sadržava gorke tvari potiče apetit i pomaže kod želučanih, crijevnih i žučnih tegoba. Bogat je fitoestrogenima pa djeluje na hormonalni sustav žena.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Žutica (kloroza) malineLišće malina je umjesto zelene, žute boje. Da li je to bolest ili pomanjkanje nekih hranjiva?

ODGOVORTu se može raditi o žutici (klorozi) kod vi-

nove loze. Mjere sprječavanja žutice (kloro-ze) zbog nedostatka željeza iste su kao kod vinove loze. Međutim, žutica lišća u maline može biti i virusno oboljenje, koje je u Euro-pi jako rašireno.

Općenito, na malini dolazi veći broj virusnih bolesti koje prenose ili lisne uši (npr. žutica žila i dr.) ili cikade (npr. na-nizam ili patuljast rast) ili nematode u tlu (npr. prstenasta pjegavost), a uz to neke se prenose samo uzimanjem dijelova za razmnožavanje od zaraženih biljaka (žuti-ca). Sve su te virusne bolesti u nas nedo-voljno proučene i poznate. Neke su vezane samo na pojedine sorte. Razlike u otporno-sti sorti vrlo su velike.

Za sada, kao mjera obrane, preporuču-je se uzimanje biljaka za sadnju samo iz zdravih nasada, odnosno zdravih biljaka, dakle, koje ne pokazuju nikakve nepravil-nosti u rastu i izgledu organa.

Izbor se vrši već u tijeku vegetacije i zdrave se biljke označe, jer se inače u pro-ljeće ne razlikuju od bolesnih.

G. L.

Trulež plodova breskvePlodovi na stablu trunu, te otpadaju. I obrane breskve brzo protrunu. Koja je to bolest?

ODGOVOR

Uzrok je ista gljiva koja uzrokuje i suše-nje mladica nakon cvatnje; Monilinia laxa, ali i M. fructigena.

Plodovi breskve su izrazito osjetljivi na moniliju, osobito mnoge kvalitetne nove sorte. Trulež se brzo širi i na transportu. Suzbijanje ne daje potpune rezultate kao kod nekih drugih bolesti. Potrebno je zimi skinuti s voćaka “mumije” i u vegetaciji suzbijati sve štetnike koji ranjavaju plod (breskvin savijač, breskvin moljac), a i pe-pelnicu na plodovima. Nadalje, pri branju što manje ozljeđivati, gnječiti plodove, te ih oprezno i međusobno odijeljeno paki-rati. Time ćemo moniliju, tj. trulež plodova svesti na najmanju moguću mjeru.

(G. L.)


stručni savjeti

Posuda se zatvori poklopcem i na nju se stavi vreljnjača. Nakon završenog vrenja, vino je potrebno zasumporiti i pretočiti.

Antonija Tomić, dipl. ing. agr.

Orahovo lišće u narodnoj mediciniU nekim krajevima Lijepe Naše, ne radi se samo rakija sa zelenim plodovima oraha, već i zeleni listovi imaju određe-na terapeutska svojstva. Koja?

ODGOVORListovi oraha beru se u lipnju i brzo se

osuše da sačuvaju zelenu boju jer su samo takvi djelotvorni.

Čaj od orahova lišća preporučuje se kao sredstvo za čišćenje krvi, protiv šećerne bo-lesti i žutice. Priprema se močenjem pet žlica usitnjenih listova u litri bijelog vina tijekom 24 sata. Čaj/vino se profiltrira i čuva u hladnjaku. Prije se po jedna čašica dvaput dnevno.


stručni savjeti

Žuta hrđa na kupiniKoja je ovo bolest i čime prskati? Radi se o kupini bez bodlji.

ODGOVOR

Na osnovi vrlo loše slike i iznimno štu-rih podataka možemo samo pretpostaviti da se eventualno radi o gljivičnoj bolesti poznatoj pod nazivom žuta hrđa koja je jedna od vrlo važnih bolesti kupine u nas. Kupine bez bodlji su vrlo osjetljive na ovu mikozu. Uzročnik je gljiva Kuehneola ure-dinis. Tipični simptomi nastaju rano u pro-ljeće na izbojima kupina, kao žute nakupi-ne koje pucanjem kore izbijaju na njihovu površinu.

Na izbojima gdje zaraza počinje, kod nas se žuta hrđa javlja već krajem ožujka. U žutim nakupinama nalaze se spore gljive koje šire zarazu na nove izboje i mlade li-stove. Iste nakupine pojavljuju se na listovi-ma kasnije u svibnju i lipnju. Ako se bolest pojavi većim intenzitetom, mogući su palež i otpadanje listova.

Od velike je važnosti nakon izvršene berbe rezidba i spaljivanje zaraženih izbo-ja u cilju smanjenja izvora zaraze u idućoj godini. Preventivno prskanje protiv ove i drugih bolesti na kupini treba vršiti pred kretanje vegetacije, a nastavlja se do cvat-nje jednim od bakarnih fungicida.

Usmjerenu zaštitu treba početi nepo-sredno pri pojavi prvih simptoma, znači od ožujka nadalje, a ovisno o vremenskim uvjetima potrebna su 2 do 5 prskanja tije-kom sezone.

Za ovu namjenu preporučuju se pri-pravci Baycor WP 25, Tilt 250 EC, Chorus 75 WG, Systhane 12 ili 24 E ili Folicur EW 250. Zbog ostalih bolesti kupine posebno sušenja izboja kupine dodaju se fungicidi površinskog djelovanja poput Dithanea, Merpana, Captana ili Euparena M (uvoz, prodaja i primjena privremeno su zabranje-ni u Hrvatskoj do novih spoznaja na razini EU za njegovu djelatnu tvar tolifluanid).

Mr. Chiara Pagliarini

Oboljeli listovi limunaŠaljem list limuna koji je obolio. Poku-šala sam dodavati bor, željezo, kalij, ali ništa ne pomaže. Prvi su listovi otpali i niknuli su novi, ali i oni su oboljeli. Što još mogu poduzeti?

ODGOVOR

Poslali ste nam list oboljelog limuna, ali za pravi bismo odgovor morali znati još pojedinosti kao: je li limun u loncu ili u slo-bodnom uzgoju u vrtu, na kojoj podlozi je cijepljen, koliko i čime ga zalijevate, koliko voćka ima godina, ima li u blizini nekakakv izvor mogućeg onečišćenja, o kakvom tlu je riječ i sl.

Iz poslanog uzorka ne možemo zaključi-ti da je riječ o nedostatku željeza pa stoga mislimo da nema potrebe za dodavanjem željeznih gnojiva. Isto je i s borom.

Nekoliko je mogućih uzroka zbog kojih limun prorada:

– bolest korijenja – tu se malo može po-moći, jedino pokušati poboljšanom ishra-nom putem tla i preko lišća;

– pretjerano zalijevanje – zalijevanje tre-ba svesti na razumnu mjeru jer previše vode u tlu može dovesti do zagušenja žila;

– strane kemikalije – blizina septičke jame, voda s većim količinama soli i sl., malo se može pomoći;

– virusne bolesti – malo se može učiniti.Dakle, možete pokušati prskati voćku fo-

lijarnim gnojivima. Ako se voćka ne popra-vi, nabavite novi limun na otpornoj podlozi (Poncirus trifoliata), zasadite ga na drugo mjesto ili, ako se radi o lončanici, u drugi lonac.

Pazite da limun pretjerano ne zalijevate, osobito ne tik uz samo deblo, da ga zalije-vate kvalitetnom vodom, te da nije zasađen u blizini septičke jame.

Ivo Kirigjija, dipl. ing.

Za liječenje upale mandula i ždrijela pri-prema se čajni oparak (100 g orahova lišća prelije se sa 1 litrom kipuće vode) kojim se ispire, grglja, ždrijelo. U pučkoj medicini čajni oparak preporučuje se i kao oblog, za lije-čenje upalnih procesa na očnim kapcima, a njime se masira i vlasište jer sprječava ispa-danje kose.

U narodnoj medicini posebno se preporu-čuje kupelj s orahovim lišćem. Čajni opa-rak ulije se u kadu s toplom vodom. Tretman pogoduje izliječenju rahitisa, ekcema i krasti te kod prekomjernog znojenja nogu, a pre-poručuje se i za liječenje upala na spolnim organima.

G. K.

Primjena glinenih kuglica u cvjećarstvu

Kako i na koji način mogu koristiti gline-ne kuglice koje se prvenstveno koriste u cvjećarstvu? Zanima me koja je njiho-va uloga i značaj u rastu biljaka.

ODGOVORGlinene kuglice koriste se, prije sve-

ga, u hidrokulturi jer zbog svoje strukture osiguravaju optimalan odnos propuštanja vode i zraka.

One poput spužve upijaju suvišnu količinu vode i na taj način sprječavaju prekomjerno vlaženje korijena, a ujedno omogućavaju i njegovu bolju prozračnost. Osim toga, navedene granule stvaraju sa-vršen drenažni sloj, kako na dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na otvorenom, tako i kao međusloj koji se stavlja na cvjetni podložak u svrhu postupnog vlaženja ko-rijena i okolnog prostora. Posebice je to značajno za vrste koje su osjetljive na vi-šak vode ili suhi zrak.

Navedene kuglice je također dobro koristiti i za prekrivanje površine zemlje cvjetnih posuda, jer na taj način sprječa-vamo rast korova, isparavanje vode kao

i truljenje korjenova vrata biljke. Pored toga, razasute na površini zemlje u vrtu glinene kuglice lijepo ističu posađene bilj-ke, tim više ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice koje možete nabaviti u različitim bojama.

Prije nego što ih upotrijebite, kuglice morate dobro isprati vodom, a sve kako biste uklonili eventualno prisutnu prašinu kao i štetne soli. Nadalje, valja znati da se već korištene kuglice mogu ponovno upo-trebljavati osim u slučajevima kada su bile u dodiru sa zaraženim biljkama.

Matea Pehar, dipl. ing.

ratarstvo

Osječki Poljoprivredni institut jedina je državna znanstvena ustanova u Hrvatskoj koja se gotovo u cijelosti sama financira, a Institut svoje sorte i hibride vrlo uspješno već desetak godina plasira i na brojna ino-zemna tržišta.

Stabilna proizvodnja s certificiranim sjemenomOko 600 proizvođača, poslovnih par-

tnera, suradnika i ostalih uzvanika u uvod-nom govoru pozdravio je ravnatelj Insti-tuta, doc. dr. sc. Zvonimir Zdunić, koji

je naglasio da su osječke sorte pšenice najzastupljenije u Hrvatskoj i preporučio hrvatskim poljoprivrednicima da umjesto „tavanuše“ odaberu kvalitetno certificira-no i dorađeno sjeme bez sjemena korova i tretirano fungicidima protiv svih značajnijih bolesti, jer jedino tako mogu osigurati sta-bilnu proizvodnju.

DAN POLJA PŠENICE I JEČMA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK

Osječke sorte pšenice najzastupljenijePoljoprivredni institut Osijek održao je na svojim pokusnim poljima Dan polja pšenice i ječma. Tradicionalno je to okupljanje koje je odlična pri-lika za oplemenjivače, dorađivače, trgovce i korisnike sjemena pšenice i ječma upoznati se s novostima u oplemenjivanju te za razmjenu isku-stava i znanja. Svake je godine na Danu polja pšenice i ječma sve više posjetitelja iz drugih zemalja, što govori o kvaliteti i rodnosti osječkih sorta pšenice i ječma.

Okupljenim uzvanicima obratio se i osječko-baranjski župan dr. Vladimir Ši-šljagić, koji je istaknuo ulogu i važnost Po-ljoprivrednog instituta Osijek za gospodar-stvo županije i države, pa i šire.

Brojna dostignuća u oplemenjivanju

U stručnim izlaganjima pokazana su brojna dostignuća u stvaranju novih mate-rijala te uspjesi koje su znanstvenici i ople-menjivači Poljoprivrednog instituta Osijek postigli u zemlji i inozemstvu. Također, po-sjetitelji su se podsjetili da je prije 81 godinu započeo program oplemenjivanja pšenice na Institutu, a prije 76 godina je uvedena u proizvodnju prva pšenica Instituta – poznata Osječka šišulja.

Glavni cilj oplemenjivanja pšenice na In-stitutu je stvaranje visokorodnih i stabilnih krušnih sorti i poboljšivača. U skladu sa suvremenim trendovima u oplemenjivanju pšenice koristi se oplemenjivački materijal široke genetske osnove.

U stvaranju novih sorti veliki značaj ima otpornost prema polijeganju, tolerantnost prema bolestima pšenice koje čine štete u našem agroekološkom području, toleran-tnost prema niskim temperaturama, umjere-noj suši, prekomjernoj vlazi, te prema osipa-nju i proklijavanju zrna na klasu.

Obilaskom polja mogle su se vidjeti naj-značajnije sorte u širokoj proizvodnji Hrvat-ske, kao što su Srpanjka, Lucija, Katarina, Super Žitarka, Renata, Alka, Seka, Zlata, Felix, Vulkan, Jana, Nova Žitarka, Anđelka, Kraljica, Antonija, Olimpija, Rebeka, Leuta i Katica.

Ječam na raspolaganjuOplemenjivanje ječma na Poljoprivred-

nom institutu Osijek ima sedam desetljeća dugu tradiciju. U dosadašnjem radu ople-menjivačima ječma na Institutu u Republici Hrvatskoj priznato je 99 sorti ječma, od ko-jih su 47 sorte ozimog dvorednog ječma, 15 sorte ozimog višerednog ječma, a 37 su sorte jarog ječma.

Odlika OS-sorti ječma je niska (optima-lizirana) i čvrsta stabljika, vrlo dobre do iz-vrsne otpornosti na polijeganje, tolerantnost na rasprostranjene bolesti ječma uz moguć-nost ostvarivanja velikog broja klasova/m2, te prilagođeno vrijeme klasanja (dužina ve-getacije) uvjetima proizvodnje ječma jugo-istočne Europe.

OS-sorte pšenice posljednje 22 godine proizvođači siju na 50-60% pšeničnih površina u Hrvatskoj, a posljednjih 15 godina na 10-30% pšeničnih površina u Republici Sloveniji, te na manjim po-vršinama u drugim zemljama.

Doc. dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek

Obilaskom polja sudionici Dana polja mogli su se uvjeriti u kvalitetu najznačajnijih sorti pšenice i ječma iz širokog asortimana Poljoprivrednog instituta Osijek

U posljednje 44 godine Poljoprivred-nom institutu Osijek priznato je 116 sorta pšenice u Hrvatskoj te 41 u ino-zemstvu (Italija, Mađarska, Slovenija, Turska, Albanija, Makedonija, BiH, Kosovo i Rumunjska).

U proizvodnji ozimog ječma u Repu-blici Hrvatskoj danas su na raspola-ganju poljoprivrednim proizvođači-ma sorte Barun, Bingo, Zlatko, Rex, Bravo, Maxim Lukas, Gazda, Maestro ozimog dvorednog ječma, te sorte Lord, Oliver i Titan ozimog višered-nog ječma. Kod jarog ječma danas su na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima sorte Matej, Jaran, Ikar, Fran i Stribor.

Sorta pšenice “Bingo” jedna je od predstavljenih OS sorti koje odliku-je izvrsna otpornost na polijeganje i tolerantnost na bolesti uz ostvariva-nje visokog prinosa


Povrtna proizvodnjaPrema dosadašnjim iskustvima pre-

poručujemo primjenu Holcim Agro-cal® (Ca+Mg) praha prije

floemom; vrhovima biljaka i plodovima. Možemo, npr. izdvojiti pojavu vršne truleži rajčice zbog malih i nedovoljnih količina kalcija u supstratima i slabe transpiraci-je biljke. Pozitivan utjecaj kalcija u biljci se očituje u smanjenju bubrenja i puca-nja plodova te u rastu korijena koji je od presudne važnosti za usvajanje hranjivih tvari iz tla.

Voćarska proizvodnjaOpće je poznato da je prije svakog po-

dizanja nasada jabuka,

Svaki poljoprivredni usjev, voćni ili povrtni nasad trebao bi prije počet-ka postavljanja biti kalciziran i opskrbljen potrebnim hranjivim tvarima. Idealno razdoblje za kalcizaciju je jesenska obrada tla koja nam dolazi uskoro. Prije kalcizacije nužno je provođenje analize tla kako bi se primijenila odgovarajuća količina kalcifikata u skladu sa zahtjevima tla.

krušaka ili bilo kojeg drugog voćnog nasa-da potrebno provesti analizu tla kojom se ustanovljuje odnos elemenata u tlu. Tako npr. uslijed nedostatka kalcija kod jabuke se javljaju gorke pjege zbog loše translo-

kacije kalcija iz lista u plod, a što nam ukazuje na veliku potrebu za unošenjem kalcija u tlo. Magnezij koji je veoma bitan za ishranu bi-ljaka fosforom, a sadrži ga Holcim Agrocal® (Ca+Mg) prah i Holcim Agrocal (Ca+Mg) granule, na do-sadašnjim primjerima uzgoja vinove loze pokazali su se vrlo učinkoviti u napredovanju trsova, kvaliteti vina te smanjenju kloroze listova.

Ratarska proizvodnjaSvaka žetva usjeva odnosi velike ko-

ličine magnezija, a ako ga ne vratimo natrag u tlo vidljive su kloroze i žuta pje-gavost listova, npr. na kukuruzu. Prinosi pšenice, ječma, zobi i kukuruza postaju manji te lošije kvalitete uslijed promjene u metabolizmu biljke. Preporučujemo Holcim Agrocal® (Ca+Mg) prah koji se primjenjuje prije meliorativne gnojidbe or-ganskim gnojivom uz obavezno zaorava-nje nakon rasipanja.

Kontakt:Holcim mineralni agregati d.o.o.Kamenolom u ŠumberuTomaši 200, ŠumberNedešćinaPetar Marinović – voditelj prodajeTel: 052/865 016Mob: 099/2391456e-mail: [email protected]

Holcim mineralni agregati d.o.o.Kamenolom u OčuriOčura 47aLepoglavaPetar MarinovićTel: 042/791 8707Mob: 099/2391456e-mail: [email protected]

Mihaela VrbetićUniv. bacc. ing. agr.Holcim (Hrvatska) d.o.o.Karlovačka cesta 2e10020 ZagrebHrvatskaMob: 099/7564448e-mail: [email protected]

predsjetvene obrade tla. Zašto praška-sti materijal? Zato jer on ima brže dje-lovanje na povrtnim kulturama kojima je u kratkom vremenskom razdoblju potrebno usvajanje makrohranjiva bo-gatih osobito kalcijem i magnezijem. Oni plodu pružaju otpornost na poje-dine bolesti, a nedostatak se očituje u organima biljaka koji se opskrbljuju

Korisnim savjetima za primjenu Holcim Agrocala® do viših i kvalitetnijih prinosa


aktualne temeratarstvo

U ime domaćina okupljene je pozdravio direktor, Željko Viboh koji je istaknuo postignuća tvrtke Poljoprivreda Lipik d.d.

Marko Jukić, direktor tvrtke Pi-oneer Sjeme d.o.o. sudionike je upoznao s aktivnostima koje kom-panija Pioneer provodi u progra-mu uljane repice. Istaknuo je da je prošlo samo 8 godina od početka prve prodaje Pioneer uljane repice u Europi, a Pioneer je svojim kon-vencionalnim i MAXIMUS® hibridi-ma uljane repice već zauzeo lider-sku poziciju.

17 novih hibridaU zadnje dvije godine Pioneer je u EU

registrirao 17 novih hibrida, ali još poveća-va svoje oplemenjivačke programe kako bi novim inovativnim proizvodima još bolje mogao odgovoriti svim zahtjevima tržišta i svojih kupaca.

Inovacije kao što su Pioneer MAXIMUS® polupatuljasti hibridi mijenjaju proizvodnju uljane repice dajući uzgajivačima veći iz-bor, viši prinos, viši sadržaj ulja i pobolj-šanu proizvodnost i profitabilnost. Novi MAXIMUS® hibridi dokazali su svoju su-periornu otpornost na zimu u prošle dvije jake i duge zime.

Učinkovito suzbijanje korova Za 2013. godinu Pioneer priprema opet

nešto novo. U prodaju će uvesti prve Cle-arfield® ozime hibride uljane repice koji su tolerantni na herbicid Cleranda. Pioneer®

DAN POLJA ULJANE REPICE

Vodeća uloga Pioneer hibrida uljane repice

Tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. u suradnji s tvrtkom Poljoprivreda Lipik d.d. na oranicama u blizini sela Badljevine održala je dan polja Pioneer ulja-ne repice. Na danu polja okupilo se oko 250 sudionika koji su došli iz raznih krajeva Hrvatske.

hibridi PT200CL i PX100CL, tolerantni na herbicid Cleranda stvoreni su korištenjem tradicionalnih oplemenjivačkih tehnika. Clearfield® tehnologija rezultat je dugogo-dišnje suradnje između Pioneera i BASF-a, a Pioneer je prva sjemenska kompanija koja je ovu tehnologiju predstavila farme-rima širom Europe. Ova tehnologija omo-gućava učinkovito suzbijanje uskolisnih i širokolisnih korova u “post” primjeni na uljanoj repici i također nudi farmerima po-većanu vremensku fleksibilnost u primjeni herbicida.

Kontinuirano visoka cijena merkantil-ne uljane repice mogla bi ove godine ipak prevagnuti u odluci mnogih da ipak zasiju uljanu repicu. Svjetske zalihe uljane repice znatno su smanjene i možemo očekivati da će cijena merkantile i dalje biti visoka.

Odluka Pioneera da se bavi samo oplemenjivanjem hibrida dala je far-merima dodatnu vrijednost – visok prinos. U svim zemljama Europe gdje Pioneer prodaje sjeme uljane repice Pioneer hibridi su poznati kao vodeći sortiment po prinosu, a također i po profitabilnosti.

Zbog važnosti pravilne primjene plo-doreda u suvremenoj ratarskoj proi-zvodnji uljana repica nameće se kao nezaobilazna „treća kultura“ uz kuku-ruz i pšenicu. Uljana repica kao pret-kultura ima brojne prednosti; odlično guši sve korove i ostavlja čisto polje. Zbog dubokog i dobro razvijenog ko-rijena odlično rahli tlo, a velika količi-na žetvenih ostataka bogata hranjivi-ma poboljšava plodnost tla.

Prednosti hibridaS visokorodnim hibridima Pioneer je spre-

man zadovoljiti visoke zahtjeve bilo kojeg farmera. Pioneer hibridi uljane repice pre-poznati su širom Europe kao najbolji hibridi uljane repice zbog visokog sadržaja ulja, visokog prinosa i visoke otpornosti na zimu.

Mario Bačani, marketing menadžer tvrtke Pioneer Sjeme d.o.o. sudionike je upoznao s Pioneer hibridima uljane repice, a na po-kusnom polju predstavio je hibride zasija-ne u pokusu i hibride koji će biti u prodaji

2012. godine, te naglasio prednosti Pioneer konvencionalnih i Maximus hibrida uljane repice.

● Veći prinos za 5 – 10% nego na sortama uljane repice.

● Bolja stabilnost prinosa u ra-znim zemljišnim i klimatskim uvjeti-ma.

● Mogućnost sjetve na kraju agrotehničkog roka zahvaljujući br-zom jesenskom razvoju u ranim fa-zama rasta i razvoja.

● Intenzivno grananje omogućava uspostavu optimalne gustoće sklopa i dobru pokrivenost tla čak i kod nižih sjetvenih normi. Više komuški po bilj-

ci, više zrna po komuški daju višu sigurnost prinosa i visok potencijal prinosa.

● Jak i razvijen korijenov sustav, viso-ka konkurentnost (u odnosu na korove) za vodu u ranim fazama rasta i razvoja te na nedostatak vode u vegetaciji. Veća otpor-nost na sušu i visoke temperature. Učinko-vitije usvajanje hranjiva, osobito dušika.

● Vrlo dobra ozimost. Jak korijenov su-stav i dobro razvijen hipokotil, dobar razvoj prije ulaska u zimu.

Glavne prednosti Pioneer MAXIMUS® hibrida su vrlo visok prinos zrna, uspore-div s konvencionalnim (visokim) hibridima, manja proizvodnja biomase – smanjena bio masa za 20% u odnosu na konvencionalne hibride dovodi do boljeg iskorištenja duši-ka. Niža stabljika i vrlo moćan korijen daju vrlo visoku otpornost na polijeganje, a lakša je i zaštita zbog mogućeg ulaska mehaniza-cije u njivu i u drugom dijelu vegetacije. Vrlo izraženo grananje daje mogućnost visokih prinosa čak i u slučajevima niskog sklopa, dok se zbog manje biomase koju kombajn treba „progutati“ ostvaruje lakša, brža i jef-tinija žetva. Također je ujednačenije dozrije-vanje i manji žetveni gubitci.

Prisutnim sudionicima upućena je i poru-ka: “Poštovani poljodjelci, izaberite Pioneer hibride uljane repice za sjetvu 2012. godine. Mi želimo biti dio Vašeg uspjeha”.


Na Pioneer Danu polja uljane repice predstavljeni su hibridi zasijani u pokusu i hibridi koji će biti u prodaji 2012. godine


krmno bilje

Jesu li bolje jednostavne ili složene DTS/TDS?

Smjese trava i djetelina za različite na-mjene u Centru za travnjaštvo Agronom-skog fakulteta

U prirodnim uvjetima, bez čovjekovog utjecaja, ova je pojava posebno izraže-na. Čovjek primjenom određenih mjera mijenja strukturu biljne zajednice (smje-se), stimulira prinosnije i kvalitetnije biljne vrste, a potiskuje one lošije kvalitete i ni-skog prinosa.

Sjetvom travnjaka smjesama trava i djetelina čovjek ispočetka diktira odno-se u smjesi, uzima najbolje vrste i sorte, određuje njihov udio u smjesi, njeguje ih i koristi.

Međutim, to je ipak ograničeno djelo-vanje, jer poslije nekog vremena nastaju novi odnosi između biljnih vrsta uzgajanih u smjesi koju je stvorio čovjek, iz smjese se povlače slabije konkurentne vrste, a ostaju jače i dominantnije.

Sposobnost pojačane konkurencije i izraženije prilagodljivosti pojedinih bilj-nih vrsta u odnosu na druge u DTS/TDS proizlaze iz početne brzine i sposobnosti razvitka, načina busanja (stvaranja novih izboja), dužine života, zahtjeva prema vlazi tla i otpornosti na sušu, mraz, temperaturne ekstreme, kiselost tla itd.

U posljednjih nekoliko desetljeća ko-riste se DTS/TDS s manjim brojem vrsta 3-5, mada se u intenzivnoj proizvodnji može koristiti samo jedna kultura (npr. ta-lijanski ljulj, lucerna i sl.). Često se kombi-niraju i različite sorte u okviru iste vrste ili hibridi (Festulolium) različite ranozrelosti što pomaže u organiziranju sukcesivnog korištenja u ishrani stoke.

U uvjetima Poljske dobri su rezultati postignuti primjenom oko 5 vrsta u smje-si: obično 2 vrste djetelina i 2-3 vrste tra-va. U uvjetima Švicarske preporučuje se korištenje 1-2 mahunarke sa 2-6 vrsta trava.

Raznolikost vrsta na pašnjacima

Prirodni i poluprirodni pašnjaci obično imaju veliki broj biljnih vrsta u tratini, ali tu prevladavaju uglavnom zeljanice, dok poželjnih vrsta (visoke produktivne i nu-tritivne vrijednosti za domaće životinje)

ima obično 1-2. Povećanje brojnosti vr-sta u pašnjaku na više od 1-2 vrste može imati pozitivan utjecaj na prinos krme. Mnoge studije su potvrdile da travnjaci bogati vrstama imaju veće prinose krme u usporedbi s travnjacima siromašnim vrstama. Npr. utvrđen je veći prinos trav-njaka s puno biljnih vrsta (>25) na višim nadmorskim visinama u usporedbi s jed-nostavnijim smjesama. Druga, pak, istra-živanja pokazuju malo povećanje prinosa krme kod povećanja broja komponenata u smjesi s 1-2 na 9-15 vrsta. Ekološki ori-jentirane studije također pokazuju veću rodnost travnjaka bogatih biljnim vrsta-ma. Međutim, postavlja se pitanje je li to povećanje rezultat brojnosti vrsta, s ob-zirom na to da je u takvim kompleksnim smjesama evidentan jak utjecaj samo jedne ili dvije vrste na prinos, dok ostale vrste minimalno pridonose.

Uloga raznolikosti biljnih vrsta ili kom-pleksnosti smjesa trava i djetelina na paš-njacima nije dovoljno istražena. Ranija istraživanja u SAD-u ukazuju na opreč-ne rezultate. U nekim istraživanjima je utvrđeno da povećanje broja trava i ma-

hunarki u smjesama nije rezulti-ralo većim prinosima krme, dok su druga istraživanja utvrdila pozitivnu vezu između prinosa i brojnosti vrsta u smjesi. No-vija istraživanja pokazuju mali utjecaj brojnosti vrsta na prinos (kompleksne smjese 9-15 vrsta u odnosu na jednostavne smjese: 1 trava 1 djetelina). Utvrđeno je, također, da nema razlike u pri-nosima između 2-komponentne, 3-komponentne, 6-komponen-tne i 9-komponentne smjese tra-va i djetelina u godinama s nor-malnim količinama i rasporedom

oborina, dok u sušnim godinama dvo-komponentne smjese daju niže prinose u odnosu na druge smjese. Dodatno je utvrđeno da je zakorovljenost bila manja kod složenijih smjesa.

Prof. dr. sc. Josip Leto

Kad želimo posijati smjesu djetelina i trava najčešće se odlučujemo na gotove, trgovačke smjese, često puta sastavljene od većeg broja vrsta (6-10 pa i više). Neke su od njih sastavljene stručno, a u nekima kupimo i vrste koje nam objektivno ne trebaju. U prirodnim travnjačkim zajednicama, različite biljne vrste žive zajedno, a opstanak pojedinih vrsta ovisi o njihovoj sposobnosti prilagođavanja uvjetima staništa. Prilagodljivije se vrste razvijaju, donose plod i šire se, dok manje prilagodljive, različitim tempom, nestaju iz travnjaka.

Variranje broja vrstaDanas se u zemljama s razvijenim travnjaštvom, npr. Velika Britanija, obično siju kratkotrajne smjese za košnju i dugotrajne za napasiva-nje. Smjese se gotovo uvijek sastoje od trava i mahunarki. Kratkotrajne smjese su uglavnom na bazi talijan-skog ljulja i crvene djeteline, a za pašnjake se koriste uglavnom engle-ski ljulj i bijela djetelina, tj. njihove sorte različite ranozrelosti.Ranije teorije o broju vrsta u smjesi favorizirale su veći broj vrsta, 7-8 i više, čime se nastojala povećati fleksibilnost travnjaka na ekstremne klimatske prilike, tako da travnjak i u tim uvjetima osigura zadovoljavajuću proizvodnju. Jednostavne smjese s 1 mahunarkom i jednom travom ne posjeduju potrebnu plastičnost kao višekomponentne smjese.

Jurval d.o.o. VrbovecEugena de Piennes bb

Prodaja: 01/2791-990,099/3139-218

JEDINSTVENA PRILIKA!!!Sonalika Vas nagrađuje za 5. godišnjicu prodaje na hrvatskom tržištu.

Bez i jednog kvara na traktorima!!!

Kupnjom traktora Sonalika 90 KS do 15. 7. 2012 dobivate na poklonprednji utovarivač!!! (Vrijednost cca. 7000 €)Akcija vrijedi do isteka zaliha

Plugovi

Diskosne kosilice

Rotodrljače

Balirke

ISPORUKA ODMAH!

budi jak, budi KUHN

Specijalna ponuda!

ORO INTERNATIONAL d.o.o.Luka 345, 10340 Vrbovec, tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137Poslovnica Josipovac, tel: 031 / 355 - 417, fax: 031 / 355 - 409

GMD44, GMD66, GMD77 GMD2820, GMD3120

već od 3.700,00 € + PDV

MM112 - 8.100,00 € + PDV

MM122 - 8.300,00 € + PDVVM122 - 11.500,00 € + PDV

302D - 9.300,00 € + PDV

3504D - 12.900,00 € + PDV

404D - 13.600,00 € + PDV

FB2135

već od 31.450,00 € + PDV

Leasing financiranje

KUHN_oglas_A5_landscape_cijene_V2-18.06..indd 1 18.6.2012. 10:12:27


U pozdravnom govoru, okupljenim pro-izvođačima i poslovnim partnerima obratio se Kristijan Puškarić, predsjednik Uprave BC instituta i naglasio kako je zahvaljujući suvremenim dostignućima genetike i ople-menjivanja bilja koja su korištena u kreira-nju visokorodnih i visokokvalitetnih sorata, Bc institut stvorio i ispitao u našim agroeko-loškim uvjetima mnoge sorte pšenice, ječ-ma, tritikala, zobi i pravog pira koje znatno pridonose unapređivanju ratarske i stočar-ske proizvodnje, te prehrambene industrije u Hrvatskoj.

Izvrstan i siguran izbor za sjetvu

„Bc sorte su prilagođene našim tipovima tla i proizvodnoj praksi i izvrstan su i siguran izbor za sjetvu“, istaknuo je Puškarić.

Na danu polja BC sorata strnih žitarica, uz već dobre poznate i priznate sorte, Za-vod za strne žitarice, čiji je predstojnik dr. sc. Ivica Ikić, predstavio je novu generaciju sorata ozime pšenice, ječma, tritikala, zobi

i pravog pira koje bi se u sljedećih nekoliko go-

dina trebale znatno proširiti na doma-ćem i stranim trži-štima.

Od ozimih pše-nica predstavljene

su Dora, Marina, Bc Lira, Bc Irena, Bc Ani-

ca, Bc Lorena i Bc Tena.

Visokorodne sorte s potencijalom

U izlaganjima poseban je naglasak stav-ljen na visokorodne, krušne sorte Bc Anicu

i Bc Lorenu te visokokvalitetne i rodne sorte Bc Liru i Bc Tenu za koje stručnjaci Bc Insti-tuta tvrde i vjeruju da imaju potencijal da se znatno prošire u proizvodnji ozime pšenice u Hrvatskoj.

Bc Anica je suvremena visokorodna krušna pšenica potencijalne rodnosti iznad 10 tona po hektaru, atraktivnog klasa, rana, otporna na polijeganje i tolerantna na bole-sti.

Bc Lorena je pšenica vrhunske genetike za poljodjelce, potencijalne rodnosti iznad 10 tona po hektaru, srednje rana, otporna na polijeganje i bolesti.

Bc Lira je ekonomična krušna pšenica potencijalne rodnosti iznad 10 tona po hek-taru, srednje kasna, tolerantna na polijega-nje i otporna na bolesti.

Bc Tena je visokokvalitetna krušna sorta – poboljšivač, potencijalne rodnosti iznad 10 tona, srednje kasna, pšenica toleran-tna na polijeganje i otporna na bolesti.

Sorta tritikala ranije vegetacije

Istaknuta je i činjenica da je uz više-redne ječmove Favorit i Rekorder Bc Insti-tut obogatio svoju ponudu ozimih ječmova s dva dvoredna i moderna kultivara Bc Bo-sutom i Bc Vedranom.

Bc Bosut je dvoredni je-

čam, viso-korodan i adap-tabilan, srednje rani, ot-

poran na polijeganje

i bolesti, a Bc Vedran je rješenje za visok prinos i stabilnost, potencijalne rodno-sti iznad 10 tona, srednje kasni, otpo-ran na polijeganje i bolesti.

Novitet u ponudi ozi-mog tritikala je uz Bc Gora-na, koji je namijenjen za stočarstvo i indu-strijsku preradu s potencijalnom rodnosti iznad 10 tona po hektaru, i Bc Ranko, sorta ranije vegetacije koja osigurava kvalitetnu stočnu hranu.

Prva domaća sorta ozimog pravog pira

Posebnu pozor-nost prisutnih na

ovome danu polja izazvala je prva doma-ća hrvatska sorta ozimoga

pravog pira Bc Vigor. Riječ je o,

kako su stručnjaci Bc Instituta istaknuli,

drevnoj krušarici pljevičastog i hranji-vog zrna za modernu ekološku poljoprivre-du, potencijalne rodnosti iznad pet tona po hektaru, srednje kasni, tolerantan na polije-ganje i otporan na bolesti.

Svi okupljeni uzvanici na ovome Danu polja imali su priliku na osnovi stanja sorata prezentiranih u makropokusu vidjeti i uvjeriti se u konkurentnost i atraktivnost sortimenta strnih žitarica Bc Instituta koji će biti plasiran ove jeseni za sjetvu.

DAN POLJA BC SORATA STRNIH ŽITARICA U RUGVICI

Bogata ponuda novih sorata

Bc Tena

Nakon uspješno održana dva dana polja u Slavoniji (Lovas i Staro Topolje), Bc Institut ove je go-dine prvi put glavni dan polja za sjeverozapadni dio Hrvatske organizirao na svojim površinama u Rugvici. Više od 200 poljoprivrednih proizvođača i poslovnih partnera Bc Instituta imalo je priliku poslušati kroz stručna izlaganja, a onda i vidjeti na polju najnovija dostignuća u oplemenjivanju strnih žitarica u ovoj domaćoj oplemenjivačkoj i sjemenarskoj tvrtki.

Bc Vedran

Bc Ranko

Bc Vigor


ratarstvo

Uzgoj i korištenje postrnog usjeva može trajati sve do kasne jeseni (npr. stočni kelj za zelenu krmu) jer se nakon ozimih žitarica kao sljedeća glavna kultura najčešće sije kasna jarina poput kukuruza ili soje. U tom slučaju i siderate zaoravamo što kasnije u jesen kada su temperature zraka odnosno tla dovoljno niske da spriječe brzu razgrad-nju biljne mase nakon njenog unošenja u tlo. Time se onemogućava potencijalno ispiranje mineralnog dušika u podzemne i površinske vode koje može nastati zbog suviška oborina tijekom kasno jesenskog i rano proljetnog razdoblja. Međutim, treba napomenuti da je sjetva postrnih kultura za zelenu gnojidbu, unatoč njenom povoljnom utjecaju na pedohigijenu tla, rijetko eko-nomski opravdana.

Samo u slučaju kada se prvi otkos postr-ne kulture poput krmne repice iskoristi za zelenu krmu, a tek naredni porast unese u tlo, možemo govoriti o ekonomski uspješ-noj proizvodnji. Za sjetvu u postrnom roku pogodne su kulture kraće vegetacije zbog relativno kratkog razdoblja u kojem ih uz-gajamo. Nadalje, određenu prednost treba

Nakon žetve – postrne kultureSvaki dobar gospodar zna da se nakon žetve strnih žitarica parcela ne smije ostaviti neobrađena jer se time omogućuje rast korova koji će se na kraju i osjemeniti. Dovoljno je da se korovi na parceli osjeme-ne samo u jednoj godini pa da u sljedećih 5-10 godina osjećamo posljedice toga. Nadalje, neki korovi služe i kao domaćini biljnim bolestima i štetnicima pa na taj način povoljno utječu na njihovu veću pojavu, a time i štete, na narednim kulturama. Prednost uz-goja postrnih kultura je ekonomičnije korištenje tla budući da na istoj parceli možemo ostvariti dvije berbe (žetve) godišnje. To je od poseb-ne važnosti za gospodarstva koja nemaju dovoljno obradivih površina.

Nezasijana parcela nakon žetve strnih

žitarica jako se zarazi korovima

Izbor kultura za postrnu sjetvu

U postrnoj sjetvi možemo uzgajati veći broj kultura koje koristimo za različite namjene i to za proizvod-nju zrna i silaže, zelene krme ili za zelenu gnojidbu (sideraciju). Poje-dine kulture poput heljde i posebi-ce facelije su također i medonosne. Sam izbor kulture za postrni uzgoj prvenstveno ovisi o potrebama i mogućnostima gospodarstva, ali i o vrsti usjeva koji namjeravamo sijati na toj površini kao sljedeću glavnu kulturu. U slučaju da u jesen plani-ramo sjetvu ozimih žitarica, postrni usjev mora napustiti tlo do početka listopada pa se tada najčešće uz-gajaju termofilne kulture koje pre-kidaju vegetaciju s pojavom prvog mraza (kukuruz, sirak, sudanska trava, heljda) ili usjevi za zelenu gnojidbu (facelija, repice i dr.), koje zaoravamo 2-3 tjedna prije sjetve ozimih žitarica.

dati vrstama koje dobro rastu i razvijaju se pri višim temperaturama i smanjenoj vlazi tla (si-rak, sudanska trava), dok pri uzgoju usjeva za zelenu gnojidbu treba prvenstveno birati kulture koje imaju nisku cijenu sjemena.

Agrotehnika proizvodnjeNajvažniji ograničavajući čimbenik za

uzgoj postrnih usjeva je nedostatak vode koji je svake vegetacijske godine izražen u većoj ili manjoj mjeri budući da se te kul-ture uzgajaju u najtoplijem dijelu godine. Posljedično je uzgoj postrnih kultura nešto sigurniji u sjeverozapadnoj usporedbi s istočnom Hrvatskom iako u potonjoj ima-mo bolje uvjete za proizvodnju s obzirom na mogućnost nakupljanja sume toplinskih jedinica. U proizvodnji postrnih usjeva sve agrotehničke mjere moraju biti u funkciji očuvanja vlage tla.

Stoga nakon žetve ozimih žitarica treba u najkraćem mogućem roku provesti obradu tla i pripremu za sjetvu jer inače evaporaci-jom dolazi do značajnih gubitaka vode iz tla i to brzinom od 0,5-2 mm/dan što odgovara količini od 5000-20000 litara vode po hekta-ru za jedan dan. Idealno ratilo za obradu tla

Izbor kultivara, norma sjetve i druga svojstva postrnih kultura za različito namjensko korištenje.

Kultura KultivarNorma

sjetve, kg/ha

Dubina sjetve,

cm

Namjensko korištenje

Vrijeme korištenja / zaoravanja

Prinosi zelene mase

/ zrnaKukuruz Hibridi FAO grupe 100 i 200 25-35 7-10 Zelena krma, silaža Po potrebi do prvog mraza 20-30 t/ha

Krmni sirak Sweet Sioux, Grazer 25-30 3-6 Zelena krma, silaža Po potrebi do prvog mraza 30-40 t/ha

Sudanska trava SuSu 25-30 3-5 Zelena krma, silaža Po potrebi do prvog mraza 20-30 t/ha

Stočni kelj Maksimirski visoki, Angeliter 2-4 2-3 Zelena krma, silaža Od rujna do prosinca 30-60 t/ha

Podzemna koraba Hoffmannova žuta,Ludbreška žuta 2-3 2-3 Korijen, lišće pri vađenju Studeni 20-40 t/ha

Krmna repica Perko PVH, Petranova, Starška 5-10 2-3 Zelena krma, sideracija Od rujna do studenog 30-40 t/ha

Heljda Siva, Darja 80-100 3-5 Zrno, zelena gnojidba, medonosna biljka

Žetva par dana nakon mraza

5-10 t/ha /0.5-1.0 t/ha zrna

Facelija Balo, Blanca 10-15 2-4 Zelena gnojidba, medo-nosna biljka

Zaoravanje u rujnu ili stu-denom ovisno o narednoj kulturi (ozimina ili jarina)

5-15 t/ha

Uljana rotkva Rauola 25-30 3-4 Zelena gnojidba 20-40 t/ha

Facelija je dobra pčelinja paša tije-kom ljeta


ratarstvo

je freza budući da u jednom prohodu obav-lja obradu i pripremu tla za sjetvu. Sama obrada tla može se provesti i konvencional-nim načinom odnosno plitkim (10-15 cm) oranjem (prašenje), nakon čega se obavlja predsjetvena priprema tla tanjuranjem i dr-ljanjem ili samo drljanjem odnosno sjetvo-spremačem u slučaju ako je oranje kvalitet-no izvedeno. Nadalje, moguća je i direktna sjetva u strnište ukoliko gospodarstvo ima na raspolaganju takvu sijaćicu.

Norma sjetve je u pravilu veća za 10 do 30% od one u povoljnijim uvjetima proi-zvodnje jer se očekuju osjetno veći gubitci u razdoblju sjetva-nicanje. Sjeme se sije na donju granicu s koje može normalno i kvali-tetno izniknuti zbog toga što je gornji sloj tla prosušen pa bi plićom sjetvom sjeme došlo u nepovoljnije uvjete za klijanje i nicanje.

Tlo se nakon sjetve može povaljati rebra-stim valjkom radi boljeg kontakta sjemena s česticama tla, što je osobito važno za kultu-re sitnog sjemena (stočni kelj, repice) Gno-jidba postrnih kultura je u pravilu veoma skromna zbog nižih prinosa koje te kul-

ture ostvaruju. Od glavnih makrohranjiva najvažnija je gnojidba dušikom.

Količina dušičnih gnojiva koju dajemo iznosi od 30-60 kg/ha ovisno o vrsti uz-gajanih postrnih kultura odnosno prinosu koja ta kultura može ostvariti, a u pojedi-nim slučajevima čak nije ni potrebna kao, primjerice, pri uzgoju heljde. Međutim,

te količine se mogu i dodatno povećati za oko 20-30 kg/ha u slučaju da nam je pretkultura bila ozima žitarica čije smo že-tvene ostatke unijeli u tlo. Gospodarstva koja imaju gnojovku mogu prije obrade pognojiti tlo u količinama od 30-35 m3/ha pa i više, što isključuje svaku potrebu za mineralnim gnojivima.

Najvažniji postrni ili naknadni usjev u Hrvatskoj je još uvijek u većini slučajeva ku-kuruz. Na malim poljoprivrednim gospodarstvima se u uzgoju kukuruza za zelenu krmu u kasnim ljetnim rokovima (nakon žetve pšenice) ponekad koristi i sjeme merkantilnog kukuruza. Takav postupak proizvođača je jednim dijelom i oprav-dan jer smanjuje troškove proizvodnje za cijenu sjemena budući da je ovakva proizvodnja u uvjetima bez navodnjavanja jako nesigurna jer ovisi o vremenskim uvjetima (oborinama) nakon sjetve. Nadalje, negativan utjecaj slabog rasta kukuruza zbog sjetve “domaćeg sjemena” proizvođač smanjuje sjetvom osjetno veće količine “sjemena”, a i samu kulturu ko-risti relativno rano tijekom vegetativnog rasta. Međutim, pri uzgoju kukuruza za silažu koristi se hibridno sjeme kukuruza vegetacijske skupine FAO 100 ili 200 ovi-sno o vrsti pretkulture (ječam ili pšenica). U povoljnim godinama ti hibridi mogu doći do početka voštane zriobe zrna, odnosno mogu nakupiti dovoljno suhe tvari (28-30%) da se mogu direktno silirati. U slučaju da postrni usjev kukuruza nije nakupio dovoljno suhe tvari u biljci, po-trebno je prilikom punjenja silosa dodati biljni materijal kultura koje imaju veći sadržaj suhe tvari (biljni ostaci drugih ratarskih kultura poput kukuruzovine, sla-me, sijena i sl.).

Kao postrni usjevi mogu se uzgajati različite kulture

Uzgoj uljane rotkve za zelenu gnojidbu

Nakon nicanja kulture treba po potrebi obaviti zaštitu od korova odgovarajućim herbicidima.

Sama zaštita od korova jako gubi na značaju u slučaju uzgoja postrnog usjeva za zelenu gnojidbu ili zelenu krmu. Tijekom vegetacije po potrebi se obavlja i zaštita od štetnika, naročito buhača pri uzgoju stoč-nog kelja.

Međutim, pri izboru kemijskih sredstava za zaštitu bilja treba obratiti pažnju o karen-ci koja podrazumijeva najkraće razdoblje koje mora proći od primjene nekog sred-stva do berbe ili žetve.

To je naročito važno pri uzgoju usjeva za zelenu krmu kako bi se spriječila pojava nedozvoljenih količina rezidua pesticida u mlijeku i drugim poljoprivrednim proizvo-dima.

Prof. dr. sc. Zlatko SvečnjakAgronomski fakultet u Zagrebu

Zašto je “Operacija Polinator” potrebna?

Kukci oprašivači jedan su od vrlo važ-nih čimbenika u uzgoju poljoprivrednih kultura. Oprašivanje više od 80% europ-skih kultura izravno ovisi o kukcima. Vrijednost oprašivanja biljaka pomoću domaćih pčela i drugih oprašivača za europske poljoprivrednike kreće se oko 6 milijardi eura godišnje. Vrijednost opra-šivača za globalni ekosustav procjenjuje se na približno 90 milijardi eura godišnje.

U posljednjih nekoliko godina broj ku-kaca oprašivača se diljem Europe zna-čajno smanjio, a kod pojedinih vrsta to smanjenje je doseglo čak i dramatične posljedice. Uzroci gubitka staništa opra-šivača povećani su između ostalog i zbog nestanka hranilišta i nestanka područja razmnožavanja.

Upravljanje staništima u kojima će na poljoprivrednim površinama živjeti kukci oprašivači značajno poboljšava biorazno-likost i potiče stvarnu dobrobit za okoliš, a poljoprivrednici svojim zalaganjem na-stavljaju djelatnost učinkovito, profitabil-no i odgovorno na najproduktivnijim po-ljoprivrednim površinama.

Pokrenuta od strane tvrtke Syngente, te na temelju znanstvenih istraživanja i iskustava odabranih poljoprivrednika, upravo se “Operacija Polinator” poka-

“Operacija Polinator” u službi odgovorne poljoprivrede

Cilj projekta pod nazivom “Operacija Polinator” je osigurati stanište u kojem će živjeti i hraniti se korisni kukci – oprašivači. Ovim projektom Syngenta želi zaštititi i poboljšati bioraznolikosti, poboljšati prinose kultura i njihovu kvalitetu i osigurati održivu ravnotežu između poljo-privrede i okoliša.

zala kao velika pomoć poljoprivrednim proizvođačima da uspješno razviju i upravljaju staništima bogatim peludi na ključnim lokacijama oko poljoprivrednog gospodarstva, uz istovremeno značajno poboljšanje životnih uvjeta populacija ku-kaca oprašivača.

Projekt „Operacija Polinator“ (eng. Operation Pollinator) provodi se na ko-mercijalnim poljoprivrednim gospodar-stvima diljem Europe – u Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Velikoj Britani-

ji. Samo za primjer, u Velikoj Britaniji ovaj projekt traje već šest godina i trenutno obuhvaća 570 poljoprivred-nih proizvođača i pokriva oko 1100 ha površine.

Temeljem istraživanja i razvoja koje provodi tvrtka Syngenta, inicijativa se kroji prema specifičnim potrebama staništa i kukaca diljem Europe, na velikom broju poljoprivrednih gos-podarstava, vrsta tla i poljoprivrednih sustava – neposredno uz radno po-ljoprivredno područje. Istraživanjem u sklopu “Operacije Polinator” nastali su praktični savjeti i dokazani rezultati.

Koji rezultati se očekuju?Primjenom uvriježenih metoda u in-

tegriranoj biljnoj proizvodnji mogu se uspješno ustanoviti nova staništa pri-lagođena lokalnim uvjetima i kukcima oprašivačima, te se istima može uspješno upravljati.

„Operacija Polinator“ dokaz je da se na razini moderne poljoprivredne proi-zvodnje može povećati brojnost različitih korisnih kukaca – oprašivača uz istovre-meno održavanje profitabilnosti i produk-tivnosti na poljoprivrednim gospodarstvi-ma. Istovremeno postojanje komercijalne poljoprivredne proizvodnje i pozitivnog upravljanja prirodnim resursima s ciljem zaštite okoliša u istom polju, od ključne je važnosti za udvostručenje globalne proi-zvodnje hrane. Ovim projektom dobivene znanstvene spoznaje provode se u prak-su tako što se poljoprivrednicima pružaju znanstveno utemeljeni savjeti i daju sve potrebne informacije.

Projekt „Operacija Polinator“ koji je pokrenula tvrtka Syngenta u svijetu podr-žava veliki broj partnera:

• poljoprivrednici i pčelari• sveučilišta i istraživački zavodi• vlade i kreatori politike• nevladine organizacije• proizvođači hrane i trgovci u malo-

prodaji.

Kukci oprašivači jedan su od vrlo važnih čimbenika u uzgoju poljoprivrednih kultura, jer oprašivanje više od 80% europskih kul-tura izravno ovisi o kukcima

Stvaranje staništa za oprašivače u roku od tri godine značajno povećava njihov broj čime se pozitivno utječe na pove-ćanje prinosa i kvalitete ključnih europ-skih kultura

Od ove godine, kao pilot projekt “Opera-cija Polinator” pokrenut je i u Hrvatskoj. Za sada obuhvaća dvije lokacije od po 500 m2. Jedna lokacija nalazi se u Ko-privničkim Bregima, a druga u Slavoniji, u Veliškovcima. S obzirom na rezultate ovog projekta i na odaziv poljoprivrednih proizvođača u drugim europskim zemlja-ma, vjerujemo da će “Operacija Polinator” zaživjeti i u Hrvatskoj.

Temeljem nezavisnih promatranja potvrđeno je da stvaranje staništa za oprašivače u roku od tri godine povećava broj bumbara za čak 600%, broj leptira 12 puta i drugih insekata za više od 10 puta. Povećanjem bro-ja prirodnih oprašivača pozitivno se utječe na povećanje prinosa i kvalite-te ključnih europskih kultura.

ratarstvo



Centralni dan polja za proizvođače sjeve-rozapadne Hrvatske održan je u Koprivnič-kim Bregima na OPG-u Habijanec.

Novi asortiman žitaricaSkupu je nazočilo oko 270 proizvođača

koji su tijekom 3 sata razgledavali nove, ekološki prihvatljive metode zaštite ratarskih kultura s naglaskom i na novi asortiman ži-tarica.

Velik interes proizvođača iskazan je za Syngentine pšenice sorte Illico i Ingenio koje svojim bogato ispunjenim klasovi-ma obećavaju i visoke urode, a uz to su i tolerantne na bolesti, poglavito sorta Illico koja je tolerantna na palež klasa (Fusarium spp.). Sorta Bologna odlikuje se visokom kakvoćom zrna. Prvi put u Hrvatskoj proi-zvođači su mogli vidjeti i Syngentin ječam Sequel koji primjenom dva tretmana fungi-cidom Amistar Extra plijeni zelenom bojom i punoćom zrna.

Na poljima su se mogli vidjeti i hibridi kukuruza te učinkovito djelovanje herbicida Lumax i Task.

Ove godine Syngenta je lansirala i novi herbicid Elumis za suzbijanje jednogodiš-

CENTRALNI DAN POLJA

Cjelovita ponuda sjemena i sredstava za biljnu zaštitu

S obzirom na veliko zanimanje poljoprivrednih proizvođača tvrtka Syn-genta Agro d.o.o i ove je godine održala dva Centralna dana polja s ciljem pokazivanja novih rješenja u suzbijanju štetočinja bilja. Prvi put na jednom mjestu mogli su se vidjeti i Syngentini hibridi kukuru-za, uljane repice, suncokreta te nove sorte pšenice i ječma.

njih i višegodišnjih uskolisnih korova te širo-kolisnih korova. Herbicid Elumis primjenjuje se u odmjeri 1,5 l/ha kad kukuruz ima 5 do 6 listova.

Za proizvođače istočne i centralne Hrvat-ske, Syngentin Centralni dan polja održan je na poljima PPK Valpovo d.o.o., RM Ve-liškovci pod budnom palicom tehnologinje Spomenke Špoljarić. Skupu je nazočilo 350 proizvođača koji su se uvjerili u sna-gu Syngentinih hibrida kukuruza, uljane repice, pšenice, suncokreta i ječma (OPG Koprivnjak). Uz to ratari su mogli vidjeti i ekonomična i učinkovita rješenja u suzbija-nju korova u navedenim kulturama, te suzbi-janje bolesti pripravcima iz obitelji Amistar.

Uz već poznata rješenja u suzbijanju, ko-rova, bolesti i štetnika, Syngenta je od ove godine u Hrvatskoj započela s projektom „Operacija Polinator“ čiji je cilj promoviranje održive i odgovorne poljoprivredne proi-zvodnje na način da se osigura stanište za korisne kukce – oprašivače.

Prilagođena sijaćicaUz promociju projekta o korisnim kukci-

ma na lokalitetu u Koprivničkim Bregima pro-izvođačima je prikazana i sijaćica čiji je dio kroz koji prašina ide u okolinu, modificiran Syngentinim deflektorima. Naime, kako bi se smanjilo negativno otprašivanje pri čemu je moguće da čestice insekticida/fungicida s tretiranog sjemena odlaze u zrak, montirani

Syngenta je danas jedna od vodećih svjetskih kompanija s više od 24.000 zaposlenika u više od 90 zemalja svi-jeta.Poznata je činjenica da 40% svjetske količine hrane ne bi postojalo bez sredstava za zaštitu bilja. Syngenti-na sredstva za zaštitu bilja i sjeme poljoprivrednih kultura pomažu po-ljoprivrednicima povećati prinose i produktivnost. Koristi koje donose naša sredstva za zaštitu bilja sve su više prepoznate jer nadmašuju samo suzbijanje korova i zaštitu od štetni-ka te uzročnika bolesti, omogućava-jući proizvođačima proizvesti jače i zdravije biljke, što rezultira hranom i stočnom hranom više kakvoće.Syngentu odlikuje iznimno široki asortiman proizvoda, njen globalni doseg i iskustvo, razvoj znanosti viso-ke svjetske klase, i na kraju ono naj-važnije – predanost radu s kupcima. Danas je Syngenta vodeća tvrtka u zaštiti bilja i treća u visokovrijednom komercijalnom sjemenu.

Od ove godine Syngenta i na hrvat-skom tržištu nastupa kao ujedinjena firma sa svojom cjelovitom ponudom sjemena i sredstava za biljnu zaštitu.

Prvi put u Hrvatskoj predstavljen je Syngentin ječam Sequel koji primje-nom dva tretmana fungicidom Ami-star Extra plijeni zelenom bojom i punoćom zrna

su deflektori (dugačke savitljive cijevi) koje takav zrak usmjeravaju prema tlu. Proizvo-đači su za takav jednostavan način pokazali vrlo veliko zanimanje, jer ulaskom u EU svi poljoprivrednici morat će imati ispravne sija-ćice s originalnim ili modificiranim pomagali-ma za usmjeravanje zraka prema tlu.

I na kraju djelatnici tvrtke Syngenta za-hvaljuju svima koji su izdvojili svoje vrije-me i posjetili Centralne dane polja te se uz stručnu podršku i prijateljski razgovor do-bro zabavili. Vidimo se i dogodine na tradi-cionalnim Syngentinim Centralnim danima polja.

Dr. sc. Siniša Jelovčan Proizvođačima je prikazana i sija-ćica, modificirana Syngentinim de-flektorima, kako bi se smanjilo ne-gativno otprašivanje

Na centralnom danu polja Syngente, pro-izvođači su razgledavali nove ekološki prihvatljive metode zaštite ratarskih kul-tura s naglaskom i na novi asortiman ži-tarica

ratarstvo


mehanizacija

Pored nove tehnologije motora sa susta-vom pročišćavanja dizelskih čestica (DPF) za čišću emisiju ispušnih plinova, koja je sukladna s normom IIIB (Tier 4i), te brojne nove značajke opreme, najbitnija odlika novih modela je kabina traktora, koja nudi izvrsnu preglednost i vidljivost prilagođenu korisnicima.

Visoka tehnologijai vrhunska udobnost

Nove Arione 500/600, CLAAS je opremio tehnologijom i udobnošću koja se nalazi u ja-čim modelima, npr. Axionu 900 i onima sred-nje snage, poput Xerion traktora.

Sa svojih sedam modela, novi Arion 500/600 obuhvaća izvedbu traktora u ras-ponu između 140 i 184 KS (prema ECE R 120). Ugrađena je nova generacija DPS mo-tora, što dodatno smanjuje potrošnju goriva i ispunjava nove standarde emisije ispušnih plinova.

CLAAS predstavio novu seriju traktora Arion 500/600Iz Claasove tvornice u Harsewinkleu u Njemačkoj dosad je izašlo više od 10 000 traktora iz serije ARION 500/600. Stručnjaci iz Claa-sa kontinuirano rade na novim tehnološkim rješenjima i razvoju traktora, kako bi zadržali visoku razinu, stoga će stariju generaciju od ljeta 2012. na tržištu zamijeniti nova generacija Arion traktora 500/600 sa 7 modela, nasljednici najuspješnijih Claasovih traktora.

Model Nazivna snaga u kW/KS pri 2,200 o/min

Maksimalna snaga u kW/KSpri 2,000 o/min

650 129/175 135/184

640 124/169 130/177

630 117/159 121/165

620 110/150 116/158

550 116/158 120/163

540 110/150 114/155

530 103/140 107/145

Izvedbe motora u novoj ARION 500/600 seriji

*Vrijednost prema ECE R 120

Iskustvo je pokazalo da su četvero-cilindarski traktori u trenutnoj seriji Arion 540 - 510 posebno učinkoviti kad se koriste u poslovima s djelo-mičnim opterećenjem, kao što je rad s prednjim utovarivačem. Zahvalju-jući novoj generaciji motora, novi vrhunski model, Arion 550, postiže maksimalnu snagu od 163 KS (prema ECE R 120) i stoga je visoko na listi iz-bora za PTO rad i transport.

Inteligentno korištenje snageClaas power systems (CPS) koncept se

dosljedno provodi u novim Arion modelima. CPS nudi optimalnu kombinaciju novorazvi-jenih komponenti i pogonske tehnologije. Ne radi se samo o mogućnostima motora i usklađenosti s emisijskim standardima, već o stroju u cjelini, njegovoj učinkovitosti u svakodnevnom korištenju i inteligentnom korištenju snage.

Ispod poklopca motora, nalazi se 4.5 li-tarski četvero-cilindarski motor u 500 seriji i 6,8 litarski šest-cilindrični motor u 600 seriji, svi s tehnologijom 4 ventila, common-rail ubrizgavanja goriva, turbopunjačem pro-mjenjive geometrije i hlađenja. DPF sustav obrade ispuha u potpunosti je integriran u koncept stroja i ugrađen je tako da ne ulazi u vidno polje vozača.

Uz novu generaciju motora olakšan je rad s prednjim utovarivačem

Novi traktori u šest-cilindarskoj klasi isti-ču se zbog svoje visoke vučne snage i lako-ćom rada na polju i tijekom prijevoza. Novi model, Arion 650, postiže maksimalnu sna-gu od 184 KS (prema ECE R 120).

Inovacije Neka od osnovnih inovacijskih obilježja u

seriji Arion 500/600 potječu iz traktora Axion 900 koji je prvi put izložen na Agritechnici 2011 i odabran kao Traktor godine 2012. Te inovacije uključuju ventilator VISTRO-NIC s elektroničkim kontrolnim sustavom, koji omogućuje precizni nadzor rada venti-latora. VISTRONIC sustav smanjuje razinu buke, potrebnu snagu za sustav hlađenja i shodno tome, potrošnju goriva. Zahvaljujući plinskim amortizerima, olakšan je pristup i lakše je čišćenje kao i kod filtera zraka koji je novim smještajem lako dostupan.

Druga vrlo bitna značajka preuzeta iz ja-čih serija je prostrana kabina koja je dora-đena i razvijena za seriju Arion.

Kabinu odlikuje izvrsna preglednost i vidljivost, visok stupanj ergonomske učin-kovitosti, s četiri točke ovjesa, upravljač pri-lagodljiv po stupcima i u CEBIS verziji novi naslon za ruku s integriranim CMOTION višenamjenskim mjenjačem i CEBIS termi-nalom.

Traktori u novoj seriji imaju tvorničku pri-premu i mogućnost ugradnje Claas GPS pilot i Telematics sustava.

Visoko učinkovit prijenosPrijenos Claas Hexashift u novoj seriji

Arion, koji se nalazi i u prijašnjoj seriji, ima visoku razinu učinkovitosti i brojne inteli-gentne automatske funkcije, koje ga čine vodećim u udobnosti vožnje.

U novoj seriji dostupan je u tri različite verzije, uključujući i novi mjenjač s varijan-tom Super ECO 40 km/h na 1.650 okretaja u minuti, što će vjerojatno biti od interesa osobito za primjenu u prijevozu.

Svi ARION 500/600 modeli su opremlje-ni s load-sensing hidrauličkim sustavom s učinkovitošću od 110 l/min.

Novi traktori u šest-cilindarskoj klasi ističu se zbog svoje visoke vučne snage i lakoćom rada na polju


zaštita bilja

Lucernina cvjetna mušica

Opasni štetnici pri proizvodnji sjemena lucerneLucernu mogu napasti dva štetnika koja mogu načiniti veliku štetu na usjevima lucerne koji se koriste za proizvodnju sjemena. Ta dva štetnika su lucernina cvjetna mušica (Contarinia medicaginis) i lucernina stjenica (Adelpfocoris lineolatus), a smatraju se isključivo tehnološkim štetnicima.

Ličinka uzrokuje zadebljanje cvjetnih pupova lucerne

U tu svrhu ostaje agrotehnička mjera usklađivanja koš-nje prvog otkosa, koji služi kao krma i sjemenskog otkosa kako bi razvoj cvjet-nog pupa lucerne bio što dalje od vre-

Iako se radi o usje-vu lucerne za pro-izvodnju sjemena, danas u Hrvatskoj niti jedan insek-ticidni pripravak nema dozvolu za uporabu u kr-mnim kulturama kod suzbijanja ove mušice.

Ni za ovog štetnika ni jedan insek-ticidni pripravak nema dozvolu za uporabu u krmnim kulturama stoga je košnja najvažnija mjera zaštite od lucernine stjenice. Košnjom dolazi do promjene ekoloških i hranidbenih uvjeta ovog štetnika stoga veći broj ličinki i mladih odraslih jedinki ugiba.

Lucernina stjenica

mena masovnog leta druge generacije lu-cernine cvjetne mušice.

Lucernina stjenicaŠtetnik mnogih kultura, redovito dolazi

i na lucernu. Odrasla stjenica žutozelene je boje i duljine od 6 do 9 milimetara. Dvije crne točke nalaze se na nadvratnom štitu. Hladno razdoblje godine šetnik prezimljuje kao jaje

u donjim dijelovima stabljike ili vratu korijena lucerne.

Početkom svibnja iz jaja izlaze ličinke

čiji razvoj traje 20-30 dana. Tije-kom lipnja javlja se prva gene-

racija odraslih stjenica. Lucerni-

na stjenica osobito je opasna ako se radi o

lucerni koja se uzgaja za proizvodnju sjeme-na. U vrijeme cvatnje i zametanja sjemena lucernina stjenica sisanjem sokova iz cvjetnih i lisnih pupoljaka te mladih mahuna uzrokuje njihovo uvijanje, žućenje, venuće te otpada-nje cvjetova i cvjetnih pupoljaka. Ovisno o ja-čini napada ove stjenice urodi sjemena mogu biti manji za 25% do 30%. Poznati su slučaje-vi kada je šteta iznosila i do 90%. Prisutnost ovog štetnika lako je uočiti po golim cvjetnim grančicama s kojih su otpali cvjetovi.

Posebno je važno u jesen prilikom po-sljednjeg otkosa lucerište kositi što niže, jer se na taj način može uništiti i do 80% jaja koja su odložena nisko na stabljici.

Dr. sc. Bogdan Korić

mena. To je vrijeme kada ova mušica radi najveće

štete. Smanjenje na urodu sjemena, na osnovi istraživa-nja u Hrvat-skoj, može biti i do 50%. Lucernina cvjetna mušica je povremeni štetnik i svake godi-ne ne dolazi do ma-sovne pojave.

Lucernina cvjetna mušica Najopasniji je štetnik u proizvodnji sjeme-

na lucerne. Mušica je žute boje veličine oko 2 mm. U vrijeme stvaranja cvjetnih pupova kra-jem svibnja i u lipnju mušice izlaze iz tla. Oba-vi se oplodnja i ženke ulažu svoja jaja u cvjet-ne pupove. Ličinke svojim razvojem oštećuju plodnicu, a cvjetni pupovi nabubre stvarajući zadebljanja (šiške, gale). Zaraženi pupovi se suše i otpadaju.

Nakon što ličinke završe svoj razvoj, padaju na tlo gdje se kukulje. Nakon 10 do 15 dana izlazi druga generacija mušica. To je vrijeme kada se razvijaju pupoljci na lucerni drugog otkosa koji se u pravi-lu upotrebljava u proizvodnji sje-

Treba napomenuti da je kod ove vrste veći problem pojava raznih štetnika, iako pojedinih godina i prije spo-menute bolesti mogu uzroko-vati velike štete.

PepelnicaPepelnica (Leveillula tauri-

ca f.sp. cynarae) je najčešća bolest artičoke i kod nas i u svijetu. Napada obično starije listove biljaka, dok su mladi listovi rijetko napadnuti. Pre-poznaje se po žućkasto-bije-loj prevlaci na gornjoj strani listova, koji je u biti micelij nespolnog stadija gljive Ovu-lariopsis cynarae. Napadnuti listovi se često uvijaju prema gore. Razvojem bolesti dolazi

Bolesti artičokeArtičoka (Cynara scolymus) se kod nas najviše uzgaja u Dalmaciji, gdje je postala omiljeno povrće, a tijekom uzgoja napadaju je različite bolesti od kojih su u na-šim uvjetima najvažnije pepelnica, plamenjača i trulež cvjetne glavice.

do sušenja ili nekroze listova. Uslijed toga listovi se često lome ili trgaju pod utjecajem vjetra.

Kako ova vrsta pepelnice nije tipični ektoparazit kao ostale vrste pepelnica, već se razvija i u unutrašnjosti listo-va, bolju djelotvornost na nju imaju samo sistemični fungi-cidi. Sumpor i drugi preven-tivni fungicidi ne daju dobru zaštitu.

Kod nas nema posebno registriranih fungicida, a u svijetu (npr. Italija) se koriste fungicidi na bazi triazola i strobilurina (Quadris SC) i dr.

Plamenjača artičoke Plamenjača (Bre-

mia lactucae) je također vrlo česta bolest na artičoki. Uglavnom se jav-lja tijekom proljeća za vrijeme kišnih i vlažnijih dana. Bo-lest se prepoznaje po žuto-smeđim pjegama koje se javljaju na gornjoj strani listova, a na donjoj strani listo-va pojavljuje se bjelkasto-žuta prevlaka od sporulacijskih organa gljive

(zoospornagiofori sa zoospo-rangijima). Pjege na listovima se razvojem bolesti suše ili nekrotiziraju, pa lišće izgleda sprženo ili spaljeno.

Kod nas nema posebno registriranih fungicida za ovu namjenu, a u svijetu se kori-ste sljedeći: na bazi bakra, mankozeba (Dithan M-45 WP i dr.), azoksistrobina

(Quadris SC i dr.), Al-foseti-la (Alliete Flash WG i dr. ),

metalaksila (Ridomil Gold MZ 68 WPi dr.) i dr.

Trulež cvjetne glavice

Kako samo ime kaže, ova bolest se javlja uglavnom na cvjetnim glavicama. Može napasti cvjetne glavice još u ranim fazama razvoja. Vrlo slične simptome mogu uzro-kovati dvije vrste patogenih gljivica i Acochyta hortorum i Botrytis cinerea.

Na pricvjetnim listovima napadnutih glavica razvijaju se prvo smeđe pjege, a zatim daljnjim razvojem bolesti do-lazi do truljenja pricvjetnih li-stova i cijelih cvjetnih glavica.

Simptomi ove bolesti se vrlo često zamjenjuju sa simptomima nedostatka kal-cija, koji također uzrokuje smeđu pjegavost pricvjetnih listova cvjetnih glavica.

Kod nas nema registriranih fungicida za ovu namjenu. Truleži uzrokovane od As-cochyte suzbijaju se prema iskustvima iz svijeta primje-nom fungicida na bazi bakra, a ako je u pitanju trulež uzro-kovana Botrytis cinereom, pri-mjenom nekih botriticida kao što su: Kidan SC i Lupo SC (iprodion), Teldor SC 500 (fenheksamid), Mythos SC (pirimetanil), Switch 62,5 WG (fludioksonil i ciprodi-nil) i dr.

Prof. dr. sc. Tihomir Miličević,

Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet

u ZagrebuPepelnica

Siva plijesan ili trulež glavica artičoke

Simptomi plamenjače na lišću artičoke

zaštita bilja


zaštita bilja

Štetnici živežnih namirnicaČovjeku štetni kukci su one vrste koje

se hrane poljoprivrednim kulturama, ometaju ljude kao gamad ili molestanti, nametnici su na ljudima i domaćim životinjama, prenosioci su bolesti itd. Korisni kukci oprašuju poljoprivredno i šumsko bilje ili se hrane drugim štetnim kukcima, te stoga imaju važnu ulogu u reguliranju brojnosti štetnika.

ŽohariŽohari žive u toplim prostorijama,

a zadržavaju se u tamnim i vlažnim skloništima ili u blizini kućanskih aparata.

Budući da razvoj žohara nije vezan uz godišnje doba već uz temperaturu pro-storije u kojoj živi, štetnik se može vrlo brzo razvijati. Ženke odlažu jaja u “pake-tima” nazvanim ooteke, koje su obavijene opnom koja sprječava njihovo isušivanje. U jednoj ooteci nalazi se najčešće 16-30 jaja, a jedna ženka za vrijeme života odlo-ži oko 4 “paketa” jajašca, iz kojih se razvi-je preko stotinu žohara.

Kod nas se javljaju uglavnom tri vrste žohara, a to su smeđi žohar, crni žohar i američki žohar.

Štetni kukci u kućiU ljetnim brojevima Gospodarskog lista objavit ćemo serijal u četiri na-stavka o štetnim kukcima koji se najčešće mogu naći u kući i koji ome-taju ljude. To su štetnici živežnih namirnica, štetnici vunenih, pamučnih i krznenih proizvoda te štetnici pokućstva i drvenih dijelova stanova.

Njihovom razvoju pogoduju neči-stoća i nehigijenske prilike, jer u ta-kvim uvjetima lako dolaze do hrane. Žohari su svejedi i hrane se sirovim krumpirom, šećerom, mesom, braš-nom, tekstilnom robom i svime što uspiju pronaći, ali najradije se hra-ne otpatcima namirnica i ostacima hrane. Za razvoj žohara je uz hranu potrebna određena toplina i vlaga pa se stoga rado zadržavaju u kupa-onicama i kuhinjama. Svojom prisut-nošću onečišćuju hranu, ali i prenose klice nekih bolesti na čovjeka.

Smeđi žohar (Blatella germanica L.)

Tijelo smeđeg žohara je svijetlosmeđe boje, a na hrptu ima dvije crne uzdužne pruge. Ticala i noge su mu žute boje. Odrastao mužjak je manji od ženke, koja je dugačka oko 14 mm. Smeđi žohar ima dugačke noge pokrivene dlačicama te se vrlo brzo kreće ako ga uznemirimo ili osvijetlimo. Mužjak i ženka imaju potpuno razvijena krila, ali ne lete, već se krilima pomažu kod skakanja. U grijanim prosto-rima ima dvije generacije godišnje.

Crni žohar (Blatta orientalis L.)

Crni žohar znatno je veći od smeđeg te je tijelo mužjaka dugačko od 20 do 25 mm.

Tijelo crnog žohara je tamnosmeđe do crne boje. Mužjaci imaju razvijena kri-la koja mu pokrivaju dvije trećine zatka. Ženke su brojnije od mužjaka, potpuno su crne boje i duže su i šire od mužjaka. Plodniji je od smeđeg žohara.

Američki žohar (Periplaneta americana L.)

Dužina tijela američkog žohara kreće se između 27 i 38 mm. Crvenosmeđe je boje, a mužjak i ženka imaju krila, koja

Suzbijanje žohara provodi se higi-jenskim mjerama održavanja čistoće svih prostora gdje se čuva ili rukuje namirnicama i hranom. Da bi se to postiglo, treba prostorije redovito i pomno čistiti od svih ostataka hrane, otpadaka, smeća i sl. Pošto žohari za svoj razvoj trebaju vlagu, jedna od mjera suzbijanja je održavanje pro-storija suhim i onemogućavanje pri-stupa tekućinama.

potpuno pokrivaju tijelo. Odrasli žive do dvije godine. Raširen je po svim zemlja-ma s toplijom klimom, a osobito je čest u lučkim gradovima toplih područja.

Prisutnost žohara uspješno se utvrđuje postavljanjem ljepljivih lovki koje sadrže feromon agregacije koji privlači žohare koji se zalijepe na ljepilo. Za ulov žoha-ra može se koristiti i samo ljepilo kojim se premažu daščice ili komadi kartona i postave iza ili ispod kućanskih aparata ili namještaja.

Na tržištu se mogu pronaći i pripravci tzv. regulatori razvoja koji ometaju razvoj ličinki. Insekticidne pripravke treba pri-mjenjivati samo kada je prijeko potrebno uz strogo pridržavanje uputa. Ako se ke-mijsko suzbijanje štetnika pokaže oprav-danim, preporučuje se kontaktirati speci-jalizirana poduzeća za dezinsekciju koja nude aktivne i pasivne metode suzbijanja žohara.

Aktivne metode su metode prskanja, dok se pasivne metode odnose na po-stavljanje zatrovanih mamaka, gelova, praha i sl.

ŽišciŽišci su vrlo česti štetnici u kućanstvu

koji se hrane zrnjem pšenice, raži, ječma, kukuruzom, rižom, pitomim kestenom, žirom, mahunarkama, sladom i brašnenim proizvodima. Dvije su vrste žižaka koji se najčešće javljaju, a to su žitni i grahov žižak.

Žitni žižak (Sitophilus granarius L.)

Žitni žižak je kornjaš tamnosmeđe boje, bez pjega na pokrilju. Nema drugi par opnenastih krila, pa ne može letjeti. Duljina tijela mu je 3-4,5 mm. Lako ga možemo prepoznati po rilcu, kojim mu završava glava. Ličinka je bijele boje tijela, sa smeđom glavom. Tijelo je svinuto, bez nogu. Žitni žižak živi samo u zatvorenom prostoru te je vrlo opasan štetnik, koji može, ako se ne provode obrambene mjere, za kratko vrijeme uništiti spremljene žitarice, pogotovo ako su vlažne.


Smeđi žohar Crni žohar Američki žohar


zaštita bilja

Grahov žižak najčešći je žižak u ku-ćanstvu koji napada grah, leću, bob i grašak Napadnuti grah gubi na težini i kakvoći te sjeme gubi klijavost jer se žižak hrani klicom.

Karakteristične okrugle rupice na zrnima na-kon napada grahovog

žiška


SCHULZ Systemtechnik GmbH · Glavno sjedište u Njemačkoj: Schneiderkruger Str. 12 · D-49429 Visbek · Tel.: +49 (0) 4445 / 897-0 Kontakt za lokalno područje: Ernest Goldschmidt · Šarengradska 9 · 10000 Zagreb · Tel.:/Fax: +385 (1)3095522 · Mobile: +385 (0)98525141 [email protected] · www.schulz.st

Isporučujemo tehnologiju budućnosti.Kompletna rješenja za uzgoj svinja i peradi, od elektroinstalacija i klimatizacije sve do štalske opreme.

Žitni žižak

živi. U našim uvjetima štetnik može razviti 4-5 generacija godišnje. Spremanjem žita i zrna mahunarki u čiste i suhe pro-storije bez pukotina na podu i zidovima osiguravaju se dobri preduvjeti sprečava-nja šteta od napada ovih štetnika. Spre-mišta za zrnje moraju se dva puta godiš-nje temeljito čistiti i prozračivati.

Prvo čišćenje obično se obavlja u pro-ljeće, a drugo prije spremanja žita i ma-

hunarki. Žišci koji se već nalaze u zrnu mogu se uništiti izlaga-

njem nepovoljnim tempera-turama. Neka istraživanja

su pokazala da je zarazu manjih količina graha grahovim žiškom naj-prikladnije uništiti izla-ganjem niskoj tempe-raturi (u zamrzivaču pri

-18 °C svi razvojni oblici žiška uginu za tri sata). Zaraza se također može

potpuno uništiti i zagrijava-njem (na temp. od 65 °C tijekom

četiri sata).Ivana Pajač Živković, dipl. ing. agr.

Zavod za poljoprivrednu zoologijuAgronomski fakultet u Zagrebu

ispred štitića nalazi se bijela pjega. Na pokrilju, koje ne pokriva zadak, vidljiva je kosa sivobijela pruga. Ličinka je bijela,

zbijena, bez nogu. Ženka odlaže oko 85 jaja na zrnje graha u spremištima ili na mahu-nama u prirodi. Iz jaja se razvijaju ličinke, koje se ubušuju u zrno graha. Ličinke se hrane unutrašnjo-šću zrna te izlaze iz zrna kao odrasli žiš-ci ostavljajući za so-

bom ka-rakterističnu okruglu rupicu. U jednom zrnu može se razviti i do 20 ličinki. Broj generacija koje

štetnik razvija ovisi o tem-peraturi sredine u kojoj

Ženka žitnog žiška pomoću rilca

izbuši rupu u cijelom, neoštećenom zrnu i u nju

odloži jaje, a zatim otvor

zatvori sluzastom tvari koja se stvrdne.

Zato se otvor ne može opaziti. Iz jaja se nakon nekoliko dana razvije ličinka koja cijeli život provede u zrnu, hraneći se njegovim sadržajem. U zrnu se i kukulji te izlazi kao odrasli kornjaš. Jedna ženka odloži 100-200 jaja.

Žižak hranjenjem uzrokuje direktne štete koje se očituju u smanjenju količine i kakvoće žita, ali i indirektne štete koje se očituju u smanjenju klijavosti žita.

Grahov žižak (Acanthoscelides obsoletus Say)

Odrasli žišci su crni, prekriveni sivosmeđim dlačicama, dugi 3,5-4,5 mm. Na nadvratnjaku


zaštita bilja

Danas je suvremeni uzgoj sorata krumpira otpornih na cistolike nema-tode, a oblikom, izgledom i kakvoćom gomolja pogodne za trženje u trgovač-kim lancima, nemoguć bez kvalitetne zaštite cime od gljivičnih bolesti. Meteo-rološki uvjeti značajno utječu na pojavu i razvoj gljivičnih bolesti cime krumpira, a početnim korištenjem mjernih ure-đaja i primjenom modela prognoze u istraživanom razdoblju 1997.-2000. go-dine se utrošilo 30-80% manje fungici-da u odnosu na kalendarski ili fenološki program prema iskustvu pojedinaca.

Uz podatke o sortnoj osjetljivosti i navodnjavanju usjeva, ovaj model pro-gnoze se zadnjih godina koristi u pred-viđanju pojave crne pjegavosti u međi-murskim krumpirištima.

Osjetljive sorteVeća štetnost u krumpirištima od

crne pjegavosti je zabilježena u toplijim područjima južne i mediteranske Euro-pe, a jače osjetljive sorte na crnu pje-gavost su Adora, Agria, Bintje, Fabula, Jaerla, Kleopatra, Marabel, Remarka, Carlita, Carrera, Belini, Dynamica, Mo-naco, Mondial, Mozart, Rodeo, Vineta, Volumia i dr.

Osim meteoroloških uvjeta na in-tenzitet pojave bolesti značajno utječe postojanje izvora zaraze, osjetljivost sortimenta, razvojni stadij biljke u vrije-me primarnih zaraza i natapanje usjeva kišenjem.

Savršeni stadij ove bolesti nije po-znat, a gljiva Alternaria solani dobro raste na umjetnim hranjivim podlo-gama.

Kako suzbijati crnu pjegavost krumpiraCrnu pjegavost krumpira uzrokuje gljivica Alternaria solani, česta je u područjima intenzivnog uzgoja krumpira, ali u pravilu manjeg ekonom-skog značaja u odnosu na plamenjaču. Ipak, njezina štetnost zadnjih godina raste, te se u pravilu pojavljuje prije znakova plamenjače (engl. early blight). Zabilježeni su gubici uroda 70-80%, ali najčešće su štete na nezaštićenim poljima 5-20%.

Kakvi uvjeti pogoduju zaraziOptimalna temperatura razvoja ove

bolesti je 28 °C. Sporulacija je mogu-ća tijekom noći i dana, uz temperature 5-30 °C, a intenzivna je pri 20-24 °C. Formiranje klične cijevi zahtijeva vlaže-nje organa ili povišenu vlagu zraka (ba-rem 96%).

Uz određenu temperaturu, za zarazu je također neophodno vlaženje biljnih organa (kiša, natapanje, rosa, magla) –pri temperaturi 10 °C barem 12 sati, dok je pri 15 °C zaraza moguća već nakon 8 sati vlaženja. Česta izmjena suhog i toplog razdoblja s vlaženjem pogoduje intenzivnom razvoju crne pjegavosti.

Alternaria solani uzrokuje male li-sne lezije ili pjege na lišću, tipične po postupnom rastu (uz veći broj tamnih koncentričnih prstenova). Boja lezija varira od tamnosmeđe do crne, a veliči-na od nekoliko mm do 2 cm. Okruglog

Praćenjem temperature zraka (°C), razdoblja s povišenom relativnom vlagom zraka >90%, trajanje vlaženja lišća (h) i količine oborina (mm) razvi-jen je model prognoze prve pojave i određivanja rokova suzbijanja crne pjegavosti.

Crna pjegavost je u pravilu bolest starijeg tkiva, pa se prvi simptomi po-javljuju na starijem, donjem lišću. Ra-zlog tome je kraća inkubacija i bolja ekspozicija starijeg lišća zemljišnom izvoru bolesti. Primarne zaraze po-tječu iz drugih domaćina crne pjega-vosti ili iz zaraženih prošlogodišnjih biljnih ostataka u zemljištu.

Tipični simptomi koncentrične ili crne pjegavosti lišća krumpira (Alternaria solani)

su ili nepravilnog oblika s naglašenim rubovima prema zdravom tkivu. Njihov rast je inhibiran lisnim žilama, što bitno utječe na mogući nepravilni oblik. Prvi simptomi se obično pojavljuju nakon početka cvatnje krumpira. Iz opisanih je razloga usjeve krumpira tijekom vegeta-

cije potrebno zaštititi od zaraze uzročnikom crne pjegavosti. U tu svrhu u našoj zemlji imamo registrirano više desetaka fun-gicida, koji se razlikuju svojom cijenom, toksikološkom ocje-nom i učinkovitošću na uzroč-nike bolesti.

Učinkovitost fungicidaU Međimurju, našoj najsje-

vernijoj županiji u kojoj se krumpir goto-vo svake godine sadi na približno 15% ukupnih oraničnih površina, još od 1997. godine sustavno pratimo učinkovitost najvažnijih skupina fungicida na opisa-ne bolesti cime krumpira. Svaki član je ispitivan na veličinama osnovne parcele 15 do 32 m2. Datume prvih i naknadnih tretiranja odredili smo temeljem razvoja meteoroloških uvjeta i sustavnim praće-njem prve pojave i dinamike razvoja bo-lesti cime krumpira. Pokusi su očitani od kraja srpnja do kraja kolovoza, na način da su liske krumpira ocijenjene po skali 0-4, ovisno o postotku zaraženosti uzroč-nicima bolesti.

Djelotvornost je određena komparaci-jom zaraze članova pokusa s netretira-nom mikro-parcelom. Najbolji rezultati pri kemijskoj kontroli crne ili koncentrič-ne pjegavosti dobiveni su primjenom djelatne tvari azoksistrobin (u priprav-

Ovisno o osjetljivosti sorte, napad-nuto lišće obično požuti prije nego što lezije potpuno obuhvate njegovu površinu. Jače je napadnuto donje ili starije lišće koje odumire, ali osta-je visjeti na cimi. Izdužene smeđe ili crne lezije se također mogu pojaviti na peteljkama i stabljici. Tamne, udu-bljene, okrugle ili nepravilne lezije se formiraju na zaraženim gomoljima. Napadnuto tkivo gomolja je suho i odvojeno od zdravog dijela mesa, pa nema razvoja sekundarne truleži.


30

zaštita bilja

Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, konti-nentalno ili mediteransko područje), poja-va štetnih organizama ruža je vrlo različita. Biljne bolesti ruža značajno su štetnije od štetnih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu.

Zvjezdasta pjegavost lišća

Tijekom vlažnijih godina najvažnije štete na ružama uzrokuje zvjezdasta pjegavost li-šća (Marsonina rosae). Jednom kad se po-javi teško se suzbija, a još teže iskorjenjuje. Kod uzgoja ruža na otvorenom ova je bolest često prisutna, dok u zaštićenim prostorima predstavlja mali problem.

Zvjezdasta pjegavost se lako prepoznaje jer na gornjoj strani lišća nastaju crne ili ta-mnosmeđe okruglaste pjege promjera 2-12 mm. Neravnog su ruba, što im daje zvjez-dasti izgled, a najprije je napadnuto donje lišće ruža. Ako su pjege manje, najčešće ih je puno na zaraženom lišću, dok su velike pjege promjera barem 1 cm malobrojne. Uzročnik bolesti luči plinoviti biljni hormon starenja (etilen), pa zato napadnuto lišće žuti i otpada. Gljivica prezimi na zaraženim biljnim organima, a za sam su početak i ši-renje zaraze neophodne oborine koje uvje-tuju vlaženje lišća najmanje 7 – 12 sati, uz optimalne temperature 19 – 20 °C.

Zaštita ružaRuža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama pa su mnogi vlasnici često razočara-ni njihovim izgledom ako ne planiraju mjere zaštite.

Samo jedno tretiranje ne rješava problem zvjezdaste pjegavosti ruža. Broj i razmak između pojedinih aplikacija navedenim pri-pravcima određuju količina i raspored obo-rina, odnosno osjetljivost ruža i potencijal (pojava) bolesti. U vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti zaštita je potrebna svakih 10 – 14 dana.

Pepelnica ruže Uzročnik pepelnice ruža, najčešće bole-

sti ruža, dominantne u mediteranskom uz-gojnom području, odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka je gljivica Sphaerotheca pannosa var. rosae. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zašti-ćenom i otvorenom prostoru. Raspoznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gor-njoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25 °C,

Već od svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere za-štite protiv različitih uzročnika bolesti (zvjezdasta pjegavost, pepelnica, hrđa, plamenjača, siva plijesan), grinja (crve-ni pauk) i štetnih kukaca (lisne i štitaste uši, ružine osice i drugi).

Ukoliko se ne provode nikakve mjere kemijske zaštite, prijevremena defoli-jacija i regeneracija lišća može oslabiti ruže do te mjere da su bitno osjetljivije na zimska smrzavanja, uz manju cvat-nju naredne godine.

Zvjezdasta pjegavost

uz relativnu vlažnost 40-70%. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepel-nica može napasti peteljku lista, izdanak ili cvijet ruže (lapove i latice). Kod sorata s crvenim laticama lakše se uočava rahla pe-peljasta prevlaka eliptična oblika nego na hibridima s bijelim cvjetovima.

Hrđa Kod nekih sorata ruža hrđa (Phragmidium

mucronatum) ruža može uzrokovati defoli-jaciju ili potpuni gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišću, makar mogu biti napadnuti i drugi zeleni dijelovi ruža. Obično

Pepelnica

cima Quadris SC i Ortiva SC), zatim njegovoj mješavini s klortalonilom (u pripravku Amistar Opti), vrlo je učinko-vita kombinacija piraklostrobina i boska-lida (Signum DF), te klortalonil (Daconil SC), famoksadon i cimoksanil (Equati-on PRO WG) i fluazinam (Shirlan SC). Moguće ih je kombinirati s novijim protiv plamenjače krumpira (Phytophthora) vrlo učinkovitim fungicidima koristiti Re-vus SC ili Infinito SC ili Ranman SC (+ aktivator), odnosno od starijih priprava-ka u prvim je zaštitama protiv plamenja-če krumpira moguće koristiti Antracol Combi WP ili Melody Duo WP.

Mr. sc. Milorad Šubić

Kriteriji za ocjenu zaraze lišća crnom pjegavosti po skali 0-4

0% zaraze = 0; 1% zaraze = 1

do 10% zaraze = 2

do 25% zaraze = 3

50% zaraze = 4

gospodarski list 1. srpnja 2012.


Djelatna tvar Pripravak Učinkovitost

sumpor

Thiovit Jet, Kumulus, Kalinosul, Chromo-sul, Kossan, Sulfolac, Kvašljivi sumpor,

Cosavet DF, Sumpor Micro 80 WP, Sumpor močivi Tiosam 80, Mikro Sumpor SC-80,

Tekući sumpor 85 SC

pepelnica

azoksistrobin Quadris SC pepelnica, hrđa

klortalonil Daconil 720 SC plijesan

metalaksil-M & mankozeb Ridomil Gold MZ plamenjača, hrđafludioksonil & ciprodinil Switch WG plijesan

kaptan Captan, Merpan, Stoper pjegavostfolpet Folpan, Folpet pjegavost

dimetomorf & folpet Acrobat MZ plamenjača, pjegavostbitertanol Baycor hrđa

mankozebDithane DG Neotec, Dithane M-45,

Pinozeb, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox, Caiman WP, Mankonor, Cadillak, Mankokal

hrđa, pjegavost

propineb Antracol 70 WP,Chromoneb, Župineb hrđamiklobutanil Systhane 12 E, Fond pepelnica

Fungicidi dopušteni u ukrasnom bilju, cvijeću i ružama u našoj zemlji

u rano proljeće s donje strane lišća nastaju malo uzdignuta mjesta narančaste boje (so-rusi), dok se na licu zaraženog tkiva pojavljuju žućkaste ili smeđe pjege. Prema kraju vege-tacije narančasti sorusi postaju gotovo crni, odnosno nastaje zimska forma bolesti, pripre-ma na prezimljenje (teliospore). Uz dovoljno vlage (vlaženje osjetljivog tkiva barem 4 sata) optimalna temperatura za razvoj hrđe je 18 – 21�C. Neki pripravci djelotvorni na pepelnicu i zvjezdastu plijesan uspješno suzbijaju i hrđe.

Plamenjača ruže Uzročnik plamenjače ruža je gljivica Pe-

ronospora sparsa. Ovo nije česta bolest, ali se ponekad pojavljuje u jačem intenzitetu. Promjene nastaju najčešće na lišću gdje dijelovi lista između glavnih žila zadržavaju zelenu boju, dok ostali dio tkiva poprima ra-zličite nijanse žute boje. Nakon nekog vre-mena lišće otpada. Do razvoja plamenjače ne dolazi kada je relativna vlažnost zraka niža od 85%, niti kada su temperature ispod 5 �C ili više od 26 �C. Pripravci iz skupine ditiokarbamata (npr. propineb, mankozeb) i strobilurini (azoksistrobin) su također djelo-tvorni na plamenjaču hrđa.

Hrđa

zaštita bilja


s tek naznačenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela. Oblici koji se razvijaju iz zimskih jaja nemaju krila i neuobi-čajeno brzo se množe. Sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi. Time uzro-kuju dvojaku štetu: “krađom” biljnih sokova bitno zaustavljaju porast cvjetnih izboja ruža, a lučenjem viška slatkaste tekućine pogodu-ju razvoju gljivica čađavica, čime umanjuju estetski izgled ruža. Vrsta prezimi kao zim-sko jaje na Rosa vrstama, a tijekom lipnja se obično pojavljuju krilati oblici koji se “sele” na različite trave (žitarice, kukuruz).

Ružine osiceLipanjsko sušenje cvjetnih izboja mogu

uzrokovati ružine osice. Za razliku od broj-nih vrsta štetnih osica u voćarstvu (npr. kruškine, šljivine, jabučne) koje se pojavlju-ju već u travnju, ružine osice počinju letjeti tek mjesec dana kasnije. Ženke odlažu jaja ispod cvjetnog pupa. Leglicom urežu tkivo izboja i odlože 16-20 jaja. Nakon desetak dana razviju se ličinke, koje narastu do 2 cm, odlaze na lišće i izgrizaju ga. Većina insekticida navedenih kod suzbijanja ružine uši daju zaštitu protiv osice.

Crveni paukNapad crvenog pauka (Panonychus

ulmi) se prepoznaje po žućkastom lišću i brojnim sitnim, pokretnim, narančasto-crve-nim grinjama. Suzbija se uglavnom u tržnoj proizvodnji ruža primjenom istih pripravaka koji istovremeno smanjuju populaciju kali-fornijskog tripsa.

Djelatna tvar Pripravak Učinkovitostpirimikarb Pirimor WG lisne uši

alfacipermetrin Fastac, Direct SC štetne gusjenice, lisne ušipimetrozin Chess WG lisne uši, štitasti moljci

tiametoksam Actara WG lisne ušitiakloprid Calypso 480 SC lisne ušilufenuron Match 050 EC tripsi, gusjenice

metoksifenzoid Runner SC štetne gusjeniceabamektin Vertimec, Kraft EC crveni voćni pauk, kalifornijski trips

tau-fluvalinat Mavrick 2F lisne uši

imidakloprid Confidor, Boxer, Rapid, Magnum, Dali, Congo lisne uši

Insekticidi i akaricidi za primjenu u ukrasnom bilju i ružama

Ružina uš Ovaj nametnik (Macrosiphum rosae)

se ubraja među veće vrste lisnih uši. Pro-širena je svuda, a uzgajivači ruža obično

početkom svibnja primjećuju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Velike su svega 1,6 – 3,3 mm, svijetlozelene boje

Iz opisanog je vidljivo da ruže napada veći broj bolesti i štetnika. Važno je prepo-znati njihov napad i odabrati dovoljno djelo-tvorne pripravke te se pridržavati priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu.

Mr. sc. M. Š.,Poljoprivredna savjetodavna služba, Čakovec

Siva plijesan

Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Opće raširena bolest koja se jačim intenzitetom javlja u vlažnijim i hladnijim godinama i zaštićenim sustavima uzgoja u kojima se duže zadr-žava vlaga. Simptomi se uglavnom javljaju na cvjetovima u obli-ku plijesni s tipičnom prevlakom sive boje. Usmjereno se suzbija samo u tržnoj proizvod-nji ruža. Suzbija se primjenom specifičnih botriticida.

Tijekom travnja i svibnja tvrtka Bayer je organizirala preko 200 promocija pod nazi-vom Bayer Agro Dani kojoj je nazočilo više od 5000 posjetitelja/poljoprivrednih proizvo-đača dok je njih čak 3000 dobrovoljno evi-dentirano u internu bazu podataka.

Iznimni rezultatiBayer Agro Dani organizirani su zajed-

ničkom podrškom Bayera i brojnih prodaj-nih posrednika i distributera diljem Hrvatske kako bi djelovali na sve sudionike u procesu distribucije, informiranjem, izobrazbom, sa-vjetima i poticajem radi lakšeg donošenja odluke o kupnji i prodaji Bayerovih prepo-znatljivih brandova. Rezultat zajedničke akcije su iznimni prodajni rezultati, ali i za-dovoljstvo sveprisutnih sudionika čime smo obilježili prodajnu sezonu. Tijekom trajanja akcije svakom posjetitelju na maloprodaj-

Bayer Agro Dani obilježili prodajnu sezonu

Ako ste jedan među 5000 posjetitelja koji su posjetili našu promotivnu akciju u obližnjoj poljoapoteci, tada ste dobro upoznati s aktivnostima u segmentu promocije tvrtke Bayer.

nom mjestu uručen je simboličan dar, a svaki kupac Bayerovih proizvoda ostvario je pogodnost popusta na kupnju te pravo na poseban poklon tvrtke Bayer.

Osobito smo zahvalni našim poslovnim partnerima koji su prepoznali naše napore da zajednički nastupimo na tržištu i predsta-vimo drugačiji koncept u segmentu prodaje i promocije sredstava za zaštitu bilja. Osim posebnog angažmana djelatnika malopro-daja u pogledu organizacije i informiranju kupaca, dodatnu vrijednost su pokazali prodajnim vještinama koje su stekli na po-sebno osmišljenim treninzima prodaje koji-ma su prisustvovali prije početka sezone u organizaciji poduzeća Bayer. Profesional-no usavršavanje i ophođenje s kupcima te podizanje nivoa usluge na maloprodajnim mjestima, kupcu ulijeva povjerenje i povra-tak na isto maloprodajno mjesto.

Korisni savjeti i praktična iskustva

Još jedna od prednosti je i nazočnost Bayerovih stručnjaka, agronoma na malo-prodajnim lokacijama koji su na licu mjesta pružali raznovrsne korisne savjete i infor-macije te praktična iskustva o prednostima korištenja Bayerovih pripravaka. Mnogi kori-snici /proizvođači pronašli su prednost u in-teraktivnom pristupu s našim stručnjacima. Bayer je i do sada u fokusu svojih interesa imao poljoprivrednog proizvođača, njegova očekivanja, potrebe i želje. Našim nastu-pom na tržištu željeli smo osigurati kvalitet-nu uslugu koja će zainteresirati proizvođa-ča, poslovnog partnera, osigurati njihovo zadovoljstvo te izgraditi međusobni lojalni odnos. Naš cilj je ostvaren, a naši kupci zadovoljni jer brinemo o njima i njihovim usjevima...

Bayer je globalno poduzeće s ključnim kompetencijama na području zdravstvene zaštite, prehrane i visokotehnoloških materijala. Proizvodi i usluge koje tvrtka pru-ža namijenjeni su dobrobiti ljudi i boljoj kvaliteti života. Bayer je zastupljen sa 316 podružnica i više od 100.000 zaposlenih širom svijeta, a globalno sjedište se na-lazi u Leverkusenu u Njemačkoj. Sadrži tri uslužne kompanije i tri podgrupe koje rade nezavisno, Bayer HealthCare, Bayer MaterialScience te Bayer CropScience. Bayer CropScience regionalni prodajni tim djeluje na području od Slovenije preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije do Albanije te smo usko povezani s kolegama iz Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Srbije, kako bismo prilagodili naše internacionalno znanje specifičnostima regije i naše zemlje te na isti način rasli.

Zadovoljni kupci mogli su iskoristiti besplatne savjete Bayerovih stručnjaka agronoma, kupiti proizvode uz akcijske cijene, a ujedno osvojiti i vrijedne nagrade

Bayerov agronom na terenu, Stipe Đuzel (desno), na jednom od Bayerovih Agro dana u Imotskom


zaštita bilja


zaštita bilja

Krtice izbjegavaju pjeskovita i teška, a vole rahla tla. Najčešće su u sukobu s čovjekom kad na zelenim površina-ma načine mnoštvo krtičnjaka čime umanjuju atraktivnost travnjaka i vrtova. Čovjek ih najčešće radi toga nastoji po-tisnuti s površina, što nerijetko završava bezuspješno.

Primjeri štetnosti krticaU poljoprivrednoj proizvodnji krtice

se pogrešno smatraju izravnim šteto-činjama jer ne jedu korijenje biljaka ili druge podzemne biljne organe, ali ipak izazivaju štete. Evidentirani su slučajevi kontaminacije trave košene za silažu, gdje se prilikom košnje s travom skupi zemlja krtičnjaka koja može biti zaraže-na bakterijama Clostridium spp. koje mogu ometati kasniji proces fermenta-cije u proizvodnji silaže, umanjiti njenu nutritivnu vrijednost ili činiti silažu neje-stivom za stoku.

U nekim slučajevima, bakterije u sila-ži mogu uzrokovati i listeriozu u ovaca ili druge stoke. Štete kroz narušava-nje pašnjačkih površina, koje mogu biti i značajno umanjene, također su česte. Dakle, štete nastaju i u stočarskoj proizvodnji. Štete pu-tem krtičnjaka krtice mogu činiti i na mehanizaciji. Najčešće prilikom niske košnje djeteline ili trave za si-lažu ili prilikom žetve soje, graška, kukuruza i sl., oštrice strojeva mogu značajno otupjeti jer u krtičnjacima s tlom krtice često na površinu izba-cuju i kamenje. Kad se krtičnjaci još dodatno povećaju uslijed naselja-vanja mrava, štete na mehanizaciji mogu biti značajne.

Istovremeno tuneli koje krtice kopaju imaju utjecaj i na vodeni režim u tlu. Tlo oko tunela lakše se suši, a kultivirane

Krtice – naporni podstanari naših vrtovaKrtice žive u tlu, kopajući tunele, ujedno miješajući tlo. Hrane se ličinka-ma kukaca, a ponajviše gujavicama. Dnevno moraju pojesti količinu hra-ne koja teži više od polovine težine njihova tijela, a određeno područje napuštaju tek kada na istom ponestane hrane. S obzirom na to da se hrane i brojnim štetnicima biljaka koji žive u tlu, pomoć krtica u regulaciji brojnosti štetnika nije zanemariva.


Izravne štete u nasadima nastaju kada krtice kopajući kanale na po-vršinu izbacuju korijenje različitih mladih biljaka koje tada propadaju.

Treba naglasiti kako su krtice u Re-publici Hrvatskoj prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštiće-nim i strogo zaštićenim (NN 99/09) strogo zaštićena svojta – te ih kao ta-kve ne smijemo ubijati!

Fizičke barijere koje se stavljaju u tu-nele poput usitnjenog stakla ili ljusa-ka od jaja, bodljikave žice, grančica gloga i božikovine, čepova u koje su zabodeni čavli i sl. najčešće ne po-lučuju željeni učinak. Naime krtice ih lako kopajući izguraju u stranu ili prokopaju tunel u novom pravcu za-obilazeći prepreke.

biljke ili trava teže podnose sušu i po-kazuju znakove venuća. Tunele također mogu koristiti i druge štetočinje u polju, kao što su na pr. voluharice, a one čine direktne štete u poljoprivrednoj pro-izvodnji.

Štete nastale narušavanjem izgle-da zelenih površina ponekad su teško mjerljive, iako krtičnjaci mogu uzroko-vati i usputne nezgode kao što su oz-ljede konja i ljudi koji ih jašu, ljudi koji se zabavljaju u prirodi itd. Ako se radi o golf terenima, niti ondje prisutni krtič-njaci nisu zanemarivi. Također „gola“ mjesta svježih krtičnjaka najprije kolo-niziraju korovne vrste koje tada naru-šavaju ujednačenu površinu kvalitetnih travnjaka.

Ostaju nam na raspolaganju tek mje-re kojima ih možemo pokušati otjerati sa svojih posjeda.

Mjere zaštite od krticaU Europi su do danas tek iznimno

korištene kemijske mjere suzbijanja,

među kojima je radi eskalacije proble-ma bilo odobreno i trovanje krtica za-trovanim mamcima ili fumigantnim pri-pravcima koji su primjenjivani u aktivne tunele. Međutim, danas u EU nema djelatnih tvari koje imaju dozvolu za trovanje krtica. Jedno od nekemijskih rješenja je postavljanje lovnih trapo-va, s naglaskom da se preferiraju oni trapovi koji love krtice i pri tome ih ne usmrte. U tome slučaju krtice se od-nose na udaljenija mjesta i puštaju se na slobodu. Trapovi u kojima se krtice ubijaju nisu dozvoljeni za primjenu! O primjeni trapova uopće se u okviru ze-malja članica EU dosta polemizira iako se ova metoda u literaturnim izvorima navodi kao najučinkovitija.

Treći način borbe protiv krtica temelji se na repelentnom (odbijajućem) učin-ku fizičkih barijera, zvučnih/vibrirajućih podražaja ili olfaktornih repelenata –tvari koje ih odbijaju svojim mirisom.

Odbijanje zvukomZvučne rastjerivače koji emitiraju

vibracije moguće je nabaviti i na na-šem tržištu. Često oni skuplji i posti-žu neke rezultate, ali je i njih potreb-no postaviti čim više – tim bolje. Uz njih, dodatni trošak su i baterije ko-jima ih je potrebno puniti. Međutim, krtice i ovakve uređaje često ignori-raju. Prema nekim iskustvima u oko 50% slučajeva ne djeluju učinkovito jer se krtice na njih naviknu. Slično je i s preporukama o primjeni odče-pljenih plastičnih boca koje se u tlo ukapaju do grla. Struja vjetra proi-

zvodi vibracije niske frekvencije koje se šire tlom, ali nedovoljno jako, tek na ne-koliko centimetara od izvora. Činjenica je kako krtičnjaka ima i uz auto cestu i uz aerodrome, tako da nije neobično da se one naviknu i na ovakve uređaje.

Krtica (Talpa europaea)


0

5

25

75

95

100

Mirisni rastjerivačiTvari koje svojim mirisom mogu djelovati odbijajuće na kr-

tice su naftalin, katran, formalin, kreozot, ostaci ribe, ljudska kosa i sl. O njihovoj učinkovitosti nema egzaktnih podataka.

U Njemačkoj se za odbijanje krtica koristi i kalcijev karbid (20 g/rupi) koji se primjenjuje u tunele krtica. Kalcijev karbid reagira s vlagom u tlu prilikom čega se oslobađa plin ne-ugodna mirisa (etin). S obzirom na veliku kemijsku reaktiv-nost, kalcijev je karbid prilično opasan za zdravlje ako bi se udahnuo i progutao, a u kontaktu s kožom uzrokuje iritaciju i opekline. U slučaju požara, za gašenje se nikako ne smije uporabiti voda, niti vodena pjena.

Kod uzgoja biljaka kao što su E. lathyris i R. communis tre-ba imati na umu njihovu otrovnost (otrovni su svi dijelovi bilj-ke) i paziti da u opasnost ne dovedemo osobito djecu kojima biljke, njihovi listovi, cvjetovi i plodovi mogu biti interesantni za igru. U većini zapadnoeuropskih zemalja i SAD-u zabra-njeno je uzgajanje biljaka ricinusa u području gdje djeca mogu doći u kontakt s njima. Savjetuje se i oprezno spaljiva-nje uvelih i osušenih dijelova biljke. Uz sve nabrojene, na ras-polaganju nam u našim uvjetima preostaju mjere zaštite koje se temelje na odbijanju krtica s naših posjeda. Veći ili manji uspjeh u borbi protiv krtica, uz pomoć njihovih prirodnih ne-prijatelja kao što su tvorovi, sokolovi, lasice, sove i zmije, možemo postići tek kombinirajući više opisanih repelenata.

Doc. dr. sc. Dinka GrubišićZavod za poljoprivrednu zoologiju


Biljke koje mogu djelovati odbijajuće za krtice

Uz repelente koji se mogu primjenjivati u tunele koji se nalaze u tlu, jedna od mjera zaštite je sadnja biljaka koje imaju odbijajući učinak na krtice. To su biljke Euphorbia la-thyris (krtičarka), koja izlučevinama korijena djeluje odbi-jajuće na krtice, ricinus – Ricinus communis i Tagetes minu-ta. Ove biljke u našim se vrtovima i okućnicama najčešće nalaze kao ukrasne biljke, ali nerijetko ih se spominje kao učinkovite pomagače u zaštiti od različitih štetočinja.

Krtičarka (Euphorbia lathyris)

Ricinus (Ricinus communis)


zaštita bilja


Kadifica (Tagetes minuta)


povrćarstvo

Krumpir je kultura kod koje se u proi-zvodnji za daljnju reprodukciju koristi ve-getativni dio biljke, gomolj.

IzrođivanjeGomolj nije u botaničkom značenju

sjeme, ali u praksi se za sjemenski go-molj koristi naziv “sjeme” krumpira. Sva-ki fiziološki zreli gomolj može proizvesti novu biljku krumpira, međutim, u prak-si nije preporučljivo koristiti gomolje iz merkantilne proizvodnje već samo pod kontrolom proizvedene i certificirane sje-menske gomolje. Naime, krumpir je biljna vrsta koja je osobito sklona izrođivanju ili degeneraciji. To je pojava do koje dolazi kada se sade gomolji iz vlastitog uzgoja.

Izrođivanje se ogleda u opadanju uroda iz godine u godinu, što je po-sljedica napada bolesti, uglavnom virusnih, koje se prenose gomoljima s napadnutih biljaka. Viruse prenose lisne uši koje napadaju krumpir tije-kom vegetacije. Osobito je to izra-ženo u toplijim nizinskim krajevima gdje se uzgaja breskva koja je biljka domaćin breskvine lisne uši, izrazitog prenositelja biljnih virusa koji napa-daju krumpir.

Sjetvom nekvalitetnog sjemena u pogodnim agroe-kološkim uvjetima i uz primjenu adekvatne agrotehni-ke nećemo postići željeni rezultat. Stoga je kvalitetno sjeme temelj svake biljne proizvodnje. Nabavka apro-biranog sortnog, zdravog i čistog sjemena od različi-tih primjesa primarni je zadatak svakog poljoprivred-nika osobito onog kojemu je cilj proizvodnja za tržište.

Iz tog razloga, usjevi krumpira za proizvodnju sje-menskih gomolja, zasnivaju se u višim brdsko planinskim područjima, odno-sno krajevima iznad 500 m nadmorske visine gdje se ne uzgaja breskva. To su područja s blagom klimom tijekom ljeta, gdje maksimalne dnevne temperature ne prelaze 30 °C, s dovoljno oborina ravno-mjerno raspoređenih tijekom cijele ve-getacije i relativnom vlagom zraka iznad 60%. Kod nas je to najčešće u Lici i Gor-skom kotaru. Gomolji proizvedeni u tom području i čuvani pri nižim temperatura-ma ostat će i do 9 mjeseci fiziološki mladi. Gomolji proizvedeni pri visokim tempera-turama i pri istoj dužini i uvjetima čuva-nja kao prethodni biti će fiziološki stariji i skloniji preuranjenom tjeranju klica.

Kakvoća sjemenskog krumpira

Sjemenska proizvodnja krumpira se organizira prema Zakonu o sjemenu, sad-nom materijalu i priznavanju sorti poljo-privrednog bilja (140/05) te pripadajućem Pravilniku o stavljanju na tržište sjemen-

skog krumpira. To znači da se njome mogu baviti samo re-gistrirane fizičke i pravne osobe koje prijave takav usjev. Sjemenski usjev krumpira mora biti udaljen najmanje 50 m od merkantilnog usjeva. Tijekom proizvodnog pro-cesa usjev se re-dovno kontrolira od stručnih oso-ba ovlaštenih od

Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Kakvoća sjemenskog krumpira određu-je se na osnovi stručnog i zdravstvenog nadzora spomenutih stručnih osoba. Ukoliko je usjev zadovoljio svim zahtje-vima koji su propisani spomenutim Zako-nom i Pravilnikom u procesu proizvodnje i ako je shodno njima dorađen, čuvan i označen, može se staviti na tržište kao sjemenska roba.

BerbaAgrotehnika uzgoja sjemenskog usjeva

gotovo je identična s proizvodnjom mer-kantilnog krumpira. Jedina razlika je ta da se sjemenski krumpir vadi ranije nego mer-kantilni, kako bi se spriječio napad lisnih ušiju, a time i zaraza krumpira virusima.

Trenutak berbe određuje se na način da stručne službe prate let lisnih ušiju i 8 do 10 dana nakon poleta lisnih uši-ju provodi se uništavanje cime. Cima krumpira može se uništiti mehanički, košnjom ili malčiranjam, a najčešće kemijski nekim od registriranih desi-kanata. Za tu svrhu ne smiju se nika-ko koristiti totalni sistemični herbicidi jer bi na taj način stradali i gomolji.

Dva tjedna nakon uništenja cime, kada pokožica krumpira očvrsne, pristupa se vađenju. Nakon toga odvajaju se bolesni, oštećeni, deformirani i krupni gomolji, a ostali se klasiraju na frakcije 28-35 mm, 35-45 mm i 45-55 mm. Sjemenski krumpir čuva se u tamnim dobro ventiliranim skla-dištima, uz temperaturu od 2 do 4 °C do puštanja u promet.

Sjemenski krumpir se ne preporučuje trapiti.

Proizvodnja “sjemena” krumpira

Kontrola sjemenskog usjeva krumpira

Krumpir u fenofazi cvatnje kad se radi izbor buseva za proizvodnju sjemenskih gomolja


povrćarstvo

Proizvodnja vlastitog sjemenaGomolje krumpira za sadnju sljede-

će godine možemo proizvesti za svoje potrebe i na svojim površinama. Vlastito proizvedeni sjemenski gomolji ako nisu prijavljeni i certificirani, ne smiju se proda-vati. Ne preporučuje se saditi vlastito pro-izvedene gomolje više od jedne vegeta-cije jer kao što je prije spomenuto prinos gomolja će iz godine u godinu značajno opadati. Jedan od razloga je i to što se na tržištu sjemenskog krumpira uglavnom može nabaviti najniža kategorija sjeme-na, a to je certificirano sjeme s plavom

etiketom koje se u sjemenskoj proizvod-nji ne koristi za proizvodnju sjemenskog materijala. Ova se kategorija sjemena do-biva iz osnovnog sjemena koji se koristi u sjemenskoj proizvodnji krumpira.

Sljedeći postupak je manje preporuč-ljiv, a obavlja se na jače izrođenim usje-vima. Postupak je suprotan od prethod-nog. Naime, u tom postupku se biraju i označuju samo oni busevi koji su najbolji i zdravi. Taj se izbor provodi u vrijeme cvatnje. Označeni busevi kasnije se još kontroliraju i odstranjuju oni koji su na-knadno oboljeli. Gomolje označenih bi-

ljaka treba vaditi posebno i prije vađenja ostalih gomolja.

Ako se ipak odlučimo za uzimanje go-molja za sadnju iz svog usjeva, onda trebamo gomolje za takvu namjenu uzeti od zdravih i normalno razvije-nih buseva. To znači da za to treba izabrati usjev koji nije jako izrođen. Iz njega se tijekom vegetacije odstra-ne sve bolesne, zakržljale i atipične biljke. S čupanjem neželjenih biljaka treba započeti prije cvatnje i ponoviti ga više puta. Nije dovoljno iščupati samo cimu neželjenih biljaka, nego treba izvaditi i gomolje takvih bilja-ka, ako su se zametnuli, i sve zajedno uništiti daleko od usjeva.

Izvađeni sjemenski gomolji se očiste od ostataka zemlje, sortiraju se i slažu u tamnu i prozračnu prostoriju što bliže temperaturama od 2 do 4 °C. Idealni za sadnju su gomolji promjera od 28 do 55 mm. Veći gomolji od toga mogu se kon-zumirati.

Dr. sc. Dean Ban, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Sjemenski gomolji krumpira sorte Red Scarlet kategorije certificirano sjeme s plavom etiketom


Samo je jedan MaSSey, sve ostalo su samo traktori!

MF7600 serijaTrakTor godine 2012

MF7624- 235 KS- SISU motor, 6 cilindara- DYNA 6 mjenjač- DATATRONIC računalo- prednja osovina sa suspenzijom- 4 para ventila hidraulike- zračne i hidraulične kočnice- utezi 12x55 kg- gume: 480/70R30 620/70R42

ORO INTeRNaTIONaL d.o.o.Luka 345, 10340 Vrbovec, tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137Poslovnica Josipovac, tel: 031 / 355 - 417, fax: 031 / 355 - 409

MF7600_A5_v2.indd 1 18.6.2012. 9:38:03


povrćarstvo

ne mogućnosti oštećenja od mraza što je kod nas obalni i otočni dio zemlje.

Osjetljiva na hladnoću Računa se da u područjima gdje zim-

ska temperatura pada ispod - 10°C kroz duže vrijeme, artičoka ne može prezimiti. Na toj temperaturi osim nadzemnog djela strada, čak i podanak s pupovima.

Optimalna temperatura za vegetativni rast artičoke kreće se od 18 do 22°C da-nju i od 12 do 14°C noću. U generativnoj fazi glavice dobro podnose temperature do 0°C. Temperature niže od 0°C, ovisno o njihovom trajanju, mogu oštetiti ili potpuno uništiti cvatove. Lišće strada na tempera-turama od -4 do -8°C što ovisi o toleran-tnosti sorti. Nastupom viših temperatura,

Ljetno “buđenje” artičokeArtičoka je višegodišnja povrćarska kultura sredozemnog područja. U kulinarstvu je uvijek smatrana delicijom, a njen uporabni dio je cvat (gla-vica), i to dok su cvjetovi još u zametku. Obzirom na svoju biologiju osjetljiva je na niske temperature. Stoga, najbolje uspijeva u područjima bez velikih kolebanja temperatura naročito u vrijeme zametanja cvatova.

Buđenje vegetacije, nakon ljetnog mi-rovanja određeno je dostupnom vlagom. Prirodno buđenje nasada artičoke odvi-ja se obično s prvim rujanskim kišama. Ubrzanjem buđenja početkom kolovoza, diferencijacija pupova ima velike izglede započeti u prvoj dekadi listopada kada su srednje dnevne temperature 18 do 24°C.

Tehnike uzgoja izravno utječu na ve-getativni ciklus artičoke, koji može trajati uz ranije buđenje čak 270 do 300 dana bez prekidanja vegetativne i reproduktiv-ne aktivnosti, osim u razdoblju najveće hladnoće.

Priprema tla za sadnjuOpćenito se smatra da je artičoka po-

godna za uzgoj na novim tlima nastalim krčenjem šuma ili preoravanjem livada i pašnjaka. Njeno mjesto u plodoredu u pr-vom redu ovisi o dužini uzgoja koji može biti jednogodišnji, najčešće 3-4 godina i rjeđe 7-8 godina.

Fosforna i kalijeva gnojiva se dodaju u početku vegetacije prilikom prve obrade tla, a dušična u više obroka prema faza-ma kako je prethodno naznačeno.

Način razmnožavanja Artičoka se razmnožava najčešće ve-

getativno dijelovima biljke ili rjeđe ge-nerativno sjemenom. Od vegetativnog načina najuobičajeniji način je zelenim reznicama, zatim reznicama po-danka ili dije-ljenjem busa biljke.

Uzgoj artičoke ograničen je na pod-ručja gdje do cvatnje može doći tijekom godine, a gdje su istovremeno minimal-

Cvijet artičoke

Uz ranije buđenje natapanjem po-četkom srpnja, diferencijacija poči-nje početkom rujna, kada srednja dnevna temperatura varira oko 23°C, a maksimalne temperature ri-jetko prelaze 28°C. Rane sorte arti-čoke, probuđene natapanjavanjem u srpnju i kolovozu, daju prinos na-kon otprilike 90 dana, dok probuđe-ne prirodno, kišama koje dođu prvih dana rujna, dospijevaju za berbu na-kon 120 do 140 dana.

artičoka nakon smrzavanja lišća započinje nanovo svoj vegetativni rast. Temperature više od 25°C u vrijeme zametanja cvata, izazvat će deformaciju glavice.

Najbolja predkultura za artičoku je neka strna žitarica, rajčica, krumpir i mrkva.

Obzirom da se uglavnom uzgaja kao višegodišnji nasad kroz 3 do 5 godina, priprema terena i gnojidba odstupaju od uobičajene pripreme za uzgoj drugog jednogodišnjeg povrća. Osnovna obrada treba biti provedena na dubinu od naj-manje 40 cm kako bi se osigurao dobar razvoj korijena i korištenje hraniva iz du-bljih slojeva. Ako se artičoka uzgaja kao jednogodišnja kultura nije nužna tako du-boka obrada.

Prilikom osnovne obrade tla bilo bi do-bro unijeti u dublje slojeve sva potrebna hraniva za rast i razvoj artičoke kao i or-gansku tvar. Stoga se preporučuje unije-ti oko 500 kg/100m2 (50 t/ha) organskih gnojiva i oko 10 kg/100m2 NPK gnojiva s naglaskom na kalij i fosfor. Točne količine gnojiva mogu se izračunati na osnovu ke-mijske analize tla i iznošenja hraniva pla-niranim prinosom.

Mineralna se gnojidba u sljedećim godinama uzgoja planira uglavnom kroz 4 prihrane: prilikom prekida mirovanja, malo prije diferencijacije cvjetne stabljike, za vrijeme pojave prvih glavica i prije glavne proljetne berbe.

Zelene reznice predstavljaju mladice (sekundarne izbojke) koje imaju moguć-nost zakorjenjavanja i razvoja biljke. Ta-kve se reznice uzimaju iz dvogodišnjeg ili trogodišnjeg nasada i to samo s oda-branih biljaka. Najbolje su one mladice koje izbijaju sa srednjeg ili donjeg djela podanka. Uzimaju se tako da se odreže mladica s 4-5 listova i dijelom podan-ka koji ima razvijenih par korijenčića. Mladice sa cjelovitim rubom lista biti će ranozrelije. Tako uzete mladice mogu

Artičoke neposredno nakon sadnje

Ukorjenjivanje zelenih reznica


povrćarstvo

se saditi direktno na sadno mjesto ili se njihovo ukorijenjavanje može nastaviti u rasadniku. Obično se uzimaju neposred-no pred sadnju i takve direktno sade na stalno mjesto. Sadnja takvih mladica se može provoditi tijekom jeseni i proljeća. Sadnjom u jesen, već prvu godinu u pro-ljeće takve biljke mogu formirati glavicu. Značajno se brže i bolje ukorjenjuju one zelene reznice koje su tretirane hormon-skim preparatima na bazi auksina.

nju. Iz sadnje u jesen moguća je oskud-na berba već u proljeće dok iz sadnje u proljeće biljke razviju glavicu tek nared-ne godine. Iako se artičoka može saditi na različite razmake sadnje kojima se osigurava oko 7000 do 8000 biljaka po hektaru, biljke se najčešće sade na raz-mak 1,2 x 1,2 m. Sadnja osim na golo tlo može se provesti i na postavljeni malč od PE filma koji može biti različito obo-jen. Različitim obojenjem malča direktno ili indirektno se utječe na različit rast i ra-zvoj biljaka, kvalitetu glavica ili na prisut-nost štetočinja.

Kod direktne sjetve sije se preciznim sijačicama na razmak od 10 cm između sjemena a nakon nicanja prorjeđuje se na željeni razmak. Za 1 hektar potrebno je oko 4 kg sjemena.

Mjere njegeNakon zasnivanja usjeva uobičaje-

ne su osnovne mjere njege, kultivacije i okopavanja te borba protiv korova koje se provodi prema potrebi. U borbi protiv korova danas se na većim površinama koriste razni herbicidi.

Tijekom vegetativne faze nužno je od-stranjivati suvišne mladice. Ova se ope-racija provodi u jesen i rano u proljeće. Broj mladica koji se ostavlja po busu ovi-si o plodnosti tla i starosti usjeva. Obično se na manje plodnim tlima ostavlja samo po jedna najbolje razvijena mladica a na boljim tlima do 3. U mladom nasa-du prve se godine ostavlja samo jedna mladica. Općenito ako ostavljamo manje mladica dobit ćemo u prosjeku veće gla-vice i obrnuto.

U vrijeme mirovanja kada se biljka pot-puno osušila, obično početkom srpnja, nužno je odstraniti ostatke stabljike koje su donijele glavicu. Stabljike se režu oko 4 cm ispod tla. Na taj čin sprječava se ra-zvoj slabijih mladica prilikom ponovnog kretanja vegetacije i stimulira se razvoj mladica iz donjih pupova na podanku čime se u konačnici utječe na razvoj ve-ćih glavica.

berbe. Za prekidanje ljetnog mirovanja nužno je 80 – 100 mm vode.

BerbaU posljednje vrijeme u većim nasadima

koriste se različiti regulatori rasta (hormo-ni). Tretiranjem giberlinskom kiselinom u 2-3 navrata, 40-ak dana prije berbe po-spješuje se ranozrelost.

Reznice podanka uzimaju se u vrije-me ljetnog mirovanja. Na podanku se nalaze zametnuti izbojci koji su u mirovanju obično dugi 13-14 cm promjera 1-3 cm. Takvi se izbojci s djelom podanka režu i stavljaju na ukorijenjavanje u rasadnik. Nakon tjedan dana uzgojimo biljke koje su spremne za sadnju.

Reznice u mirovanju se uzimaju od kraja srpnja do sredine kolovoza. U slu-čaju da nakon kretanja vegetacije tako pripremljenih reznica, zbog visokih tem-peratura i nedostatka vode, dolazi do odumiranja lisnog djela ono će ponovo kada za to nastupe uvjeti započeti svoju vegetaciju iz postranih pupova što rezulti-ra u konačnici kasnijom berbom.

Dijeljenje buseva u komercijalnom na-sadu se rjeđe provodi i uglavnom se kori-sti u obiteljskim vrtovima. Sam princip je vrlo jednostavan, obavlja se tako da se dio busa podjeli na više dijelova. Svaki dio koji se sastoji od mladica, podanka i korijena predstavlja novi bus i kao takav posadi se na stalno mjesto. Obično se to provodi u travnju neposredno pred sad-nju ili u jesen kada se dio buseva utrapi do sadnje u proljeće.

Generativno podizanje nasada najče-šće se provodi sa sortama koje stabilno prenose svoja svojstva. Takva se tehnika najčešće bazira na jednogodišnjem uz-goju artičoke.

Sjetva sjemena artičoke može biti di-rektno u polje nakon čijeg se nicanja pro-vodi prorjeđivanje ili sjetva u kontejnere kako bi se uzgojile presadnice koje se sade na stalno mjesto. Sjetva se obično provodi početkom kolovoza, a sadnja za 6 tjedana sredinom rujna.

SadnjaSadnja reznica, ukorijenjenih presad-

nica i presadnica uzgojenih iz sjemena provodi se najčešće u jesen nakon prvih obilnijih kiša ili u proljeće u ožujku i trav-

Natapanje se provodi redovno prema potrebi u vrijeme pune vegetacije. Biljka je naročito osjetljiva na nedo-statak vode u tlu u vrijeme razvoja glavica. U slučaju nedostatka vode u toj fazi glavice ostaju sitne i slabije su kvalitete.

Natapanjem se može prekinuti ljetno mirovanje čime se postiže raniji početak

Berba artičoke se provodi dok su cvatovi još zatvoreni. Bere se obično ručno sa škarama ili nožem tako da se odreže cvat s dijelom stapke koja ne smije biti duža od 10 cm. Petnaestak dana nakon berbe glavne glavice, za berbu su spremne i prve postrane sekundarne glavice. Po jednoj biljci moguće je ubrati i preko deset gla-vica što ovisi o sorti, duljini berbe, agrotehnici i starosti nasada. Masa i prinos glavica obično rastu do pete godine starosti nasada, a onda poči-nju opadati.

Artičoka se teoretski može brati od studenog do kraja lipnja što naravno ovisi o više čimbenika. Naime, vrijeme razvoja cvatova ovisi o klimatskim uvjeti-ma, početku vegetacije nakon razdoblja mirovanja, sorti, agrotehničkim mjerama i starosti nasada. Sorte za višegodišnji uzgoj duge vegetacije razvijaju cvatove u proljeće, a oni kraće vegetativne faze mogu razviti cvatove tijekom jeseni i zime, ako to dozvoljavaju temperaturni uvjeti.

Iskustva iz Italije govore da je preki-dom mirovanja početkom kolovoza kod ranih sorata berba započela u studenom i trajala sve do svibnja. U Dalmaciji pak, iskustva govore da se rane sorte u poje-dinim godinama mogu početi brati već u siječnju i veljači ako to dopuste vremen-ske prilike.

Dr. sc. D. B.

Nasad artičoke pred berbu


vaš vrt

Posljedice kiša na ukrasnom bilju

Od vrtnog ukrasnog bilja ruža je jedan od najpoznatijih i najomiljenijih cvjetova na svim kontinentima. Gotovo je nemo-guće zamisliti vrt bez ruže. Jer svatko tko imalo drži do izgleda svog vrta ima posađenu bar koju ružu, koja nam svo-jim cvijetom i lijepim mirisom oplemenjuje životni prostor. Nažalost, opisane klimat-ske promjene najviše su ugrozile ruže, čiji su izboji prekriveni brojnim kolonijama lisnih uši, a na listovima pjege gljivične bolesti zvjezdaste pjegavosti čiji je uz-ročnik gljivica Marsonina rosae.

Lisne ušiLisne uši, najčešći štetnici ruža, sitni su

beskrilni i krilati insekti vrlo nježne građe izduženog ili okruglog tijela, čija boja va-rira od blijedo žute, blijedo zelene, zelene do crvene boje, a veličina najčešće ne prelazi 2 mm. Od brojnih vrsta na ružama je najčešća ružina lisna uš Macrosiphum rosae, ali dolaze i druge vrste poput bre-skvine Myzus persicae ili krumpirove li-sne uši M. solani.

Zbog nježne građe tijela uvijek ih nala-zimo na mladim izbojima i listovima, gdje je tkivo biljke nježnije. Hrane se sisanjem biljnih sokova, a zbog vrlo velike brojno-sti njihovih kolonija, kojom nadoknađuju male dimenzije, dolazi do zastoja u rastu

jek kad je nakon duljeg kišnog razdoblja nastupilo toplo i suho vrijeme.

Zvjezdasta pjegavost je jedna od najopasnijih gljivičnih bolesti na ružama, česta bolest izrazito vlažnih proljeća, a re-dovita na listovima ruža u jesen. Na licu listova razvijaju se tamnosmeđe do crne pjege zrakasto-okruglastog, ali i nepravil-nijeg oblika. Uvijek su zrakaste, pa otuda i ime bolesti zvjezdasta pjegavost.

Unutar inficiranog dijela lista vidljivi su više ili manje koncentrični krugovi crnih plodnih tijela, pomoću kojih se bolest da-lje širi. Zaraženi listovi kasnije požute, ali se na njima jasno ističu zaraženi dijelovi, koji su crne boje. Oni otpadaju, pa kod

SuzbijanjeZaštita od lisnih uši obuhvaća folijar-na tretiranja koja je najbolje provesti u razdoblju početne zaraze koristeći neki od sistemičnih insekticida, selek-tivne aficide Pirimor 50 WG ili Chess 50 WG, odnosno jednog od neoni-kotinoida kao što su Actara 25 WG, Calypso SC 480 ili Mospilan 20. Za utvrđivanje početne zaraze dobro je ponegdje među biljke postaviti žute ljepljive ploče, pobodene na kolčiće. Redovnim pregledom ploča najlakše ćemo uočiti početne zaraze s ovim štetnicima, privučenim bojom ploče.

Proteklo proljeće podarilo nam je vrlo ćudljivo i nestabilno vrije-me. Smjenjivali su se sunčani dani s ekstremno visokim tempera-turama s kišnim danima i jakim padom temperatura, ponekad s olujnim ili orkanskim vjetrom, a ponegdje ponekad i tučom. Ćudi ovako hirovite prirode odrazile su se i na mnogim ukrasnim bilj-kama koje s velikom pažnjom i ljubavi njegujemo u svom vrtu. Želimo da naš vrt bude lijep, da biljke budu bujne i zdrave kako bi ukrasile naš životni prostor, no od posljedica najčešće su bile zaraze s lisnim ušima.

i deformacije mladih izboja, a kod nekih biljaka i do kovrčanja listova. Ranice na-stale na mjestima uboda zaustavljaju ra-zvoj lisnog tkiva uslijed čega su napad-nuti listovi deformirani i sitniji. Na svom zatku luče mednu rosu i na taj se način oslobađaju viška ugljikohidrata. Medna rosa kapa po listovima, oni postaju sjaj-ni i ljepljivi, a za kratko vrijeme na njima se razviju saprofitske gljive čađavice, pa listovi djeluju kao da su posuti čađom. Mednom rosom se hrane mravi, stoga je njihova prisutnost jedan od znakova zara-ze s lisnim ušima.

Za zaraze s lisnim ušima tipično je da u svega nekoliko dana od početne pojave naglo buknu, jer se u opisanim uvjetima vrlo intenzivno razmnažaju.

Od grmolikih ukrasnih biljaka razne vrste lisnih uši napadaju oleandere i dojciju Deutzia gracilis Aphis gosypii ili A. rumicis, hibiskus, kuriku ili evo-nimus Euonymus europea i spireu ili suručicu Spirea sp. vrlo česta breskvi-na zelena uš Myzus persicae. Mnoge

zeljaste ukrasne biljke također su bile napadnute jednom od brojnih vrsta ovih štetnika kao ljiljani, ka-ranfili, krizanteme, ivančice, dalije, zvjezdan, lavatera, sljez, jaglaci, pelargonije, petunije i još mnoge druge. Zaraze su se javljale tije-kom travnja, svibnja i lipnja, a uvi-

Ružina lisna uš M. rosea

Lisne uši na pupu karanfila


vaš vrt

SuzbijanjeZa vlažnih proljeća poput ovog treba preventivno prskati nakon svakog vlažnog razdoblja, koristeći jedan od fungicida kontaktnog djelovanja kao što su Dithane DG Neotec, Antracol WP 70 ili Chromoneb S-70 registrira-ni na ruži, a godinama su se u nas i u svijetu koristili Dithane M-45, Man-kozeb, Pinozeb ili Quadris. Kada je do zaraze došlo djelotvorni su samo fungicidi sistemičnog djelovanja kao što je Baycor 25 WP registriran protiv hrđa na ruži, koji treba koristiti u vi-šoj preporučenoj koncentraciji. Iako nisu registrirani za suzbijanje bolesti na ružama u svijetu se za tu namjenu koriste Folicur EW 250, Folicur WP 27 ili Eclair 49 WG.

Bijela trulež – sklerotinijaBolest je dobila ime po malim crnim

tvrdim roščićima – sklerocijima, koji se uvijek razviju na zaraženim biljnim dijelo-vima. Uzročnik su gljive iz roda Sclerotinia. Zarazu na forziciji vrši S. sclerotiorum, na japanskoj dunji S. chaenomelis i također na japanskoj dunji S. fructicolla napada cvjetove, preko plodnice prodire u njihove stapke i prelazi na grančice, koje ugibaju. Na njima se razviju sklerociji. Na glogu C crataegi izaziva smeđu trulež listova i plo-dova uz prerano otpadanje listova.

Na mahoniji S. fuckeliana zarazi u po-četku vrške izboja, a onda se širi prema stabljici koja trune. Za razliku od ostalih sklerotinija na rododendronu S. azaleae uzrokuje pjegavost latica. U početku se na njihovom naličju pojave blijede okru-gle sitne pjege veličine glavice pribadače, koje se najednom povećaju i međusobno spoje u veće. Na bijelim cvjetovima su smeđe boje, a na obojenima bijele.

Na njima se razvije snježno bijeli ma-šak plodnih organa gljive. Raznosi ih vjetar i kiša. Kad cvjetovi propadnu, na ostacima se razviju u početku plavo sivi mekani roščići, koji s vremenom otvrdnu i pocrne. Jedina mjera zaštite sastoji se u odsijecanju i uništavanju zaraženih gran-čica i svih zaraženih biljnih dijelova.

Mr. sc. Chiara Pagliarini

SuzbijanjeZaštitu od botritisa bolje je vršiti preventivno folijarnim tretiranjem ili potapanjem lukovica prije sadnje. Koriste se botriticidi registrirani za suzbijanje botritisa na ukrasnom bi-lju kao Teldor SC 500, Kidan ili Switch 62,5, a u svijetu i u nas koriste se i Fo-licur EW 250, Foliar 250 i Mythos.

jake zaraze ruže ostaju bez lista. Bolest može zahvatiti i jednogodišnje drvenaste dijelove biljaka na kojima nastaju purpur-no crvene pjege nepravilna oblika, koje kasnije postanu mjehuraste i potamne. Štete na drvenastim dijelovima nisu od većeg značaja, kao na listovima, ali su bitne zbog prezimljenja parazita. Zato sve zaražene grane treba porezati i uz saku-pljanje otpalog lišća sve spaliti.

Među vrlo velikim brojem kultivara ruža postoje velike razlike u osjetljivosti prema toj bolesti, dok su neke otporne. Vrlo če-sto sađena penjačica Don Juan jako je osjetljiva na zvjezdastu pjegavost, pa već u proljeće izgubi sve listove.

Svagdje prisutne spore gljive sive pli-jesni odnosno botritisa vrše zaraze na gotovo svim zeljastim ukrasnim biljkama kao hibiskus, hortenzije, tulipani, zum-buli, gladiole, karanfili, pelargonije, petu-nije i mnoge druge, a od grmolikih ruže, bekovina i tekoma. Do zaraze može doći u svim fazama razvoja od tek izniklih

biljaka razmnoženih sjeme-nom gdje izaziva polijeganje rasada, na reznicama koje propadaju.

Do propadanja može doći i na starijim biljkama, ako se gljivica naselila na prizemni dio stabljike, neposredno iznad zemlje. To se često događa kod prejakog zali-jevanja ili prejakih kiša. Do zaraze dolazi na svim ostalim biljnim dijelovima, stabljici,

mladim izbojima, peteljkama listova, li-stovima, cvjetnim pupovima i cvjetovima, gdje se razvija sivo smeđi mašak micelija gljive.

Na listovima se javljaju crvenosmeđe pjege, stapke i cvjetni pupovi postaju smeđastocrni i objese se. Na mjestima zaraze propadaju zaraženi dijelovi tkiva, mladi izdanci te svi organi podložni napa-du ove gljive. Na laticama cvjetova obli-kuju se male kružne pjege, boje drugačije od boje latica. Razvoju bolesti pogoduje visoka vlaga zraka bez obzira na tempe-raturu.

Zvjezdasta pjegavost

Botritis na podlozi ruže

Botritis na pelargoniji

Fuzarioza na gladioli

Ove skromne i otporne biljke idealne su za sve ljubitelje cvijeća koji imaju male vrtove i nedovoljno vremena za uzgoj i

njegu biljaka

Nezahtjevna biljkaPovezanost između ljudi i čuvarkuća

potječe još od davnih vremena. Spomi-nje se njihova upotreba kao magijske i ljekovite biljke. Najčešće su je uz-gajali po krovovima radi učvršćiva-nja slame, ali i zbog uvjerenja da štite kuću od groma. Po tome je ova biljka i dobila svoje narodno ime – čuvarkuća. Znanstveni naziv Sem-pervivum u prijevodu znači “uvijek živući”, što se u prenesenom smislu odnosi na svojstvo biljke da preživi veoma nepovoljne uvjete, ekstre-mne suše, mrazove, siromašno ka-menito tlo. Čuvarkuće su sukulen-tne biljke koje u svojim zadebljalim listovima čuvaju rezerve vode i tako preživljavaju sušna razdoblja. One su mono-karpne, što znači da nakon cvatnje rozeta uvene. No prije toga stvori više malih rozeta i tako se nastavlja ciklus. Stoga se ne moramo bojati da će nam nesta-ti ovi prvorazred-ni umjetnici pre-življavanja.

SadnjaSade se na

sunčanom mje-stu. Zemlja, od-nosno supstrat trebaju biti jako propu-sni, za što jednostavno treba pomiješati zemlju s pijeskom i sitnijim kamenčići-ma. Zalijevanje u normalnim okolno-stima gotovo i nije potrebno. Prihranji-vanje dolazi u obzir tek svake dvije do tri godine, i to vrlo oprezno, razrijeđe-nim tekućim gnojivom. Razmnožavaju se jednostavno trganjem malih rozeta kojih ponekad ima doista mnogo. Te male rozete često već imaju svoje kor-jenčiće. Moguće je i sijanje sjemena, no kako je ono jako sitno, a rast od sjemena do odrasle biljke dugo traje,

Današnji vrtovi sve su manji, a ljubiteljima cvijeća često nedostaje vre-mena za njegu i održavanje vrta. Za njih su čuvarkuće idealne biljke.

Velik broj kultivara

Postoji oko 40 vrsta, dok se broj kultivara i hibri-da penje na zapanjuju-ćih 3000 i stalno se stva-raju novi. Brojne forme

čuvarkuća pokazuju nevjerojatnu igru boja i oblika. Boja rozeta varira od blijedo do tamnozelene, zatim si-vosmeđe, crvene, pa do skoro crne. česte su i višebojne forme. Ove biljke mijenjaju boje ovisno o godišnjem dobu, a najintenzivnije su u proljeće. Promjer rozete može biti od 1 do 25 cm. Listovi su kod nekih vrsta potpu-no goli, dok su kod drugih manje ili jače dlakavi. Neke vrste izgledaju kao da su prekriveni srebrnom paučinom. Cvjetovi su najčešće crvenih nijansi, no ima i žutih. Teško je zamisliti skro-mniju biljku od čuvarkuće. Doduše, ima i zahtjevnijih hibrida koji su jako osjetljivi na vlagu i sporo se razmno-žavaju. No, ako im pružimo odgova-

rajuće uvjete, s većinom nećemo imati nikakvih problema.

Čuvarkuće – moderno bilje čije vrijeme dolazi

uputnije je razmnožavati ih vegetativno. Sempervivumi su posebno prikladni za kamenjare, suhozide, razne posude i žardinjere, kao i krovne vrtove. Uz njih

se sade biljke koje su slabijeg rasta i podnose raz-doblje suše. To mogu biti neke vrste majčine du-šice, žednjaka, niske zvončike i karanfilići.

Nevjerojatna ra-znovrsnost boja i obli-ka udružena s iznimno malim prohtjevima za njegom i održa-vanjem s pravom ih svrstava u ovu ka-

tegoriju. Pa čak i ako nemamo vrt nego samo balkon ili tera-su, dovoljna je i kakva posuda da osjetimo bar dašak prirode.

Osim što ne trebamo balkon-ske posude svake godine nano-

vo saditi, kada idemo na godišnji odmor ne moramo nikoga moliti da

nam zalijeva cvijeće. Po svemu sudeći čuvarkuće su moderne biljke, njihovo vrijeme tek dolazi.

vaš vrt


1. srpnja 2012. 1. srpnja 2012. gospodarskilist

43

GOSP

ODAR

SKI S

AVJE

TNIK

mali

Branje, sušenje, čuvanje i upotreba ljekovitog bilja

Zanimanje za ljekovito bilje i njegove pripravke svakim danom je sve veće, a djelotvornost ne-upitna. Tome su osim pozitivnih iskustava koje ljudi prenose jedni drugima pridonijela i brojna istraživanja koja su potvrdila ispravnost korište-nja ljekovitog bilja kroz stoljeća, čime biljni prepa-rati i za one sumnjičave prestaju biti praznovjer-na besmislica. Tu je i želja za što kvalitetnijim i zdravijim životom, sprječavanje bolesti prirodnim pripravcima i zdravim načinom prehrane te lije-čenje uz maksimalno aktiviranje vlastitih obram-benih mehanizama. Brojne biljke (bosiljak, maj-čina dušica, paprena metvica, ružmarin, peršin itd.) osim ljekovitosti posjeduju i ugodan miris i šarenilo boja pa se često uzgajaju u vrtovima ili na balkonima i koriste u kuhinji.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. srpnja 2012.gospodarskilist

44 1. srpnja 2012.

Skupljanje ljekovitog biljaAko želite imati bilje ubrano vla-

stitom rukom za svoju kućnu lje-karnu ili kao začin, a takav trud se vjerujte isplati, prije no što krenete u prirodu dobro je podsjetiti se na nekoliko činjenica.

• Za skupljanje ljekovitog bilja nužna je pretpostavka njiho-vo dobro prepoznavanje. Za to je, uz učenje iz knjiga, po-trebno i iskustvo pa za poče-tak povedite sa sobom nekog iskusnijeg berača ili berite samo vrste koje doista dobro poznajete. Među biljem po-stoji mnogo naizgled sličnih

vrsta od kojih neke zamjene mogu imati tragične posljedi-ce. Podsjetimo se samo ne-davnih smrtnih slučajeva ve-zanih uz zamjenu medvjeđeg luka mrazovcem.

• Za branje izaberite lijep i sun-čan dan, kada je i koncentra-cija eteričnih ulja u biljkama najveća. Pričekajte da se osu-še kapljice rose ili nedavne kiše jer u protivnom bilje se neće dobro osušiti. Ne berite bilje u vrijeme magle, ali niti u vrijeme najveće podnevne žege.

• Ponesite sa sobom odgova-rajući pribor, škare, nož, moti-čicu ili lopatu (ako ćete vaditi korijenje) te platnenu vrećicu ili pletenu košaru od šiblja. Bi-lje nikako ne smijete stavljati u plastične vrećice u kojima će se zapariti i “oznojiti”, a tijekom sušenja pocrniti i sagnjiti. Naj-bolje je prilikom svakog izlaska skupljati jednu vrstu ili bilje spremati u različite vrećice.

• Ljekovite tvari nisu u biljci jed-noliko raspoređene, stoga mo-rate znati da li vam treba čitava biljka ili samo njen određeni dio. Koncentracija određenih djelatnih tvari u dijelu biljke varira ovisno o vanjskim fakto-rima, ali i o razvojnom stadiju u kojem se biljni materijal priku-plja.

Kora (Cortex) se skuplja s mla-dih grana u rano proljeće (npr. kora hrasta, krkavine, žutike), prije po-četka vegetacije.

Prva znanja o bilju prenosila su se usmenom predajom, a kako je ko-ličina znanja rasla i narodi se širili, javila se potreba da se to i zabilježi. Dokaze o korištenju ljekovitog bilja poput borovice, metvice, mažurana i sl., nalazimo već na papirusima koji datiraju iz 2800. godine pr. Kr. Knjige koje opisuju biljke i daju podatke o njihovoj ljekovitosti, tzv. bilinari, po-stale su posebno popularne u 16. stoljeću, a botanika i medicina tako su ostale tijesno povezane sve do 18. stoljeća. Tada su se medicinski stručnjaci ogradili od ljekovitog bilja smatrajući da je njegova uporaba nepotrebna, a sintetički lijekovi započeli svoj uspon, negdje više, a negdje manje. U drugoj polovici 20. st. ponovno oživ-ljava zanimanje za ljekovito bilje i sve se veća sredstva ulažu u istraživanja na tom području. Iako to u prvi tren možda zvuči malo neobično, još i danas dvije trećine čovječanstva ljekovito bilje koristi kao glavno sredstvo liječenja. U svijetu se koristi pri-bližno 20 000 ljekovitih biljaka, od kojih je 1100 dobro istraženo, a iz 250 vrsta dobivaju se osnovni sastojci za proizvodnju su-vremenih lijekova s biljnim aktivnim tvarima. U nas se još uvijek uzgaja malen broj ljekovitih biljaka, a većina se ubire iz prirode, no težnja je da se taj odnos mijenja da bi nam okoliš ostao što prirodniji i očuvaniji te da pojedine vrste ne nestanu zauvijek s naših prostora. S tom je svrhom u prosincu 2008. godine done-sen i Pravilnik o skupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN br.154/2008). Samoni-kle biljke na koje se odnose uvjeti propisani tim Pravilnikom su strogo zaštićene biljke i zaštićene biljke utvrđene Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN br. 07/06).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. srpnja 2012. gospodarskilist

451. srpnja 2012.

pljati (npr. lincura ili sirištara, Gentiana lutea, i brđanka ili arnica, Arnica montana). Ta-kve se biljke nabavljaju isklju-čivo u biljnim ljekarnama koje se njima opskrbljuju iz pod-ručja gdje te biljke rastu u ve-likim količinama ili se dobivaju iz uzgoja.

• Zabranjeno je brati bilje u na-cionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, a u ostalim zaštićenim područ-jima dozvoljeno je samo uz prethodno pribavljenu sugla-snost nadležne javne ustano-ve za upravljanje zaštićenim područjem, ako nije drugačije propisano posebnim propisi-ma.

• Sakupljanjem za osobne po-trebe smatra se sakupljanje do najviše 5 komada podze-mnih dijelova, 2 kg stabljike, 1 kg listova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 05 kg pupova te 1 kg steljke pojedine biljne vrste, dnevno u svježem sta-nju. (članak 1, stavak (2), NN br 154/2008.)

List (Folium) se bere mlad, ali potpuno razvijen, neposredno prije cvjetanja ili tijekom cvjetanja biljke. Istraživanja su pokazala da sadržaj nekih tvari nakon cvatnje znatno opada.

Pupovi (Gemmae) beru se u rano proljeće, prije listanja (npr. lisni pu-poljci crne topole) i svježi koriste za pripremu čaja, kapi, vina ili masti.

Cvijet (Flos) se skuplja u početku cvatnje, ali potpuno otvoren. Cvje-tove lavande beremo u pupoljcima, a cvjetove trnine i gloga kad se otvore prvi cvjetovi u cvatu. Precva-li dijelovi biljke ne sadrže odgova-rajuću količinu djelatnih tvari i nisu za uporabu.

Nadzemni dio biljke, zelen (Her-ba) se skuplja u početku cvatnje (zelen turice, majčine dušice, sto-lisnika, kičice). Donji, odrvenjeli dijelovi se ne koriste. Pri branju se svakako služite škarama i ne čupaj-te biljku kako ne biste oštetili korijen. Tako ćete i sljede-će godine moći doći po nju na isto stanište.

Korijen (Radix) ili podanak (Rhizoma) se iskapaju u rano proljeće ili u kasnu jesen, uvijek prije ili nakon cvatnje, jer su tada najbo-gatiji ljekovitim tvari-ma (korijen vodopije, korijen anđelike, poda-nak petoprste, podanak pirike). Prilikom vađenja ko-rijena obavezno zatrpajte rupe na-stale vašim radom.

Plod (Fructus) ili sjeme (Semen) se skupljaju kada potpuno dozore. Iznimku čine plodovi štitarki koji se beru nešto ranije jer bi pri skuplja-nju došlo do gubitka plodova.

• Pri skupljanju vam od velike pomoći može biti kalendar branja bilja u kojem su na-vedeni dijelovi biljke koji se koriste i najpogodnije vrijeme za njihovo skupljanje. Ne mo-žemo i ne trebamo ga se uvi-jek pridržavati jer npr. listanje ili cvatnja neke biljke počinje

u različito vrijeme u mediteranskom području, nizin-skim krajevima ili Gorskom kotaru.

• Nemojte skupljati oštećene ili nagri-zene biljke ili one napadnute gljivič-nim bolestima.

• Nikada ne smijete s jednog nalazišta pobrati sve biljke određene vrste, već najviše 2/3 njih.

• Bilje ne skupljajte u blizini puteva i ve-ćih prometnica jer će na njima ostati nataložena prašina i talog od ispušnih plinova au-t o m o -b i l a .

Kako se bilje ne pere prije sušenja

sve te nečistoće do-spjet će u vaš čaj.

• Ne berite bilje (npr. kamilicu) s poljoprivrednih površina koje su tretirane nekim kemikalija-ma (pesticidi, herbicidi i dr.).

• Berite količinu bilja koja vam je dostatna za godinu dana. Količina većine ljekovitih tvari se stajanjem smanjuje tako da ćete sljedeće godine već skupljati nove količine. Preo-stalo bilje ostavite neoštećeno za druge berače. Čuvajte pri-rodu, koristite njene blagodati, ali ju nemojte pustošiti.

• Strogo zaštićene biljke, mada su ljekovite, ne smiju se sku-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. srpnja 2012. 1. srpnja 2012.gospodarskilist

46

Sušenje ljekovitog bilja

Za sušenje se može koristiti i kućanski aparat namijenjen su-šenju voća, povrća i bilja jer se na njemu temperatura može re-gulirati od 35 ºC.

Korijen ili podanak prije suše-nja treba dobro oprati da se od-strani zemlja koja prianja uz ko-rijen. Ne smije biti dugo u vodi, najbolje ga je pojedinačno uro-niti u vodu, očistiti četkom od zemlje, dobro isprati, staviti da se ocijedi i prije sušenja prema potrebi deblje korijenje prere-zati po dužini ili izrezati na ma-nje komade. Korijen gaveza je bolje prije rezanja malo prosu-šiti da na presjeku ne promijeni boju i ne izgubi ljekovitost.

Korijenu i podanku je za uspješno sušenje po-trebna temperatura od 50-

60 �C. Stoga se mogu sušiti na suncu ili u otvorenoj pećnici na najnižoj temperaturi.

Plodove štitarki (komorač, ko-par, kim) najbolje je brati sa štitcem i zbog lakšeg skupljanja ploda su-šiti okrenute prema dolje u izbuše-nim papirnatim vrećicama.

I m a j t e na umu da je sušenje način kon-z e r v i r a n j a ljekovitih bilja-ka pa se mora obaviti kvalitetno i u što kraćem vre-menskom razdoblju. Tim se po-stupkom sprječava razgradnja različitih ljekovitih tvari uslijed djelovanja enzima koji se oslo-bađaju u biljci nakon branja. Ispravno osušeno bilje zadrži boju, postaje krhko i ima karak-terističan miris.

Nadzemni dijelovi (zelen, listovi, cvje-tovi) se ne peru prije sušenja. Nakon do-laska iz berbe obave-zno ih istresite na čiste papire ili plahtu (nikako na novinski papir) i uklonite eventual-ne nečistoće. Nekada se ljekovito bilje sušilo zavezano u svežnjeve i nanizano na konopac u potkrovlju ili iznad peći. Veliki skupljači bi-lja danas ga suše u sušarama na standardiziranim uvjetima (tempe-ratura, vlaga), no u domaćinstvima je bitno da se sušenje obavlja na sjenovitom i zračnom mjestu, koje mora biti toplo da se vlaga što prije isuši. Za to su tijekom toplijih mje-seci, kada se i bere većina bilja, najbolji čisti i prozračni tavani kuća. Životinje (mačke, miševi, golubovi, muhe) ne smiju doći u kontakt s

biljem pa na prozore treba sta-

viti zaštitne mreže. Tijekom hladnijih dana sušenje se obavlja u grijanim prostorijama. Sušenje u pećnici je prejako za cvjetove i li-stove čak i na najnižoj temperaturi. Bilje rasprostrite u tankom sloju na čistom papiru, na situ ili na gustoj mreži.

Zeleno bilje sitnijih listova može se sušiti na stabljikama, a

veliki se listovi suše po-jedinačno. Cvjetne glavice nevena lak-še je sušiti cijele, pa se poslije, prema

potrebi, mogu skinuti latice. Tijekom sušenja

povremeno kontrolirajte bi-lje, rastresite ga i okrenite da bi se bolje sušilo.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


47

Čuvanje biljaVeće količine bilja čuvaju se u

višeslojnim papirnatim vrećama ili papirnatim kutijama u suhim i zrač-nim prostorijama. Vlaga je jedan od glavnih uzročnika kvarenja biljnog materijala jer sve biljne droge više ili manje lako navlače vlagu iz zra-ka, a velika vlažnost biljnog materi-jala uzrokuje ra-zvoj raznih vrsta plijesni. Stoga suhe prostori-je u kojima se čuva bilje treba za lijepog i sun-čanog vremena dobro provjetra-vati. Bilje je do-bro potrošiti do sljedeće sezone branja, dakle u roku od 12 mjeseci. Iznimka je kora krkavine ili krušine (Rhamnus

Pripravci od ljekovitog bilja

Manje količine bilja mogu se čuvati u staklenkama s po-klopcem. Nikada ne koristite plastične kutije ili limenke. Na staklenke stavite naljepnice s imenom biljke i datumom kada je spremljena. U svakoj sta-klenci neka bude samo jedna biljka.

jednostavno bilje sitno nasjeckajte i stavite ga u kalup za led, napunite vodom i zaledite.

Osušene biljke ili njihove dijelove samo ponekad koristimo ne-prerađene (npr. kao začin u jelima), a najčešće nam služe za izradu različitih pripravaka: čaja, kapi, uljnih iscrpina, octova, sirupa, masti, kupki itd.

aktivne tvari teže ekstrahiraju, npr. čaj od islandskog lišaja, korijena vodopije, lista oraha itd.

Provarak koristimo za pripravlja-nje čaja od biljaka koje sadrže ter-mostabilne tvari (npr. saponini) ili kod kojih se ljekovite tvari teško ek-strahiraju (korijen, kora). 1-2 čajne žlice stavimo u 2,5 dl hladne vode i kuhamo na laganoj vatri 10-15 min. ili prema uputi. Ovaj način pripreme uobičajen je za podanak pirike, po-danak petoprste, koru hrasta itd.

Naljev je način pripreme koji se koristi kod biljaka koje sadrže slu-zi ili neke druge sastojke osjetljive na toplinu. Dvije čajne žlice droge

frangula L.), koja je nezamjenjiv sastojak čajeva za po-boljšanje probave. Ona se prije uporabe mora skladištiti najmanje go-dinu dana ili uz dovod zraka zagrijavati najma-nje 1 sat na temperaturi

od 80-100 �C. Svježa kora izaziva pro-ljev, mučninu i povraćanje.

A roma t i čno bilje koje se ko-ristiti za ople-menjivanje ili dekoriranje jela može se saču-vati i zamrzava-njem. Poslažite

pojedinačne listove (npr. metvice, matičnjaka, bosiljka, kadulje) ili

ČAJNajčešći pripravak od ljekovitog

bilja je čaj koji se priprema na više načina, ovisno o dijelu biljke koji se koristi, aktivnim tvarima koje biljka sadrži i učincima koje čajem želimo postići. Tako čaj može biti pripravljen kao oparak, uvarak, provarak i naljev.

Većina čajeva pripravlja se kao oparak ili infuz.

Ako nije dru-

gačije navedeno 1-2 čajne žlice suhe, usitnjene biljke preliju se s 2,5 dl kipuće vode, sve se promi-ješa, poklopi i nakon 10 min. čaj se procijedi. Ukoliko se kod pripreme koristi svježa biljka, njenu količinu treba udvostručiti. Na ovaj se način pripravlja čaj od nježnih struktu-ra biljaka (cvijet, list) te onih koje sadrže termolabilne tvari (alkaloidi, antrakinonski glikozidi) ili lako hla-pive tvari (eterično ulje). Toj grupi pripadaju stolisnik, smilje, menta, neven, suručica, breza itd.

Za uvarak ili dekokt čajnu žlicu suhe biljke stavimo u 2,5 dl hlad-

ne vode, promiješamo, lagano zagrijemo do vrenja, makne-mo s vatre i ostavimo poklo-pljeno još desetak minuta. Na ovaj način pripravljamo

čajeve od biljaka iz kojih se

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


48

prelijemo hladnom vodom, promi-ješamo i ostavimo poklopljeno oko 6 sati. Na taj se način pripravlja čaj od bijelog i crnog sljeza ili sjemenki dunje koji sadrže sluzi, ali i čaj od medvjetke. Medvjetka ili Uva ursi, jedna od najpoznatijih biljaka za urološke tegobe, sadrži trjeslovine koje se u toploj vodi otapaju pa čaj koji nije pripravljen hladnim postup-kom “teško pada na želudac”.

TINKTURATinktura je biljni pripravak koji je

pogodan za one aktivne tvari iz bi-ljaka koje se bolje tope u alkoholu nego u vodi. Iz biljaka čije su ak-tivne tvari sluzi (npr. korijen bijelog sljeza) stoga se ne rade tinkture. Obično se za suho bilje koristi 70%-tni alkohol, a u domaćinstvima naj-češće kvalitetna rakija (45% alkoho-la). Omjer između bilja i alkohola je 1: 5, tj. za 20 g bilja potrebno je 100 g 70%-tnog alkohola. Sve se čuva u dobro zatvorenim staklenkama, na toplom mjestu, uz svakodnev-no miješanje, 2-3 tjedna. Nakon toga se tekućina procijedi i čuva u tamnim, staklenim bočicama. Za unutarnju uporabu obično se uzima

15-20 kapljica u malo vode (nekada se običavalo kapi stavljati na kocku šećera), triput dnevno. Ako se tin-ktura koristi za oblog, razrijedi se s četverostrukom količinom vode, ako nije drugačije navedeno.

Kod biljaka s jakim djelovanjem (arnika ili brđanka, iđirot, lincura ili žuta sirištara) 10 grama biljke pre-lije se sa 100 g 70%-tnog alkohola.

Tinkture se mogu koristiti i duže od godine dana.

Ako za tinkturu koristimo svje-že bilje, njegova količina treba biti dvostruko ili trostruko veća, a alko-hol 96%-tni.

Tinktura matičnjaka (Melissa officinalis L. )

20 g sušenih i usitnjenih listo-va matičnjaka

100 ml 70%-tnog alkoholaUzima se 20 kapi u malo vode

ili na kocki šećera, obično navečer prije spavanja. Djeluje umirujuće.

Tinktura lincure, srčanika ili žute sirištare (Gentiana lutea L.)

10 g suhog, usitnjenog kori-jena

100 ml 70%-tnog alkohola etanola

Pola sata prije jela uzima se 10-15 kapi u pola čaše vode. Pomaže kod želučanih tegoba, gušterače, jetre i žučnog mjehura.

Kod pripreme i uporabe čaja dobro se pridržavati još ne-kih uputa:• kodpripravljanja čaja treba se koristiti emajliranim, staklenim ili

porculanskim posuđem, a izbjegavati ono izrađeno od aluminija i željeza

• čajnetrebapitinabrzinuvećpolagano,ugutljajima• većinu čajevanajbolje jepitinezaslađene, izuzetak su čajevi koji

se piju kod prehlada i kašlja, a njih je najbolje sladiti medom. Med obično dovodi do zamućenja čaja jer trjeslovine iz bilja žgrušnjava-ju i talože bjelančevine koje se nalaze u medu pa čaj postaje “lakši za želudac”.

• čajevejenajboljepitiumjerenotople,izuzetaksučajevizaznoje-nje i kod prehlade, za koje je dobro da su nešto topliji

• čajeve s gorkim tvarima najbolje je piti bar pola sata prije jela.Čajeve ne treba piti odmah nakon obroka jer se tako izmiješaju s ostalom hranom pa im se smanjuje djelovanje.

• poželjno jepripremati uvijek svježi čaj. U hlad-njaku se čaj može čuvati najduže 24 sata.

• pridržavaj-te se pre-p o r u č e n i h količina kod pripreme i pijenja čaja da biste izbjegli neželjena djelovanja.

• količina bilja predviđena za pripremu čaja odnosi se na odrasluosobu. Djeca od 6-12 godina piju čaj u kojem je količina suhe biljke prepolovljena.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


49

ULJNA ISCRPINAUljne iscrpine nastaju močenjem

svježeg ili suhog bilja u nerafinira-nom maslinovom, suncokretovom, ulju kukuruznih klica, bademovom ili nekom drugom ulju. Mogu se pri-premiti hladnim postupkom tj. tako da se bilje ostavi stajati 2-3 tjedna na suncu ili toplim postupkom koje se sastoji u grijanju smjese bilja i ulja 2-3 sata na vodenoj kupelji (kao kod pripreme kreme za kola-če na pari). Nakon cijeđenja ulje se čuva u tamnim bocama na hlad-nom mjestu. Trajnost mu je godinu dana. U domaćinstvima se uljne iscrpine češće pripravljaju hladnim postupkom u vrijeme cvatnje odre-đene biljke.

Uljne iscrpine koristimo kao ulja za masažu, za zacjeljivanje rana i izradu drugih biljnih pripravaka (masti, krema, emulzija itd.).

Ulje gospine trave ili pljuskavice

(Hypericum perforatum L.)

Pripravlja se od vršnog dije-la svježe biljke u cvatu. Staklena boca napuni se pupovima, cvjeto-vima i listovima i zalije maslinovim ili nekim drugim uljem. Ostavi se na suncu 3-4 tjedna i svakodnevno promiješa. Kroz to vrijeme ulje po-primi izrazio crvenu boju, ocijedi se i spremi na hladno mjesto u tamnu bocu (ili se obična staklena boca omota tamnim papirom). Izvana se koristi kod rana, sunčanih ope-kotina, hemoroida, za masažu kod reumatskih tegoba itd. Iznutra se uzima 10-15 kapi ulja u pola čajne

SIRUPNajčešće se u domaćinstvu pri-

pravljaju sirupi od trpuca, divizme ili borovih iglica koji se koriste za dišne tegobe. U narodnoj medicini postoji više recepata, navest ćemo najčešće.

Sirup od trpuca U staklenku stavimo sloj od 2-3

cm usitnjenog i natiskanog lista tr-puca, posipamo ga slojem šećera i tako naizmjenično do vrha boce. Posljednji je uvijek sloj šećera. Na-kon nekoliko dana slojevi se slegnu pa ih možemo nadopuniti. Staklen-ku pokrijeno gazom i pamučnom krpom i stavimo na sunce kroz mje-sec dana.

Dobivenu gustu, zlatnosmeđu tekućinu procijedimo i čuvamo u tamnim staklenkama. Sirup trpuca smiruje kašalj, pospješuje izluči-vanje sluzi iz dišnih organa i dje-luje protuupalno. Smatra se da su glikozid aukubin i gorušičino ulje najviše zaslužni za antibiotičko djelovanje trpuca, dok je diuretič-ko djelovanje uvjetovano znatnom količinom kalija.

Na isti se način priprema i si-rup od cvjetova divizme, cvjetova

maslačka i mladih vršaka smre-ke.

Sirup od trpuca (II)Svježe listove uskolisnog tr-

puca sitno narezati, dodati malo vode i zakipiti. U dobivenu smjesu umiješati obilno meda. Kod kašlja i povišene temperature uzimati po 1 čajnu žličicu mješavine svakih sat vremena.

Tijekom zime kad nema svježeg trpuca sirup se priprema na isti na-čin od suhih, zdrobljenih listova.

žlice vode kod upale želuca i cri-jeva, prekomjerne sluzi u plućima, nekontroliranog mokrenja djece i odraslih. Ulje se uzima žlicom protiv crijevnih glista, a budući da lagano zatvara, potrebno je sat, dva nakon toga uzeti čaj za otvaranje. Za vri-jeme korištenja pripravaka gospine trave treba izbjegavati dulje izlaga-nje sunčevim zrakama.

Ulje cvijeta nevena i drugih bilja-ka može se pripremati i od suhih dijelova.

Ulje vrijeska (Calluna vulgaris L.)

Staklenu bocu napunimo cvje-tovima i listovima vrijeska (cvate u jesen) te ih prelijemo kvalitet-nim, hladno prešanim, maslinovim uljem. Ostavimo na suncu ili toplom mjestu najmanje tri tjedna te proci-jedimo. Dobiveno ulje se koristi za masažu kod reume i išijasa te za mazanje kod kožnih bolesti.

Ulje protiv celulitaSastojci: 1/2 l masli-

novog ulja, 20 g svje-žih listova bršljana, 10 kapi eteričnog ulja ružmarina, 5 kapi ete-ričnog ulja limuna

Priprema: u bocu od tamnog stakla (ili staklenku izvana obloženu ta-mnim papirom ili alu folijom) uliti 1/2 l maslinovog ulja i dodati 20 g nasjeckanih listova bršljana. Ostaviti 4 tjedna na toplom i ta-mnom mjestu, povremeno promije-šati. Procijediti, dodati eterična ulja i koristiti za masažu kože na mjesti-ma zahvaćenim celulitom.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


50

MASTBiljne masti su jednostavne za

pripremu, mogu se pripremiti od različitih biljnih dijelova, a koristi se svježe ili suho bilje. Obično se uzme 1-2 pregršti svježe ili suhe biljke (ili mješavine više biljaka), stavi u 250 grama vruće masti i kuha 10 minuta na laganoj vatri. Makne se s vatre, ostavi preko noći, a ujutro podgrije i procijedi.

Sveta Hildegarda od Bingena preporučivala je izradu masti u lon-cu koji bi se stavio u veći lonac u kojem je kuhala voda. To je tzv. ku-hanje na pari. Mast se na taj način otapa postupno i uz stalno miješa-nje se može zagrijati do 99 �C, a tada se doda biljka ili njezin prah i dobro izmiješa.

Lonac se izvadi iz vode, nastavi se miješati dok se mast ne počne zgušnjavati i pusti da se ohladi. Uju-tro se ponovno podgrije u loncu s kipućom vodom, procijedi i sprema u kutijice. Iako je ovaj način zahtjev-niji smatra se da je ovako dobivena mast ljekovitija.

Nevenova mast

Sastojci: 3-4 jušne žlice vanjskih cvje-

tova nevena (“latica”) 1 jušna žlica usitnjenih listova

nevena 150-200 grama svinjske ma-

sti malo voska

U otopljenoj svinjskoj masti krat-ko popržite cvjetove i listove neve-na. Maknite s vatre i ostavite stajati preko noći. Idućeg dana sve laga-

no zagrijte, dodajte i otopite malo voska, procijedite kroz višestruku gazu u pripremljene staklene boči-ce.

Nevenova mast pomaže kod is-pucane i oštećene kože, opekotina nastalih uslijed prekomjernog sun-čanja kao i drugih manjih opekotina različitog porijekla, suhih ekcema, rana, dekubitusa, ožiljaka nakon operacija, modrica, hemoroida, upala vena, zglobova, mišića, ma-stopatije, gljivičnih bolesti i uboda kukaca.

Na ovaj se način pripravlja mast od većine biljaka.

Mast od lanilista25 grama sitno narezanog vrš-

nog dijela lanilista (Linaria vulgaris Mill.) moči se 5 dana u pola deci-litra alkohola. 10 grama (ili 10 ml) dobivene tekućine doda se u 100 g lagano otopljene, neslane svinjske masti i miješa neko vrijeme na laga-noj vatri.

Kad se malo ohladi nalije se u odgovarajuće posude. U otopljenu mast može se dodati i malo voska (veličine zrna graška), radi “čvrsto-će” masti.

Mast od lanilista pomaže kod bolnih i upaljenih vena i hemoroida te otklanja svrbež hemoroida.

BILJNI OCATKao osnova za dobivanje biljnog

octa koristi se kvalitetan jabučni ili

vinski ocat. Odabrano bilje (bosi-ljak, metvica, ružmarin, kopar, ma-tičnjak, majčina dušica itd.), stavi se u staklenku i prelije ugrijanim, ali ne vrućim octom i dobro zatvo-ri. Ostavi se 2-3 tjedna na toplom i svijetlom mjestu, uz svakodnevno protresanje, a zatim se procijedi i pretoči u bocu. Ako želimo jaču aromu octa, postupak treba pono-viti s novom količinom bilja.

Ovako dobiven ocat koristi se za začinjanje salata, u marinadama, kao dodatak umacima, varivima i drugim jelima.

Ocat se može pripremati od svježeg ili osušenog bilja, od jedne biljke ili više njih. Mogu se koristiti cijele grančice ili cijeli biljni dijelo-vi (listovi, korijen, cvijet) ili se bilje može usitniti ako želimo da ocat brzo poprimi aromu namočenog bi-lja. Također možemo grančicu bilja staviti u bocu i nakon što ocat pro-cijedimo.

Različite iscrpine bilja s octom koriste se za njegu kože i v l a s i -šta.

Ocat aromatiziran

bosiljkomSastojci: 1

l svijetloga vin-skog ili jabučnog octa, 30 – 40 g svježih listova bosilj-ka, papar u zrnu (zeleni) 4-6 zrna, 2-3 g soli.

Svi sastojci stave se zajedno u jednu posudu i drže najmanje 4 tjedna na prohladnom (18 �C) ta-mnom mjestu. Nakon izluživanja, procijedi se i puni u staklenke do vrha.

Ocat s mravincem i ružmarinom

Ovaj je ocat posebice prikladan za pripravljanje divljači, kuhane janjetine i ovčetine (na lešo). Proi-zvodi se i cijeni u sredozemnim zemljama.

Sastojci: 1 l svije-tlog vin-skog ili

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


51

DOMAĆI OCAT I KONZERVIRANJE HRANE

• Veličina knjige 14 x 20 cm• Opseg 180 stranica u boji • Broširani uvez• Pojedina knjiga 60,00 kuna + poštarina

Narudžbe:

Trg bana J. Jelačića 3, 10000 Zagreb Tel.: 01/48 16 145, 38 43 555, Fax: 01/48 16 146, 30 77 725

d.d.

U knjizi o proizvodnji octa u kućanstvu i na obiteljskim gospodarstvima naći ćete brojne savjete kako pro-izvoditi različite vrste i tipove octa, njihove općenite osobine, stare i novije metode proizvodnje. Svojim brojnim pozitivnim djelovanjima na čovjeka (pa i na životinje), ocat je jedan od fenomena prirode.

POSEBNO POGLAVLJE konzerviranje octom – povrće i voće u octu, marinirano meso i ribe: delikatesni sosevi (kečap, chutnay, worchester, senf i itd.)

BILJNA KUPKANajjednostavniji način pripravljanja biljne kupke je da platnenu vre-ćicu, napunjenu suhim ili svježim biljem, uronimo u vodu ili objesimo na slavinu tako da mlaz vode curi preko nje.Bilje odabiremo prema ljekovitim svojstvima ili mirisu koji nam od-govara. Najčešće se koriste kupke za opuštanje i umirenje, okrjepu i osvježenje, za bolju cirkulaciju, protiv celulita, prehlade itd.U kupki za opuštanje preporučuje se cvijet kamilice, cvijet lavande, cvijet lipe, list matičnjaka, šišarke hmelja itd. Kupka za osvježenje može sadržavati npr. list metvice, list bosiljka, iglice bora, plodo-ve borovice itd. Cirkulaciju će poboljšati kupka s listom ružmarina, listom timijana, listom kadulje, sjemenkama komorača, iglicama bora itd. Kod tegoba s celulitom ne treba zaboraviti na list bršljana itd.

Kupka za krhke, hrapave i mekane nokte

2 žlice preslice2,5 dl kipuće vodeUsitnjenu, suhu preslicu preli-ti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji nekoliko sati i procijediti. Tekućinu zagrijati i močiti nokte 10-15 minuta, a na-kon toga ruke ne ispirati, već samo obrisati.

jabučnog octa, 30 g listova mra-vinca (origana), 30 g ružmarina u grančicama. U ocat se stave cijeli listovi i grančice, i ostave u njemu macerirati uz provjeru kakvoće 4-5 tjedana.

Ocat s bosiljkom i matičnjakom

S a s t o j c i : 1 l jabučnog octa, 30 g listova bo-siljka, 30 g listova matič-njaka, bijeli papar 2-3 ci-jela zrna.

Mješavina se ostavi stajati 4-5 tjedana. Čvrsti sastojci se odvo-je filtriranjem i ocat ostavi u dobro zatvorenim bocama. Dio jedne od korištenih biljaka može se ostaviti u boci.

Prilog pripremila:Marija Kranjčević, dipl. ing.

52

NOVE TEHNOLOGIJE


Što kod cvijeta najviše privlači pčele?

Studija se fokusira na specijalne stanice pronađene na površini latica, čija se zapa-njujuća struktura najbolje vidi pod elektron-skim mikroskopom.

Skrivene značajke cvjetovaVelik broj cvjetnih vrsta koje su uobičaje-

ne u našim vrtovima ima izražene konične stanice latica.

Ruže imaju zaobljene konične stanice la-tica dok petunija ima vrlo izdužene stanice, što njezinim cvjetovima daje gotovo baršu-nast izgled, posebice vidljiv kod onih varije-teta koji su tamnije boje.

Skupina znanstvenika prethodno je ot-krila da pčele, kad imaju na izbor zijevalicu (Antirrhinum sp.) s koničnim stanicama te mutirani varijetet bez njih, odabiru prvi jer im takve konične stanice pomažu da se uhvate za cvjetove, primjerice, poput čička, kod ko-jeg se pčele kandžicama zakvače za procje-pe između stanica. U usporedbi s mnogim vrtnim cvijećem, zijevalica ima vrlo složen cvijet; pčele moraju sletjeti na vertikalno lice i otvoriti teški otvor da bi mogle dosegnuti nektar.

Nakon toga su smislili kako mogu imiti-rati način na koji se cvijeće miče na vjetru, koristeći laboratorijsku treseću platformu koja se inače koristi za miješanje tekućina, te je na nju stavljeno cvijeće. Kako se po-većavala brzina trešnje, oponašajući pove-ćanu brzinu vjetra, pčele su povećale svoju preferenciju prema cvjetovima s koničnim stanicama.

Ljubitelje cvijeća i vrtlare privlače gredice i vrtne posude ispunjene ra-znobojnim cvijećem, a znanstvenike na Sveučilištima Cambridge i Bristol zanimalo je što to kod cvijeća više privlači pčele nego ljude. Objavljeno nedavno u britanskom časopisu „Functional Ecology“, njihovo istraživanje otkriva da stanice na laticama cvjetova koje imaju karakteristike čička imaju bitnu ulogu kao pomoć pčelama pri hvatanju na cvjetove – posebice pri uvjetima pojačanog vjetra.

Rezultati su dali ekolozima dublji uvid u interakciju između biljke i oprašivača.

Pčelinji odabirBiolozi s kalifornijskog sveučilišta u San

Diegu otkrili su da mala doza uobičajeno korištenih pesticida na usjevima pretvara pčele u „izbirljive jelce“ i utječe na njihovu sposobnost da usmjere druge članove svoje zajednice na do-bre izvore hrane.

Rezultati njihovih eksperime-nata daju preporuke koji bi se pesticidi trebali upotrebljavati na usjevima koje oprašuju pčele te daju objašnjenje za jedan od glavnih uzroka nedavnog opa-danja broja pčelinjih kolonija.

Od 2006. godine, pčelari u Sjevernoj Americi i Europi izgu-bili su otprilike po jednu trećinu svojih pčelinjih zajednica svake godine zbog „poremećaja pro-padanja kolonija“. Dok točan uzrok toj pojavi još nije poznat, znanstvenici vjeruju da su upravo pesticidi pridonijeli tom padu.

Jedna grupa pesticida, poznatih pod nazivom neonikotinoidi, zaokupila je pozor-nost i pčelara i znanstvenika.

Biolozi su fokusirali svoju studiju na spe-cifični neonikotinoid pod nazivom imidaklo-prid, čija je uporaba zabranjena na određe-nim usjevima u nekim europskim zemljama.

Otkriveno je u istraživanjima da su pče-le, koje su tretirane s malom pojedinačnom dozom imidakloprida, u usporedbi s tim što bi dobile u nektaru, postale „izbirljivi jelci“.

Drugim riječima, pčele su odabrale hra-niti se samo slađim nektarom te su odbijale nektar manje slatkoće s kojim bi se u nor-malnim okolnostima hranile i koji bi osigu-rao važnu dozu hranjivosti za koloniju. Uz to, pčele obično potiču i usmjeravaju člano-ve svoje zajednice na kvalitetne izvore hra-ne njišućim plesom, a otkriveno je da tretira-ne pčele također i plešu manje.

Znanstvenici su istaknuli da medonosne pčele koje preferiraju samo slađu hranu mogu dramatično reducirati količinu po-trebnih sredstava koje donose u koloniju. Daljnje redukcije u njihovim zalihama hrane se mogu pojaviti kada pčele više ne mogu komunicirati sa svojim rođacima.

Da bi testirali kako se preferencija prema izvorima šećera mijenja prema djelovanju imidakloprida, znanstvenici su „upregnuli“ tj. imobilizirali pčele na način da su im samo

glave pokretne. Sti-mulirajući pčelinja ti-cala sa zašećerenom vodom, znanstvenici su otkrili koja je kon-centracija zašećere-ne vode dovoljna da bi se pčela njome počela hraniti. Ko-risteći uzlaznu kon-centraciju šećera u vodu u rasponu od 0 do 50%, znanstveni-ci su doticali antene svake pčele da bi ustanovili da li pče-le otvaraju dijelove

svojih usta. Pčele koje su tretirane imidaklo-pridom su bile manje voljne hraniti se vode-nom otopinom šećera slabe koncentracije od onih koje nisu tretirane.

Marin Burić, dipl. ing. agr.

Koristeći dvije vrste petunija, jednu s koničnim stanicama te jednu s mu-tiranim ravnim stanicama, istraživači su pustili roj bumbara, koji nisu nikad prije vidjeli petuniju, na pašu u veliku kutiju koja je sadržavala oba tipa tog cvijeta. Otkrili su da su i bumbari pre-ferirali cvjetove s koničnim stanicama.

Izloženost količinama pesticida prethod-no smatranih sigurnim može negativno utjecati na zdravlje pčelinjih zajednica.

Pčele lako dolaze do cvijeta ruže zbog zaobljenih latica

Znanstvenici su otkrili da gra-đa latica cvjetova utječe na odabir pčela na koji će cvijet sletjeti

53

pisali smo nekad

1. srpnja 2012. gospodarski list

Zagreb, 8. lipnja 1912. Broj 11. – Godina LXX.

"Popust poreza uslijed elementarnih šteta"

Povodom 170. godišnjice izlaženja Gos-podarskog lista, objavili smo arhivu svih brojeva Gospodarskog lista, počevši od prvog broja iz 1842., zaključno sa 1910. godinom, na našoj web stranici,

http://www.gospodarski.hr/

„Iz najnovijih izvještaja o stanju usjeva razabire se, da su različite elementarne nepogode, naročito proljetne povodnje, a ponešto i mraz, oluja pa tuča prouzrokovali znatne štete na oranicama, livadama, a i u vinogradima. Bilo je posljednjih dana kata-strofalnih poplava od proljetnih kiša, koje su posve uništile bogate usjeve u poplavljenim krajevima. U nekim mjestima prijeti čak i opasnost, da će poplava, porušiti čitave kuće.

Popust porezaOve su me elementarne nepogode potakle, da

interesirane krugove upozorim na pogodnosti, što ih u tom slučaju pružaju porezni zakoni oštećenim zemljoposjednicima i kućevlasnicima.

Naročito se imade pogodovnost o popustu po-reza protegnuti na elementarne štete, prouzročene različitim bubama i kukcima, pa sam stoga umolio marnog našeg istraživača tih štetnika, gosp. profesora Antuna Korlevića, predstojnika entomološke sekcije hrv. biološke centrale u Zagrebu, da bi mi priopćio sve poznatije štetnike, koji se pojavljuju na našim oranicama, te u našim vinogradima i šumama, što je on najsusretljivije učinio.

Elementarna šteta imade se u svrhu popusta po-reza prijaviti u roku od 8 dana od dana nastale štete, kod općinskoga poglavarstva, u kojega području leže oštećene nekretnine.

Popust poreza podjeljuje se prema veličini štete u jednoj trećini, u dvije trećine ili u cijelosti, i to od nekih elementarnih šteta općenito za sve kulturne grane, od nekih opet samo za pojedine slučajeve i za pojedine kulturne grane.

Općenito za sve kulturne grane pripada popust poreza kod elementarnih šteta prouzročenih tučom, povodnjom i vatrom, bez obzira na oštećenu povr-šinu, te poharanjem plodina na čitavim zemljišnim potezima kroz bube. Kod poplave računa se prijavni rok od dana kulminacije vodostaja.

Štete na oranicamaOsim spomenutih općenitih elementarnih šteta

uzima se s gledišta popusta poreza kao šteta na ora-nicama takav mraz, ili zemnom vodom prouzročena povodnja, te trajna suša ili ina takva elementarna ne-

Naslov je to članka objavljenog u broju 11 Gospodarskog lista 8. lipnja 1912. u kojem autor Franjo Braum,

računovodstveni savjetnik zemaljske vlade, navodi porezne olakšice zemljoposjednicima u slučaju

elementarnih nepogoda.

pogoda, koja uništi ljetinu na čitavim hatarima takvim načinom i u takvo vrijeme, da se dotična zemljišta u istoj godini novim težanjem ne mogu više učiniti rodnima. Zasije li se oranica u onoj godini, u kojoj ju je stigla općenita elementarna nepogoda (tuča, po-vodnja, vatra, bube) po drugi put, onda se šteta, koja je stigla prvi usjev, uzima za jednu trećinu manjom, nego što je faktično povjerenstveno pronađena. Ako je dakle u ovakvom slučaju usjev posve uništen, po-pušta se porez samo za ⅔. Kod štete od ⅔ popušta se porez za ⅓, a za štetu od ⅓ ne pripada nikaki popust poreza. Ako na ovakvim zemljištima prva plodina ne trpi od elementarne nepogode, druga pako plodina bude elementarnom štetom posve uništena, popušta se ⅓ poreza, ako je pako drugi usjev samo djelomice uništen, ne pripada popust poreza.

Posebnim odredbama upravnog sudišta priznato je pravo na popust poreza i kod sljedećih na oranicama počinjenih elementarnih šteta, i to:

Za štete počinjene olujom (orkanom), jer – kako se osuda obrazlaže – popust poreza od oranica ne pripada samo za štete prouzročene mrazom, povod-njom i trajnom sušom, već i za i neštete, koje cijele hatare zemljišta unište

Za štete počinjene rdjom. Ovom svojom rješidbom stavilo se je upravno sudište i na to stanovište, da se popust poreza mora dozvoliti za oštećene oranice, ako se šteta i ne proteže na čitave hatare.

Za štete počinjene po poljskim miševima. Financi-jalno ravnateljstvo odbilo je zahtjev za popust poreza, jer da se šteta od poljskih miševa nema smatrati izvan-rednom štetom te se može revnošću zemljoposjednika i ljudskom snagom odvratiti. No sudište je zabacilo to stanovište, jer da zakon ne veže popust poreza na izvanrednost vrsta štete, već na obujam štete.

Za štete počinjene poskakavcima. Analogno ovim rješidbama pripada popust poreza i za štete počinjene po drugim štetnicima, koji se pojavljuju na našim oranicama. Štete na oranicama prouzročene trajnom sušom, pustošenjem kukaca ili rdjom imaju se prijaviti 15 dana prije žetve.

Štete na livadamaPopust poreza od livada pripada samo za štete,

koje se uvažuju općenito za sve kulturne grane. Budući da, među ove štete spadaju i one, što ih prouzrokuju bube na većim zemljišnim potezima, to se imadu na-ravski i na livade protegnuti one specijalne odredbe, koje u pogledu buba vrijede za oranice. Tako je na pr. upravno sudište odredilo, da popust poreza pripada kod šteta počinjenih na livadama poskakavcima.

Trajna suša, ali koju porezni zakon kao elemen-tarnu štetu nabraja samo kod oranica, ne daje pravo popusta poreza od livada, kako to proizlazi iz rješidbe upravnog sudišta.

Ako je na livadama elementarnom štetom, unište-no sijeno, no otava raste, uzima se šteta, koja je sijeno stigla, manjom za ⅓ od štete, koja je povjerenstveno određena. Ako je pako sijeno ostalo, a otavu je stigla elementarna nepogoda, popušta se ⅓ poreza ako je otava posve uništena, a ako je otava samo djelomice uništena, ne pripada popust poreza.

Štete u vrtovimaPopust poreza pripada i od elementarnih šteta

počinjenih u gospodarsko obrađivanim vrtovima. U tom smislu sudilo je upravno sudište u pogledu poplave i u pogledu bolesti koruna, koju prouzro-kuje tzv. Peronospora infestans, a nema sumnje, da popust poreza pripada i od drugih bolesti koruna i sladorne blitve.“

Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Posljedice suše na voćkamaUz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voćaka vodom jedan je od najvaž-nijih uvjeta za njihov pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voćaka sadrže i više od 80% vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći.

Pod pojmom suše obično se smatra nedostatak vode, ali zapravo se naj-češće radi o kombiniranom djelovanju više čimbenika kao što su vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak vode. Većina stručnjaka se slaže da suša u nekom području počinje kada padne manje od 75% padalina u odnosu na tridesetogodišnji prosjek.

Znakovi sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi opadaju. Suša u drugom di-jelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje plodova i loše nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za uspješno prezimlja-vanje.

Simptomi suše na plodovima jabu-ka javljaju se u obliku pjega na čašič-nom dijelu ploda.

Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zamijeniti s gor-kim pjegama koje su posljedica nedo-statka kalcija u plodu.

Na breskvama se posljedice stresa od nedostatka vode manifestiraju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veličinu i kakvoću plodova, pojavu dvostrukih plodova kao posljedicu djelovanja suše tijekom diferencijacije rodnih pupova, povećano raspucavanje koštica u plo-du itd.

Smanjena tržišna vrijednost plodova

Potrebno je osigurati odgovarajuću količinu vode tijekom cijelog vegetacij-skog razdoblja. To posebice vrijedi za rane sorte kod kojih se negativno djelo-vanje suše u početku vegetacije ogleda kroz smanjivanje veličine ploda o kojoj najviše ovisi njihova tržišna vrijednost. Nedostatak vode na ranim sortama na-kon berbe ne djeluje na kakvoću plo-dova.

Dapače, to može dovesti do pove-ćanja broja cvjetnih pupova. Breskva i nektarina obično nemaju poteškoća s rodnošću, ali za neke druge voćke sklone naizmjeničnoj rodnosti to pone-kad može imati pozitivan učinak. Uobi-čajena je praksa zasušivanja agruma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova.

Voćke izložene suši tijekom više uzastopnih godina pokušavaju se pri-lagoditi tako da povećavaju volumen korijena.

Takve voćke stvaraju više hormona citokinina koji u kombinaciji s hormo-

nom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova.

Ako je badem izložen suši u vrijeme raspucavanja klapine, veliki broj plodo-va ostaje sa čvrsto zatvorenom klapi-nom i manji su randman i kakvoća jez-gre. U završnoj fazi dozrijevanja badem bez poteškoća podnosi umjerenu sušu.

Vegetativni rast voćaka izloženih suši je smanjen, ali se to smanjenje više očituje na rastu u debljinu nego na rastu u duljinu. Tako je promjer de-bla ranih sorti bresaka izloženih suši poslije berbe tijekom četiri godine bio manji za oko 30%, dok je obujam kroš-nje bio smanjen svega oko 13% u od-nosu na kontrolu.

Sustav održavanja tlaOsim navedenog važno je uzeti u

obzir i sustav održavanja tla. Utvrđeno je da malčiranje slamom značajno po-većava volumen korijena jabuka u prvih šest godina nakon sadnje, istovremeno povećavajući dostupnost vode i količi-nu humusa.

Stoga se poznavanjem djelovanja suše na voćke i usklađivanjem agroteh-ničkih i pomotehničkih zahtjeva mogu ostvariti značajne uštede na troškovima natapanja i poboljšati kakvoća plodova voćaka.

Prof. dr. sc. Tomislav JemrićZavod za voćarstvo


Posljedice suše na plodovima jabuka

Pjege izazvane sušom javljaju se tek oko šest tjedana nakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tada je nemo-guće učiniti bilo što da se stanje po-pravi.

Dvostruki i trostruki plodovi breskve nastali kao posljedica suše tijekom di-ferencijacije rodnih pupova

Raspucavanje koštice plodova breskve nastalo kao posljedica suše tijekom di-ferencijacije rodnih pupova

Nedostatak vode ne mora uvijek ima-ti negativne posljedice za rast i rod-nost voćke. Učinak suše ovisan je o mnogim čimbenicima među kojima su najznačajniji vrsta voćke i fenofaza razvoja, a zatim dolaze jačina i traja-nje suše, starost voćke, zdravstveno stanje i drugi čimbenici.

voćarstvo



voćarstvo

Trnina se smatra pretkom šljive, a vrlo je rasprostranjena u Hrvatskoj i to naj-češće na rubnim dijelovima listopadnih šuma, među drugim grmovima, po bre-žuljcima te kamenitim i osunčanim pre-djelima i može se naći do 1100 m nad-morske visine.

Za sadnju na strminamaTrnina je gusto razgranati grm s trnovi-

tim ograncima koji mogu narasti od 1 do 5 m visine, pa se može koristiti kao živa ograda, ukrasni grm, a zbog jakog i širo-kog razgranatog korijenja može se saditi na strmim terenima u cilju sprječavanja erozije.

Cvjetovi su sitni, bijele boje, najčešće cvjetaju po-jedinačno ili dva do tri cvijeta zajedno.

Trnina cvjeta gusto prekrivajući čitave grane u travnju i svibnju prije nego što prolista. Listovi su razmjerno mali, oval-nog oblika, oštro nazubljenog ruba, s donje strane u početku razvoja pokriveni

Trnina – zaboravljeno voćeTrnina (Prunus spinosa L.) je samonikli listopadni grm, a u narodu je po-znata i pod nazivima crni trn, trnavka, divlja šljiva, grmulja, trn ili kukinja. Još od davnina koristila se za jelo, i stari Rimljani trninu su konzumirali kao voće, a danas je ta korisna biljka pomalo zaboravljena, iako ima lje-kovita i medonosna svojstva.

dlačicama, a kasnije goli. Plod je okru-glog oblika plavkastocrvene boje, pro-mjera 1-1,5 cm, a iznutra mesnat i zelen.

Suše se na otvorenome, a potom u zatvorenoj prostoriji na umjerenoj tempe-raturi.

Od osušenih plodova dobiva se uku-san i ljekovit čaj, a plodovi se mogu pre-rađivati u pekmez, marmeladu, vino, sok, likere, a u Francuskoj ih znaju kiseliti i je-sti kao masline.

Medonosna i dugovječnaTrnina se razmnožava vegeta-

tivno, sadnjom izbojaka i izda-naka, te sjemenom. Ova divlja vrsta ne zahtijeva nikakvu po-sebnu njegu pri uzgoju. Trnina je otporna na suše i hladnoće,

te podnosi siromašna i dosta vlažna tla. Može živjeti i do 40 go-

dina. Medonosna je vrsta, te u vri-jeme cvjetanja osigurava dobru pčelinu

pašu. Križanjem s drugim vrstama roda

Prunus, trnina dobiva veliki potencijal u oplemenjivanju kojima je cilj poboljšanje i stvaranje novih podloga, ali i sorti. Za-nimljiva je i s aspekta očuvanja biološke raznolikosti jer sama ili s drugim biljnim vrstama tvori gustiše koji su idealni za gniježđenje ptica. Domaćin je mnogim vrstama kukaca.

Uz voćnjake i vrtove nije ju dobro sa-diti jer raste neuredno stvarajući šikaru, a rado je napadaju štetnici.

Ljekovito djelovanjeDokazano je da plodovi trnine imaju

laksativno djelovanje, a pripravci od cvje-tova blago diuretičko djelovanje.. U plo-dovima se nalaze tanini, jabučna i druge organske kiseline, vitamin C i šećeri.

Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi, kora i plodovi. Cvjetovi se beru početkom travnja prije nego što se rascvjetaju i imaju blag miris koji podsjeća na gorke bademe, a koji se pri sušenju izgubi. Sušimo ih brzo da ne bi potamnili, a čuvamo ih u dobro zatvorenim posudama. Od 4 kg sirovog cvijeta trnine dobije se oko kilogram suše-nog cvijeta. Listovi se beru u travnju i svib-nju nakon što završi faza cvjetanja biljke, a korijen beremo u listopadu i studenom.

Plodovi trnine djeluju povoljno na upalu trbušne sluznice zbog prisutnoga tanina i pektina. Kora i plod koriste se za liječenje probavnih tegoba i proljeva. Cvjetovi i plodovi trnine se mogu naći u sastavu čajeva za mršavljenje i kod obo-ljenja bubrega i mokraćnog mjehura. U nekim krajevima listovi trnine se koriste kao zamjena za duhan, te za čaj.

Danijel Tomić, dipl. ing. agr.

Plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada, ali ostaju na granama do idućeg proljeća. Rode vrlo obilno i trpkog su okusa koji se izgubi poslije prvih jesenskih mrazeva. Beru se kad su prezreli u kasnu jesen jer sadrže manje kiseline, a više šećera.

Ljekovito djelovanje ima čaj od cvje-tova trnine koji umiruje želučane gr-čeve, pročišćuje krv, pospješuje izlu-čivanje mokraće jer djeluje diuretski, ali i kao laksativ. Čaj od cvjetova se priprema tako što se u 2 dcl proklju-čale vode dodaje 5 g suhog cvijeta. Pije se jedna šalica na dan.

Stablo trnine u cvatu (lijevo) i cvjetovi koji se koriste za čaj (desno)

Osušeni plodovi trnine

Plodove trnine najbolje je brati u kasnu jesen


voćarstvo

Vrlo je malo položaja s idealnom kom-binacijom svih uzgojnih uvjeta i često smo prisiljeni birati i manje povoljne položaje. Međutim, neke čimbenike kao što je tlo mo-žemo prilagoditi u značajnijoj mjeri primje-nom odgovarajućih agrotehničkih zahvata i melioracijske gnojidbe. Kakvoću tih mjera najviše ograničava ekonomska isplativost.

Kako bi svaka voćna vrsta s obzirom na svoj genetski potencijal mogla normalo rasti i razvijati se, potrebno je osigurati dovoljnu količinu fiziološki aktivnih hranjiva (hranjiva koja biljka može apsorbirati). U tu svrhu pro-vodi se gnojidba. Kod gnojidbe višegodišnjih kultura pa tako i voćaka treba razlikovati me-lioracijsku i redovnu gnojidbu (osnovna i pri-hrana), te folijarnu ishranu (prihranu).

S obzirom na to da melioracijskom gno-jidbom osiguravamo zalihu hranjiva na duže razdoblje, najčešće se redovna gnojidba prve dvije-tri godine (do rodnosti) izostavlja ili provodi u smanjenim količinama.

Učinkovitost folijarne prihraneIako folijarnom ishranom apliciramo rela-

tivno malu količinu čistih hranjiva po hekta-ru ona je vrlo učinkovita:

● za nadoknađivanje hranjiva čije je pri-manje iz tla otežano zbog antagoniz-ma iona, ili inaktivacije pri previsokim (željezo, mangan, bor, fosfor) ili preni-skim pH vrijednostima (fosfor, molib-den, magnezij).

● pri nepovoljnim klimatskim prilikama (dugotrajna suša, niske temperature tla, stagniranje površinske vode)

● pri povećanim potrebama nekih hranji-va u određenim fazama razvoja i sprje-čavanju fizioloških bolesti (bor prije i poslije cvatnje za bolju oplodnju; kalcij u cilju sprječavanja gorkih pjega)

U jezgričave voćne vrste ubrajaju se jabuka, kruška, dunja, mušmula i oskoruša. U našem podneblju najviše se uzgajaju jabuka i kruška, dok ostale vrste zauzimaju vrlo male površine. Uz tlo kao osnovni izvor biljnih hranjiva, za uspješan uzgoj svaka pojedina vrsta iziskuje i ostale ekološ-ke uvjete – klimatske čimbenike i reljefni položaj.

JabukaJabuka najbolje uspijeva na dubokim

pjeskovito ilovastim tlima. Zahtijeva dobru opskrbljenost humusom, odnosno organ-skom tvari kao i dobru opskrbljenost fizio-loški aktivnim fosforom i kalijem (15-20 mg/kg P2O5 i K2O). S obzirom na reakciju, naj-bolje joj odgovaraju blago kisela tla s pH od 5,5 do 6,5.

Za jabuku su neprikladna karbonatna tla koja sadrže preko 6% fiziološki aktivnoga vapna i imaju alkalnu reakciju, iako se klo-roza kod jabuke pojavljuje tek kad sadržaj fiziološki aktivnog vapna prelazi 6%.

Orijentacijske količine čistih hranjiva za jabuku:

● do rodnosti: dušik (N) = 30 kg, fosfor (P2O5) = 20 kg/ha, kalij (K2O) = 50 kg/ha.

● u rodu za srednje visoke prinose: du-šik (N) = 80 kg, fosfor (P2O5) = 35-70 kg/ha, kalij (K2O) = 150 kg/ha.

Kruška Najbolje joj odgovaraju propusna dubo-

ka ilovasta tla koja nemaju suviška vode, s više od 3% humusa, dobro opskrbljena hra-njivim tvarima i pH između 5,0 i 6,5. Potrebe za čistim hranjivima su slične potrebama jabuke.

Kruška spada među najosjetljivije kultu-re na sadržaj aktivnog vapna. Naime, kod kruške cijepljene na dunji kloroza nastupa već pri sadržaju od 3% aktivnoga vapna,

dok kruška cijepljena na sjemenjaku (Pyrus communis) može podnjeti od 8 do 10% fizi-ološki aktivnog vapna.

Orijentacijske količine čistih hranjiva za krušku:

● do rodnosti: dušik (N) = 20-30 kg, fos-for (P2O5) = 15-20 kg/ha, kalij (K2O) = 40-50 kg/ha.

● u rodu za srednje visoke prinose: du-šik (N) = 70 kg, fosfor (P2O5) = 30 kg/ha, kalij (K2O) = 125 kg/ha.

DunjaKao što je i prethodno navedeno, dunja

ne podnosi tla koja sadrže više od 3% ak-tivnoga vapna.

Najpovoljnija pH vrijednost tla za dunju u rasponu je od 5,0 do 6,2. Ako je pH vrijed-nost manja od 4,5 , tlo je prekiselo za uzgoj dunje, dok pri vrIjednostima većim od pH 7 i uz prisustvo aktivnog vapna dolazi do kloro-za tj. simptoma pomanjkanja makro i mikro-elemenata. Potrebe za hranjivima su slične kao kod kruške.

Navedene orijentacijske potrebne količi-ne hranjiva podrazumijevaju samo godišnju nadoknadu iznesenih hranjiva prinosom i biomasom. Obavljena analiza tla u voćnjaku uvjet je bez kojeg se ne mogu korigirati ke-mijski parametri plodnosti (pH, količina hu-musa, dušika, fosfora, kalija, itd.), shodno potrebama određene voćne vrste.

Tomislav Karažija, dipl. ing. agr.Zavod za ishranu bilja


Potreba za biljnim hranjivima ovisi o više čimbenika – vrsti voćke, starosti i rodnosti, vrsti tla, opskrbljenosti tla biljnim hranjivima, klimatskim uvjeti-ma, količini i kvaliteti planiranog pri-nosa, te o intenzivnosti uzgoja.

Jabuka traži dobru opskrbljenost humusom i fiziološki aktivnim fos-forom i kalijem

Kruška spada među najosjetljivije kulture na sadržaj aktivnog vapna

Najpovoljnija pH vrijednost tla za dunju u rasponu je od 5,0 do 6,2

Potrebe jezgričavih voćaka za biljnim hranjivima

Sredinom 1990-ih godina grožđani moljci bili su proglašeni gotovo “međimur-skim neprijateljem broj 1” u vinogradima, a čak se zbog njihove prekomjerne poja-ve uoči berbe 1996. tražilo i proglašenje elementarne nepogode radi naknadnog razvoja truleži ili sive plijesni grožđa.

Velike štete od moljacaGrožđani moljci su najvažniji tehno-

loški štetnici vinove loze u našoj zemlji i izazivaju velike izravne i neizravne štete zbog naknadnog razvoja gljivičnih bolesti (siva plijesan, kisela trulež grožđa).

Smatra se da je početkom dvadesetog stoljeća dominantna vrsta na području Hr-vatske bio žuti grožđani moljac (Eupoeci-lia ambiguella), ali već sredinom 1950-ih godina pepeljasti grožđani moljac (Lobe-

U PRVIH DESET GODINA NOVOG MILENIJA PRIMJENA INSEKTICIDA U MNOGIM NASADIMA MEĐIMURSKOG

VINOGORJA SMANJENA JE ČAK 300%, A TIJEKOM CVATNJE PONOVNO SU SE VRATILE PČELE

Usmjereno suzbijanje moljaca uzročnika “crvljivosti” grožđa

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimur-ske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.

sia botrana) postaje značajan povremeni štetnik, a na pojedinim područjima bilježi-mo njegovu stalnu veću brojnost.

Na području bivše države krajem 1980-ih godina pepeljasti grožđani moljac je bio proširen u čitavoj zemlji, te je osim u sje-verozapadnim krajevima bio znatno štet-niji od žutog grožđanog moljca. Već sre-dinom i krajem 1990-ih godina pepeljasti moljac postaje u međimurskom vinogorju također značajno brojniji u odnosu na žu-tog, što potvrđuju i podaci iz susjednih po-dručja sjeverno-istočnog dijela Slovenije (u Lendavskim, Ljutomersko-Ormoškim i Radgonsko-Kapelskim goricama).

Zbog većeg reprodukcijskog potenci-jala i bolje migracijske aktivnosti pepelja-

sti grožđani mo-ljac je u nekim europskim vino-rodnim područ-jima značajno brojniji od žutog moljca.

P o č e t k o m no vog milenija procijenilo se da totalno i usmje-reno kemij sko suzbijanje grož-

đanih moljaca na 6,5 milijuna trsa u Me-đimurskom vinogorju godišnje košta oko 100.000 EUR (Šubić i sur., 2003).

Primjena metode zbunjivanjaUnatoč praćenju populacije moljaca

pomoću ferotrapova i određivanju stvar-ne potrebe suzbijanja, mnogi manji me-đimurski vinogradari su krajem 1990-ih godina još uvijek “za svaki slučaj” kori-stili jeftinije insekticide iz skupine sintet-skih piretroida 6-7 puta tijekom sezone. Mnoge su razvijene zemlje posljednjih dvadesetak godina uvođenjem metode konfuzije ili zbunjivanja značajno smanjile potrošnju insekticida u vinogradima.

Prva domaća pozitivna iskustva pri-mjene ove metode u suzbijanju grožđa-nih moljaca su dobivena upravo u Međi-murskom vinogorju tijekom 1998.-2001. godine, ali zbog nemogućnosti nabave dispenzora na hrvatskom tržištu model konfuzije kod nas nije proširen u praktič-nom suzbijanju grožđanih moljaca.

Budući da u zemljama EU integrirano vinogradarstvo postaje imperativ uspješ-ne i poticane proizvodnje, višegodišnjim pokusima suzbijanja grožđanih moljaca u Međimurskom vinogorju istražujemo djelotvornost novijih i ekološki prihvatlji-vijih djelatnih tvari, kao i kritične brojeve za određivanje stvarne potrebe njihove primjene u vinogradima prema OILB-u.

Praćenje populacije ferotrapovima

Zahvaljujući feromonima, u svrhu određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja, posljednjih deset godi-na sustavno se prati populacija pepeljas-tog i žutog grožđanog moljca. Veći im je nedostatak osjetljivost na sunčevu svjet-lost i štetno UV-zračenje, pa se lociraju na prosječnu visinu 1,3-1,5 m u zonu grožđa zaštićenu lišćem.

Tijekom zadnjih 15-ak godina broj primjene insekticida smanjili smo sa 6 do 7 tijekom sezone na samo dvije aplikacije, a pritom smo značajno po-pravili zdravstvenu ispravnost grož-đa, ekološki manje onečistili okoliš, “vratili” ponovno pčele u vinograde i smanjili ekonomske troškove proi-zvodnje grožđa.

Prekomjerno suzbijanje grožđa-nih moljaca, bez stvarne potrebe i stručnih uputa prognozne službe za zaštitu bilja, uzrokuje negativne eko-toksikološke posljedice i eko-nomske gubitke, a smatra se da zbog nestručne primjene neselektivnih in-sekticida na vinovoj lozi raste značaj i štetnost grinja iz skupine šiškarica (Eryophidae) i crvenih pauka (Te-tranychidae).

Pepeljesti grožđani moljac (lijevo) i gusjenica (desno) (nastavak na str. 59)

u vinogradu


Žuti grožđani moljac

www.agrochem-maks.com


u vinograduu vinogradu

U radu žu-panijske pro-gnozne službe za zaštitu bilja koristili smo u desetgodiš-njem razdoblju (1997.-2009.) komerci ja lno dostupne fe-rotrapove Bi-otrap-AgrEvo, Pherocon-San-doz, Isagro i Csalomon za praćenje po-pulacije grož-

đanih moljaca, te nismo primijetili značaj-ne razlike u njihovoj atraktivnosti. Pojavu prvih leptira prezimljujuće populacije pe-peljastog grožđanog moljca u Međimur-skom vinogorju očekujemo početkom treće dekade travnja (22. travnja), a obič-no u prvim danima svibnja bilježimo nji-hovu masovniju pojavu. Prosječno šest dana nakon prve pojave pepeljastog moljca očekujemo i prvi ulov prezimljuju-ćih leptira žutog grožđanog moljca (28. travnja).

Zanimljivo je da početak leta druge ge-neracije može biti jako razvučen i različit po godinama. Tako smo tijekom izrazito suhe i vruće 2003. godine prvu pojavu druge generacije pepeljastog moljca za-bilježili već sredinom lipnja (17/6), a iduće vlažne i prohladne 2004. godine tek sre-dinom srpnja (13/7). Pojavu treće gene-racije pepeljastog moljca očekujemo po-četkom zadnje dekade kolovoza (20/8). U svim godinama praćenja populacije mo-ljaca u Međimurju uvijek je značajno veća brojnost pepeljastog grožđanog moljca u odnosu na žutog.

Dapače, zadnjih godina žutog grož-đanog moljca na pojedinim lokalitetima uopće ne lovimo na ferotrapove!

SuzbijanjeDomaća literatura preporučuje, a

praksa često provodi njihovo suzbijanje kako bi se smanjila jača pojava ljetnih pokoljenja. Gusjenice prve generacije se lako zapažaju na generativnim organi-

ma tijekom cvatnje, ali su najmanje štet-ne jer pridonose prorjeđivanju bobica. Uspješno se suzbijaju i kurativno, nakon pojave prvih zapredaka.

Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca smatra 15-30 na 100 grozdova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag pre-strogo postavljen.

Potpuno je drugačiji pristup suzbijanju druge generacije moljaca, jer i najmanji postotak oštećenih bobica od gusjenica predstavlja odlične preduvjete za ranu

Treća generacija moljaca je prema ulovu na ferotrapove u Međimurskom vinogorju najmanje brojna, ali su poten-cijalno neizravne štete zbog razvoja pli-jesni i truleži grožđa vrlo velike.

Gusjenice moljaca se tada kemijski otežano suzbijaju zbog njihove skrivenosti u zbijenim grozdovima i pridržavanja pro-pisane karence. Samo pojedini pripravci u našoj zemlji imaju propisanu karencu za grožđe 7 dana (Affirm WG), 14 dana (npr. Avaunt SC, Runner SC) ili 21 dan (npr. Reldan EC, La-ser KS, Beta-Baythroid EC), ali prema vlastitim iskustvima kvalitetno suzbijana druga generacija gusjenica moljaca je jamstvo da neće biti zabi-lježene štete od trećeg poko-ljenja pepeljastog moljca.

Zbog pojave fitoplazmoza i američkog cvrčka (Scaphoide-us titanus) na lokalitetu Štrigova (Budinščak et al., 2005), u na-

sadima gdje se pojavljuju simptomi pato-loške žutice prednost pri suzbijanju ljetne generacije grožđanih moljaca dajemo novijem indoksakarbu (Avaunt SC) i klor-pirifos-metilu (Reldan EC). Ovakvim pri-stupom primje-na insekticida protiv grožđa-nih moljaca se posljednjih desetak godi-na u Međimur-skom vinogorju smanjila 300%, a biološka je učinkovitost sa samo dva go-dišnja tretiranja značajno povećana.

Gusjenice druge generacije grož-đanih moljaca se moraju suzbijati preventivno, nekoliko dana nakon masovnije pojave leptira i prije za-tvaranja grozdova. Prema vlastitim iskustvima i preporukama razvijenih zemalja okruženja, najčešće samo jedno suzbijanje druge generacije grožđanih moljaca ne zadovoljava.

Početak leta druge generacije pepe-ljastog i žutog grožđanog moljca oče-kujemo od 28. lipnja do 1. srpnja.

Vinova loza izgu-bljenu štetu od gusjenica prve ge-neracije moljaca la-gano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjeti-ma dobre oplod-nje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, osobito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sa-uvignon i dr.), pa novije smjernice za integriranu zašti-tu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suz-bijanje prve generacije grožđanih moljaca.

pojavu sive plijesni (Botrytis cinerea) ili tzv. “zelene plijesni grožđa”.

U svim vinogorjima gdje se pojav-ljuju brojnije populacije grožđanih mo-ljaca obavezno se preporučuje njiho-vo usmjereno tretiranje, a kritični prag škodljivosti za drugu generaciju moljaca iznosi samo 4 gusjenice na 100 pregle-dana grozda.

Stoga se provode dva tretiranja u raz-macima 8-15 dana, a prednost se daje ekološki prihvatljivijim skupinama insek-ticida koji pošteđuju prirodne neprijate-lje, npr. biotehnički pripravci (regulatori razvoja kukaca) (npr. Match, Runner, Mimic i slično) i biološki insekticidi na osnovi spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki (npr. Biobit, Baturad WP).

Vrlo štetna druga generacija uzrokuje “crvljivost” i poslje-dično jaču trulež i plijesan grožđa


Mr. sc. Milorad ŠubićPoljoprivredna savjetodavna služba,

Čakovec


Grožđani moljci se uspješ-no mogu suzbijati uz pra-ćenje populacije pomoću ferotrapova

Prva generacija u cvat-nji samo “prorijedi” su-višne bobice

Etikete za vinoSvaka boca ili druga ambalaža za vino u prometu mora imati etiketu koja sadržava Pravilnikom o vinu definirane oznake. Etikete za vino su važan izvor informacija za potrošače, budući da govore o tipu, kvaliteti i podri-jetlu vina. Vrlo često su jedini kriterij po kojemu potrošači odabiru vino. Kako čovjek odabire vizualno, sigurno je da i dizajn etikete ima vrlo važ-nu ulogu prilikom kupnje vina. Stoga je vrlo bitno da osim osnovnih infor-macija koje pružaju o vinu, svojim atraktivnim dizajnom privuku kupca.

Neke vinske kuće pridaju veliku pozor-nost dizajnu etikete, dok ih neke vinarije ne mijenjaju dugi niz godina. One im po-staju zaštitni znak. Međutim, elegancija etikete nije garancija kvalitete proizvoda. Umjesto toga, važni su podaci koji se na-laze unutar etikete, koje potrošača infor-miraju o vinu. Prilikom označavanja vina ne smiju se koristiti riječi, pojmovi, nagra-de ili slično, koje bi potrošača mogle do-vesti u zabludu.

Nakon punjenja i čepljenja vina, boce idu na etiketiranje. Etikete se stavljaju na prednji i/ili stražnji prošireni dio boce, na vrat boce i preko grlića. Etiketa na proši-renom dijelu boce je po veličini najveća, i to je glavna etiketa.

Etiketa na boci može biti glavna ili tr-bušna, prsna ili polumjesec, vratna te in-formativna ili kontraetiketa.

Svi podaci na etiketiNa glavnoj etiketi pišu svi podaci koji

su propisani Pravilnikom o vinu RH. Na suprotnoj strani od glavne etikete nalazi se informativna etiketa koja nije obavezna i ne stavlja se uvijek na boce. To dodatno

poskupljuje proizvodnju vina. Dio teksta za koji nije propisano da mora biti na glavnoj etiketi, može se preseliti na informativnu etiketu.

Na vratu se nalazi manja etike-ta specijalnog oblika. Na ovoj etiketi se obično nalazi samo neki detalj značajan za dekla-raciju vina; obično je to logo kuće.

Preko grlića ponekad se stavlja etiketa u obliku pa-pirne trake. Ova etiketa nije obavezna. Naravno, svaka

Vina kontroliranog podrijetla

Vina s oznakom kontroliranog po-drijetla, prema našem Pravilniku o vinu, moraju na etiketi imati ozna-ku: • nazivavina• imeproizvođača• zaštićenogimenaiznaka• vinorodnogpodručjaodaklepotje-

če (regija, podregija, vinogorje ili položaj)

• sadržaja alkoholau volumnimpo-stocima

• sadržaja šećera izraženog kaosuho, polusuho, poluslatko ili slat-ko vino

• kvaliteteizraženekao:stolno,kva-litetno ili vrhunsko vino

• godineberbe• zemljepodrijetla• brojaboce• količinevinaubociizraženeulitra-

ma• “kontroliranopodrijetlo”inazivti-

jela i broj rješenja kojim je dozvol-jeno označavanje vina oznakom kontroliranog podrijetla (“Odobri-lo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva rješenjem br. ...”).

zemlja ima svoj Pravilnik i svoje speci-fičnosti kod označavanja vina.

Pored ovih oznaka na etiketu se mogu dodati i oznake:

• boje vina (bijelo, ružičasto ili crno vino)

• sorte, odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno

• tradicionalnog (specifičnog) načina proizvodnje i

• priznanja i odlikovanja dobivenih na priznatim nacionalnim

i međunarodnim saj-movima i izložba-

ma vina. Ova odličja mogu

stajati samo ukoliko se odnose na berbu koja se nalazi u boci.

Što se tiče stolnih vina, ona prema Pra-

vilniku mogu imati nešto

manje informa-cija, a obavezne

su oznake proi-zvođača, kvalitete,

količine vina u litrama, sa-držaja alkohola u vol%, zemlje podrijetla, godine berbe te broja boce.

Vrhunska vina mogu imati prsnu eti-ketu smještenu na prijelazu tijela boce u grlo boce. Na prsnoj etiketi može se nalaziti oznaka godine berbe, oznaka odlikovanja i priznanja, slike, crteži i slično.

Pjenušavo vino mora u prometu imati oznake proizvođača, naziv vina, sadržaj alkohola u vinu (u volumnim postocima), sadržaj šećera u vinu, oznaku da li se radi o prirodnom ili gaziranom pjenušavom vinu, metoda proizvodnje (metoda vrenja u boci, metoda vrenja u tankovima, odno-sno proizvedeno dodatkom ugljičnog di-oksida) i broj boce na samoljepljivoj traci koja se lijepi oko grla boce koja zatvara kapicu.

Pjenušava vina mogu nositi i druge oznake za označavanje vina određene kvalitete dopuštene propisima o označa-vanju vina.

Antonija Tomić, dipl. ing. agr.Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo


u vinskom podrumu

gospodarski list 1. srpnja 2012.60


o vinu uz vino

Ove godine na izložbi MoslaVINA sudjelovalo je 90 izlagača sa 174 uzor-ka vina, a od toga 29 uzorka škrleta. Kutinska izložba vina jedina je izložba izvornih sorti Hrvatske pa su organiza-tori ponosno istaknuli kako je na izložbi i 9 uzoraka izvornih sorti vina.

Udruga vinogradara i voćara Lujo Miklaužić Kutina prije 20 godina po-krenula je i izložbu MoslaVINA kako bi promovirala Škrlet, autohtonu sortu iz Moslavine. Škrlet je tada bio gotovo izumrla i zaboravljena sorta porijeklom iz Petrinjskog gorja, i jedna je od rijet-kih autohtonih sorti o kojoj je ostao pisani trag u Gospodarskom listu prije 140 godina. Prije 14 godina Udruga je pokrenula i klonsku selekciju Škrleta.

Najbolje ocijenjeni uzorak Škrleta je i šampion izložbe MoslaVINA Škr-leta OPG-a Stjepana Tušeka iz Popo-vače.

Vinari iz Moslavine bili su vrlo uspješ-ni i postigli su zapažene rezultate. Uz šampionski Škrlet u kategoriji bijelih vina najbolji je Pinot bijeli Vinarije Mikša iz Repušnice.

Na izložbi MoslaVINA ukupno je do-dijeljeno 29 zlatnih medalja, 67 srebrnih i 40 brončanih medalja. „To je izvrstan

Škrlet OPG-a Stjepana Tušeka, šam-pion izložbe MoslaVINA 2012.

Markica izvornosti i kvalitete branda Škrlet

Izložba MoslaVINA – XIX. izložba vina hrvatske i izvornih sorti i Vinski dani u Kutini održani su u organizaciji Udruge vinogradara i voćara Lujo Mikla-užić Kutina i Turističke zajednice Grada Kutine. Time je MoslaVINA na-pravila veliki iskorak i svrstala se u red ponajboljih izložbi vina u Hrvatskoj.

XIX. MoslaVINA KUTINA 2012.

Izvorne sorte vina

Za vrijeme izložbe stigla je i vijest iz Londona s najvećeg i najzahtjevnijeg svjetskog natjecanja vina „Wine chal-lenge“. Od pet uzoraka Škrleta člano-va Udruge Moslavačka vinska cesta četiri su nagrađena. Škrlet Vinarije Miklaužić dobio je srebrnu medalju (90–95) bodova, brončani je Škrlet OPG-a Tušek, a priznanja su dobili Trdenić i Florijanović. U Londonu je Škrlet predstavljala i nova etiketa izvornosti i kvalitete Škrleta koju je u projektu brandiranja predstavila Udruga Moslavačka vinska cesta.

Ovogodišnje 44. zelinsko ocjenjivanje okupilo je 300 uzoraka. Dva vina osvojila su veliku zlatnu medalju, 57 uzoraka zlatnu, 93 srebrnu, 69 brončanu, a 24 vina nije se uz-dignulo više od priznanja. S obzirom da su glavne nagrade i ovaj put otišle u Slavoniju, pitanje je i, pogotovu stoga što je nekad tu bila Izložba vina sjeverozapadne Hrvatske, što zapravo Zelina i sjeverozapadna Hrvat-ska u gospodarskom smislu imaju od ovog ocjenjivanja.

Evo i koji su uzorci i proizvođači bili bo-dovno najuspješniji: najviše bodova – (92) – osvojila je predikatna Graševina od Kutjeva, slijedi Traminac 2009. ledeno vino Misnih vina iz Trnave, pa slatka Graše-

44. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE – SV. IVAN ZELINA

Svetom Ivanu u čast – misni šampionski trnavački traminac

U okviru tradicijskih Svetoivanjskih dana u Zelini se krajem lipnja redovito odvija i Izložba vina kontinentalne Hrvatske, a u njenu sklopu organizira se i ocjenjivanje plemenite kapljice.

Predstavnik Misnih vina iz Trnave Damir Zrno toči šampionski ledeni Traminac 2009.

rezultat i MoslaVINA je pokazala da je vrlo kvalitetna izložba“, rekla je Dunja Mežnarić, predsjednica ocjenjivačkog suda. Uključivanjem Turističke zajedni-ce izložba je napravila i organizacijski iskorak pa je MoslaVINA prava trodnev-na svečanost vina za vrijeme je koje Ku-tina i okolica „škrletala“.

Bio je zadovoljan i Mladen Lisak, predsjednik Udruge vinogradara i vo-ćara Lujo Miklaužić.

„Mislim da smo u ovom novom for-matu s bogatim programom uspjeli učiniti nešto više nego do sada. Svim vrijednim vinogradarima i vinarima če-stitam na ovom uspjehu.“

Nikola Blažeković

vina 2008. od Kutjeva, Muškat 2009. od vinarije Šafran iz Brezničkog Huma, po-tom Badelova Graševina 2008. i Traminac 2005. Koprivničanina Zlatka Sonenšajna, Črnkova mješavina sorata 2009. slatki iločki traminac 2008., te od crnih vina suhi Cabernet sauvignon 2009. Kronos od Slavka Kalazića iz Baranje.

Šampionom predikatnih vina proglašen je Traminac 2009. ledeno vino Misnih vina, najboljim bijelim vinom (nagrada Pero Kr-znarić) s ostatkom neprovrela sladora izuzev predikata proglašen je Traminac 2009. Iloč-kih podruma (88/1009).

Najbolje bijelo vino staro dvije i više godi-na je Chardonnay 2009. Kutjeva d.d., najbo-

lje suho mirno bijelo vino iz 2011 (nagrada Milan Pažić) je Graševina 2011. Maković.Na-grada Ljerka Habuzin za najbolju kraljevinu pripala je Ivanu Sušecu, u kategoriji najbo-ljih crnih vina iz prethodne dvije godine prvak je Cabernet sauvignon 2011. od Micaka.

U Sv. Ivanu Zelini se među vinima koja su osvojila barem zlatnu medalju bira i najbo-lja etiketa. Žiri je odlučio da se nagrada do-dijeli gospodarstvu Ljubomira Smrndića, za Sauvignon 2011. (Ž. S.)

Čuvarkuća (Sempervivum tecto-rum L.) je skromna biljka koja raste po zidovima i krovovima seoskih kuća, staja i drvarnica, ali je zbog svoje izdržljivosti i mogućnosti op-stanka i u najtežim uvjetima omi-ljena kao lončanica na prozorskim daskama i balkonima.

među kojima je i čuvarkuća. Prema tadaš-njim shvaćanjima ona je kuću na čijem je krovu rasla štitila od oluje i udara groma, a koristila se i za liječenje.

Recepti iz pučke medicine

Svježe iscijeđen sok ili zdrobljeni listovi stavljaju se kao oblog kod uboda inse-kata (osa, pčela, komaraca), opeklina, raspucane i ošteće-ne kože, herpes zostera (po-jasastog osipa), hemeroida.

Sok uklanja tegobe ako se stavlja na mjesta grčeva na nogama ili na bolna mjesta nastala uslijed gihta. Kod oslabljenog slu-ha, izazvanog skrućenim žutim sekretom, kapa se svježi sok listova u uho jer rastva-ra taj sekret.

Kurje oči, bradavice i sunčane pje-ge također se suzbijaju svježim sokom. U staroj Grčkoj čuvarkuća je slovila kao afrodizijak pa su je žene stavljale svojim muževima u piće.

Suvremena istraživanja usmjerena su na istraživanje polisaharida iz soka ču-varkuće jer im se pripisuje djelovanje na imunološki sustav i prevenciju kancero-znih oboljenja. Bjeloruski stručnjaci pre-poručuju svježi sok s medom kod srčanih mana, a proizvode se i homeopatski pre-parati čuvarkuće koji se koriste kod gnoj-ne upale zubnog mesa i upale grla.

Čaj od svježih listova: 3-4 svježa lista staviti u 2,5 dl hladne vode. Kad čaj pro-vrije, maknuti ga s vatre i ostaviti poklo-pljenog 5 minuta, a zatim procijediti.

Svakih sat vremena popiti 1 žlicu čaja. Izvana se čaj primjenjuje za obloge kao i sok, a iznutra se pije kod hemoroida, glista, prejake mjesečnice, kamenaca u

mjehuru. Osvježava organizam, ima diu-retički učinak i djeluje protuupalno.

TinkturaSvježe listove usitniti i potopiti u istoj

količini 70%-tnog alkohola ili dobre do-maće rakije. Triput dnevno uzima se 15-

20 kapi u pola čaše vode kod čireva ili nakon opera-cije želuca.

MastU 300 grama tople,

tekuće svinjske masti umiješati pregršt svježih, usitnjenih listova i ostaviti stajati preko noći. Ujutro smjesu ponovno zagrija-ti, procijediti i naliti u za to pripremljene posudice. Mast pomaže kod ozlje-da, modrica, nagnječenja,

uboda insekata, fistula i gnojnih rana koje dugo ne zarašćuju.

Ulje s čuvarkućomListove čuvarkuće samljeti i iscijediti

sok. Pomiješati ga s jednakom količinom bademovog ulja i koristiti za različite tego-be na koži.

Sirup od čuvarkućeSastojci: 100 g listova čuvarkuće, 100

g šećera, 100 g meda. Svježe listove sa-mljeti i pomiješati sa šećerom. Kad se šećer rastopi, umiješati med. Uliti u staklenku i čuvati u hladnjaku. Uzimati 2 puta dnevno po jednu žlicu sirupa za jačanje organizma i kod srčanih tegoba.

Čuvarkuća i aloja – mesnati listovipuni zdravlja Čuvarkuća ni danas nije potpu-

no istražena biljka i uglavnom se koristi u narodnoj medicini. Od ljekovitih tvari sadrži trjeslo-

vine, biljne sluzi, ulja, smole, mravlju i jabučnu kiselinu, a tu su i druge, do sada neistražene ljekovite tvari.U ljekovite svrhe koriste se samo svje-ži listovi, što i nije neki problem jer ih ima čitave godine. Budući da su ugod-nog, kiselkastoslankastog okusa, sitno narezani mogu se dodavati salatama.

Trajna je biljka s mesnatim, sočnim listovima koji završavaju bodljikastim ušiljenim vrhom i tvore prizemnu roze-tu široku 5 do 15 cm. Povremeno ljeti iz rozete izraste do 40 cm visoka cvjet-na stabljika, pokrivena malim ljuskastim listićima, koja na vrhu završava većim brojem ružičastoljubičastih, zvjezdastih cvjetova složenih u gusti grozdasti cvat. Poslije donošenja ploda rozeta iz koje je izrasla cvjetna stabljika propada, no kako se biljka razmnožava vegetativno, preko bočnih izdanaka nastaju nove ro-zete koje razvijaju korijenje i postaju od-vojene biljke.

Botaničkim imenom Sempervivum, koji dolazi od latinske riječi semper, što znači uvijek i vivus, što znači živ, svjedo-či o svojoj neuništivosti u narazličitijim uvjetima života, dok ime vrste tectorum upućuje na rast na krovu. O njenoj omi-ljenosti u narodu govori velik broj imena pod kojima je poznata: pazikuća, gro-movka, zečji kupus, uhovnik, vazdaživ, gromovna trava, divlje smilje, rosa u zlu dobra, cmilić, netres itd.

ljekovito bilje

gospodarski list 1. srpnja 2012.62

Smatra se da je porijeklom iz Meksika, ali se na ovim prostorima uzgaja već od 9. stoljeća. Iz tog vremena potječu odredbe o seljačkim gospodarstvima (“Capitulare de villis”) kojima su Karlo Veliki i njegov sin Ljudevit Pobožni naredili uzgoj 72 biljke,

Mnoge se vrste aloje uzgajaju i kod nas kao ukrasne biljke i odlikuju se šarenim listovima, najčešće pravilno smještenim pri dnu stabljike. U vrijeme cvatnje razvija se duža ili kraća stabljika koja završava cvatom od crvenkastožutih cvjetova.

Aloe barbadensis Miller od davnina je poznata kao eliksir mladosti i idealno sredstvo za njegu kože. Njen komercijalni naziv je Aloe vera, što znači “prava alo-ja”. Kao i sve aloe pripada porodici ljilja-na. Odrasle biljke imaju 12-16 mesnatih, teških listova, koji dosegnu visinu od 1m i puni su dragocjenog soka (gela). Beru se ručno, rezanjem vanjskih zrelih listova. Zbog očuvanja vrijednih sastojaka obra-da listova ne smije trajati više od 36 sati pa se listovi odmah nakon rezanja uranja-ju u sredstvo za dezinfekciju kako bi se izbjegla moguća onečišćenja mikroorga-nizmima s vanjske kore lista. Zatim slijedi odvajanje unutarnjeg dijela, guste žela-tinozne mase, tj. gela tako da se slojevi gela režu uzdužno i hlade na temperaturi nižoj od 5 oC. Brzo hlađenje je posebno važan dio procesa obrade aloje jer tako se usporava enzimatska razgradnja gela i postiže očuvanje biološki vrijednih sasto-jaka. Jedan od biološki aktivnih sastojaka aloje je aloin, gorka tvar koja se nalazi u vanjskom dijelu lista, a ima vrlo jako lak-sativno djelovanje. Kod prevelikih doza može izazvati grčeve, proljeve i disbalans elektrolita (npr. manjak kalija). Iz gotovih, kontroliranih proizvoda na tržištu aloin je uklonjen, no to treba imati u vidu kada se rade razni pripravci u "kućnoj radinosti".

Uporaba aloje kao ljekovitog sredstva datira još od najstarijih vremena. Pisani zapisi o njenoj učinkovitosti po-tječu iz drevnog Egipta i stari su gotovo 4000 godina. Faraoni su ju upo-trebljavali kao eliksir za dug život i sa-dili oko piramida i cesta, a Kleopatra je mazala lice sokom aloje da bi izgledala ljepše i mlađe. Biljka se izučava u insti-

tutima širom svijeta, a njena je učinkovitost potvrđena brojnim znanstvenim studijama. Ame-rički i ruski znanstvenici doka-zali su da neutralizira posljedice štetnog zračenja i koriste ju u klinikama kao dopunu RTG tera-pije zračenjem.

Vino od aloje najpoznatiji je pripravak od ove biljke koji se često ko-risti za ublažavanje posljedica zračenja i kemoterapije.

Sastojci: 400 grama svježih listova alo-je (od starijih biljaka), 7 dl kvalitetnog cr-

Aloe vera – čudo prirodeRodu Aloe pripada više od 250 vrsta zeljastih biljaka s velikim, mesnatim listovima, koji su obično smješteni na dnu stabljike. Od toga se samo četiri vrste koriste u ljekovite svrhe. Vezane su uglavnom uz tropska i subtropska područja afričkog kontinenta, no rastu i sjevernije, čak i u području Sredozemlja, a proširile su se i u nekim krajevima Indije.

Ljekovitost alojeDanas je poznato preko 200 biološki ak-tivnih sastojaka ove biljke, od kojih su najznačajniji vitamini (B1, B2, B6, B12, A, C, E), minerali (kalcij, kalij, krom, bakar, željezo, magnezij, mangan, natrij, cink), ugljikohidrati (glukoza, fruktoza, celu-loza, manoza), aminokiseline (20 neesencijalnih kiselina i 7 esencijalnih), enzimi (fosfataze, amilaze, karboksipeptidaze, katalaze, celulaze, lipaze, peroksidaze), antrakinoni (tradicionalno poznati laksativi), lignini, salicilna kiselina (analgetik), saponini, brojne tvari koje imaju antibiotsko i fungicidno djelovanje i još čitav niz manje poznatih, ali po svom djelovanju veoma značajnih tvari.Biljka je poznata kao imunostimulans, poboljšava otpornost organizma i pomaže mu da se lakše odupre bolesti, poboljšava izmjenu tvari i djeluje na bolji rad je-tre i bubrega. Ima protuupalno djelovanje, pomaže kod tegoba gastrointestinal-nog trakta, kao što su poremećaj probave, hiperaciditet (povećana kiselina, žga-ravica), nadutost, čir na želucu i dvanaesniku, hemoroidi. Smiruje upale dišnog sustava (kašalj, bronhitis, upala krajnika, astma), pomaže kod upale mokraćnih kanala i mjehura. Djeluje kao antioksidans, tj. oslobađa organizam od slobodnih

radikala, pomaže kod šećerne bolesti, ima lak-sativno djelovanje (regulira stolicu). Umanjuje bolove i poboljšava cirkulaciju, uništava viruse, bakterije i gljivice. Ima svojstvo da steže povr-šinu povrijeđene kože i sluznice. Brojni labora-toriji širom svijeta svakodnevno istražuju nove mogućnosti korištenja aloje. Tako je ustanov-ljeno da sok ove biljke olakšava apstinencijsku krizu uslijed odvikavanja od droge i alkohola. Istraživanja su rađena i u stomatologiji gdje je ustanovljeno da pomaže kod gingivitisa (upale desni), a u oftalmologiji su uočeni iznenađujući rezultati kod različitih bolesti oka (konjuktiviti-sa, sive mrene).Posebno je česta uporaba aloje u dermatologiji. Preporučuje se za tretiranje akni i nečiste kože, bolje zacjeljivanje rana, ublažavanje opekotina i ozeblina, njegu kože nakon pretjeranog izlaga-nja suncu, ublažavanje lokalnih reakcija nakon

uboda insekata, ublažavanje strija i ožiljaka, za intenzivnu zaštitu osjetljive kože.

nog vina, 500 g cikorije, 400 g meda sa saćem, pola litre 70%-tnog etilnog alko-hola.

Listove samljeti i u što kraćem roku iz-miješati s ostalim sastojcima. Spremiti u staklenku i čuvati na tamnom i hladnom mjestu. Prvih tjedan dana uzimati tri puta dnevno po jednu čajnu žlicu pripravka dva sata prije jela, a nakon toga tri puta dnevno po jednu jušnu žlicu pripravka sat vremena prije jela.

Pripravak ne koristiti više od dva puta godišnje.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

ljekovito bilje



peradarstvo

Vješti engleski uzgajatelji su iz prilično jednostavnog polaznog oblika kokice stvo-rili pravog aristokrata peradarskog dvora s odgovarajućim negativnim posljedicama kao što su osjetljivost i smanjena komerci-jalna iskoristivost.

Veliki procvat uzgoja ove pasmine za-počeo je u Engleskoj negdje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na legendarnoj londonskoj izložbi u Kristalnoj pa-lači izloženo 166 primjeraka. Tada su opisane na otoku kao jedna od najvrjednijih pasmina nesilica, a njihovoj popularnosti svjedočilo je djelovanje šest različitih specijalnih klubova uzgajatelja. Životinje koje su zatim oko 1870. godine uvezene u Njemačku bile su samo izdaleka slične današnjim minorkama. Ta-mošnji uzgajatelji su se uspješno trudili oko uzgoja prema svojim kriterijima pasminskog standarda (ukidanje svih sportskih engleskih osobitosti) i gospodarske iskoristi-vosti.

Širenju ove pasmine u naše narodno peradarstvo najviše su pridonijeli članovi peradarskog odsjeka Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Počevši od 1907. godine pa nadalje njezin je uzgoj bio naj-zastupljeniji u Primorju (okolica Rijeke) gdje se ona planski križala s običnim seo-skim kokicama radi povećanja nesivosti. Na izložbama peradi i golubova u Zagrebu i Osijeku bila je redoviti inventar, u crnoj i bijeloj boji, sve do početka 50-ih godina prošloga stoljeća.

Nakon 2. svjetskog rata uzgoj minorki polako zamire, tako da je ova nekoć vode-ća pasmina, iznimne ljepote i komercijalne važnosti postala prava rijetkost. I u drugim zemljama gdje je nekad cvao njihov uzgoj, dogodilo se isto, pa i gore. Iako je na među-narodnom planu već odavno došlo do po-trebnog zaokreta u njihovu uzgoju, one su postale gotovo školski primjer toga kakve nepopravljive štete mogu nanijeti pretjerani ideali ljepote čak i pasmini čiji je uzgoj bio neopisivo intenzivan.

Zanemarena minorkaKao i sve španjolske pasmine kokica mediteranskog tipa, i minorka po-tječe od stare španjolske seoske kokoši (kastiljanska kokoš), a njena se povijest uzgoja dade pratiti unazad sve do 9. stoljeća. Ranije su minorke nazivali i ‘čerkezijanke’, ali nije više moguće ući u trag zašto je tome tako. Izravni preci današnje pasmine uzgojeni su u Engleskoj gdje su dospjele početkom 19. stoljeća.

unatrag, a odozgo djeluje široko i samo u sedlištu se lagano suzuje. Veličina i duljina ove kokoši dodatno su naglašene dobro za-obljenim, širokim i punim prsima, te punim stražnjim dijelom tijela. Krila su dugačka i dobro prianjaju uz tijelo. Snažni bataci jasno se ističu iz perja i tvore zajedno sa srednje dugim tankim nogama tipičan stojeći stav. Kod kokica se govori o trapezastom obliku.

Kao i kod pijetla repno perje je zatvoreno i blago uzdignuto. Rep pijetla je opremljen brojnim sporednim i glavnim srpićima.

Najvažnija obilježja ove pasmine bez sumnje su točke glave. Upadaju u oči osobi-to veliki, glatki, čvrsti i široko postavljeni po-dušnjaci, snježnobijeli i sjajni poput cakline. U pijetla je oblik podušnjaka ovalno-jajastog oblika, a u kokice više zaobljen. Tkivo tre-ba biti tanko i nježno. Greškom se smatraju preveliki ili premali, jako naborani, ispucali podušnjaci ili oni prošarani crvenom bojom. Krijesta je u pijetla razmjerno velika i široka, jednostavno građena s pet širokih i dubokih zvjezdastih zubaca. Završetak krijeste trebao bi slijediti vrat bez prianjanja. Ova razmjerno glomazna krijesta u kokica se prirodno nagi-nje u stranu, ali ne smije prekriti oko.

Osobitosti Uza svu atraktivnost ovih stasitih, ali ele-

gantnih kokica sa zanimljivim točkama gla-ve ne smije se prešutjeti kako je razmjerno kratko vrijeme tijekom kojeg su životinje sposobne za izlaganje na izložbama, za-pravo veoma problematično. Unatoč tome, minorke nazivaju ‘aristokratskom peradi’ i one mogu u povoljnim uvjetima biti pravi biseri izložbi malih životinja. Osim njihova ponosnog držanja i profinjenog oblika one imaju i komercijalnu vrijednost u smislu ne-senja jaja, iskoristivosti mesa, otporne su na vremenske prilike, rano sazrijevaju, a pilići rastu iznenađujuće brzo.

Prema njemačkom standardu težina pijetla se kreće od 2,5 do 3,5 kg, a kokice 2,25 do 3 kg. U Španjolskoj se uzgaja lakši tip ove pasmine, dužih nogu, težine do 2,8 kg za pijetla i do 2,2 kg za kokicu, dok u Sjedinjenim Državama to iznosi značajno više – tamo pijetlovi teže preko 4 kg, a ko-kice skoro 3,5 kg. Knjige o uzgoju navode da minorke nesu 170 bijelih jaja godišnje, teških 65 do 70 g. U Gospodarskom listu iz 1901. godine nalazimo jednu kratku crticu nepoznatog autora pod naslovom ‘Minor-ca-kokoš’ u kojoj je zapisano: Ova je vrst kokoši ne samo kod nas, nego i u cieloj monarhiji slabo uvažena, a radi svojih izvrstnih svojstava zaslužila bi što veću pažnju. Ne bi bilo s gorega, da ju goji sva-ki razumniji i imućniji gospodar. Osobito se preporučaju kao dobre nosilice. One marljivo nesu velika i biela jaja, od kojih su gdjekoja težka 80 – 90 grama.

Minorke u crnoj boji perja uzgaja Darko Vezmar iz Garčina pokraj Slavonskog Broda, mob. 091-42 22 089.

Tekst i foto: D. Petanjek

Minorke se najčešće uzgajaju u crnoj boji perja, koja mora biti čađavocr-na s izrazitim metalnozelenim od-sjajem. Kljun i noge su crni, a nokti u boji roga. Daljnje nijanse boja u pojedinim zemljama jesu plava, gra-horasta, žuta i bijela. Međutim, one su ili veoma rijetke poput bijele ili su potpuno izumrle. Pasminski standard zahtijeva da bijele životinje budu sre-brnastobijele bez ikakvih primjesa ili šatiranja plave, žute ili boje vrhnja, a noge i nokti trebaju biti u svjetlijoj boji mesa. Boja očiju kod crnih minor-ki mora biti tamnosmeđa do crna, a kod bijelih crvena.

Pasminski standard Karakteristična obilježja minorki su du-

gačak, širok i dubok trup, koji se gledano iz profila treba doimati poput pravokutnika naglašenih rubova, a prema stražnjem dije-lu treba biti malko sužen. Razmjerno dugač-ki vrat je blago padajući, a predio ramena izrazito širok. Dugačka linija leđa proteže se


stočarstvo

Važan čimbenik reguliranja tržišta mesom malih preživača je kontinuirano snabdijevanje tijekom čitave godine, što se mora imati u vidu pri odabiru pa-smine. Kod burskih koza normalna su tri jarenja u tijeku dvije godine.

Pod tzv. Heterosis-efektom ozna-čava se u genetici, posebno izražene proizvodne sposobnosti hibrida-križa-naca-mješanca, kako kod bilja, tako i životinja. O heterosis-efeku govorimo uvijek onda kad su zamijećene veće

proizvodne sposobnosti prve generacije križanac a (F1 generacija), koje inače odlikuju različite pasmine oba roditelja.

Austrijska, Njemačka, Švicarska

iskustva kažu“Sva seoska domaćinstva i njihova ne-

dirnuta struktura moraju ostati održivi, na svim prostorima i na svim nadmorskim visinama. Upravo ta malo struktuirana gospodarstva su garant su za zdrav oko-liš i proizvodnju prirodnih, kvalitativno i bioloških vrijednih produkata, oni štite naš životni prostor. Ti ljudi žive čvrsto i teško, a u svojem srcu nose svoje malo gospodarstvo. Dužnost svih naših in-stitucija je besplatna podrška njihovom razvoju projektima koji su lako ostvarljvi, sa izvrsnim ekonomskim predviđanjima, kao na primjer projekt univerziteta Kassel - Witzenhauser koza”.

Više nacionalni, zajednički Projekt Witzenhauser koza počeo je 1995. go-dine i imao je zadatak križanjem stvoriti kozu:

● Mliječnost majki mora osim količi-ne, visokim postotkom proteina i masti, osigurati najbolju hranidbu potomstva

● Klonički trup jaradi mora imati ista-knute mesne dijelove, koji se najviše vrednuju (but, leđa)

● Sve koze i potomstvo mora biti ro-busno, otporno i sposobno za cjelogo-

dišnju hranidbu i preživljavanje na otvo-renom. Po radi svojih urođenih svojstva za projekt su izbrane tri pasmine, BDE, Burska i Kašmir koza.

Ženska uzgojna linija = BDE koze + Burski, što znači F1 potomstvo 50% BDE + 50% Burska, svo žensko po-tomstvo odvojeno je, a u starosti od 8 mjeseci pareno sa Kašmirskim jarcem. Tako je nastala tzv. F2 ženska linija, a rezultat je 25% Burske, 25% BDE i 50% Kašmir.

Muška uzgojna linija = BDE koza+ Burska jarac, Burska koza + Kašmirski jarac, BDE koza + Kašmirski jarac. Nji-hovo potomstvo ili F1 generacija, ima po 50% pučki rečeno krvi svojih roditelja.

Ženska uzgojna linija F2 generaci-je parena je jarčevima muške uzgojne linije F1 generacije i stvorena su rad-na-proizvodna stada križanaca, kako slijedi:

F3 generacije 1, sa 37,5% Burske, 37,5% BDE, 25% Kašmir krvi



Godine 2000. počelo je praktično ispitivanje na gospodarstvima koja se uz novčanu naknadu brinu u održava-nju okoliša pojedinih regija ili područja. Naručioci dolaze iz različitih grana gos-podarstva, uglavnom iz regija gdje je razvijen zeleni turizam, vodo-crpilišne zone pa čak i aerodromi, no najviše za održavanje šumskih prosjeka.

U pokrajini Sachsen-Anhalt u okru-gu Werra-Meisner, veliko stado gore spomenute F3 generacije je dio trajnog Mozaik pašnog projekta ekološke sta-

U osnovi svaki proizvođač jarećeg mesa trebao bi se odlučiti za pasminski uzgoj u mesnom tipu. Uzgojne koze iz ozbilj-nog, verificiranog uzgoja sa vjerodostojnim višegodišnjim pi-smenim proizvodnim podacima prenose svoje genetske da-rovitosti i prirodne sklonosti uz dobru zdravstvenu garanciju.

Rezultat križanja – Otok Vis –Na slici desno križanka između majke u pozadini i jarca u prvom planu. Na slici se zorno vidi da je Burski jarac izvrstan penjač i hodač

Križanci BDE (smeđa njemačka mli-ječna koza) ili Francuske alpine po-sebno su vitalni, bolje vrednuju hra-nu i nadmašuju dnevni prirast od 25 dekagrama muški i 22 dekagrama ženske, pri obilnom brstu, paši uz majke i minimalnu dohranu sijenom i nešto zrna.

Selo Gabudi, iznad Marije Bistrice (Hrv. Zagorje). Andrija Čukelj okru-žen svojim DBE kozama i njihovim križanim potomstvom

Pasminski uzgoj ili križanci

Burska koza(nastavak na str. 66)


stočarstvo

Kašmir koza Nazivg Kašmir koza nije naziv pasmine koza, već je naziv za skupinu-tip dugodlakih koza iz čije se dlake isčešljavaju fine niti-vlakna koje nose trgovački naziv kašmir. Znači postoje koze u mliječnom, mesnom i kašmir tipu. Tzv. kašmir koze raširene su po visokim planinama srednje Azije, sa surovom klimom. Koze u kašmir tipu imaju uglavnom spuštena uha i sve nose rogove. Skromne su u prehrani. Značajnog su dnevnog prirasta mesa. Ljudi žele mesnim tipovima koza pridodati i mogućnost za-rade vlaknima, te se priklanjaju različitim križanjima sa više ili manje uspjeha.

nice Univerziteta Wurzburg. Usprkos naoko grubog, su-rovog držanja i hranidbe bez dodatka žitarica ovi križanci prema vjerodostojnim poda-cima iskazuju dnevni prirast u dekagramima veći za 18 do 20% u odnosu na plemenite pasmine pri klasičnom drža-nju.

Projekt Witzenhauser koze zorno i uvjerljivo ukazuje da bi se i na prostrima Lijepe naše valjalo prikloniti takvom

projektu. Na svu sreću na našim prostorima imamo dovoljno koza pasmine san-ska, francuska alpina, srna-sta, nešto burske, a umjesto kašmirske koze svrsishodno valja uključiti našu izvornu robusnu, otpornu kozu Buko-vica, koja ima izvanredno jak kostur, idealan za nadograd-nju mišične mase. Prema ne-kim predviđanjima, plodnost takvih križanaca bila bi iznad 2,0 potomaka godišnje.

Iskustva malih gospodarstva

Na svakom koraku u planinama naprijed spo-

menutih država nailazimo na mala seoska gospodar-stva kojima najdohodovnija djelatnost svakovrsna turi-stičko-gastronomska ponu-da-usluga, što se posebno odnosi na austrijsku pokra-jinu Tirol.

Gotovo svako gospodar-stvo drži manje ili veće sta-do koza. Otkako je u Evropu dospjela burska koza, oko 70% tih gospodarstva ori-jentiralo se prema križanci-ma mesnog tipa.

Kažu: „Mi u ponudi mora-mo imati kozje mlijeko i kozji sir, izrada sira zahtjeva pre-više vremena i prostora, na-šim gostima moramo posveti sve više pažnje, a veći doho-dak ostvarujemo sa opleme-njenim kozjim i jarećim me-som, čuvanje i skladištenje mesa je jednostavnije i jef-tinije, a zarada znatno veća, to je dobar razlog zašto smo se priklonili križanju naših smeđih mliječnih koza sa Burskim jarcima. Kod tih kri-žanaca udio mesa u kotletu iznosi 59,35%, a u butovima 67,39%“.

Nikola Šneberger

EuroVent–EUBaterija sa trakom za izmet prila-gođena normama EU-2012, saventilacijom za uspješnu proiz-vodnju konzumnih jaja. Sustavmože biti isporučen sa lancem zahranjenje ili kolicima za hranjenje.Na raspolaganju su sustavi sa od3 – 10 etaža.

Colony 2+Gnijezdo sa pomičnim podom itrakom za transport jaja u centruza optimalnu kvalitetu rasplodnihi konzumnih jaja kod manage-menta brojlerskih roditelja i kon-zumnih nesilica.

FluxxHranilica sa mnogo dodatnihprednosti jamči uspješan uzgoj itov, od jednodnevnog pileta dobrojlera spremnih za tržište.

ViperModularni klima i proizvodnikompjuter za uporabu u pera-darskim farmama (tov brojlera,konzumne nesilice i brojlerskiroditelji uzgoj i proizvodnja).Može se koristiti za kontrolutemperature, vlažnosti, statičkogpritiska, potrošnje vode i vagan-ja životinja.

Jedno-stavno

najbolji

Oprema za peradarstvo za zatvorene hale

Big Dutchman International GmbHBig Dutchman Pig Equipment GmbHP.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . [email protected]

Program opreme za peradarstvo:DK d.o.o.Frana Supila 50a/IV . HR-42000 VaraždinTel. 042 321 930 . Fax 042 321 931GSM 098 284 [email protected] Kralj dr. vet. med.

Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i SlovenijuProgram opreme za svinjogojstvo:IMEX-BJELOVAR d.o.o.Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVARTel. 043 277 000 . Fax 043 277 001GSM 098 239 853 [email protected] . www.imex.hrg. Borivoj Vičević


69 1. lipnja 2012. gospodarski list

✦ 1 kg čvrste rajčice ✦ 30 dag mekog sira ✦ 10 dag tvrdog sira ✦ 1 dl kiselog vrhnja ✦ mala glavica crvenog luka ✦ peršinov list ✦ paprika ✦ mrkva

PRIPREMITE:✦ 50 dag glatkog brašna ✦ 1,5 dl mlijeka ✦ 1 dl jogurta ✦ 12 dag margarina ✦ žlica šećera ✦ malo soli ✦ 1/2 kocke svježeg kvasca

Za nadjev: ✦ 25 dag šunke ✦ 20 dag naribanog sira (koji se topi) ✦ 25 dag guste rajčice ✦ malo origana Za premazivanje: ✦ 1 jaje

Izmiješajte izdrobljeni kvasac, dodajte pola mlakog mlijeka, še-ćer, žličicu brašna, sve promiješajte i ostavite oko 10 min da se diže.

U veću posudu za miješanje dodajte rastopljeni (i ohlađeni) mar-garin, jogurt, dignuti kvasac, sol, postupno dodavajte brašno i mi-jesite dok se tijesto ne počne odvajati od prstiju. Sve formirajte u loptu i ostavite pokriveno na toplom mjestu da se diže oko 30-ak min.Pripremite nadjev: šunku sitno nasjeckajte, dodajte joj origano, rajčicu i sve promiješajte.Dignuto tijesto razvaljajte tanko pa ga narežite na trake širine 2 cm.Svaku traku prepolovite i zarolajte u spiralu, a svaku spiralu uvijte u krug. U pleh obložen papirom za pečenje složite gnijezda i premažite ih jajem.U sredini svake pogačice napravite manju rupicu i u nju stavite nadjev, pospite je naribanim sirom i pecite na 200 0C oko 20 min.

ReceptiNadjevena gnijezda

PRIPREMITE:✦ 8 junećih odrezaka ✦ 8 kriški slanine ✦ 20 dag cvjetače ✦ 3 mrkve ✦ 1/2 male glave kupusa ✦ 20 dag šampinjo-na ✦ 2 žlice senfa ✦ 2 dl vrhnja ✦ 8 dl mesnog temeljca ✦ 0,5 dl ulja ✦ 10 dag brašna ✦ mješavinu začina ✦ sol ✦ papar

Odreske malo potucite i začinite. Premažite ih senfom, pa na senf poslažite kriške slanine, preklopite ih i učvrstite čačka-licama. Punjene odreske uvaljajte u brašno i pržite u vrelom

ulju dok ne porumene. Odreske ostavite na toplom. Cvjetaču očistite na cvjetiće, mrkvu narežite na kolutove, gljive na listiće, a kupus na trake. Mješavinom povrća prekrijte odreske, ulijte temeljac i sve poklopite folijom. Stavite u toplu pećnicu na 250 °C. Kada povrće omekani, maknite foliju i pecite dok ne ispari višak tekućine. Na kraju izmije-šajte vrhnje, 1 dl juhe i žlicu brašna te time prelijte meso i povrće i vratite u pećnicu da se zapeče.

Punjeni juneći odresci s povrćem

Rajčica punjena sirom Opranoj rajčici oprezno odrežite gornji dio, zatim je oprezno izdu-bite. Sok i sredinu rajčice upotri-jebite kao dodatak siru.

Priprema nadjeva: sir dobro izgnječite, tvrdi sir narežite na kockice, dodajte kiselo vrhnje,

sok i sredinu rajčice, sitno isjeckan cr-veni luk, peršinov list, papriku i mrkvu izrezanu na sitne kockice, začinite pa-prom i soli. Ovim nadjevom napunite izdubljene rajčice, poklopite odrezanim kapicama i složite na plitki tanjur, oblo-žen lišćem zelene salate.

TijeSTO: ✦ 10 dag margarina ✦ 25 dag brašna ✦ 5 dag šećera ✦ 1 jaje ✦ velika žlica kakaa ✦ 2 žlice vrhnja ✦ 1/2 praška za pecivoPRIPREMa:

U brašno pomiješano s praškom za pecivo razmrvite margarin, dodajte šećer, jaje, kakao i vrhnje te izradite prhko tijesto. Ostavite pola sata na hladnom. Podijelite

ga na dva dijela, razvaljajte i pecite na preokrenutoj strani lima.Biskvit: ✦ 5 jaja ✦ 5 žlica šećera ✦ 1 vanilin šećer ✦ 5 žlica brašnaPRIPREMa: izradite biskvit i ispecite ga u istoj veličini lima kao i kore. Ohlađen uzdužno prerežite.Krema: ✦ 7 dl mlijeka ✦ 25 dag šećera ✦ 1 vanilin šećer ✦ 5 žlica gustina ✦ 5 dag čokolade ✦ 25 dag margarina Bajadera

PRIPREMITE:ZA SMjeSU:✦ 4 jaja ✦ vanilin šećer ✦ 2 čaše šećera (čaša od jo-gurta) ✦ 1 čašu ulja ✦ 1 žlicu ruma ✦ 1 žličicu cimeta ✦ malo soli ✦ 2 čaše brašna ✦ prašak za pecivo ✦50 dag sitno naribane mrkve ✦ 10 dag mljevenih orahaZA PReLjeV:✦ 10 dag čokolade za kuhanje ✦ 10 dag margarina POSTUPaK:

Istucite cijela jaja, šećer, vanilin šećer i malo soli u gustu i pjena-stu smjesu. Dodajte ulje, rum i cimet pa lagano promiješajte. Na kraju dodajte brašno u koje ste umiješali prašak za pecivo, na-

ribanu mrkvu i mljevene orahe. Lagano promiješajte sve sastojke pazeći da masa ostane pjenasta. Smjesu ulijte u lim premazan uljem i posut brašnom i pecite na 170 °C oko 50 min.Čokoladu i margarin rastopite na pari i prelijte preko ohlađenog kolača.

Neobične kocke

TijeSTO:✦ 6 bjelanjaka ✦ 15 dag šećera ✦ 12 dag margarina ✦ 12 dag narezanih oraha ✦ 12 dag narezanih smokava ✦ 12 dag grožđica ✦ 15 dag oštrog brašna ✦ 1/2 praška za pecivoPRIPREMa:

Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg, postupno dodavajte šećer, rezane ora-he, rezane suhe smokve, grožđice, brašno i 1/2 praška za pecivo. Pecite na laganoj vatri. Pečeno tijesto stavite između pekmezom namazanih

oblatni.

Tuti-fruti

PRIPREMa:

Obje vrste šećera i gustin izradite s malo mlijeka i ukuhajte u preostalom mlijeku. U vruće dodajte čokoladu da se rastopi i ohladite. U ohlađeno

dodajte pjenasto izrađen margarin. Kremom prema-žite koru prethodno navlaženu mješavinom ruma i mlijeka, na nju položite bi-skvit, premažite ga kremom, stavite navlaženu koru, premažite kremom, na nju stavite biskvit i sve ukrasite čokoladnom glazurom.Glazura: ✦ 7 dag čokolade ✦ 5 dag maslaca ✦ 2,5 žlice mlijeka ✦ 2,5 žlice šećeraPRIPREMa: Miješajte na laganoj vatri dok se ne rastope svi sastojci.


PRIPREMITE:✦ 2 lista biskvitaZA nAdjeV: ✦ 650 dag marelica ✦ 12 listi-ća želatine ✦ 75 dag svježeg kravljeg sira ✦ 12 dag šećera ✦ 2 vanilin šećera ✦ neprska-ni limun ✦ 6 dl slatkog vrh-nja✦ 4 žlice šećera u prahu✦ listiće metvice

Želatinu namočite u hladnu vodu. Mikserom dobro izmi-ješajte ocijeđeni sir s obje vr-

ste šećera, te naribanom koricom i sokom limuna. Iscijeđenu želatinu malo zagrijte i otopljenu umiješajte u smjesu od sira. Na kraju dodajte 5 dl tučenog slatkog vrhnja. U kalup stavite biskvitni list, na njega raspo-redite očišćene marelice (ostavite 6 za ukras). Ulijte nadjev od sira i osta-vite 3 sata u hladnjaku. Drugi biskvit-ni list narežite na 12 kriški. Izvadite tortu, pa po rubu načinite 12 ružica od preostalog tučenog vrhnja, po-slažite polovice marelica. Naslonite kriške biskvita. Pošećerite, ukrasite listićima metvice.

Torta od marelica i sira Karamel kockePRIPREMITE:

✦ 35 dag mekog margarina ✦ 25 dag šećera ✦ jaje ✦ 27 dag brašna ✦ 300 ml kondenziranog mlijeka ✦ 60 ml tekućeg meda ✦ 20 dag tamne čokolade ✦ 7,5 dag bijele čokolade ✦ 3 dag rastopljenog marga-rina25 dag maslaca i šećer miksajte dok ne postanu kremasti. Dodajte jaje i brašno pa miksajte dok ne nasta-ne mekano tijesto. Ulijte u pekač koji ste obložili papirom za peče-nje. Pecite 20 minuta u zagrijanoj pećnici na 180 �C.Za preljev otopite preostali ma-slac, dodajte šećer pa ga karame-lizirajte. Ulijte kondenzirano mli-jeko, umiješajte med i zakuhajte. Masu kuhajte oko 20 minuta da se formira gusti karamel preljev. Pečeno tijesto ravnomjerno pre-lijte preljevom i ostavite da se potpuno ohladi.Rastopite tamnu čokoladu s maslacem i prelijte kolač. Rastopljenom bijelom čo-koladom ukrasite kolač.

Veliko sniženje cijena svihvrsta gumaGUME ZA OSOBNA VOZILA,TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE155/70R13 T75 T70 SPORTIVA 262,00175/70R13 T82 T70 SPORTIVA 320,00175/65R14 T82 T65 SPORTIVA 349,00195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 459,00195/65R15 H91 CPC2 CONTINENTAL 602,00205/55R16 V91 CPC2 CONTINENTAL 816,0011,2-28 8PR TR135 BKT 1620,0012,4-28 8PR TR135 BKT 1872,006,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 381,0010,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 661,0013,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT 1461,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje.

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49Telefon 048 / 682-573Faks 048 / 682-659

POSLOVNA JEDINICA RIJEKASLAVKA KRAUTZEKA 93Telefon 051 / 218-554Faks 051/ 431-176

POSLOVNA JEDINICA ZAGREBKOVINSKA b.b.Tel. 01 / 3498-020Faks 01 / 3498-001

POSLOVNA JEDINICA OSIJEKVUKOVARSKA 221Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆANA ZALIHI IMAMO CJELOKUPAN PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE,GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o.N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE

ISPORUKA ODMAHPROVJERITEMI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI,MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI.UGODNU VOŽNJU GUMAMAKUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU”KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIMPOSLOVNIM JEDINICAMA.

SPORTIVAT65, T70

CONTINENTALCPC2

SPORTIVASUPER Z

BKT-TF9090

BKT-TR-135

BKT- TL AW702 IMP.

robnicentarRCPRODAJA IMONTAŽA GUMA

web shop

Internet prodaja sdodatnim popustom

www.robni-centar.hr

BKT-TL AW909 IMP.

Documents

Gospodarski list br.12/2012