id9062687 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com

1

Aleksandar Trajkovski

Kako mogu biti spa�en?

Prièa o

farizeju i cariniku

Novi Travnik, 2012

2

3

Jednom prilikom Isus je isprièao sljedeãu prièu: Nekima pak koji se pouzdavahu u sebe da su pravednici, a druge potcjenjivahu, reèe zatim ovu prispodobu: "Dva èovjeka uziðo�e u Hram pomoliti se: jedan farizej, drugi carinik. Farizej se uspravan ovako u sebi molio: 'Bo�e, hvala ti �to nisam kao ostali ljudi: grabe�ljivci, ne-pravednici, preljubnici ili - kao ovaj carinik.' Postim dvaput u tjednu, dajem desetinu od svega �to steknem.' A carinik, stojeãi izdaleka, ne usudi se ni oèiju podignuti k nebu, nego se udara�e u prsa govoreãi: 'Bo�e milostiv budi meni gre�niku!' Ka�em vam: ovaj siðe opra-vdan kuãi svojoj, a ne onaj! Svaki koji se uzvisuje, bit ãe poni�en; a koji se ponizuje, bit ãe uzvi�en." (Lk 18:9-14) Isus ovu usporedbu nije izrekao da bi zabavljao slu�atelje, nego da bi ih pouèio va�nim istinama o spasenju odnosno o vjeènom �ivotu. Evanðe-list Luka ne samo da je zabilje�io Isusove rijeèi nego se potrudio naglasiti i kome ih je

4

namijenio: Nekima pak koji se pouzdavahu u sebe da su pravednici, a druge potcjenjivahu, reèe zatim ovu prispodobu... Oèito je da su pojedini Isusovi slu�atelji bili uvjereni u vlastitu pravednost, a druge prezirali. Jesi li ti meðu njima? Smatra� li da si pravedan? Potcjenjuje� li druge? Isusova pouka koristit ãe onima koji se smatraju pravednima, ali i onima koji shvaãaju da su gre�ni jer usporedba spominje i jedne i druge. U Bibliji nalazimo da se svi mogu svrstati u dvije grupe: (1) oni koji se smatraju pravednima i (2) oni koji shvaãaju i priznaju da su gre�ni. Prema tome, svako od nas mo�e se naãi u Isusovoj prièi. 1. Likovi u usporedbi Farizej. To je èovjek koji je pripadao religioznoj i politièkoj skupini zvanoj farizeji. Rijeè farizej znaèi odvojen. To bi znaèilo da su farizeji odvojeni od grijeha, gre�nika i pogana

5

da bi slu�ili Bogu. Suprotstavljali su se helenizaciji �idovske kulture, trudili se �ivjeti po Bibliji (u ono vrijeme je postojao samo Stari zavjet) i bri�no odr�avati rabinsku tradiciju. Toliko su pazili da ne prekr�e Mojsijev zakon da su mu dodali i svoje zakone kao neku za�titu koja ãe im pomoãi da ga ne prekr�e. Na primjer, zabranili su �enama da se subotom gledaju u ogledalo da ne bi prona�le sijedu vlas i do�le u napast da je i�èupaju, a to bi se smatralo radom odnosno kr�enjem subote. Farizeji su bili poznati kao pobo�ni ljudi visoko cijenjeni od naroda. Govorilo se da ukoliko ãe samo dva èovjeka u raj, jedan ãe biti farizej, a drugi knji�evnik. Upravo jedan takav farizej je opisan u Isusovoj usporedbi. Carinik. Carinici su bili sakupljaèi poreza. U ono vrijeme Izrael je bio pod rimskom vla�ãu i porez se sakupljao za Rimljane. Poreznici nikada nisu bili omiljeni pa tako niti ovi u Izraelu. Dodatni razlog takvom raspolo�enju je �to su èesto uzimali vi�e nego �to im je bilo odreðeno. Luka u treãem poglavlju svog Evan-

6

ðelja pi�e o carinicima koji su se obratili i do�li Ivanu Krstitelju da ih krsti: Doðo�e krstiti se i carinici pa ga pitahu: "Uèitelju, �to nam je èiniti?" Reèe im: "Ne utjerujte vi�e nego �to vam je odreðeno." (Lk 3:12-13) Carinici su bili omra�eni i u Novom zavjetu se spominju u rangu bludnika i drugih gre�nika. Pred sobom dakle imamo dva lika: farizej, u narodu poznat po religioznosti i po�tovan; i carinik, u narodu poznat po gre�nosti i prezren. 2. Molitve farizeja i carinika "Dva èovjeka uziðo�e u Hram pomoliti se: jedan farizej, drugi carinik. Farizej se uspravan ovako u sebi molio: 'Bo�e, hvala ti �to nisam kao ostali ljudi: grabe�ljivci, nepravednici, pre-ljubnici ili - kao ovaj carinik.' Postim dvaput u tjednu, dajem desetinu od svega �to steknem.' A carinik, stojeãi izdaleka, ne usudi se ni oèiju

7

podignuti k nebu, nego se udara�e u prsa govoreãi: 'Bo�e milostiv budi meni gre�niku!' (Lk 18:10-13) Farizejev pristup Bogu bio je vrlo samouvjeren. On je samo obavijestio Boga o svojoj dobroti. Hvalio se kako nije kao ostali ljudi, grabe�ljivci, nepravednici, preljubnici. Uspore-ðivao se s carinikom nagla�avajuãi da je bolji od njega. Nakon �to je rekao kakav nije, prelazi na religiozna postignuãa. Posti dvaput tjedno, iako Stari zavjet propisuje post jednom godi�nje. Èini se da misli kako je puno, puno bolji nego �to treba biti. Ne zaboravlja navesti da daje desetinu od svega �to stekne. To je bilo davanje za djelo Bo�ije, osim svih ostalih poreza i obaveza koje je morao plaãati. Nije li ovo èovjek kome se mo�emo diviti? Zar neko misli da je pravedniji od ovog farizeja? Vjerovatno bi se danas malo ko usudio uspo-rediti s takvim pobo�nim èovjekom. Zanimljivo je primijetiti da on u molitvi ni�ta ne tra�i od Boga. Zadovoljan je da mu objasni koliko je

8

pravedan i dobar i to je sve. Vidjet ãemo kako Bog odgovara na ovakvu molitvu. Nasuprot farizeju, Bogu pristupa i carinik. U tekstu stoji da je stajao daleko, ne usuðujuãi se uopãe podiãi oèi k nebu. Udarao se u prsa moleãi: Bo�e, milostiv budi meni gre�niku. Najmanje �to mo�emo zakljuèiti je da je èovjek duboko svjestan svoje gre�nosti koju priznaje Bogu i za koju se kaje. 3. Bo�iji odgovor i tumaèenje Isus u usporedbi otkriva kako Bog odgovara na molitve ovih ljudi: Ka�em vam: ovaj (carinik) siðe opravdan kuãi svojoj, a ne onaj! (farizej) Svaki koji se uzvisuje, bit ãe poni�en; a koji se ponizuje, bit ãe uzvi�en. (Lk 18:14) Drugim rijeèima, Bog je èuo i usli�ao molitvu carinika, a ne farizeja. Spasio je carinika, oprostio mu grijehe i primio ga u raj, a farizeja

9

ostavio na putu za pakao. Zar mnogi neãe zastati iznenaðeni, a mo�da i srditi? Kako Bog odbacuje onoga koji je bio pravedan u svojim i u oèima drugih, a spasava onoga koji je gre�an u svojim i u oèima drugih? Kako je Bog uopãe mogao oprostiti gre�nom cariniku? Kako je Bog mogao odbaciti pravednika, a primiti gre�nika? Odgovor je jednostavan za one koji poznaju Bibliju, ali ãe ostale iznenaditi. Bog nikada nije odbacivao pravednike a primao gre�nike; On je uvijek primao jedino gre�nike. Za�to je to tako? Zato �to na svijetu nema niti jednog jedinog pravednika koji bi bio dovoljno pravedan da bi ga Bog mogao primiti. U Bo�ijim oèima svi su gre�nici kao �to i stoji u Rijeèi: ...kao �to je pisano: Nema pravedna ni jednoga, nema razumna, nema ga tko bi Boga tra�io. Svi skrenu�e, svi se zajedno pokvari�e, nitko da èini dobro - nijednoga nema. Grob otvoren grlo je njihovo, jezikom la�no laskaju, pod usnama im je otrov ljutièin, usta im puna kletve i grkosti;

10

noge im hitre da krv proliju, razvaline i nevolja na njinim su putima, put mira oni ne poznaju, straha Bo�jega nemaju pred oèima. A znamo: �to god Zakon veli, govori onima pod Zakonom, da svaka usta umuknu i sav svijet bude krivac pred Bogom. (Rim 3:10-19) Prema tome, gledajuãi ljudskim oèima, u Isusovoj usporedbi nalazimo jednog pravednika i jednog gre�nika, ali gledajuãi Bo�ijim oèima vidimo samo dva gre�nika koji se mole Bogu. Kome ãe Bog oprostiti? Svakako, onom koji priznaje svoje grijehe, kaje se i od Boga tra�i opro�tenje. Carinik je postupio tako i zato nije èudno da je Bog usli�ao njegovu a ne molitvu farizeja. Zanimljivo je primijetiti da je farizej zahva-ljivao Bogu za svoju dobrotu. Znao je da samo zbog Bo�ije milosti nije èinio lo�e stvari koje su èinili drugi. On je vidio kakav nije, ali nije vidio kakav jeste, nije vidio svoju potrebu za opro-�tenjem i spasenjem.

11

Kako je Bog mogao oprostiti gre�niku? Mo�da ãe neko reãi: Kakvo je to pitanje? Zar nije ljudski grije�iti, a bo�anski opra�tati? Ova izreka u sebi sadr�i samo dio istine. Ona koja je u potpunosti istinita glasi: Bog koji samo opra�ta, a ne ka�njava, nije pravedan Bog. Ako bi neko trebao razumjeti ovu izreku, onda smo to mi. U na�oj zemlji se de�avalo da su neki kriminalci i ubojice zavr�ili u zatvoru, ali ih je sudija brzo oslobodio. U takvim i sliènim sluèajevima sigurno ne ka�emo da je sudac milostiv, nego da je korumpiran i nepravedan. Je li tako? Od pravednog suca oèekujemo da kazni kriminalce, a ne da im oprosti. Zamislite onda Boga koji ne ka�njava ubojice, pedofile, bludnike, homoseksualce, lopove, kriminalce i ostale gre�nike, tj. sve nas. Bog koji ne ka�njava gre�nika nije pravedan Bog. Je li Bog onda pravedan ili nije? Je li milostiv ili nije? Opra�ta li ili ne? Kada se Bog objavio Mojsiju na brdu Sinaju, rekao mu je: Jahve proðe ispred njega te se

12

javi: "Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srd�bu, bogat ljubavlju i vjerno�ãu, iskazuje milost tisuãama, podnosi opaèinu, grijeh i prijestup, ali krivca neka�njena ne ostavlja nego ka�njava opaèinu otaca na djeci - èak na unuèadi do treãega i èetvrtog koljena." (Izl 34:6-7) Bog je milostiv i opra�ta, ali i pravedan te ka�njava. Znaèi li to da je Bog ponekad milo-stiv i opra�ta, a ponekad pravedan i ka�njava? Kada je dobre volje opra�ta, a u suprotnom ka�njava? Ili mo�da pola oprosti, a pola kazni? Bog mo�e oprostiti, a ujedno ostati pravedan, samo i jedino zato �to je Isus Krist, Bo�iji sin, na�u krivicu i kaznu preuzeo na sebe. U Poslanici Rimljanima apostol Pavao pi�e: Svi su zaista sagrije�ili i potrebna im je slava Bo�ja; opravdani su besplatno, njegovom milo-�ãu po otkupljenju u Kristu Isusu. Njega je Bog izlo�io da krvlju svojom bude Pomirili�te po

13

vjeri. Htio je tako oèitovati svoju pravednost kojom je u svojoj bo�anskoj strpljivosti propu-�tao dotada�nje grijehe; htio je oèitovati svoju pravednost u sada�nje vrijeme - da bude pravedan i da opravdava onoga koji je od vjere Isusove. (Rim 3:23-26) Drugim rijeèima, Bog je pravedan i mora kazniti grijeh. Kaznit ãe ili nas ili Krista umjesto nas. Ako prihvaãamo da je Krist na�u kaznu preuzeo na sebe, odnosno ako ga prihva-ãamo za svog Gospodara i Spasitelja, onda nam Bog mo�e i hoãe oprostiti grijehe. Na�u krivicu ãe uraèunati Kristu, a njegovu pravednost nama. Ukoliko to ne prihvaãamo, onda nam Bog ne mo�e i neãe oprostiti grijehe jer je pravedan. Kada je carinik molio Boga za milost, nije upotrijebio uobièajenu rijeè za milost. Rijeè koju je upotrijebio samo se jo� jednom spominje u Novom zavjetu, u poslanici Hebrejima 2:17 i govori o Kristovoj zamjenskoj �rtvi.

14

Shvaãamo li da nismo pravedni nego gre�ni? Da je Bog pravedan i da krivca ne ostavlja ne-ka�njena? Uviðamo li da postoje samo dvije opcije: ili ãemo biti ka�njeni za svoje grijehe ili ãemo prihvatiti da je Krist ka�njen umjesto nas? 4. Zakljuèak �ta je na kraju bilo s carinikom? Je li u njego-vom �ivotu i�ta promijenjeno nakon pokajnièke molitve? Tekst ka�e da je iz hrama oti�ao opravdan. �ta to znaèi? Znaèi da mu je Bog oprostio grijehe i priznao ga pravednim zbog Krista. Njegov odnos s Bogom je obnovljen. Opravdanje, na odreðen naèin, nije povezano s njegovim djelima, ono je sudska deklaracija, slièno kao �to sudija za optu�enika ka�e da nije kriv. Tako je Bog za carinika rekao da vi�e nije kriv veã opravdan. Znaèi li to da ãe carinik sada nastaviti �ivjeti i grije�iti kao i prije? Ne! Kada Bog opravda gre�nika, mijenja ga i uèi �ivjeti novim �ivotom odnosno posveãuje ga. Kljuèno je razumjeti da je opravdanje èin koji se dogaða

15

u jednom trenutku, a posveãenje proces koji traje èitav �ivot. U �ivotu carinika sve se promijenilo. On vi�e nikada neãe biti isti kao prije. U Novom zavjetu imamo primjer jo� jednog carinika koji se obratio i èiji �ivot je promijenjen. I uðe u Jerihon. Dok je njime prolazio, eto èovjeka imenom Zakej. Bija�e on nadcarinik, i to bogat. �elio je vidjeti tko je to Isus, ali ne moga�e od mno�tva jer je bio niska stasa. Potrèa naprijed, pope se na smokvu da ga vidi jer je onuda imao proãi. Kad Isus doðe na to mjesto, pogleda gore i reèe mu: "Zakeju, �urno siði! Danas mi je proboraviti u tvojoj kuãi." On �urno siðe i primi ga sav radostan. A svi koji to vidje�e stado�e mrmljati: "Èovjeku se gre�niku svratio!" A Zakej usta i reèe Gospodinu: "Evo, Gospodine, polovicu svog imanja dajem siro-masima! I ako sam koga u èemu prevario, vraãam èetverostruko." Reèe mu na to Isus: "Danas je do�lo spasenje ovoj kuãi jer i on je

16

sin Abrahamov! Ta Sin Èovjeèji doðe potra�iti i spasiti izgubljeno!" (Lk 19:1-10) �eli� li da se tvoj �ivot promijeni, da ti Bog oprosti grijehe i od tebe uèini novog èovjeka? Doði Bogu u poniznosti, priznanju i pokajanju, prihvaãajuãi Isusa Krista za svog Spasitelja, Gospodina i Uèitelja. U tom trenutku Bog ãe ti oprostiti grijehe i opravdati te, spasit ãe te za �ivot vjeèni i zapoèeti tvoje praktièno posve-ãenje. Ako si do sada mislio da si preveliki gre�nik i da za tebe nema nade, ohrabri se. Bog te �eli i mo�e izbaviti od grijeha i spasiti. Smatra� li da si pravedan i da ãe� zbog toga biti spa�en, sjeti se da nema pravednika dovoljno pravednog. Bog spasava samo gre�nike. Zanimljivo je primijetiti da ova usporedba nije jedino mjesto u Bibliji gdje se govori o tome da su carinici i gre�nici bili spremniji pokajati se za grijehe i povjerovati u Krista nego religiozni ljudi. Farizej je bio religiozan i to mu je

17

zaslijepilo oèi da ne vidi svoju gre�nost i po-trebu za Bo�ijom milo�ãu. Nije shvaãao da njegova dobra djela nisu ni blizu kakva trebaju biti. Carinik nije imao ovih problema. Bio je svjestan svoje gre�nosti i nedostojnosti i tako se, po tom pitanju, nalazio u puno boljoj poziciji nego farizej. Isus je religioznim ljudima svoga vremena rekao da su carinici i bludnice na putu za Kraljevstvo nebesko prije njih. Zaista, ka�em vam, carinici i bludnice preteko�e vas u kraljevstvo Bo�je! (Mt 21:31) Doista, Ivan doðe k vama putom pravednosti i vi mu ne povjerovaste, a carinici mu i bludnice povjerova�e. Vi pak, makar to vidjeste, ni kasnije se ne predomisliste da mu povjerujete." (Mt 21:32) Reãi ãu vam otvoreno, nemojte biti samo-pravedni i ponosni kao farizej. Ponizite se pred Bo�ijim rijeèima i povjerujte u Isusa Krista prihvaãajuãi ga za svog Gospodara i Spasitelja.

18

Svaki koji se uzvisuje, bit ãe poni�en; a koji se ponizuje, bit ãe uzvi�en.

Molitva

Bo�e, smiluj se meni, gre�niku. Ne zbog moje dobrote ili pravednosti, nego zato �to je Isus

Krist moju krivicu i kaznu uzeo na sebe. Oprosti mi sve grijehe i daruj mi �ivot vjeèni.

Amen.

19

Za vi�e informacija posjetite web stranice Kr�ãanske baptistièke crkve

www.kbcnt.net