Doc

Doc. Dr Halil KalaKarakterne i mentalne osobine Bonjaka(Muslimana) Crne Gore*Sagledavanje istorijskog i duhovnog identiteta Bonjaka (raniji naziv: Musliman, koristiu iz razloga to jedan broj Muslimana je zadrao taj raniji naziv) na prostorima Crne Gore i Balkana (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije, Kosova), podrazumijeva i sagledavanje njihovog duhovnog (vjerskog, filozofskog) pogleda na svijet i njihovog naina ivota. Splet pogleda na svijet, u jednoj linosti, u ovom narodu, formirao je i njihove karakterne, mentalne i druge osobenosti.Pogledi na svijet, u meusobnoj tijesnoj povezanosti i proimanju, manifestuju se u svakodnevnom ivotu pojedinca i naroda. Oni se manifestuju i u njihovim karakternim i mentalnim osobinama. Koje su karakterne i mentalne osobine Bonjaka (Muslimana) prepoznatljive, kako kod pojedinca, tako i kod ovog naroda, na ovim prostorima, bie obraene u ovom radu.Bonjaci (Muslimani), su tokom svoje istorije, u svom karakternom i mentalnom biu, kao i u drugim sferama duhovnosti, vrlo umjesno, sintetizovali civilizacijske domete svoje istorije i tradicije sa dometima Istone i Zapadne civilizacije.Poto su karakterne i mentalne osobenosti Bonjaka (Muslimana) vrlo brojne, to e u ovom radu biti obraene samo najbitnije.1

A) Pozitivne (afirmativne) karakterne i mentalne osobineB)Negativne (nepoeljne) karakterne i mentalne osobine

Merhamet Gaziluk Humanost Mudrost Moralnost Solidarnost Iskrenost Pravednost Plemenitost Dareljivost Bogobojaznost istoa (due i tijela) Ambicioznost Uenost (pismenost) - borba protiv neznanja Strpljivost Duhovitost Samilost - saosjeanje Licemjerstvo Zavidljivost Sebinost (otuenost) Surovost Pohlepnost Tvrdiluk Munafikluk- intrigarenje Inferiornost Azginluk Lijenost Arogantnost Indiferentnost Nehigijena - prljavtina Nepismenost Bogohuljenje Nemoralnost

*Poglavlje iz, neobjavljene knjige: Istorijski i duhovni identitet Bonjaka (Muslimana) Crne Gore.

1 Islamsko uenje ovjekove osobine (ahlak) dijeli na dvije grupe: dobre i loe (ahlaki-hamide i ahlaki-zemime). Svaki musliman i muslimanka treba da se svom snagom bori da oplemeni svoje srce lijepim i pozitivnim svojstvima i da ga, po svaku cijenu oisti i zatiti od svih negativnih osobina. Za postizanje ovog cilja od posebne je vanosti upuivati Allahu d.. dove i moliti Ga za pomo na ovom putu. Sam Muhammed a.s. iako je imao najsavreniji ahlak, molio je Allaha dz.s. da ga uputi da mu pomogne da bude najljepeg ponaanja i najljepe udi. Od kolike su vanosti, u islamskom uenju, pozitivne osobine (ahlaki-hamide) moemo vidjeti i zakljuiti iz sljedeih Kuranskih ajeta i Muhamedovih a.s. hadisa. Na vie mjesta u Kur'ani-kerimu i brojnim hadisima Muhammeda a.s. vidi se da je ahlak vrsto uz iman. Kada je neko upitao Muhammeda a.s. ta je to iman, on mu je odgovorio:Iman je strpljivost i dareljivost.Jednom je prilikom rekao svojim ashabima:Da vas nauim koja su svojstva najbolja i za ovaj svijet i za Ahiret: posjetiti onoga ko je tebe napustio; dati onome ko tebi ne daje; oprostiti onome ko ti je nasilje uinio.Kao to je dua u tijesnoj i neposrednoj vezi sa srcem, tako je i iman u neraskidivoj vezi sa srcem i sa duom. ija dua preseli sa svjetlom imana, ona e sretno proi kroz Alemi-berzah (tj. vrijeme od asa smrti do asa opteg proivljenja, Sudnjeg dana), a na Ahiretu e uivati vjenu sreu.Ko je lijepog ahlaka ja mu jamim mjesto u Denetu,Zaista e mi biti najmiliji i najblii na Sudnjem danu oni koji su najljepeg ahlaka,Zaista e musliman sa lijepim ahlakom dobiti u Denetu deredu (stepen, poast) onoliku koliku e dobiti i onaj to je neprestano danju postio, a nou ibadetio.Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.godine.Najvanije karakterne i mentalne osobine Bonjaka (Muslimana) Crne GoreIslamsko uenje, evropsko (balkansko)porijeklo, i istorijsko trajanje, oformili su narod, vrlo prepoznatljivih, etnikih, etikih, karakternih i drugih osobenosti - Bonjake (Muslimane), na prostorima Balkana, pa i Crne Gore. Na formiranje Bonjaka (Muslimana), pored ova tri osnovna, uticali su brojni drugi faktori. Osvrnuemo se, kratko, na ova tri osnovna i najvanija faktora.Bonjaci su u svom biu sintetizovali svoju istorijsku tradiciju ivota na Balkanu i islamsko uenje. Uenja koja su postojala na Balkanu, prije dolaska islama, (katolicizam, pravoslavlje, bogumilstvo) imala su svoje specifinosti i vrijednosti, koje su imale uticaja na istorijsku tradiciju predaka dananjih Bonjaka (Muslimana), na prostorima gdje su ivjeli i gdje, danas, ive. Njima je bilo najprirodnije da islam postane njihova religija, koja na najkvalitetniji nain objedinjuje, sve njima prihvatljivo, iz naprijed pomenutih uenja.Kao rezultat toga, nastale su duhovne osobenosti ovog naroda, koje ih ine vrlo prepoznatljivim, razliitim od drugih naroda na porostorima Balkana i ire, ali i njima slinim. Prepoznatljive su njihove: etnike, etike, karatakterne, mentalne i druge osobenosti2. Te osobenosti stavljaju manifestaciju njihove duhovnosti i istorijskog postojanja, na ovim prostorima, potvruju da se radi o narodu evropskog porijekla, prepoznatljivog istorijskog, duhovnog i svakog drugog identiteta, pripadnicima islama.2 Po islamskom uenju se nareuje i nagrauje svako dobroinstvo, pobonost, bogobojaznost, dareljivost, strpljivost, pouzdanost, blagost, dobronamjernost, predusretljivost, saosjeajnost, skromnost, marljivost, hrabrost, istinoljubivost, pravinost, razumijevanje, sloga itd., a zabranjuje se i kanjava: bezvjerstvo, podlost, oholost, licemjerstvo, smutnja, ogovaranje, podmetanje, krivokletstvo, potvora, nestrpljivost, zavidnost, kukaviluk, mrnja, la, pronevjera, nerad, zloupotreba, lijenost itd. Sva ova svojstva stavljena su na svoje pravo mjesto i meu njima postoji otra granica.Hadi-Dervi Spahi:Pouke o moralu i bogobojaznosti,Sarajevo 1988. str. 11.A) Pozitivne (afirmativne) karakterne i mentalne osobineMerhametNajvanija, prepoznatljiva i najuzvienija etika, karakterna i mentalna karaktrerisrika (osobenost) ovog naroda i na prostorima Crne Gore, je merhamet. Ona je, u stvari, vodilja njihovog etikog, karakternog, i mentalnog sklopa linosti. Predstavlja sintezu i manifestaciju najuzvienijih psiholoko-mentalnih osobenosti ovog naroda.Rije merhamet (orijentalnog porijekla), ne moe se iskazati sa jednom rijeju na junoslovenskim jezicima. Kada se ona opisno prevede, moe se rei da je merhamet dobroinstvo kao milosrdnost, dobrota kao milost, dobrota kao samilost. Ona osoba koja posjeduje merhamet najvieg stepena, je dobroinitelj, dobrotvor. Merhametli je ona linost koja je topla srca, tolerantna. Ovu osobinu prate druge pozitivne osobine kao to su: milosre, milostivost, samilost. Merhamet podrazumijeva dobrotu, dobro, dobroinstvo, na uzvien nain i bez obaveze uzvraanja, ali zahtijeva obavezu umnoavanja i irenja dobra, dobrote i dobroinstva. Merhamet je injenje dobra, pospjeivanje dobrih djela, kao jedne od najveih zapovijedi islama.3Stvarala se ova karakterna osobenost tokom istorije ovog naroda. Ona se stvarala i razvijala, intenzivno, u islamskom periodu njegovog postojanja. I druga vjerska uenja, bogumilsko, hriansko (katolicizam, pravoslavlje), potenciraju, u svojim normama, dobroinstvo. Bogumili su posjedovali, naglaeno, karakteristiku dobroinstva i nenasilja. Vjerovatno ih je ta karakterna osobina, u tom vremenu, razlikovala od drugih (pa su progonjeni, i proglaavani za jeres). Bogumil (ovjek Bogu mio), najsliniji je ovjeku koji je Bogu predan (musliman).Merhamet je dobroinstvo, uinjeno iz svijesti o dobru, koje islamsko uenje naglaeno potencira. Danas i savremena misao, eksplicitno potencira i zahtijeva dobro i dobroinstvo. Dobro je potencirano i u najpoznatijim filozofskim uenjima. Ljudi su se po kriteriju dobra i zla razlikovali (zli i dobri ljudi).Po islamskom uenju, ljudi (oba pola), se dijele, po tom kriteriju (u ovozemaljskom ivotu, i na buduem svijetu).Poovom kriteriju, ljudi se dijele, na uspjene, one koji imaju perspektivu, i one koji e propasti i nee uspjeti, na one koji e imati nagradu za dobra djela i one koji e imati kaznu za loa djela.4Poislamskom uenju, cilj injenja dobra i dobrote, nije samo, za ovaj svijet, nego, dobrota i dobro za budui svijet. Osobe koje posjeduju ovu plemenutu osobinu, i sa uzvienim ciljevima je manifestvuju, smatrali su se uzvienijim ljudima dobrotvorima, dobroiniteljima. initi dobro, (nekome kome je potrebno ili nije potrebno), je neto to je od Boga nagraeno.5Merhamet se ispoljava u svakodnevnom ivotu, prema ljudima sa kojim se ivi (porodica, komije, rodbina), prema onima koji su, esto, nepoznati, ali su u potrebi da im se ini dobro u materijalnom ili duhovnom obliku, ili dobro za budue generacije.Osobine koje prate merhamet su: milosre, humanost, samilost, dareljivost.Licemjerne, zavidljive, sebine, surove i krte osobe, ne mogu posjedovati merhamet. Ni raskone osobe ne posjeduju osobinu merhameta.Ova osobenost je, kroz istoriju ovog naroda, propraena bogobojaznou. Ljudi se u islamu dijele i rangiraju po bogobojaznosti i dobru, a ne po rasi, naciji, stepenu bogatstva i drugim pripadnostima.Jedna od osobina koja prati, i na neki nain uslovljava postojanje merhameta je moral. Merhamet mogu posjedovati samo visoko maralne osobe.Moral je vrlo irok pojam, a u islamu je jasno definisan i visoko vrednovan, i ini jedan od kriterija za vrednovanje linosti i razlikovanje ljudi. Jedan od oblika ispoljavanja merahmeta je zatita drugog od sebe. Zatita drugog od sebe je, prvenstveno, potovanje razliitog od sebe, i pokazivanje visokog stepena tolerancije prema njemu i injenje dobra takvom.Da merhamet obezbjeuje postojanje visokog nivoa tolerancije, prema razliitom od sebe, su primjeri kroz istoriju, postojanja suivota i stepena tolerancije, pripadnika islama sa drugim etnikim i vjerskim pripadnicima.Primjeri toga, kroz istoriju su: Roaje, Bar, Podgorica, Bijelo Polje, Pljevlja, u kojema su, u toleranciji i harmoniji, vjekovima ivjeli veinski pripadnici islama, Bonjaci (Muslimani) sa pripadnicima hrianstva (Crnogorci, Srbi, Hrvati, Albanci-katolici), i drugi. Slini primjeri, kroz istoriju, na prostorima junoslovenskih naroda, bili su:Sarajevo, Novi Pazar, Mostar i druge sredine. U njima su ivjeli u toleranciji, Bonjaci-muslimani sa desetinama mahala nemuslimana, katolika (Dubrovani), pravoslavaca (Srbi, Grci, Bugari), Jevreja i drugih vjerskih i etnikih pripadnika.6Merhamet se ispoljava, ne samo prema ljudima, nego i prema ivim biima, ptici u gori i ribi u vodi.7Kod ovog naroda, merhamet je opjevan u brojnim pjesmama epike i lirike, epskim pjesmama, sevdalinkama, i na taj nain uvan, sauvan i razvijan. Tako su prenoeni uzvieni primjeri merhameta, s koljena na koljeno, s generacije na generaciju.U savremenom dobu, u kojem danas ivimo, merhamet Bonjaka (Muslimana) je uslovljen i poznavanjem dostignua savremene nauke i tehnike. Vana komponenta linosti, koja je danasoslonac merhametu, je obrazovanje. Bez visokog stepena znanja i obrazovanja, ne moe se merhamet uspjeno i umjeno posjedovati i ispoljavati. Doprinos nauci, tehnici i tehnologiji, doprinos poznavanju zakonitosti koje vladaju kosmosom i univerzumom, duhovno stvaralatvo, danas su prepoznatljivi oblici dobroinstva - merhameta.8Linosti koje su posjedovale merhamet, u najveem stepenu, kroz istoriju, postajale su najuglednije i najuvaenije linosti ovog naroda.3 to se tie onih koji se bore na naem putu, sigurno emo ih mi voditi naim stazama. Zaista je Bog sa onima to ine dobra djela zadovoljan, Kuran, 29/60.4Islam ui da treba vjerovati u Vjeni ivot. Njegova osnovna deviza, koju je objavio Kur'an, glasi: Dobro u ovom ivotu, kao i dobro u vjenosti (Dr Muhamed Hamidulah:Uvod u Islam,El kalem,Sarajevo, 1988.god., str.100)5 Oni koji ine dobroinstva imae dobroinstvo , Kur'an,10/26,6 Dr Ejup Muovi:Etniki procesi i etnika struktura stanovnitva Novog Pazara, Etnografski institut Srpske akademije nauka i umetnosti,Beograd, 1979. str. 62-72.7 Budite milostivi prema svemu to je na Zemlji, pa e milost prema vama imati sve to je na nebesima Hadis Muhamera a.s.,Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985. god.8 Mea Selimovi: to se tie ,,merhameta to je orijentalni pojam, veoma irok, koji znai otvorenost prema svim ljudima, osloboenost od predrasuda nacionalnih, socijalnih i svih drugih, koje udaljuju ovjeka od ovjeka,Pisci miljenja i razgovori, Sloboda,Beograd, 1977.god. str. 308.GazilukRije gaziluk (orijentalnog porijekla) u prijevodu znai viteko junatvo, herojstvo, ratno junatvo. Gazuluk je osobina koja se poistovjeuje sa junatvom u najuzvienijem smislu. To je karakterna osobina koja se podjednako cijenila i razvijala kao i merhamet. Ona je osobina iz prvog reda vrijednosti i afirmativnih osobenosti pojedinca. Na nastanak i razvoj ove osobine uticali su i istorijski uslovi u kojima je ivio ovaj narod. Bonjaci (Muslimani) su, kroz svoju istoriju, razvijali ovu osobinu, kao jednu od ivotnih potreba.9I kod drugih evropskihnaroda, junatvo je jako prisutno.Odbrana od drugog bila je velika potreba ovog naroda kroz njegovu istoriju. Njegov opstanak na prostorima Balkana, esto je bio u pitanju. Ratovi, nain ratovanja i norme ratovanja, nametale su potrebu za uspjehom, za opstankom. Dakle, istorijske situacije su nametale potrebu za postojanjem gazija (junaka), kroz period postojanja ovog naroda. Linosti koje su pale za odbranu otadbine i svog naroda, nazivali su se ehidi.Bonjaci (Muslimani) gaziluk su pratili i razvijali u svojim, junakim, epskim, pjesmama (usmjene knjievnosti), koje su do danas sauvane. One su poznate po svom sadraju i lirinosti. Na taj nain je ova karakterna osobina uvana i razvijana. Gaziluk je, esto puta, kroz svoju istoriju, proglaavan za najvaniju i najuzvieniju osobinu i vrlinu pojedinca u ovom narodu.Kroz istoriju ovog naroda postojale su vrlo stroge norme ratovanja i odnosa prema pokorenima, koje se nijesu smjele kriti. Gaziluk su pratili vrlo strogi kriteriji, poev od toga, kako se on stie, kako se gubi status gazije, ta se smatra gazilukom, a ta kukavilukom, sramotom i zloinom. On je ostvaren samo ako je realizovan prema ravnom sebi. Sve to se nije ostvarilo uz potovanje ovog kriterija, nije bio gaziluk. Toga su se morali pridravati, vojskovoe, pojedinci, ratnici. Nije imalo gaziluka na nejai (djeci, enama, starima), na zarobljenima. To je bio najvei grijeh, sramota, poniznost i kukaviluk.109 edo Baovi:O merhametu i gaziluku, Almanah, Podgorica, 2002., str. 5, 6, 8.10 Dr Zlatan olakovi:Milan, Nikola, Alija i Avdo Meedovi, Almanah, Podgorica, 2004.godine, br.25 26, str. 19-76HumanostOva osobina je prisutna i kod drugih naroda, ne samo kod Bonjaka (Muslimana), a od prisutnosti ove osobine i njene razvijenosti, umnogome je zavisio i civilizacijski nivo koji se dostizao u istorijskom razvoju. Kod ovog naroda, humanost je osobina koja prati merhamet i druge pozitivne osobine ovjeka. Ona je vezana za sve sfere ivota, sva doba starosti, za pojedinca i zajednicu. Humanost ima razliite oblike ispoljavanja, kako u materijalnoj tako i duhovnoj sveri, kod svih naroda. Iz humanosti i drugih pozitivnih osobenosti, nastale su brojne humane institucije.Islamsko uenje, humanost kao pozitivnu osobenost, vrlo potencira. Humanost je osnova za posjedovanje i razvijanje mnogih drugih pozitivnih osobina ovjeka. Druge pozitivne osobine koje prate humanost su: plemenitost, dareljivost, solidarnost.Postojanje vakufa, hajrata, imareta i drugih slinih institucija, kroz istoriju ovog naroda, govori o konkretnim oblicima humanitarnih institucija. Ova osobina, u materijalnom smislu, po islamskom uenju se, pored ostalih oblika, ispoljavala i u obliku fitra i sadake.Poislamskom uenju, samo kod humanog ovjeka mogu da se razviju i manifestuju druge pozitivne osobenosti. Bez humanog pristupa ivotu, ovjekov pogled na svijet je vrlo skuen i bez nje se ne moe ovjekova linost ostvariti, da se ovjek priblii Bogu, uspostavi ravnoteu sa svojim okruenjem, sa univerzumom.MudrostOvu osobinu Bonjaci (Muslimani) su, kroz istoriju, razvijali vrlo naglaeno. Ona je, moglo bi se rei, esto bila presudna za njihov opstanak i postojanje. Mudrost je propraena intiligentnou i esto je s njom izjednaavana. ovjek moe biti naobrazovan, ali ne mora biti mudar.Mudar moe biti ovjek koji ne posjeduje visoko naobrazovanje, ali se istie kao, narodski reeno, pametar, mudrac.11Mudrost su morale posjedovati vodee linosti ovog naroda, nezavisno od stepena naobrazovanja. Kod tih osoba, mudrost je bila osobina koja ih je tokom ivota, od drugih ljudi razlikovala i inila preporuljivim za visok poloaj. U vrijeme nedostatka kola i obrazovanja, u periodu prisutne nepismenosti i nemogunosti da se obrazovanjem doe do veih znanja, mudrost je bila presudna u rangiranju ljudi. Prema toj sposobnosti, ljudi su odabirani, da im se povjere vana i odgovorna zaduenja.Mudrost su morali posjedovati svi oni koji su htjeli biti prvaci ovog naroda, vojne linosti, vladari. Od toga koliko su prvaci imali mudrosti, zavisila je, ne samo njihova sudbina, ve i sudbina ovog naroda. Ovu osobinu islamsko uenje istie u svojim osnovnim izvorima:Kuranu, Hadisima i Sunetu. Islamske mudrosti sadrane u ovim izvorima su velika riznica, koja je neiscrpan izvor mudrosti.12Mudrostima, obiluju i brojna djela, koja su stvaralatvo ovog naroda na ovim prostorima.11 Hadis Muhameda a.s. Mudrost je izgubljena stvar vjernika, duan je da je uzme gdje je god nae,Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god., br 787.12 Hadis Muhameda a.s.Srce u kojem nema znanja ni mudrosti izgleda kao dotrajala kua; zato uite, druge pouavajte i usavravajte se u nauci. Nemojte dozvoliti da umrete kao neznalice, jer svemogui Allah nee zbog neznanja primiti niiju ispriku ,Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god. br.1150.MoralnostJedna od temeljnih pozitivnih karakternih osobina je moralnost. Ona je i eksplicitno potencirana i naglaena u islamskom uenju, u svim njegovim izvorima. Moral je temelj islama, temelj uspjenog ivota ovjeka, temelj svih uzvienih vrijednosti ovjeka. Bez morala teko je razvijati druge pozitivne osobine ovjeka. Ova karakterna osobina, ovjeka i naroda, je vaan oslonac istorijskog postojanja i civilizacijskog dometa svakog naroda.Tamo gdje nema, prepoznatljivo, morala, sve ostale vrijednosti ovjeka ne mogu se razvijati i ostvariti. Ako one i postoje, sa nestankom morala, one se rue. Onaj ko ne posjeduje moral, istinski ne moe biti pozitivna i uspjena linost. Moralnost mora biti prisutna u osnovama porodice, koja je temelj drutva, a brak se na toj osobini provjerava i osigurava mu se opstanak. vrstina (pozitivnost) karaktera ovjeka poiva, prvenstveno, na ovoj osobini. Svi drutveni odnosi i sistemi, koji su zasnivani na odsustvu morala, bili su neuspjeni i nijesu mogli dati oekivane civilizcijske rezultate. Ova osobina je razvijana i uvaavana, ne samo kod ovog naroda, nego i kod drugih naroda.SolidarnostKod ovog naroda, kao i kod drugih naroda, na ovim prostorima, solidarnost je povezana sa humanou i drugim slinim pozitivnim karakternim osobinama. Ona se manifestvuje na taj nain to se prua pomo drugome, kada mu je ta pomo potrebna. Dijeliti sa nekim situaciju (uglavnom nepoeljnu), a u koju je zapao bez njegove krivice, je ono to ovjeka krasi.Ako ovjek nije solidaran sa drugim pripadnicima zajednice, gdje ivi, sa svojim komijama, kada se nau u tekoama, ne posjeduje ovu pozitivnu osobenost. Ona se manifestvuje u moralnoj, materijalnoj, duhovnoj i drugim oblicima pomoi.Ova osobina je razvijana kroz istoriju, i bila je jedan od oslonaca opstanka ovog naroda, u mnogim presudnim trenucima njegovog postojanja. Brojni su primjeri, kroz istoriju, solidarnosti Bonjaka (Muslimana), sa drugim narodima u regionu, u svijetu, solidarnost prema ugroenim, pokorenim, nejakim.Islamsko uenje ovu osobenost vrlo potencira i ui kako da se ona razvija i njeguje.IskrenostJedna od temeljnih vrijednosti svake uspjene linosti je iskrenost.Ona je prisutna u bonjakom sistemu vrijednosti kao jedna od vodeih pozitivnih karakternih osobina ovjeka. Kod bonjakog naroda, ova osobina je potencirana i razvijana. Tamo gdje nema iskrenosti nema niega pozitivnog i uspjenog, morala, solidarnosti, merhameta, mudrosti.U islamskom uenju jedan od najvanijih kriterija vrednovanja ovjeka je, upravo, iskrenost.13Ona se ispoljava u iskrenom odnosu prema ovjeku, radu i drugim vrijednostima, prema iskrenom injenju dobrih djela. Iskrenost se ispoljava, ne samo kao odnos prema drugim ljudima, nego i kao iskren odnos prema okruenju, okolini. Kod Bonjaka (Muslimana), iskrenost se ispoljava kroz nijet.14Bez iskrenog nijeta nema uspjeha u svim sferama ivota, u svakom poslu. Iskrenost je potrebna prema porodici, braku, rodbini, prijateljima, prema svim ovjekovim obavezama i poslovima. To je uzviena osobina koja krasi ovjeka. Vrednovana je i razvijana i kod drugih naroda.13 Iskrenost (nijet) proizilazi iz srca i ona ima veliki znaaj. Kao to su djela vezana za iman, tako su vezana i za nijet. Muhammed a.s. je rekao: Svi poslovi ovise o nijetu. Svakom ovjeku pripada ono to je naumio . (Evo jednog primjera: ovjek koji obavi had radi hadijske asti, ugleda ili turizma, on je hadija kod naroda, ali ne i kod Allaha d. . , a ovjek koji ima ist nijet, ali ga neto omete pa ne obavi had, on je hadija kod Allaha d. . bez obzira no to to ga svijet ne smatra hadijom. Ovo pravilo vai i za sve ostale poslove) . Hadi-Dervi Spahi:Pouke o moralu i bogobojaznosti,Sarajevo, 1988.godine, str.3514 Djela se cijene prema namjeri (nijetu), Hadis, Muhamed a.s.: Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god.PravednostPravedan odnos prema ljudima, materijalnim dobrima, je neto to su Bonjaci (Muslimani), tokom svoje istorije razvijali i nastojali da ova osobina bude dominantna. Pravednost je vrlo povezana sa moralom, jer poiva na moralnim normama.Oni su ovu osobinu razvijali na osnovu normi islamskog uenja.15Osobina pravednosti odvraa ovjeka od negativnosti, harama - grijeha.U islamskom uenju potencirana je pravednost, i ona sa moralnou predstavlja temelj mnogim drugim pozitivnim osobinama. Osobina pravednost, nepogreiv odnos prema ugroenim, nejakim i nemonim, predstavlja temelj za moralnost, iskrenost i druge pozitivne osobine.15Ovu cijenjenu ljudsku osobinu, koju prieljkuje svaki ovjek, za koju se svaki od nas bori, koju svako uporno i revnosno svojata, Kur'ani-kerim spominje no mnogo mjesta. Evo nekoliko citata iz kojih se vidi da pravednost Allah d. . nareuje. Ne moe se ni zamisliti ispravnim vjernikom ovjek u ijoj dui ne postoji pravednosti i svijest o njenoj visokoj vrijednosti i mjestu kod Uzvienog Allaha d. ., njegovog Poslanika i, konano, kod svih potenih Ijudi.Evo tih kur'anskih ajeta:A kada govorite, budite pravedni pa makar to bilo i protiv roaka (El-Enam, 152).A kada budete sudili medu ljudima (nareuje vam se), do sudite pravedno. (Nisa, 58)Nareeno mi je do budem pravedan meu vama, Allah je na i va Gospodar (Sura, 15).Hadi-Dervi Spahi:Pouke o moralu i bogbojaznosti,Sarajevo, 1988.godine, str.35PlemenitostOva osobenost je vrlo poeljna i nije ona cijenjena i potencirana samo kod Bonjaka (Muslimana), nego i kod drugih naroda na ovim prostorima. Plemenita osoba je ona koja posjeduje brojna pozitivna svojstva. Kod ovog naroda plemenitost je vrlo bliska merhametu, a ove dvije osobine su, kroz njihovu istoriju, pratile jedna drugu. Plemenitost se temelji na moralnosti i iskrenosti. Ova osobina se ispoljava uz solidarnost, dareljivost, humanost i druge pozitivne karakterne osobine. Islamsko uenje vrlo potencira ovo pozitivno ovjekovo svojstvo.16Plemenitost se moe ispoljavati neogranieno u svim sferama ivota.1716slijedea su svijstva, pored drugih, koja se ubrajaju u plemenita: pratanje onome ko je tebi nepravdu i nasilje uinio, pomaganje onoga ko tebi pomo uskrauje, posjeivanje onoga ko je tebe prestao posjeivati.Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.godina. br.725.17Pozivati na dobro i plemenitost, a spreavati zlo je Boija zapovijed. U kura'ani-kerimu tose nareuje ovim rijeima: Neka meu vama bude jedna skupina (Ijudi) koja e pozivati no dobro i nareivati ono to je lijepo, a zabranjivati ono to je runo! To su oni koji e biti spaeni (Ali -Imran, 104).DareljivostOva pozitivna karakterna osobina je suprotna negativnim osobinama tvrdiluku i sebinosti. Ona se manifestuje na razliite naine i u svim sferama ivota. Dareljivost se najvie manifestuje u materijalnoj sferi. Ovu osobinu prate solidarnost i humanost. Islamsko uenje je potencira i eli da je ovjek to vie posjeduje, kako bi njegov ivot bio osmiljen po uzvienim principima ovog uenja. Bonjaci (Muslimani) su je razvijali kroz svoju istoriju, nastojei da na taj nain, njome suzbiju negativne karakterne osobine.18Potenciraju i druga monoteistika vjerska uenja, kao i savremena misao.18 Sve postojee religije preporuuju dareljivost, a osuuju tvrdiluk i krtost. Islam to posebno podvlai. On ide tako daleko da je odreena davanja uinio obaveznim za svakog svog pripadnika; neka davanja su, opet, obavezna samo za bogate vjernike. Kako je, meutim, svako od ovih davanja u svojoj biti ipak i dareljivost, onda nije teko uoiti kako islamsko uenje gleda na ovo humano svojstvo, kako ga preporuuje, kako ga njeguje i vrednuje. I ovom prilikom emo se posluiti hadisima, jer je u njima sadrana, ocjena, vrijednost i posljedice ovog svojstva.Evo nekoliko takvih hadisa:Dareljiv ovjek je blizak Allahu d. ., blizak narodu i blizak Denetu, a daleko od Dehenema.A krta je daleko ad Allaha d. ., daleko od naroda i daleko od Deneta, a blizak Dehenemu .Sadaka ponitava brojne grijehe kao to vatru ponitava voda Sadaka titi i uva ovjeka od sedamdeset nesrea .Nije pravi vjernik ko poe spavati sit, a zna da mu je komija zanoio gladan Dareljivost je Denetsko stablo ije grane dostiu na ovaj svijet i ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u Denet. krtost je, pak, Dehenemsko stablo ije grane dopiru na ovaj svijet, pa ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u Dehenem (Binbir hadis, br. 488).Iz ovih hadisa vidimo da Islamizriito nareuje i upuuje na dobro, a spreava zlo. Onome ko ispunjava Boje nareenje obeane su velike nagrade u vjenom ivotu (Ahiretu).BogobojaznostOsnovni i primarni princip u islamu je bogobojaznost. Vjerovanje u Boga (Allaha d..) je osnov pripadanja islamu i bez njega ivot na principima i normama islama nije mogu. To se manifestuje u potovaju osnovnih principa (arti) islama, kao i drugih islamskih normi porklamovanih u Kuranu, Hadisima i Sunetu. Bonjaci su ovaj princip prihvatili i njega se pridravali, sa prihvatanjem islama kao vjere.19Ovaj princip nameu monoteistika vjerska uenja.19Ovo divno ovjekovo svojstvo, koje ini temelj islamskog vjerovanja, bezuslovno se mora nai u srcu i imanu svakog pravog muslimana i muslimanke, jer ga uva od svih negativnih postupaka i u svakom trenutku ga upozorava da Allah d. . sve vidi.. Kako je Kur'ani-kerim okvalifikovao bogobojaznost (vjera u Allaha d. .): A za one koji se budu bojali mjesta (na koje e doi pred) svoga Gospodara (i zbog toga se budu uvali grijeha) postoji Denet (Rahman, 46). A onome koji bude strahovao od stajanja (pred) svojim Gospodarom i sebe spreavao od pohIepe, tome je zaista Denet sklonite (Naziat, 40), Da li je onaj to zna da je ista istina ono to je tebi objavljeno od tvoga Gospodara (isti) kao onaj to je slijep? Samo pametni razmiljaju (primaju pouku) i oni koji izvravaju obaveze prema Allahu d, . i ne kre ugovore, i oni koji uvaju (potuju, cijene) ono to je Allah naredio da se uva i koji se boje svoga Gospodara i strepe pred tekim obraunom (Rad, 19, 21).Allahu pada na sedu sve to je ivo, na Nebesima i na Zemlji, i meleki (sedu ine) i oni koji se ne ohole, boje se svoga Gospadara (koji je sa Svojom moi) nad njima i rade ono to im se nareuje (Nahl, 49, 50). Boje hramove popravlja i podie samo onaj ko vjeruje u Allaha, Sudnji dan, klanja namaz, daje zekat i ne boji se nikoga osim Allaha . (Tevbe, 18).Postoji i dobar broj hadisa koji govore o vjerovanju u Allaha d. . Evo samo nekoliko:Kada vjernikovo srce zastrepi od ljubavi prema Allahu d. . spadaju s njega grijesi kao lie s drvea (Ihjau-I-ulum, sv. 4 str. 165).istoa (due i tijela)Islam kao vjera ui osnovnim i uzvienim ciljevima ivota, koji se postiu primjenom islamskih normi. Bonjaci (Muslimani) su svojim nainom ivota nastojali da stalno uveavaju nivo duhovnosti, koja je vodila uzvienosti, stvaralatvu i uspjenosti pojedinca, porodice i zajednice. Jedan od puteva ka uzvienosti i uspjehu u ivotu je istoa due i tijela. istou due i tijela muslimani postiu pridravanjem normi islama, a prioritetno klanjanjem namaza Salat, i postom mjeseca Ramazana - Post. Da bi se postigla istoa tijela neophodno je redovno kupanje (obavezno jednom sedmino),20podrezivanje kose i obrezivanje (kod mukaraca), podrezivanje noktiju, kupanje poslije polnog odnosa i dr.Danas, Bonjaci (Muslimani), ivotnu udobnost postiu primjenom naunih i tehnolokih saznanja, a duhovnost pridravajui se normi islamskog uenja: u kulturi stanovanja, kulturi higijene, kulturi ishrane, kulturi odijevanja i nainom ivota u drugim sferama.20Hadis Muhameda a.s. ,,Svaki je musliman duan da se bar jednom sedmino okupa, da dobro opere glavu i cijelo tijelo,Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.godine, br 780.21Po islamskom uenju ovjek moe zaraivati nagradu, odnosno kaznu i odnosom prema samom sebi. Islamje posvetio veliku panju i ovjeku kao jedinki drutva. On mu je otkrio i ponudio sve ono elementarno i glavno, ukazujui mu pri tom, sasvim jasno i realno, ta je dobro, a ta zlo, ta je pozitivno, a ta negativno, ta se nagrauje, a ta kanjava.Biti koristan i drugima i sebi - treba da bude stalna tenja svakog ovjeka, a da bi bio koristan i sebi i drugima on, prije svega, mora posjedovati dobru i plemenitu duu i srce, mora svjesno i svim svojim snagama nastojati da svoje kompletno bie okiti plemenitim i pozitivnim svojstvima. Na taj nain on e, prije ili kasnije, stei dobro, ispravno i pozitivno vladanje i ponaanje. Ukratko, ako njegov stav prema sebi i svojoj okolini bude takav, on e biti i u skladu sa islamskim uenjem. Kako uenje islama zadire u sve pore, u sve vidove Ijudskog ivota i djelovanja, ono je vremenom razvilo i posebnu nauku kojoj je cilj da ovjeka, u moralno-etikom pogledu, to vie usavri, da od svakog pojedinca stvori samostalnu, svjesnu i zrelu linost koja e svojim osobinama, stremljenjima i djelovanjem, svojim nainom miljenja i ivota, svjesno i u svakom trenutku, nastojati da bude korisna i pozitivna i sebi i drugima. Saeto reeino: zadatak ovog uenja je da ovjek bude ovjek.Hadi- Dervi Spahi: Pouke o moralu i bogobojaznosti,Sarajevo 1988.god. str. 11.

Islam kao religija svim svojim uenjem stremi ka to savrenijem ovjeku, prvenstveno u moralno-etikom smislu, nipoto ne zanemaruje tije!o. Nareujui umjerenost u jelu i piu, propisujui obavezan post u trajanju od mjesec dana, proglaavajui istou sastavnim dijelom vjerovanja, obavezujui na kupanje, kategoriki zabranjujui konzumiranje alkohola u bilo kom vidu, dajui upute o kvalitetnoj ishrani, zabranjujui prostituciju, itd., posvjeuje veliku panju naem fizikom zdravlju. Koliko mudrosti sadre samo ove Muhamedove a. s. misli:Strahujem za ispravnost vjerovanja debelih osoba Prestanite jesti kad vam je zalogaj najslai!Allahu je drai zdrav vjernik od bolesnog .Sredina - to je ono najbolje.AmbicioznostIslamsko uenje veoma potencira ambiciozan prilaz ivotu i njegovim ciljevima. Ambicioznost se ne ogleda u postizanju ciljeva zadovoljenjem potreba u ovozemaljskom ivotu, u zadovoljenju ivotnih prohtjeva, ve i u injenju dobrih djela koja vode u Denet i vjenost.2222 Bonjaci (Muslimani) su bili vrlo svjesni, da se razvojem ove vane pozitivne karakterne osobine, mogu ostvariti ciljevi ovog naroda, kroz njegovu istoriju. Ambicioznost ovog naroda je dala rezultate u mnogim sferama njihovog ivota, prvenstveno u stavarlatvu, koje znai njegov istorijski i duhovni identitet.Vrhunski dometi u arhitekturi, kako u sakralnoj, tako i u drugim sferama, porodinoj kui, urbanim naseljima - varoima, javnim objektima, to potvruju. Dometi stvaralatva u oblasti usmene knjievnosti, muzike i drugim oblastima, govore o ambicioznosti ovog naroda.Kultura ishrane, stanovanja, odijevanja, higijene, kao i stvaralatvo u drugim sferama ivota, govore nam kolike su domete kroz istoriju,Bonjaci (Muslimani) postigli u svom razvoju, ambicioznim pristupom, i ambicioznim nainom ivota.22 Jednim veoma popularnim hadisom o ambicioznosti se kae:Radi za ovaj svijet kao do e ivjeti vjeno, a radi za budui svijet kao da e umrijeti sjutra ,Nita bolje od ovog hadisa ne objanjava kakav treba do bude odnos ovjeka prema ivotu i smrti. Ovaj hadis je istinska realnost, velianstven u svojoj mudrosti i jednostavnosti.Uenost (pismenost) - borba protiv neznanjaPrvi zahtjev islama je uenost (obrazovanje). Objava Kurana poela je sa zapovijedom ,,Ikre! (Ui!, itaj!). Pismenost (uenost) je osnovni i obavezni zahtjev pripadnicima islama, ega bi se trebali pridravati.Islamsko uenje je, na temelju ovog zahtjeva, postalo izvor, a islamski nain ivota ambijent, za razvoj brojnih, naunih disciplina, tehnike i tehnologije, od njegove pojave do danas. Na osnovu prilaza iz islamskog uenja, razvile su se i dostigle visok nivo, nauke: matematika, astronomija, geometrija, medicina, fizika, geografija i druge.Tanaje tvrdnja da je neznanje (nepismenost) majka svakog zla i nesree. Borba protiv neznanja, nepismenosti, zaostalosti, predstavlja linu obavezu svakog pojedinca i obavezu svake zajednice kao cjeline.23Obrazovanje (kolovanje) ovjeka je jedini nain za iskorijenjavanje neznanja i nepismenosti. Poto su Bonjaci (Muslimani) veliki dio svoje istorije proveli u dravama koje nijesu oni organizovali, obrazovanje kod njih je, dugo vremena, bilo zapostavljeno. Oni su se borili, da svojim duhom - narodnim stavralatvom, ostvare vrlo visoke domete u narodnom stvaralatvu. Primjera radi, ostvarenja u usmenoj narodnoj knjievnosti, muzici, arhitekturi i drugim oblastima stvaralatva su takvog dometa, da se sa takvim stvaralatvom ne mogu pohvaliti ni narodi koji su, u tim vremenima, imali prve univerzitete u Evropi.23 Islamsko uenje protkano je podsticanjem na znanje i ono svojim pripadnicima kategoriki nareuje do razmiljaju, da promatraju i prouavaju oko sebe. Na mnogo mjesta u Kur'ani-kerimu u tom smislu upotrijebljen je pravi zapovjedni nain, mnogim ajetima se ovjek vrlo snanim argumentima i prisiljava i poziva na razmiljamje. Allah d. . svoja stvorenja cijeni, voli i hvali. O tome govore ovi kur'anski ajeti:Zar oni koji ne vjeruju, ne vide da su nebo i zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi razdvojili, a od vode smo stvorili sve ivo. Zar oni ne vjeruju? (Enbija, 30).-... sve u Svemiru plovi (Jasin, 40).-Allah je Onaj koji je stvorio no i dan, i Sunce i Mjesec, a u Svemiru sve plovi (Enbija, 33).U stvaranju nebesa i zemlje, u izmjeni noi i dana ima znakova za razumne, koji Boga spominju: stojei, sjedeci i bono (leei) i razmiljaju o stvaranju nebesa i zemlje. (Oni govore): Gospodaru moj Ti nisi ovo stvorio uzalud (bez svrhe). Neka si Ti slavljen! Sauvaj nas kazne vatrom (Ali Imran, 190, 191).Reci: Gledajte ta sve ima na nebesima i zemlji (Junus, 101).StrpljivostOva osobina je jedna od temeljnih karakternih osobina Bonjaka (Muslimana). Ona je propisana normama islamskog uenja i predstavlja jedan od osnovnih stubova uspjene linosti.Po ovom uenju strpljivost, iskrenost i bogobojaznost, ine skupinu osobenosti koje omoguavaju uspjean ivot svakog ovjeka. Na dobitku je svaka osoba koja se ovih osobina (bogobojaznost, strpljivost i iskrenost) pridrava i razvija ih, i sa njima usklauje svoje ivotne norme. To se, danas, postie i sa normama savremene nauke, tehnike i tehnologije, usklaenim sa normama islama.2424 Strpljivost je izvanredno cijenjeno i pohvalno ovjekovo svojstvo. O strpljivosti se govori na mnogo mjesta u Kur'ani-kerimu. Ovdje emo navesti samo dva kur'anska citata o strpljivosti, i to je sasvim dovoljno da se ukae na vrijednost ove osobine i njenu cijenu kod Allaha d. .:Uistinu, onaj ko je strpljiv i oprata ini velika djela (Sura, 43).Zaista emo vas staviti na kunju strahom, gladu, umanjivanjem imetka, ivota i plodova. Obraduj (Muhammede) strpljive koji, kada ih zadesi kakva nevolja, kau: - Mi smo Allahovi i mi se Njemu vraamo-. To su oni na kojima je zadovoljstvo i milost njihova Gospodara i to su oni koji su upueni na pravi put (Bekare, 155, 157).O ovoj lijepoj osobini postoji i veliki broj hadisa. Naveemo neke:U strpljivosti (saburu) je ovosvjetsko i ahiretsko dobro. Strpljivost je klju spasa ,Strpljivost je u odnosu na iman kao glava u odnosu na tijelo. Nema pravog vjerovanja ko nema sabura .Koga zadesi kakva materijalna nezgoda ili neto slino, pa to podnese (osaburi) strpljivo i nikome se ne potui, sigurno e mu Allah d. . oprostiti brojne grijehe, Najvei je junak onaj ko sebe savlada kada se naljuti, a najblii Allahu d. . Je onaj ko oprosti, a ima mogunost da kazni .DuhovitostKao jedna vrsta ukrasa, nekim pozitivnim osobinama linosti, doe duhovitost. Ova osobina je bila prisutna kod Bonjaka (Muslimana), kroz njihovu istoriju. Ona je kao lijek u mnogim situacijama, kada druge vrijednosti zataje. Duhovitost probuuje uspalu mudrost, gaziluk, humanost. Ona je poeljna u svim ivotnim situacijama. Tamo gdje je duhovitost prisutna, tu je stanje spremno za pozitivne promjene. Ona prati sve sfere ovjekovog ivota, a bila je prisutna kod brojnih stvaralakih linosti Bonjaka (Muslimana), kroz istoriju. Vodee linosti ovog naroda su posebno, posveivale paznju duhovitosti, organizujui da ona bude stalno prisutna u njihovom ivotnom ambijentu. Posebno su se tome uili pojedinci, kako bi ovladali ovom vjetinom, da bi se njome bavili kada bi se to od njih trailo. Ona je bila njihovo zaduenje na dvorovima, letnjikovcima, sveanostima, susretima, sijelima, teferiima.Samilost - saosjeanjeOva osobina je vrlo visoko vrednovana u etici Bonjka (Muslimana). Saoseanje sa ljudima, (pojedincima, narodima) koji su u neprilikama i tekoama, obaveza je svakog ovjeka. Ova osobina je kod ovog naroda imala vrlo znaajno mjesto u rangu pozitivnih (poeljnih) osobina.25Ona je potencirana i u drugim vjerskim monoteistikim uenjima. Samilost je, u islamskom uenju, potencirana ne samo prema ljudima, nego i prema ostalim ivim biima.25Budi milostiv prema onima koji ive na Zemlji (Prema svim Allahovim stvorenjima), pa e se tebi smilovati Onaj koji vlada vasionom.Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.godineb) Negativne (nepoeljne) karakterne i mentalne osobine protiv kojih su se boriliLicemjerstvoVrlo negativna, moe se rei najnegativnija, karakterna osobina ovjeka je licemjerstvo. Ova osobina rui osnove za posjedovanje i razvoj pozitivnih osobina i one se ne mogu razviti u linosti koja je licemjer.Licemjer27je onaj koji jedno misli, drugo govori, a tree radi. Licemjer se poznaje po tome, kada govori lae, kada obea iznevjeri, kada je u prilici krade.Islam se bori protiv ove negativne osobine i u licemjerima je imao najvee neprijatelje.28Bonjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativne osobine, razvijajui pozitivne osobine kod ovjeka. Na ovu negativnost naslanjaju se druge negativne osobine koje razaraju linost i guraju je u propadanje i neuspjeh.27 O licemjerstvu u Kuran kerimu se kae:Licemjeri i licemjerke su slini jedni drugima: trae da se ine nevaljala djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha d.. pa je i On njih zaboravio.Licemjeri su zaista pravi nevjernici (Tevbe, 67).Licemjerima, licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti dehenemskom vatrom; vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona biti! Allah d.. ih je prokleo i njih eka patnja neprekidna (Tevbe, 68).28 Licemjerstvo je u islamskom uenju definisano i kanjivo. Najtee i najdrskije licemjerstvo koje je zbg svoje teine posebno otro osueno je iskazivati prema nekome prijateljstvo, a u srcu gajiti neprijateljstvo. Najopasnije je licemjer stvo u ibadetu. To je haram. Kada neko klanja zato da ga drugi vide, a ne klanja kada je sam, on ini zaista neto teko. Takvo licemjerstvo se kanjava.ZavidljivostOvo je negativna karakterna osobina koja je prvi znak slabosti ovjeka.29Zavidljive osobe su sklone brzom prihvatnju drugih negativnih osobina. Zavidljivost vodi ovjeka u neposjedovanje, ili gubljenje pozitivnih osobina: merhameta, humanosti, plemenitosti i drugih osobina, koje krase karakter ovjeka. Zavidljiv ovjek je sklon drugim ogranienjima i negativnostima koje se manifestuju kao: sebinost, pohlepnost i druge nepoeljne osobine. Islamsko uenje ovu negativnu osobinu vrlo osuuje i nalae borbu protiv nje.29 Meu negativna svojstva od kojih moe da boluje dua, srce i itavo bie jednog ovjeka spada bez sumnje, i zavidljivost. Zavidan ovjek, pored zla koje, esto bez ikakvog povoda i razloga i bez ikakve line koristi i interesa, nanosi drugome, unajvie sluajeva je ovladan ovim svojstvom kao specifinim duevnim oboljenjem. Zavist unitva jednu od najdragocjenijih ljudskih tenji: mir, unutranji mir i spokojstvo. Zbog toga zavist i jeste specificno oboljenje, stalno ivi u oboljelom, trai nove inove rtve, trai nove povode i uzroke. U njoj se ponekad susreu i u jednu cjelinu slijevaju i druge negativne osobine, o kojima smo ve govorili.Jai stepen zavisti najtee pogaa, upravo, zavidnika. To je onaj stepen kada zavidnik nikako nema unutranjeg mira, kada mu smeta svaki tui napredak i dobro. On zaista pati, jer je u dubini svoje due sasvim svjestan da u njemu poiva zlo, da u njemu ivi neto to nije estito, neto to na njegove oi i u njemu samom razara dragocjeni mir due. On zna da je to svojstvo prezreno i kod Boga i kod estitih Ijudi, pa ini sve da tu svoju negativnu osobinu prikrije i zakamuflira. Mnogima to i polazi za rukom, istina samo privremeno, jer on ne moe obmanuti samoga sebe, a Boga nikako.U Kur'ani-kerimu se ukazuje na opasnost koja moe proistei iz ovog negativnog svojstva: Pretposljednja kur'anska sura - poglavlje Felek - zavrava se molbom upuenom Allahu d. . da On zatiti od zavidnika kada zavidi.Evo i nekoliko hadisa o svojstvu zavidljivosti: Zavidnost kvari iman kao to otrov kvari med. (Binbir hadis, br. 399).Mrnja i zavidnost prodiru dobra djela kao to vatra prodire drvo (Binbir hadis, br. 573).Sebinost (otuenost)Ova nepoeljna karakterna osobina je suprotna osnovnim normama islamskog uenja. Bonjaci (Muslimani) su bili toga vrlo svjesni, i u vremenu feudalnih normi, su se borili da sebinost ne zavlada ovjekom, da ga ne odvrati od uzvienih islamskih normi: solidarnosti, humanosti i drugih pozitivnosti.Sebinost vodi u siromaenje i nemogunost razvoja pozitivnih osobina, kao i gubljenje pozitivnih osobina koje ovjek posjeduje u svojoj linosti. Sebinost prati krtost, nehumanost i nesolidarnost. Sebinost je razlog, da se ovjek ogranii, da se omei svojim interesima i da kao takav ostaje nezapaena osoba.Po islamskom uenju, njegov ivot postaje sluajnost, a umiranjem, od njega nita, na onom svijetu, ne ostaje, a za budui ivot ostaju samo loa djela.3030 Ovo je pojava koja svakim danom uzima sve vie maha. Zaokupljeni borbom za to vee materijalno postignue, za to vei materijalni standard, ljudi esto zaboravljaju na mnogo ta, pa i na rodbinu i prijatelje. A rodbina se ne smije zaboravljati, ako elimo da smo iole prave linosti. Na mnogo mjesta u Kur'ani-kerimu je nareeno da se pazi rodbina i prijatelji, da se prema njima ophodimo sa posebnom ljubavlju, da ih, a posebno rodbinu, ne zaboravljamo, da ih ne iskljuujemo pri naim oporukama, da joj se u svakoj neprilici naemo pri ruci, da je posjeujemo i pozivamo u posjetu, ukratko, da se prema rodbini drimo samo onako kako e medusobne veze i ljubav postati jo prisnije i jo jae. Ovo je reeno u brojnim hadisima koji se odnose posredno ili neposredno na ovu tematiku. Ovdje emo navesti nekoliko citata iz Kur'anikerima i nekoliko hadisa.Nije estitost u tome da okreete svoja lica prema istoku i zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u budui svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, i koji od imetka - iako im je drag - daju rodacima i siromasima, putinicima namjernicima, prosjacima, za otkup iz ropstva, i (estiti su oni) koji obavljaju molitvu i daju zekat, i koji preuzetu obavezu ispunjavaju, i naroito oni koji su izdrljivi u nematini i u bolesti. To su iskreni vjernici. Oni se boje Allaha d..i klone se runih postupaka (Bekare, 177).Kada se vri dioba u prisustvu rodaka, siroadi i siromaha, i njima neto darujte i recite im koju lijepu rije (Nisa, 8).Oboavajte samo Allaha i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! inite dobroinstvo roditeljima, rodacima, siroadima, siromasima, bliim i daljim komijama, drugovima, putnicima - namjernicirna onima koji su u vaem posjedu. Allah ne titi one koji su oholi i koji se hvaliu (Nisa, 36).Allah zaista nareuje pravednost, dobroinstvo, pomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost odvratna djela i nasilje. On vas savjetuje da primite pouku (Nahl, 90).Nekoliko hadisa o rodbini:Dvije vrste ljudi Allah nee gledati blagonaklono na Kijametskom danu; one koji prekidaju rodbiinske veze i one koji su nekorektni prema susjedima (Muhammed Arif; Binbir hadis, br. 26, str. 28).Nee u Denet onaj ko kida rodbinske veze (Sahihu-I-Buhari, Sv. IV, hadis br. 1456, str. 200).SurovostOvo je negativna osobina koja je suprotnost merhametu, plemenitosti i humanosti, a manifestvuje se kao odsustvo brojnih pozitivnih osobina u ovjeku. Surovost se ispoljava, na vrlo razliite naine i oblike prema ljudima i drugim ivim biima. Protiv ove negativne osobine31U surovost vodi zluradost. Islamsko uenje ovu osobinu osuuje i kanjava bilo da se ona manifestuje prema ovjeku ili prema drugim ivim biima.31 Surovost se esto ispoljava i kao zluradost. Sva pozitivna uenja zabranjuju zluradost kao nisko i neovjeno svojstvo koje moe da unizi, nanese bol, dovede do teih posljedica. I islam je strogo osudio ovo svojstvo. Od svojih sljedbenika mnogovie trai saosjeanje u bolu i nesrei, zluradost osuuje. Muhamed a. s. je rekao:Ne budi zlurad prema svome bratu (Ne veseli se nesrei svoga brata), jer ako tako postupa Allah e biti milostiv prema njemu, a tebe e zadaesiti nesrea. (Muhammed Arif: Binbir hadis, br. 437.PohlepnostOvo je vrlo negativna osobina protiv koje su se borili, svi plemeniti ljudi i sva monoteistika vjerska uenja.Protiv ove nepoeljne osobine Bonjaci (Muslimani) su se borili, na osnovu islamskog uenja. Pohlepnost se zasniva na nepotenju, neiskrenosti, neplemenitosti i nesolidarnosti.32Pohlepa je kao bolest, a ona kada zagospodari ovjekom, ne da mu da se otrgne od nje, i da razvije pozitivne osobine koje krase ovjeka. Ispoljava se, kao pohlepa za materijalnim sredstvima i drugim vrijednostima, koje ne pripadaju pohlepnom, a koje se ne smiju prisvojiti i posjedovati.33Odsustvo merhameta prua prostor da ova negativna osobina preovlada linou, osvoji ovjeka i da njime zagospodari. Islamsko uenje vrlo jasno govori o negativnosti pohlepnosti i nastoji da ga u potpunosti suzbije kod ovjeka.3432 Pohlepa je negativno svojstvo, udne prirode, i ne naputa gotovo ni jednog ovjeka, ako ga on ne odbaci, bez obzira na njegovo imovinsko ili zdravstveno stanje, godine i stepen obrazovanja. O ovom svojstvu donijeemo ocjene Muhameda a. s, izreene u hadisima:Nemoj se uzdati u ono to je u tuim rukama! uvaj se pohlepe, jer pohlepa je ve prisutno siromatvo! Klanjaj svoj namaz ne mislei ni na ta ovosvjetsko! Ne ini nita zbog ega bi se morao ispriavati.Pohlepa unitava mudrost u srcu uenih ljudi (Isto, hadis br, 543).Koja je to boljka i sramota vea od pohlepe i krtosti! (Isti, hadis br. 934).Ne slijedite prohtjeve da ne biste bili nepravedni (Nisa, 135).A zar je iko gore zalutao od onoga ko slijedi svoju strast, a ne Allahovu uputu!(Kasas, 50).Allah eli da vam oprosti; a oni koji se povode za svojim strastima, ele da skrenu daleko sa svoga puta. (Nisa, 27)34 Pretjerivanje u troenu, rasipnitvo je takoe strogo zabranjeno - haram. ovjek moe do pretjeruje na vie naina:- troiti preko mjere bilo ta i bilo zbog ega;- troiti tamo gdje nikako ne treba da se troi i gdje nema nikakve koristi ni za ovaj ni za budui svijet, pa makar se radilo i o sitnicama.Stav Kur'ana o pretjerivanju:O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoete do obavite molitvu! Jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju (Araf, 31).TvrdilukOvo je negativna karakterna osobina koja se niim ne moe opravdati.Tvrdiluk je tema svih monoteistikih vjerskih uenja. Ona je rezultat odsutnosti drugih pozitivnih osobina koje krase ovjeka kao to su dareljivost, humanost, solidarnost. Islam se obraunao sa ovom negativnom osobinom i svojim uzvienim normama ga potiskivao, tako datvrdiluk posjeduju samo osobe koje se malo pridravaju islamskih normi ponaanja.35Tvrdiluk su Bonjaci (Muslimani) suzbijali na taj nain to su razvijali pozitivne osobine kod linosti.35 O ovom pokuenom svojstvu Muhammed a. s. je rekao: Nee ui u Denet prevarant, krtica i onaj ko ogovara(Diamius-sagir, str. 177).Drugom prilikom je rekao: Skrtost i pravi iman ne mogu biti zajedno u ovjeijem srcu.Munafikluk- intrigarenjeJedana od najnegativnih osobina koju ovjek moe posjedovati je munafikluk.36Ova negativna osobina rui, kao nijedna druga osobina, sve pozitivne osbine koje ovjek posjeduje. Ovu negativnu osobinu islam osuuje i bori se protiv nje.3711.5pt;Osoba koja dominantno posjeduje ovu negativnu karakternu osobinu naziva se munafik.Ona sputa ovjeka u najnie nivoe i s njom ne moe postati, iole, pozitivna linost. Bonjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativne osobine i nasuprot nje razvijali druge pozitivne osobine: iskrenost, potenje, radinost, uenost i dr.3836 U naem narodu je dobro poznat i veoma strogo osuen munafikluk.Po islamskom uenju munafika eka ljudsko prezrenje na ovom i grozna kazna na buduem svijetu. Naveemo samo nekoliko mjesta iz Kur'ani-kerima koja govore o munafiku:Obavijesti munafike da ih eka bolna kazna (Nisa, 138). Munafici e bit na samom dnu Dehenema. (Nisa, 145).Allah e sigurno u Dehenemu staviti zajedno munafike i nevjernike (Nisa, 140).37 Kleveta je veoma pokueno i osueno svojstvo. Naalost, ono je danas prilino raireno. Ne vodei rauna o posljedicama, ljudi bezobzirno kleveu jedni druge. Mnogima to predstavlja uivanje, razonodu i zabavu, mnogima ak hvalisanje. Kur'ani-kerim klevetu na mnogo mjesta najotrije osuuje.23 Ajet iz sure En-Nur glasi: Oni koji obijede estite, nevine vjernike neka budu prokleti i na ovom i na onom svijetu. Njih eka patnja nesnosna.38 Ovdje emo navesti osnovna svojstva po kojima se munafici izdvajaju meu ljudima, svojstva koja nam otkrivaju munafika:- kada mu se ta povjeri, on pronevjeri i povjerenje izigra;- kada govori, lae;- kada obea, ne odri obeanje, i - kada se parnii, ne zastupa pravdu.InferiornostOva osobina je nepoeljna. Ona po islamskom uenjuspada u red velikih negativnosti, jer ona moe da bude razlog za nerazvijanje i gubljenje pozitivnih osobina linosti, koje omoguavaju uspjean razvoj linosti i zajednice.Inferiornost je preputanje svoje sudbine drugome. Ona je i zapostavljanje pozitivnosti u linosti, koje ako se ne razvijaju, nestaju i gube se. Inferiornost vodi u negativnosti koje vrlo brzo u takvoj linosti preovladaju i njom zagospodare.Postojanje ove nepoeljne osobine, tokom istorije, kotala je Bonjake (Muslimane) mnogo. U zavisnosti od toga koliko su je eliminisali, postizali su uspjehe i pobjede kroz svoju istoriju.

AzginlukOva nepoeljna osobina je neto to suBonjaci (Muslimani) naslijedili iz predislamskog perioda, i to je osobina koja se morala transformisati u neku pozitivnu osobinu, obino gaziluk. Surovost se u najboljem pakovanju ispoljavala kao azginluk. Bonjaci (Muslimani) su azginluksuzbijali na taj nain to su ljude sa ovim osobinama upuivali u norme islamskog uenja, na skruenost i skromnost koje krase svakog pripadnika Islama i svakog mudrog ovjeka.3939 initi nasilje bilo kome, po islamskom uenju je strogo zabranjeno. inei nasilje i sam nasilnik je izloen veoma tekim posljedicama. Posebno je teko nasilje i strogo osueno nad nemonim, nezatienim, sirotinjom i nejakim, koji se ne mogu braniti, koji su odsutni ili na bilo koji nain prikraeni da se brane. Isto tako osueno je svako nasilje prema ivotinjama. I prema njima treba postupiti ovjeno.Jedna od estih posljedica nasilja jeste kletva osteenog, kletva nemonog. U islamskom uenju ova kletva se naziva kletvom mazluma (mazlum je onaj nad kim je izvrena nepravda i nasilje, onaj ko ne moe da se brani). Muhammed a. s. je rekao: uvajte se kletve onoga kome ste nasilje uinili. Njegovu kletvu Allah d. . prima.LijenostOvo je vrlo loa karakterna osobina, koju je islamsko uenje pokualo odstraniti iz ivota ljudi, i nju zamijeniti stvaralatvom i radinou. To se manifestovalo u razvoju novih ekonomskih djelatnosti i umijeima, novih zanata i novih zanimanja. ;Lijenost je haram. Ona se kod Bonjaka (Muslimana) naziva i dembelstvo. Dembelstvo moe da vodi u debilstvo. Oni su bili vrlo svjesni ove negativne osobine i borili su se protiv nje, na taj nain to su razvijali kult rada, borili se za bolji ivot i uspjeh u ivotu. Lijenost vodi ovjeka uvrlo negativne sfere: siromatvo, nepismenost, neukost. Ova osobina je razlog nerazvijanja pozitivnih osobina kod ovjeka.4040Po islamskom uenju zdrav ovjek ne bi smio do bude siromaan. Islam nareuje svojim pripadnicima do se uvaju siromatva, jer je ono blizu nevjerstva. Islam strogo osuuje lijenost i ukazuje da je ba ona est uzrok siromatva i zaostalosti.Jedna dova u prijevodu glasi:Boze, sauvaj me od brige i tuge, sauvaj me od nemoi i ljenosti, sauvaj me od kukaviluka i krtosti, sauvaj me od brige i ponienjaAko paljivo analiziramo ovu dovu, uoiemo da se od lijenosti, kao i ostalih stanja i negativnih osobina, koja se pomnju u ovoj dovi, trai zatita Allaha d. . i trai Njegova pomo. One ugroavaju tijelo i duu ovjeka i veoma se negativno odraavaju na itavo ljudsko bie.Podrugljivost - ogovaranjeOva negativna osobina je vrlo slina munafikluku. Ogovaranje i podrugivanje su vrlo negativne osobine koje linost svode i poistovjeuju ga sa primitivizmom i prostaklukom.41Podrugljivost je grijeh. Protiv ove osobine nai preci su se vrlo umjesno borili, razvijajui pozitivne osobine kod linosti.4241 O ovoj runoj osobini naveemo samo jedan ajet i jedan hadis.O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su zaista grijeh. Ne uhodite druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago do jede meso svoga umrlog brata, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha. Allah zaista prima pokajanje i samilostan je (Hudzurat, 12).uvajte se runog miljenja! To je najlaljiviji govor koji ejtan unosi u srce ovjeka. Ne istraujte tue mane i ne kleveite jedni druge! Ne podravajte meusobno mrnju i ne naputajte jedan drugoga! Budite pravi Allahovi vjernici i budite braa, kao to nam je nareeno.42 Kada neko ogovara, a ti se nalazi u tom skupu, stavi se u odbranu njegovu i ljude sprijei u ogovaranju. U protivnom, ustani i napusti taj skup. Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god., br.359.InferiornostOva osobina je nepoeljna. Ona po islamskom uenju ne spada u red velikih negativnosti, ali ona moe da bude razlog za nerazvijanje i gubljenje pozitivnih osobina linosti, koje omoguavaju uspjean razvoj linosti i zajednice.43Inferiornost je preputanje svoje sudbine drugome. Ona je i zapostavljanje pozitivnosti u linosti, koje ako se ne razvijaju, nestaju i gube se. Inferiornost vodi u negativnosti koje vrlo brzo u takvoj linosti preovladaju i njom zagospodare.Postojanje ove nepoeljne osobine, tokom istorije, kotala je Bonjake (Muslimane) mnogo. U zavisnosti od toga koliko su je eliminisali, postizali su uspjehe i pobjede kroz svoju istoriju.43 O ovoj runoj 43 Inferiornost kao i beznadenost i gubljenje nade, u islamskom uenju je pokueno i zabranjeno. O tom se u Kur'ani-kerimu kae:O robovi moji koji ste se ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e sigurno sve grijehe oprostiti; On doista mnogo prata i On je milostiv (Zumer, 53).ArogantnostOva negativna osobina je slina azginluku. Na neki nain, one jedna drugu potrhranjuju i prate, a linost koja posjeduje azginluk u najfinijem obliku je ispoljava kao arogantnost. Osobe koje posjeduju ovu negativnu osobinu lako prihvataju i druge negativnosti. Arogantnost je lijepo upakovan azginluk, koji se pokuava popratiti mudrou, a mudrost uz azginluk nije mudrost. I duhovitost ne moze da stoji uz arogantnost, jer joj tu nije mjesto.Bonjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativne osobine, na taj nain to su razvijali pozitivne osobine kod linosti, ne ostavljajui prostor za ovakve i sline negativnosti.IndiferentnostIndiferentnost je nepoeljna karakterna osobina koja se ne moe poistovjetiti sa inferiornou, mada imaju slinosti. Ova negativnost podrazumijeva indiferentan odnos prema drugome, a ne prema sebi.Ona se ispoljava tako da se svoje potrebe i prohtjevi istiu i ak naglaavaju.Indiferentnost vodi u tvrdiluk i azginluk. Protiv ove osobineBonjaci (Muslimani) su se borili, tako to su razvijali pozitivne osobine kao to su: solidarnost, humanost i druge pozitivnosti.4444 Indiferentnost se esto uzrokuje i prisutnim i trajnim nezadovoljstvom. Koliko je takvo nezadovoljstvo opasno, naveemo jedan ajet: Ko nije strpljiv na iskuenjima, nije zahvalan na Mojim blagodatima i nije zadovoljan Mojom odredbom, neka uzme sebi drugog gospodara (Ihjau-I-ulum, str. 348). Ovaj ajet kazuje nam da se Allah d. . odrie onih koji su nezadovoljni Njegovom odredbom, da se odrie onih koji u nevolji ne pokau strpljivost.Islamsko uenje upuuje da pravog vjernika ne mogu pokolebati nikakvi dogaaji u ivotu, ni pozitivni, ni negativni, ni veseli ni tuni. Pravi vjernik vrsto vjeruje i zna da sve to je iznad njegovih snaga dolazi voljom i odredbom Uzvienog Allaha d. . i zato sve shvata i prima kao Boji dar i poklon i uvijek je zadovoljan. Allah d. . u Kur'ani-kerimu kae: Zaista, ako vi budete zahvalni sigurno u vam poveati (nagrade), a ako budete nezahvalni zaista je Moja kazna estoka (Ibrahim, 7).8.0pt;Nehigijena - prljavtinaOvo je veoma loa i negativna osobina ovjeka, i obino nije sama. Nju prate druge negativne osobine: nepismenost, neukost, nebogobojaznost, primitivizam. Nehigijena je osuena u islamskom uenju i linost koja ne dri osnovni nivo higijene, nije pripadnik islama.To je negativna osobina koja se lako moe suzbiti i ne zahtijeva veliki trud i velika materijalna sredstva. Zato, linost koja posjeduje ovu osobunu je vrlo necijenjena i nepotovana. Bonjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativnosti tako to su je otklanjali svojom kulturom higijene, sprovoenjem islamskih normi. Drali su linu, kunu, avlijsku i arijsku higijenu, na vrlo visokom nivou.45Ova negativnost je suzbijana i kulturom stanovanja, kulturom odijevanja. Suzbijana je podizanjem javnih kupatila hamama.45 Hadis Muhameda a.s., ,, Islam je ista vjera pa budite i vi isti! U Denet moe ui samo onaj ko je ist'',Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god. br 384.NepismenostNepismenost je vrlo veliko ogranienje za razvoj linosti. Ona vodi u neukost, neznanje, primitivizam. Na nju se lako nadovezuju druge negativne osobine.46Nepismenost i neukost su najvei neprijatelji ovjeku.47Bonjaci (Muslimani) su bili svjesni ove opasnosti, pa su u odsustvu kola, dugo vremena, na prostorima gdje su ivjeli, svoju djecu slali da ue kole u drugim sredinama i na drugim jezicima. Tako su, svo vrijeme svoje istorije, imali vrlo pismene ljude koji su postali poznati stvaraoci u raznim oblastima stvaralatva. Meu njima je bilo pozantih, knjievnika,arhitekata, muziara, sudija, vojskovoa, pjesnika- guslara i dr.4846 Traiti znanje je dunost svakog muslimana. Za onoga, koji trai znanje i nastoji da neto naui, moli se i trai oprosta svako, pa ak i ribe u vodi. IzborPoslanikovih hadisa,Sarajevo 1985.dod. br.1011.47 Hadis Muhameda a.s. Ako mi proe jedan dan u kojem nijesam proirio svoje znanje koje me pribliava Uzvienom Allahu, tada mi taj dan nije blagoslovljen Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god. br. 23548 Poloaj onoga koji trai nauku, a ivi meu neznalicama, isto je kao i poloaj ivoga meu mrtvima. Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo,1985.godine, br.1004.BogohuljenjePoislamskom uenju, bogohuljenje je uvod u sve ostale negativne osobine, koje ovjeka prate i okupiraju. Bogohuljenje vjera islam zabranjuje i osoba koja Boga huli, ne moe se smatrati pripadnikom Islama.Poislamskom uenju bogohuljenje otvara put prema negativnostima (ejtanu) koji pothranjuje loe ovjekove osobine i pospjeuje strasti i negativnosti. Bonjaci (Muslimani) su se protiv ove negativnosti borili pravilnim odgojem i razvojem linosti.4949 Bogohuljenje vodi u nevjerstvo, koje se tokom istorije ovog naroda smatralo negativnou. U plemenita svojstva spada iman, jer bez imana nema vjene sree na Ahiretu. Onaj, ije srce osvjetljava iman, mora se pridravati i islamskih dunosti. Drugim rijeima, ko vrsto vjeruje da za prekraj zasluuje kaznu, on ga nee ni uiniti, osim u krajnoj nevolji. Ljudska djela prvi su i pravi svjedoci da li u njegovom srcu postoji iman ili ga nema.U Kurani-kerimu se kae: Reci (Muhammede) ako su vam vai oevi, vai sinovi, vaa braa, vae ene, vai imeci koje ste stekli, vaa roba za iju prou strahujete i stanovi u kojima ste zadovoljni, drai od Allaha, Njegova Poslanika i borbe na Njegovom putu, onda oekujte Allahovu kaznu. Allah nee uputiti pokvareni narod na pravi put (Tevbe, 24).Da li misle ljudi, kada reknu: Mi vjerujemo, da e (s tim rijeima) biti osloboeni kunje (kazne)? Mi smo u iskuenje stavili (kaznili) one prije njih (koji su se sluili praznim rijeima). Zaista Allah zna one koji pravo govore, a zaista zna i one koji lau (Ankebut, 2,3).Teko svakom lacu (greniku), koji slua Allahove rijei (ajete) koji mu se ue, a on i dalje ostaje ohol (nepopravljiv), kao da ih nije ni uo (Dasije, 7, 8).Da li misle oni koji rade runa djela da eNam izbjei (od kazne)? Runo li je njihovo prosuivanje (Ankebut, 4).NemoralnostOvo je negativna karakterna osobina linosti. Ona se moe svrstati u red najveih negativnosti. Ona je, po islamskom uenju, uzrok drugih negativnih osobina, koje moe vjek da posjeduje i da postane njihov rob.Nemoralnost rui sve pozitivne ovjekove osobine i ne dozvoljava njihovo razvijanje, a takva linost ima nizak tretman, kako kod Boga, tako i kod ljudi. Protiv ove negativnosti Bonjaci (Muslimani) su se borili na taj nain to su uzdizali i razvijali moral i druge pozitivne osobine kod ovjeka.5050 Hadis Muhameda a.s. ,,Poslan sam da usavrim lijep moral, Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985.god.566Umjesto zakljukaOd uspjenog razvoja pozitivnih i kreativnih karakternih, mentalnih i drugih osobenosti i borbe protiv nepoeljnih i negativnih osobina, umnogome je zavisio i zavisie dalji uspjean razvoj Bonjaka (Muslimana) u Crnoj Gori i na drugim prostorima. Njihov dalji civilizacijskiuspjeh zavisie i od ouvanja njihove istorijske i kulturne batine, daljeg razvoja svoje duhovnosti; od uspjenog ukupnog nacionalnog i kulturnog razvoja; od stepena naobrazovanja i ukljuenosti u svijet nauke i tehnike, pronalazatva, stepena ovladavanja savremenom naukom i tehnologijom; od stepena ukljuenosti tog stvaralatva u savremenu evropsku i svjetsku nauku.Literatura1. Kuran: Starjeinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske, Slovenije,Sarajevo, 1984. god.2. Husein Bai:Epika-prilozi prouavanju usmene knjievnosti Bonjka (Muslimana) iz Crne Gore i Srbije, Almanah, Podgorica, br. 3-43. Akademik Jaar Redepagi:Prilog istraivanju duhovnog razvojai identiteta muslimanskog stanovnitva na prostorima Balkana, Almanah,Podgorica, br.3-44. Jakub Memi:Izbor poslanikovih hadisa,Sarajevo, 1985. godine5. Mea Selimovi:Pisci, miljenja i razgovori, Sloboda,Beograd,1977. god.6. Dr Muhamed Hamidulah:Uvod u islam, El-Kalem,Sarajevo,1988. god.7. Hadi-Dervi Spahi:Pouke o moralu i bogobojaznosti, Starjeinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije,Sarajevo, 1988.g.8. Dr Novak Kilibarda:O muslimanskoj epici, Almanah, Podgorica, br.5-69. Ilija Zlatianin:Znameniti podgoriki muslimani11.5pt;, Almanah, Podgorica, br. 5-6.10. Dr Ejup Muovi:Etniki procesi i etnika struktura stanovnitva Novog Pazara, Etnografski institut Srpske akademije nauka i umjetnosti,Beograd, 1979.god.11. Dr Mustafa Memi:Bonjaci(Muslimani) Crne Gore, Almanah, Podgorica, 2003. Godine www.almanah.cg.yu www.bosnjaci.net www.bosnjakinja.net www.bikc.de www.ikre.islambih.net www.koraci.ba www.ibn-sina.net www.forums.cjb.net www.merhamet.ba