Embed Size (px)
Citation preview
Kliničke i epidemiološke značajke bolesnika s akutnim srčanim zatajenjem (AHF)
liječenih u Hitnoj službi KBC SM
Potočnjak I, Bodrožić-Džakić T, Šmit I, Milošević M, Degoricija V
.
Zavod za hitnu i intenzivnu medicinu
Klinika za unutarnje bolesti
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
ZagrebDegAHF2011
Sreća = Realnost-OčekivanjaPercepcija
DegAHF2011
Analiza organizacije i kvalitete djelovanja Jedinice intenzivnog liječenja (JIL)
Degoricija V,Vučičević Ž
.
Zavod za hitnu i intenzivnu medicinu
Klinika za unutarnje bolesti
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Zagreb
DegJIL2011
Petnaest najčešćih prvih dijagnoza bolesti kod prijema u JIL
Diagnosis Frequency
No (%)
Non
survivors
No(%)
1 Congestive heart failure (CHF) 192 (10.2) 23 (12.0)
2 Sepsis/Severe sepsis 152 (8.1) 28 (18.4)
3 Septic shock 129 (6.8) 79 (61.7)
4 Pulmonary embolism 122 (6.4) 9 (7.4)
5 Pneumonia 120 (6.3) 42 (35.0)
6 Cardiogenic shock 96 (5.1) 67 (71.3)
7 Pulmonary edema 93 (4.9) 9 (9.7)
8 Suicide attempt/Acute drug intoxication 87 (4.6) 6 (6.8)
9 Acute pancreatitis 79 (4.2) 0
10 Iliofemoral deep vein thrombosis 65 (3.4) 0
11 Diabetic ketoacidosis (DKA) 59 (3.1) 0
12 Cardiac arrest 54 (2.8) 43 (77.8)
13 Hemorrhagic shock 41 (2.2) 17 (41.5)
14 Hypovolemic shock 36 (1.9) 8 (25.8)
15 Chronic obstructive pulmonary diseases 24 (1.3) 6 (25.0)
DegAHF2011
Deset dijagnoza bolesti kod prijema u JIL
Diagnosis
(n = 4497)
Frequency
(%)
1 Congestive heart failure/Pulmonary edema 480 (10.7)
2 Atrial fibrillation 381 (8.5)
3 Sepsis/Severe sepsis 277 (6.2)
4 Acute myocardial infarction/Unstable angina 236 (5.2)
5 Pneumonia 180 (4.0)
6 Pulmonary embolism 164 (3.6)
7 Malignancy 150 (3.3)
8 Acute drug intoxication/Suicide attempt 137 (3.0)
9 Septic shock 129 (2.9)
10 Respiratory insufficiency 123 (2.7)
DegAHF2011
Kliničke i epidemiološke karakteristike bolesnika s akutnim srčanim zatajenjem (AHF) liječenih u Hitnoj službi KBC SM
DegAHF2011
Akutno srčano zatajenje
WHO: AHF 30% ukupnih smrti u svijetu 2004. g.
.
RH 2008.: 50% smrti uzrokovano bolestima cirkulacijskog sustava
Insuficijencija srca bila je na trećem mjestu vodećih uzroka smrti kod žena sa 7,5%, a kod muškaraca na četvrtom mjestu sa 4,3% u 2008. godini
Statistički ljetopis 2010.
Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010., str. 24.
DegAHF2011
Prospektivna opservacijska studija
Provedena tijekom 2010. godine
Podaci su sakupljeni na dnevnoj osnovi obrade i liječenja bolesnika u HS KBC SM
Elektronski upis (on line) u dizajniranu i automatiziranu bazu podataka
Odobrenje Etičkog povjerenstva KBC SM i Etičkog povjerenstva MF
Istraživanje je provedeno u skladu s Helsinškom deklaracijom i Dobrom kliničkom praksom
DegAHF2011
Kliničke i epidemiološke značajke bolesnika liječenih zbog akutne srčane
dekompenzacije
Diplomski rad Ines Potočnjak
Mentorica Vesna Degoricija
DegAHF2011
Management of Gender-associated Differences in Emergency Department
Patients with Acute Heart Failure
Ines Potočnjak1, MD, Tomislava Bodrožić–Džakić1, MD, Ivana Šmit1, MD, Milan Milošević2,3, MD, PhD, Vesna Degoricija1,2, MD, PhD
1Department of Medicine, Sisters of Mercy University Hospital, Zagreb,2University of Zagreb School of Medicine, and 3Department for
Environmental and Occupational Health, Andrija Štampar School of Public
Health, Zagreb, Croatia
DegAHF2011
Clinical and Epidemiological Characteristics of
Patients with Acute Heart Failure:
Gender - Dependent Survey
1Department of Medicine, Sisters of Mercy University Hospital, 2University of Zagreb School of Medicine, and 3Department for
Environmental and Occupational Health, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
1Bodrožić–Džakić Tomislava, 1Potočnjak Ines, 1Šmit Ivana, 2,3Milošević Milan, 1,2Degoricija Vesna
Prospektivna opservacijska studija
Epidemiološki i klinički podaci, anamneza, status
Standardna laboratorijska obrada bolesnika s AHF prema protokolu KBC SM
Prva izmjerena vrijednost kod početka liječenja
APACHE II, SAPS II, Killip-Kimball i NYHA klasifikacija
APACHE II = Acute Physiology and Chronic Health Evaluation II score,
SAPS II = Simplified Acute Physiology Score II
Killip Kimball class (1967)
NYHA=New York Heart Association Functional Classification
DegAHF2011
Prospektivna opservacijska studija
22 713/11 555 pregleda u HS
1526 (6,7%)/894 (7,7%) dijagnoza AHF
Analiza prvih šest mjeseci
894 – 168 isključenih bolesnika
726 (6,3%) bolesnika uključenih u studiju
.
409 (56,3%) žena i 317 (43,7%) muškaraca
DegAHF2011
Osnovne značajke populacije
Žene su pet godina starije
78,2:73,1 god. p<0,001
Na randomiziranom uzorku
TT ž 79,7 m 86,9 kg
TV ž 163,7 m 172,7 cm
Žene imaju 2,25 kg/m2 veći indeks tjelesne mase
29,2:26,6 kg/m2 p=0,032
Žene su značajno adipoznije
36,7:22,6%, p=0,004
Muškarci
44%Žene
56%
DegAHF2011
Mjesto dolaska bolesnika i duljina liječenja AHF
.
Od kuće 646 (89,7%)
Druga klinika 46 (6,4%)
Drugi odjela 28 (3,9%) bol.
Unutar šest mjeseci bilo je 243 (33,8%) rehospitalizacija
LOS 9,4-9,6 dana
Na odjelu 8,0-8,5 u JIL i/ili KJ 1,3 dana
59%
41%
Ambulantno liječenje
Bolničko liječenje
DegAHF2011
75.6
44.635.9
30.2 3227.8
2521.3
7 9.5
86.7
43.1
30.534
21.223.1
20.618.8
13.2 9.3
Muškarci Žene
Učestalost kroničnih bolesti u AHF bolesnika
DegAHF2011
Učestalost kroničnih bolesti u AHF bolesnika
Šećernu bolest ima 32% bolesnika s AHF
Peroralni hipoglikemici 14%, inzulin 12,8%
Bez terapije za šećernu bolest 5,2%
Prosječna vrijednost GUK 8,3 – 8,9 mmol/L
Anemija češća u muškaraca
27,8:23,1% P = NS
Hemoglobin niži u muškaraca
126,1:133,1 P < 0,001
Pridruženu malignu bolest ima 9,4% bolesnika
DegAHF2011
Simptomi i znaci bolesti
398 bolesnika (55%) imalo je simptome bolesti 3 i više dana prije dolaska u HS
DegAHF2011
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu
Simptomi i znaci bolesti
Hipertenzija RR > 150 mmHg 27,5%
Hipotenzija RR < 90 mmHg 4,3%
Tahikardija 33,4%
Bradikardija 2,2%
Tahipneja FD > 18/min 52,0%
Pleuralni izljev 37,5%
Izoliran lijevostrani izljev 5,8%
Povišen jugularni tlak 32,9%
Hepatomegalija 30,8%
Edemi nogu 63,8%
Protodijastolički galop (S3) 2,9%
DegAHF2011
Simptomi i znaci bolesti
Maligni poremećaji ritma bili su rijetki:
Jedan bolesnik s VF i 15 s VT (2,2%)
Reanimirano je 8 bolesnika u HS (1,2%)
S 50% preživljenjem
DegAHF2011
Pogoršanje kronične srčane dekompenzacije
Kardiogeni šok
Akutni koronarni sindrom sa srčanom dekompenzacijom
Hipertenzivno srčano zatajenje
Plućni edem
Izolirano desnostrano srčano zatajenje
Dickstein K.et al. (2008.) ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J 29:2388–2442 .
DegAHF2011
7.5
49.423.7
3.8
11.8
3.8 Akutni plućni edem
Pogoršanje kronične
Hipertenzivna
Kardiogeni šok
Izolirana desnostrana
Akutni koronarni sindrom
Dickstein et al.Eur Heart J 2008; 29:2388-442.
Klinička prezentacija srčane dekompenzacije analiziranih bolesnika
Hipertenzivna dekompenzacija češća je u žena (26,7% vs.19%, P<0,046)AKS s dekompenzacijom češći u muškaraca (5,7% vs. 2,2%, P<0,046) DegAHF2011
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
EKG1EKG2
EKG3
NSTEMI
STEMI
Sinus tahikardija
Normalan
Fibrilacija atrija
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu
Žene su pola desetljeća starije
78,2:73,1 god. P < 0,001
Adipoznije P = 0,004
Imaju veći BMI P = 0,032
Hipertenzija u anamnezi je češća
86,7:75,6% P < 0,001
Imaju više vrijednosti tlaka kod prijema
32,8:20,7% P < 0,001
Češće se primjenjuje nitrat u akutnoj terapiji
11,3:5,6% P = 0,04
DegAHF2011
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu: ŽENE
Žene češće imaju fibrilaciju atrija
53,0:44,4 % P = 0,028
Češće su liječene digitalisom 38,3:28,2% P = 0,011
Oboljevaju od hipertenzivne AHF
26,7:19,7% P = 0,046
Češće imaju urinarne infekcije udružene s AHF
13,2:7,0% P = 0,006
Imaju viši SAPS II
28,5:26,6 bodova P = 0,001
DegAHF2011
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu: ŽENE
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu
Muškarci oboljevaju od AHF pola desetljeća ranije
78,2:73,1 god. P < 0,001
Češći su pušači cigareta
27,1:11,5% P < 0,001
Imaju češće KOPB
32,0:21,2% P = 0,001
Češće imaju AMI (ukupno 28 bolesnika ili 3,8%)
18,5,:6,1% P = 0,034
Češće oboljevaju od AKS uz AHF
5,7:2,2% P = 0,046
DegAHF2011
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu: MUŠKARCI
Muškarci češće imaju dilatacijsku kardiomiopatiju
15,5:5,9% P < 0,001
U HS 147 bolesnika (21,9%) ima nalaz UZV srca
Muškarci imaju nižu EF
39,1:45,4% P = 0,003
Dilatiran LV
53,5:23,8% P < 0,001
Dilatirane sve četiri srčane šupljine
18,3:6,3% P = 0,022
DegAHF2011
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu: MUŠKARCI
Muškarci češće imaju desnostrani pleuralni izljev
16,8:14,7% P = 0,019
Obostrani pleuralni izljev
19,0:14,0% P = 0,019
Hepatomegaliju
36,9:26,0% P = 0,002
Povišenu vrijednost ALT-a
52,9:32,8% P = 0,044
DegAHF2011
Razlike među AHF bolesnicima ovisne o spolu: MUŠKARCI
2%
45%
42%
11%
NYHA 1 NYHA 2 NYHA 3 NYHA 4
NYHA klasifikacija pruža jednostavan način klasificiranja stupnja srčanog zatajenja. Svrstava bolesnike u jednu od četiri kategorije: I bez simptoma i ograničenja u fizičkoj
aktivnosti, II blagi simptomi, blago pomanjkanje daha u uobičajenim fizičkim aktivnostima, III značajno ograničenje u aktivnosti, tijekom manje nego uobičajenih aktivnosti,
IV značajno ograničenje, simptomi i u mirovanju (Little i Brown 1994.).
DegAHF2011
13.2
73.9
8.2
4.7
Killip 1
Killip 2
Killip 3
Killip 4
Killip-Kimball klasifikacija se koristi u bolesnika s akutnim infarktom srca s ciljem određivanja rizika. Killip I bez kliničkih znakova srčanog zatajenja, Killip II prisutne
krepitacije na plućima, S3 i povišen jugularni venski tlak, Killip III akutni plućni edem, Killip IV kardiogeni šok ili hipotenzija (sistolički tlak <90 mmHg), periferna
vazokonstrikcija (oligurija, cijanoza i znojenje) (Parakh i suradnici 2008.).
DegAHF2011
APACHE II i SAPS II bodovni sustav
APACHE II broj bodova i vjerojatnost smrtnog ishoda
0-4 4%
5-9 8%
10-14 15%
15-19 25%
20-24 40%
25-29 55%
30-34 75%
>34 85%
SAPS II broj bodova i vjerojatnost smrtnog ishoda
25 6,5%
29 9,7%
30 10,6%
Knaus WA, Zimmerman JE, Wagner DP, Draper EA, Lawrence DE.
APACHE-Acute Physiology and Chronic Health Evaluation: a physiologically based classification system. Crit Care Med 1981;9:591-7.
DegAHF2011
Ishod liječenja AHF bolesnika u KBC SM
APACHE II
Žene 11,3 Muškarci 10,6 bodova P = NS
SAPS II
Žene 28,5,3 Muškarci 26,6 bodova P < 0,001
NYHA II (45,6%) i NYHA III (41,9%)
Killip-Kimbell II 73,9%
Smrtnost 9,6% (70 bolesnika)
Interni odjel 44 (6%), JIL 22 (3%) i HS 4 (0,6%)
10% obduciranih pokojnika
Nema razlike u preživljenju između spolova
DegAHF2011
Analiza liječenja AHF bolesnika u HS KBC SM
Terapiju za AHF prije dolaska u HS KBC SM dokumentirano je primilo 115 bolesnika (15,8%)
Furosemid 82
NTG 37
Kisik 17
Digitalis 4
Morfij 2
Amjodaron 1
DegAHF2011
Analiza liječenja AHF bolesnika u HS KBC SM
Terapiju za AHF u HS KBC SM dokumentirano je primilo 600 bolesnika (85,6%)
Furosemid 490 (75,6%)
Kisik 269 (41,6%)
Digitalis 105 (16,2%) FA 324 (49,2%) bol.
NTG 40 ( 6,2%)
Verapamil 24 ( 3,7%)
Amjodaron 7 ( 1,1%)
Morfij 6 ( 0,9%)
DegAHF2011
Analiza liječenja AHF bolesnika u HS KBC SM
Lijekovi kod izlaska iz bolnice za 579 bolesnika (79,8%)
Furosemid 538 (92,4%)
ACEI 328 (56,4%)
-blokator 271 (46,4%)
ASK 249 (42,8%)
Digitalis 198 (34,0%)
Varfarin 136 (23,4%)
Amjodaron 42 (7,2%)
DegAHF2011
Analiza liječenja AHF bolesnika u HS KBC SM
Invazivni zahvati u liječenju AHF za 579 bolesnika (79,8%)
PCI 15 (2,4%)
IABP 1 (0,2%)
Trajni ES 5 (0,8%)
DegAHF2011
Poruka za ponijeti kući
Usavršavanjem metoda liječenja srčanihbolesti, povećanja preživljenja nakon akutnoginfarkta srca, liječenja kroničnih bolesti isveukupnim starenjem stanovništva dolazi dobrzog povećanja broja bolesnika koji žive skroničnim zatajivanjem srca uz istodobni rastbroja hospitalizacija zbog akutnog zatajivanjasrca.
Učestalost ponovnih primitaka je visoka itrajanje simptoma dugo prije nego se bolesnicijave u bolnicu.
DegAHF2011
Poruka za ponijeti kući
Spol kao izolirana varijabla nema utjecaj naishod akutne srčane dekompenzacije, što jedokazano i u drugim studijama koje suproučavale razlike među spolovima (Ritter isuradnici 2006.).
Prisustvo različitih komorbiditeta utječe nakliničku prezentaciju bolesti, simptome,znakove, liječenje, laboratorijske nalaze,zaključnu kliničku sliku i ishod.
DegAHF2011
Ritter M., Laule-Kilian K., Klima T., Christ A., Christ M., Perruchoud A.P., Mueller C. (2006.) Gender differences in acute congestive heart failure. Swiss Med Wkly 136:311– 317..
Poruka za ponijeti kući
Iz rezultata ovog istraživanja i utvrđenih razlika u morbiditetu između muškaraca i žena, može se zaključiti da je kod muškaraca potrebno intenzivno liječiti koronarnu bolest, a kod žena posebnu pozornost posvetiti liječenju hipertenzije između ostaloga radi prevencije nastanka akutne srčane dekompenzacije.
Komorbiditeti bi trebali biti agresivnije liječeni. Njihovim učinkovitijim liječenjem može se utjecati na ishod akutnog srčanog zatajenja, posebice u najvećoj skupini bolesnika s kliničkom prezentacijom akutnog pogoršanja kronične srčane dekompenzacije.
DegAHF2011
