Upload
malaga13
View
163
Download
20
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Komentar Zakona o stecaju, razlike sa Zakonom o stecajnom postupku, korisno za pravosudni ispit
Citation preview
PRIRUNIK
KOMENTAR NOVOG ZAKONA O STEAJU"Sl. glasnik RS", br. 104/2009
Autor: Gordana Ajnpiler-Popovi
Sadraj
UVODNI DEOREZULTATI PRIMENE ZAKONA O STEAJNOM POSTUPKU
Duina trajanja steajnog postupka
Trokovi steajnog postupka
Stepen namirenja poverilaca
Analiza duine trajanja postupka kao pokazatelja efikasnosti
I DEONOVINE I PRIMENA NOVOG ZAKONA O STEAJUPREGLED NOVIH REENJA U ZAKONU O STEAJUPOJEDINANI PREGLED DEFINISANIH PROMENA
1. CILJ I NAELA STEAJNOG POSTUPKA
2. STEAJNI RAZLOZI
3. POSEBNI SLUAJEVI U KOJIMA SE STEAJNI POSTUPAK OBUSTAVLJA ILI ZAKLJUUJE
4. NADLENOST I ORGANI STEAJNOG POSTUPKA
5. ORGANI STEAJNOG POSTUPKA
6. PROMENE U PROCESNIM ODREDBAMA
7. REDOSLED NAMIRENJA
8. TROKOVI STEAJNOG POSTUPKA
9. IZLUNI POVERILAC
10. KOMPENZACIJA U STEAJU
11. KONVERZIJA POTRAIVANJA
12. PRAVO PREE KUPOVINE
13. KAMATE
14. ZASTARELOST
15. PROCESNO PRAVNE POSLEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA
16. ZABRANA IZVRENJA I NAMIRENJA
17. FINANSIJSKI LIZING
18. TROKOVI STEAJNOG POSTUPKA I OBAVEZA STEAJNE MASE
19. PRIJAVE POTRAIVANJA
20. POSTUPAK UTVRIVANJA LISTE POTRAIVANJA
21. MEDIJACIJA
22. UKIDANJE ARBITRANOG REAVANJA
23. UKIDANJE PRIGOVORA NA ZAKLJUAK O OSPORENOM POTRAIVANJU
24. PREKLUZIVNI ROK ZA TUBU
25. POVERILAC POTRAIVANJA PO IZVRNOJ ISPRAVI
26.
POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA
27. UNOVENJE I DEOBA STEAJNE MASE
28. PRODAJA STEAJNOG DUNIKA KAO PRAVNOG LICA
29. ALBA NA REENJE O GLAVNOJ DEOBI
30. GLAVNA DEOBA
31. VIAK DEOBNE MASE
32. ZAKLJUENJE STEAJA
33. NAKNADNA DEOBA
34. POSTUPAK U SLUAJU DUGOTRAJNE NESPOSOBNOSTI
II DEONOVINE U ZAKONU O STEAJU U POGLEDU REORGANIZACIJE
SPROVOENJE REORGANIZACIJE
MERE ZA REALIZACIJU PLANA REORGANIZACIJE
POSTUPAK PO PLANU REORGANIZACIJE
ROK ZA PODNOENJE PLANA REORGANIZACIJE
POSEBAN TRETMAN POVEZANIH LICA
PRAVNE POSLEDICE POTVRIVANJA PLANA
DEJSTVO USVAJANJA PLANA REORGANIZACIJE NA STEAJ, PRIORITET KLASA POVERILACA I NAMIRENJE PREKO NOMINALNOG IZNOSA POTRAIVANJA
PRAVO POVERILACA NA INFORMISANJE
IZVRENJE PLANA REORGANIZACIJE
NEPOSTUPANJE PO USVOJENOM PLANU I PREVARAN I NEZAKONIT PLAN KAO STEAJNI RAZLOG
PODNOENJE UNAPRED PRIPREMLJENOG PLANA REORGANIZACIJE
PRETHODNI POSTUPAK ZA UTVRIVANJE USLOVA ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA UNAPRED PRIPREMLJENOG PLANA
GLASANJE I USVAJANJE
MEUNARODNI STEAJ
UVODNI DEO
REZULTATI PRIMENE ZAKONA O STEAJNOM POSTUPKU
Zakon o steajnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004 i 85/2005 - dr. zakon) koji je stupio na snagu 23.2.2005. godine regulisao je steajni postupak bitno drugaije od Zakona o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji ("Sl. list SFRJ", br. 84/89 i "Sl. list SRJ", br. 37/93 i 28/96). Ovaj novi nain regulisanja postupka steaja dao je svoje rezultate koji su se po analizi izvrenoj
posle njegove etvorogodinje primene pre svega ogledali u znaajnom
skraenju vremena trajanja postupka steaja. Period njegove primene pokazao
je meutim i znaajne propuste u nainu regulisanja ove materije i stvorio
potrebu za razmiljanjem o izmenama Zakona o steajnom postupku.
Po sagledavanju potrebe za izmenama vaeeg Zakona o steajnom postupku,
izvrena je pre svega detaljna analiza svih efekata koje je on dao, kao i analiza
potrebe promena, da bi se potom iste mogle sistematizovati i izvriti. U analizi
efekata koji je postigao navedeni zakon polo se od pokazatelja efikasnosti
steajnog postupka, kao to su stepen namirenja poverilaca, trokovi steajnog
postupka i duina trajanja samog postupka.
Du ina trajanja steajnog postupka
Uporednom analizom navedenih pokazatelja koji ukazuju na efikasnost steajnog
postupka pokazalo se da steajni postupak po usvajanju Zakona o steajnom
postupku, odnosno u postupcima koji su voeni po ovom zakonu, ne traje due
od steajnih postupaka u mnogim zemljama u okruenju, iako je u poreenju sa
najrazvijenim zemljama kao to je Nemaka, trajanje postupka jo uvek
dvostruko due. Tako je duina trajanja postupka steaja u Srbiji je 2,7 godina to je krae, u odnosu na Hrvatsku, Rumuniju i Bugarsku u kojoj je trajanje postupka 3,1 do 3,3 godine, ali je vie nego duplo due od Nemake u kojoj je duina trajanja postupka steaja 1,2 godine.
Trokovi steajnog postupka
Trokovi steajnog postupka kao pokazatelj su u paralelnoj analizi ukazali da u Srbiji trokovi uestvuju sa izuzetno velikim procentom angaovanja steajne mase , jer se kreu do 23% dok se u drugim zemljama kreu izmeu 9 i 15, a u Nemakoj ak i 8 %. Takoe uoeno je da u Srbiji steajevi sa manjom
steajnom masom imaju vee trokove i obrnuto, naravno posmatrano
proporcionalno, te da tako steajevi sa manjom steajnom masom zapravo i
slue samo za namirenje trokova postupka, uz minimalno namirenje poverilaca.
Stepen namirenja poverilaca
Kao najznaajniji faktor, odnosno pokazatelj efikasnosti steajnog postupka
posmatran je stepen namirenja poverilaca.
U Srbiji je stepen namirenja najmanji u celom regionu , jer se u Republici Srbiji kroz steajni postupak poverioci naplate samo sa proseno 25 % procenata
svojih potraivanja, dok u razvijenim zemljama navedena stopa namirenja ide
ak i do 52,2 % - u Nemakoj. Zemlje u okruenju takoe nemaju veliku stopu
namirenja poverilaca, od 32% Bugarska do 29% Rumunija, ali je ona ipak znatno
vea od stepena namirenja u Srbiji.
Ovaj nizak stepen namirenja oigledna je posledica injenice da se steajni
postupak pokree prekasno, te stoga u trenutku njegovog pokretanja nema
dovoljno sredstava za znaajnije namirenje poverilaca.
Iako je u svetu oigledna tendencija pokretanja steajnog postupka na predlog
steajnog dunika, radi njegovog odlaska sa privrednog trita, u situaciji kada
nije u stanju da namiri svoja potraivanja, kod nas se steajni postupak i dalje
kao i ranije izbegava na sve mogue naine i pokuava se odloiti, pa stoga na
kraju doe do toga da se pokrene tek onda kada vie nema sredstava. Upravo
zato je i stopa namirenja poverilaca izuzetno niska. Stoga se nizak stepen
namirenja usled kasnog pokretanja postupka steaja moe tumaiti i kroz
odsustvo motivacije poverilaca da pokrenu steajni postupak, kao i zbog
odsustva motivacije samog dunika da to sam uini.
Poverioci odlau pokretanje steajnog postupka, izmeu ostalog imajui u vidu i
vrlo visoke trokove steaja, veoma veliki predujam koji moraju uplatiti na ime
trokova da bi se steaj sproveo, injenicu da navedeni predujam nee biti
vraen odmah po pokretanju postupka iz steajne mase, ve tek u okviru
namirenja poverilaca prvog isplatnog reda, kao i injenicu da je veoma mnogo
steajeva kod nas u kojima zapravo nema imovine, pa samo podnoenje
predloga za pokretanje steaja i uplata predujma, ne dovodi do namirenja samog
predlagaa, ve predstavlja umanjenje njihove imovine, odnosno troak. Sami
steajni dunici, odnosno u toj fazi privredni subjekti koji imaju odreenih
problema sa izmirivanjem svojih obaveza, ne ele da pokrenu steajni postupak,
imajui u vidu da je sam izvrni postupak neefikasan, te da e stoga veoma dugo
moi da izbegavaju namirenje svojih poverilaca kroz postupak izvrenja, u kom
periodu smatraju da e doi do promene uslova na tritu, a moda i do njihovog
oporavka.
Analiza duine trajanja postupka kao pokazatelja efikasnosti
Analiza duine trajanja postupka kao pokazatelja efikasnosti ukazala je da duini
trajanja postupka doprinose:
- nedovoljno jasno definisan sistem pravnih lekova,
- neaktivnost poverilaca,
- injenice da se postupci ne okonavaju do okonanja parnica za utvrenje osporenih potraivanja,
- neefikasnost izvrenja sudskih odluka i naloga,
- injenica da steajni postupci ostaju otvoreni sve do okonanja sprovoenja plana reorganizacije, a vreme trajanja reorganizacije zakonom nije bilo ogranieno.
- nereeni imovinsko pravni odnosi,
- nedovoljan nadzor nad radom steajnih upravnika,
- probijanje rokova za preduzimanje radnji i drugi razlozi pokazali su se kao elementi koji utiu na duinu trajanja steajnog postupka, naravno neopravdano
je produavajui. Iako je injenica da se duina trajanja postupka primenom
Zakona o steajnom postupku znatno skratila, ipak se to smatra nedovoljnim, jer
je i dalje neopravdano duga i vodi znaajnom smanjenju steajne mase, a ne
iskljuivo namirenju poverilaca iz steajne mase. Naprotiv, sami trokovi
steajnog postupka neretko do te mere opterete steajnu masu da direktno utiu
na nemogunost namirenja poverilaca ili znaajno smanjenje navedenih
mogunosti namirenja.
Kroz veoma ozbiljnu analizu dosadanje prakse u primeni Zakona o steajnom
postupku od trenutka kada je stupio na snagu i efekata koje je primena ovog
zakona prouzrokovala, struna grupa je pre svega uoila koje kljune promene je
potrebno izvriti i na koji nain, da bi se poboljao postojei zakonski tekst, i da bi
se analizirani elementi uinili boljim i delotvornijim. Sama injenica da je Zakon o
steajnom postupku znatno poboljao efikasnost postupaka u odnosu na
postupke koji su voeni prema Zakonu o prinudnom poravnanju, steaju i
likvidaciji, ukazivala je da se moda ne mora usvajati novi zakon, ve da e moi
da se u okviru postojeeg zakona izvre odreene izmene koje su od strane
radne grupe definisane kao izmene koje reavaju probleme uoene u praksi,
unaprede postojea reenja i izvri pravno tehniko preciziranje nejasnih
odredaba. Trenutak - period u kome je pisan predlog, takoe uslovio je unoenje
novih reenja koja predstavljaju posledicu svetske finansijske krize i imaju za cilj
da se pokua ublaiti njeno dejstvo u naoj zemlji.
I DEO
NOVINE I PRIMENA NOVOG ZAKONA O STEAJU
Primena novog Zakona o steaju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, u daljem tekstu: Zakon, osim u delovima teksta gde je potrebno navesti pun naziv radi jasnoe prikaza, prim. Red.)) regulisana je prelaznim i zavrnim odredbama lanovi 207. do 212. Za sve steajne postupke koji su u toku, na
dan poetka primene novog Zakona predvieno je da se nastave i okonaju po
propisima koji su vaili do dana poetka primene Zakona.
Izuzetak su:
- lanovi 22. do 26. Zakona kojima se regulie imenovanje steajnih upravnika u steaju dunika i drutvenih preduzea, izdavanje licenci za obavljanje poslova steajnog upravnika, uslovi za obnavljanje i oduzimanje licenci, imenik steajnih upravnika i struni nadzor nad radom istih,
- odredbe lana 29. i 30. kojima je regulisana obaveza izvetavanja steajnog upravnika i obavezno osiguranje koje je duan da obezbedi steajni upravnik, i
- odredbe lana 157. stav 5. Zakona koje reguliu sprovoenje mera predvienih planom reorganizacije,
koji se primenjuju i na steajeve koji su u toku na dan poetka primene novog zakona.
Odredbe kojima je regulisan posebni postupak nad pravnim licima koja su
dugotrajno nesposobna za plaanje, u periodu do 31.12.2010. godine
primenjivae se na pravna lica koja su plaanje obustavila u neprekidnom trajanju od tri godine, a prema izriitoj odredbi od 01.01.2010. godine (primedba autora verovatno se radi o tehnikoj
greci, pri oznaavanju godine 2010. umesto 2011.), pa do 31.12.2011.
primenjivae se na pravna lica koja su plaanja obustavila u trajanju od dve godine.
Cilj navedene prelazne i zavrne odredbe je da se sukcesivno iz privrednog ambijenta eliminiu prvo privredni subjekti koji su najdue insolventni (tri godine), potom u narednom periodu oni koji su insolventni dve godine, a
potom u daljem toku poev od 01.01.2012. redovno vri kontrola i primena citiranih odredaba na privredne subjekte koji su insolventni godinu dana.
Na navedeni nain e se spreiti naglo, istovremeno podnoenje velikog broja
predloga to bi sudove onemoguilo da brzo i efikasno postupaju po istima.
Zakon je stupio na snagu 23.decembra 2009. godine, a poinje da se primenjuje 23.januara 2010. godine uz odloenu primenu odredaba lana 25. stav 3. koji se odnosi na imenik steajnih upravnika i lana 30. kojim je regulisano obavezno osiguranje steajnih upravnika, ija primena poinje 01.jula 2010. godine, kao i odredbe lana 25. stav 4. kojima su regulisani uslovi za upis lica u imenik aktivnih steajnih upravnika koji se odnose na radni odnos istih, ija primena poinje 01.januara 2012. godine.
Izuzetak je predvien i za primenu odredaba o posebnom postupku u sluaju dugotrajne nesposobnosti koje se primenjuju poev od 90 dana od dana stupanja na snagu novog Zakona, odnosno 23. aprila 2010. godine.
Danom poetka primene Zakona o steaju prestaje da vai Zakon o steajnom
postupku (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 84/2004 i 85/2005) uz naznaku
da e se isti primenjivati na postupke steajeva koji su u toku na dan poetka
primene novog zakona, do njihovog okonanja.
PREGLED NOVIH REENJA U ZAKONU O STEAJU
Novi Zakon o steaju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009) donosi niz novina radi efikasnije primene u praksi:
Definisan cilj i naela steajnog postupka.
Uvedeni su dodatni steajni razlozi uz ranije nabrojane a ranije nabrojani i postojei su neto redefinisani i pojanjeni.
U pogledu steajnih organa, najznaajnija novina je ukidanje steajnog vea, kao steajnog organa, to je uslovilo i itav niz drugih promena u samom definisanju postupka.
Usled ukidanja steajnog vea, kao steajnog organa izmenjen je i sistem pravnih lekova, jer sada o svim albama na reenje odluuje drugostepeni sud, a do sada je bila i znaajna apelaciona nadlenost steajnog vea.
Drugaije definisan postupak po albi (predvia se u odreenim sluajevima i ovlaenjima steajnog sudije da ukine ili izmeni oalbeno reenje).
Spreena zloupotreba izuzee i iskljuenje.
Spreena mogunost zloupotrebe zahteva za delegaciju drugog suda.
U Zakonu je precizirana i uloga Agencije za licenciranje steajnih upravnika koja ranijim Zakonom nije bila dovoljno jasno definisana, a to je i u praksi stvaralo velike probleme.
Jasno regulisana mogunosti prebijanja potraivanja.
Izluni poveriocima kao nosiocima stvarnih prava je poboljan i ojaan status.
Detaljnije su regulisane procesno pravne posledice otvaranja steaja.
Regulisane su mere obezbeenja ouvanja imovine u sluaju zabrane izvrenja.
Detaljno je definisan uticaj steaja na finansijski lizing.
Detaljnije i neto promenjeno je regulisan postupak utvrivanja potraivanja:
uvoenjem prekluzivnog roka za prijavu
preciznijim definisanjem postupka ispitivanja prava izlunih poverilaca
preciziranjem postupka po prijavi potraivanja po izvrnoj ispravi
uvoenjem mogunosti medijacije
ukidanjem prigovora na zakljuak o potraivanju
naglaavanjem obaveze potovanja pravnosnanih odluka
Najznaajnije promene u regulisanju redosleda namirenja su:
uvoenje prioritetnog namirenja trokova steaja, pre svih ispitnih redova
uvoenje termina i regulisanje namirenja trokova steajne mase
uvoenje mogunosti sporazumnog namirenja, posle svih drugih
poverilaca
regulisanje prioriteta isplata vlasniku prodate stvari
smanjenje trokova predujma
detaljnije regulisana konverzija dugovanja i potraivanja
regulisano pravo pree kupovine
preciznije i jasnije definisano pravo na kamatu u toku steaja
drugaije regulisan uticaj steaja na zastarelost
promenjeni rokovi kod pobijanja pravnih radnji steajnog dunika
Znaajne promene u odnosu na unovenja i deobu imovine su:
1. detaljnije regulisanje unovenja i deoba imovine
2. detaljnije regulisanje prodaje steajnog dunika kao pravnog licabolja
o zatita prava razlunih poverilaca
o mogunost odreivanja mera radi zatite interesa razlunih poverilaca
o primena odredaba o zatiti konkurencije
o regulisan je status imovine koja nije procenjivana pri prodaji
o regulisan je pravni subjektivitet steajne mase
3. detaljnije i jasnije regulisana naknadna deoba
Promene koje se odnose na steajne upravnike:
o regulisan je nain izbora steajnog upravnika metodom sluajnog izbora
o steajnom upravniku je Zakonom priznat status slubenog lica
o uvedena i regulisana mogunost odstupanja od metoda sluajnog izbora
o drugaije su definisana ogranienja u imenovanju
o drugaije su definisani uslovi za dobijanje licence
o definisanje uslova za obnavljanje i oduzimanje licence
o ustanovljena pravila voenja imenika steajnih upravnika
o uveden je struni nadzor nad radom steajnog upravnika i mere
o definisane su mere koje se pri nadzoru mogu izrei
o obaveza izvetavanja definisana na period od tri meseca
o propisano obavezno osiguranje steajnog upravnika
o drugaije su regulisani uslovi za razreenje steajnog upravnika
Posebno znaajna novina je uvoenje posebnog postupka u sluaju dugotrajne nesposobnosti za plaanje, kome je cilj da se na veoma brz, efikasan i jednostavan nain iz privrednog ivota eliminiu trajnije insolventni subjekti.
Kako steaj preduzetnika kod nas nije zaiveo, iako je bio definisan Zakonom o steajnom postupku, to se zakonodavac odluio da u novom steajnom Zakonu vie ne regulie posebno navedenu materiju.
Steajevi male vrednosti definisani u Zakonu o steajnom postupku takoe su u praksi prouzrokovali mnogo problema to je i uslovilo da se od njih i odustane, posebno u situaciji u kojoj je steajno vee ve ukinuto kao organ steaja, to je bila i jedna od karakteristika steajeva male vrednosti. Stoga ni steajevi male vrednosti kao posebna vrsta steaja vie ne postoje, odnosno nisu regulisana u novom Zakonu.
Promene u odredbama kojima se regulie reorganizacija:
1. izvreno je definisanje uslova za reogranizaciju
2. izmenjena obavezna sadrina plana, u pogledu:
- klasa poverilaca i kriterijuma za njihovo formiranje
- uvoenje lica koje e pratiti sprovoenje plana
- uvoenje obaveze procene namirenja u sluaju bankrotstva i reorganizacije
- skraenje perioda na koji se dostavlja finansijski izvetaj
- obavezno ukazivanje da se obaveze redukuju u skladu sa
planom i kada plan nije izvren u celosti.
3. ogranienja roka reorganizacije
4. uvoenje mogunosti kontrole procenta kapitala preduzetog
konverzijom duga
5. poseban tretman povezanih lica
6. drugaijeg regulisanja glasanja o vie planova
7. dejstva usvojenog plana na steaj
8. uvedena je obaveza informisanja o sprovoenju plana
9. uvedena mogunost podnoenja unapred pripremljenog
plana reogranizacije
POJEDINANI PREGLED DEFINISANIH PROMENA
1. CILJ I NAELA STEAJNOG POSTUPKA
Definicijom steajnog postupka datom u lanu 1. Zakona o steaju definisano je da su bankrotstvo i reorganizacija vidovi steaja, a potom su date jasne definicije oba pojma .
Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca prodajom celokupne imovine steajnog dunika, odnosno steajnog dunika kao pravnog lica, dok se
pod reorganizacijom podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem duniko poverilakih odnosa, statusnim
promenama dunika ili na drugi nain predvien planom.
Ve u navedenoj definiciji reorganizacije u kojoj je u odnosu na Zakon o
steajnom postupku dodat deo po kome se predvia da je reorganizacija
redefinisanje duniko poverilakog odnosa odnosno statusne promene dunika
ili drugi nain kao nain izmirenja obaveza predvien planom, ukazuje da je, ne
samo pojanjena ve sutinski drugaije definisan pojam, odnosno dejstvo usvajanja plana reorganizacije na sam postupak steaja, to je detaljno razraeno i u celom Zakonu o steaju.
Prethodni Zakon je ostavljao dilemu da li se steaj okonava usvajanjem plana
reorganizacije ili tek njegovim sprovoenjem zbog naina na koji je definisan
steaj, a pre svega zbog same definicije reorganizacije kao vida steaja, koja
podrazumeva namirenje poverilaca na nain i pod uslovima odreenim planom
reorganizacije.
Sadanji dodatak, odnosno deo norme koji govori da plan predstavlja
redefinisanje samog naina namirenja steajanih poverilaca, ukazuje da se ve
usvajanjem redefinisanog naina namirenja zapravo okonava steajni postupak obustavom, odnosno da se isti obustavlja pre sprovoenja plana reorganizacije.
Definisanje cilja steajnog postupka je potpuna novina Zakona.
Tako je lanom 2 Zakona o steaju navedeno da je cilj najpovoljnije kolektivno namirenje steajnih poverilaca, ostvarenjem najvee mogue vrednosti steajnog dunika odnosno njegove imovine. Raniji Zakon o steajnom postupku nije imao definisan cilj, pa je bilo problema u njegovom tumaenju.
Jasno opredeljenje i definisanje cilja steajnog postupka, je izuzetno vano, jer
se eventualno, nejasne norme u tom sluaju mogu pravilno protumaiti
primenom ciljnog metoda tumaenja.
Isti znaaj imaju i naela steajnog postupka koja su takoe definisana Zakonom o steaju, iako ih raniji Zakon nije sadrao.
Sama naela inae nisu nova u odnosu na naela koja je sutinski potovao
Zakon o steajnom postupku, ali su sada jasno definisana i time je omogueno
da se pri tumaenju nejasnih odredaba na njih pozove. Kao naela steajnog
postupka definisana su
1. naelo zatite steajnih poverilaca,
2. naelo jednakog tretmana i ravnopravnosti
3. naelo ekonominosti,
4. naelo sudskog sprovoenja postupka,
5. naelo imperativnosti i prekluzivnosti,
6. naelo hitnosti,
7. naelo dvostepenosti,
8. naelo javnosti i informisanosti.
Svako od ovih naela posebno je Zakonom definisano na nain koji jasno
precizira sutinu navedenog naela.
Naelo zatite steajnih poverilaca definisano je kao naelo kojim steaj omoguava kolektivno i srazmerno namirenje steajnih poverilaca u skladu sa
Zakonom.
Naelo jednakog tretmana i ravnopravnosti definisano je odredbom da steaj obezbeuje jednak tretman i ravnopravnost poverilaca u skladu sa
njihovim statusom ureenim Zakonom, odnosno poverilaca iz iste klase u
postupku reorganizacije i poverilaca u okviru istog isplatnog reda u sluaju
bankrotstva.
Naelo ekonominosti je definisano kroz odredbe da se steajni postupak sprovodi, tako da omogui ostvarenje najvee mogue vrednosti
imovine steajnog dunika i najveeg mogueg stepena namirenja poverilaca u
najkraem moguem vremenu i sa to manje trokova.
Naelo sudskog sprovoenja postupka definisano je kroz odredbu da se steajni postupak sprovodi po slubenoj dunosti, a to se odnosi na fazu
postupka posle otvaranja steajnog postupka, a ne na sam inicijalni akt.
Naelo imperativnosti i prekluzivnosti definisano je kroz odredbu da je steajni postupak regulisan ovim zakonom putem imperativnih normi i uz shodnu
primenu odredaba zakona kojim se ureuje parnini postupak, ako samim
Zakonom o steaju nije drugaije odreeno, kao i da su propisani rokovi
prekluzivni, ako sam Zakon ne predvia drugaije.
Naelo hitnosti je naelo koje karakterie ceo steajni postupak i to je jo jednom naglaeno kroz normu st. 2 lana 8 Zakona, kojom se definie da je
steajni postupak hitan i da u njemu nije dozvoljen zastoj ili prekid.
Naelo dvostepenosti definisano je kroz normu lana 9 Zakona o steaju, kojom je uvedeno pravilo da je steajni postupak dvostepen, osim ako je
Zakonom iskljuen pravni lek. Navedena norma nije suprotna ustavnom principu
dvostepenosti, jer je posebna alba, kao redovni pravni lek iskljuena samo za
reenja kojima se upravlja postupkom, a to je i shodna primena Zakona o
parninom postupku. O albi po novom Zakonu uvek odluuje drugostepeni sud -
sada Privredni apelacioni sud, jer steajno vee koje je imalo apelacionu
nadlenost u nekim sluajevima, vie nije predvieno kao steajni organ. Na
navedeni nain su otklonjene i primedbe da se dvostepenost ne sme sprovoditi u
okviru istog suda.
Naelo javnosti i informisanosti kao posebno naelo definisano je prvi put u ovom zakonu, kroz izriitu normu lana 10 kojom je propisano da je steajni
postupak javan i da svi uesnici u steajnom postupku imaju pravo na
blagovremen uvid i podatke potrebne za sprovoenje postupka, osim podataka
koji predstavljaju poslovnu i slubenu tajnu, a o emu odluuje steajni sudija
zakljukom. Sud je takoe duan da kopije svih oglasa, reenja i akata istog
dana kada su doneti dostavi odgovarjuem registru, koji je duan da ih odmah
objavi na svojoj internet stranici ili da ih na drugi odgovarajui nain uini
dostupnim javnosti.
Postupanje i donoenje odluka u steajnom postupku vri se na osnovu uvida u
sve raspoloive informacije to ukazuje na transparentnost samog postupka.
Navoenjem cilja steajnog postupka i nabrajanje i definisanje naela steajnog
postupka znaajno se poboljava kvalitet Zakona, ali ne samo teoretski ve pre
svega u praktinoj primeni istog, jer se sve norme istog Zakona tumae u skladu
sa ciljem i proklamovanim optim naelima Zakona. Time ceo Zakon postaje
jasniji i laka je njegova primena, a to svakako vodi i u ujednaenijem
tumaenju i primeni samog propisa.
2. STEAJNI RAZLOZI
Zakonom o steaju, steajni razlozi su neto drugaije definisani u odnosu na Zakon o steajnom postupku.
Tako je pre svega u lanu 11 Zakona o steaju predvieno da se steajni
postupak otvara samo u sluaju kada se utvrdi postojanje nekog od Zakonom
predvienih steajnih razloga, to je reilo dosadanju dilemu da li su steajni
razlozi, po Zakonu o steajnom postupku, bili propisani kao kumulativni ili je bilo
(kako je to praksa i tumaila) dovoljno da bude ispunjen jedan od njih, pa da se
nad pravnim licem pokrene postupak steaja.
Zakon propisuje da se radi o razlozima koji nisu kumulativno odreeni.
Steajni razlozi prema novom Zakonu su:
1. trajnija nesposobnost plaanja,
2. pretea nesposobnost plaanja,
3. prezaduenost i
4. nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije ili ako je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain.
Trajnija nesposobnost plaanja postoji, ako steajni dunik;
o ne moe odgovoriti svojim novanim obavezama u roku od 45 dana od dospelosti obaveze ili
o potpuno obustavio sva plaanja u periodu od 30 dana neprekidno.
Neophodno je naglasiti da se u prvoj situaciji u kojoj se pretpostavlja da je
steajni dunik nesposoban za plaanje po Zakonu o steajnom postupku bilo
predvieno da dunik ne odgovara svojim obavezama u roku od 45 dana, to je
u praksi i dovelo do tumaenja da se ne mora raditi samo o novanim
obavezama, ve i o drugim nenovanim obavezama, odnosno obavezama na
odreeno injenje. Novi Zakon, meutim, samo neizmirenje novanih obaveza u
roku od 45 dana definie kao dokaz o postojanju trajnije nesposobnosti, koja je
steajni razlog to automatski znai iskljuenje svake mogunosti da se i
neispunjenje nenovanih obaveza definie kao steajni razlog. To znai, da e
poverilac koji je poverilac nenovane obaveze prema steajnom duniku pre
svega morati da trai ispunjenje navedene obaveze, odnosno da kroz poseban
postupak regulie posledice njenog neispunjenja, pa tek potom definie svoja
novana potraivanja nastala kao posledica dunikovog neispunjenja, to e na
kraju usloviti, (ako dunik ne ispuni te novane obaveze) ispunjenje navedenog
steajnog razloga.
Pretea nesposobnost plaanja koja po Zakonu o steajnom postupku takoe postoji kao jedan od steajnih razloga, sada je definisana
injenicom da steajni dunik uini verovatnim da svoje ve postojee
novane obaveze nee moi da ispuni po dospeu.
Sama norma ukazuje da se radi o steajnom razlogu zbog koga samo steajni
dunik moe podneti predlog za pokretanje sopstvenog steaja to je i ranije bio
nain tumaenja veoma sline norme kojom je definisana pretea nesposobnost
plaanja kao steajni razlog.
Prezaduenost. : Steajni dunik je prema Zakonu o steaju prezaduen, ako je njegova imovina manja od njegovih obaveza i to se moe smatrati
potpuno novim steajnim razlogom koji do sada nije bio izriito propisan
kao razlog za pokretanje postupka steaja, niti za utvrivanje
nesposobnosti za plaanje.
Posebno je naglaeno da se drutvo lica ne smatra prezaduenim, ako ima bar
jednog od ortaka, odnosno komplementara, koji je fiziko lice, zbog naina
kojima se u navedenoj situaciji, regulie odgovornost ovih fizikih lica prema
Zakonu o privrednim drutvima ("Sl. glasnik RS", br. 125/2004), odnosno zbog injenice da su oni odgovorni svom svojom imovinom, pa se stoga bez
obzira to imovina samog privrednog ortakog, odnosno komanditnog drutva
nije vea od njegovih obaveza, (ve je naprotiv manja), ne moe automatski
smatrati i da je isti prezaduen, jer se za izvrenje obaveza odgovara i imovinom
ortaka, odnosno komplementara koji su fizika lica.
N epostupanje po usvojenom planu reorganizacije ili postupanje suprotno planu reorganizacije na nain kojim se bitno ugroava sprovoenje istog kao i ako je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain.je potpuno nov steajni razlog, koga Zakon o steajnom postupku nije poznavao
Navedeni novi steajni razlog uveden je kao direktna posledica injenice da se
po novom Zakonu steaj okonava odmah po usvajanju plana, te da nema vie
mogunosti da se kao posledica nepostupanja po istom, donese mera u skladu
sa planom niti proglasi bankrotstvo.
Pretpostavka trajnije nesposobnosti za plaanja, uvedena je i u sluaju kad je
predlog za pokretanje steajnog postupka podneo poverilac koji u sudskom ili
poreskom izvrnom postupku sprovedenom u Republici Srbiji, nije mogao
namiriti svoje novano potraivanje, bilo kojim sredstvom izvrenja. Na navedeni
nain reena je i dilema iz Zakona o steajnom postupku, da li poverilac koji
pokree steajni postupak zbog neuspelog postupka izvrenja, mora dokazati da
je pokuao da namiri svoja novana potraivanja svim moguim i po Zakonu o
izvrnom postupku propisanim i dozvoljenim sredstvima izvrenja ili je dovoljno
da dokae da je pokuao samo jednim i to bilo kojim od njih da bi postojala
pretpostavka postojanja steajnog razloga.
Sada je predvieno da pretpostavka postojanja steajnog razloga nastupa, ve kada poverilac nije uspeo da se namiri jednim i to bilo kojim sredstvom izvrenja.
3. POSEBNI SLUAJEVI U KOJIMA SE STEAJNI POSTUPAK OBUSTAVLJA ILI ZAKLJUUJE
Posebno poglavlje kojima se reguliu sluajevi u kojima se steajni postupak ne
sprovodi, iako je ispunjen steajni razlog, ve se isti obustavlja i zakljuuje
definisani su lanom 13 Zakona o steaju i pri navedenoj definiciji otklonjene su
sve nejasnoe, nedostaci i kontradiktornosti koje je u sebi sadrao raniji lan 4
Zakona o steajnom postupku.
Steajni postupak se obustavlja u sluaju kada postoji samo jedan poverilac .
Ovo ukazuje da e po isteku sada prekluzivnog roka za prijave potraivanja i
ukoliko se u navedenom roku javi samo jedan poverilac, postupak steaja koji je
otvoren zbog postojanja steajnog razloga biti obustavljen, a ne kako je to u
lanu 4 stav 1 Zakona o steajnom postupku, ranije navedeno, zakljuen.
Poverilac steajnog dunika e u toj situaciji u kojoj steajni postupak bude
obustavljen moi da se namiri sprovoenjem postupka izvrenja prema pravnom
licu, kao izvrnom duniku i to u onoj meri u kojoj celokupna imovina njegovog
dunika bude omoguavala. Razlog obustave steaja je u injenici da u situaciji u
kojoj postoji samo jedan poverilac, nema potrebe niti razloga da se sprovodi
postupak steaja kao postupak kolektivnog namirenja, jer se jedan poverilac
uvek moe namiriti i u postupku pojedinanog namirenja odnosno u postupku
prinudnog izvrenja. U toj e situaciji celokupna imovina steajnog dunika posluiti namirenju tog jednog poverioca, pa e se on i namiriti u iznosu koju mu vrednost navedene imovine u postupku izvrenja bude omoguila, primenom Zakonom dozvoljenih sredstava izvrenja i po pravilima Zakona o izvrnom postupku.
Steajni postupak se zakljuuje im se utvrdi da je imovina steajnog dunika manja od trokova steajnog postupka ili da je imovina steajnog dunika neznatne vrednosti .
Navedena norma ima za cilj da definie postupanje u opisanoj situaciji, te da
ukae da je takvo utvrenje mogue u razliitim fazama, a ne samo odmah pri
samom pokretanju steajnog postupka, odnosno donoenju reenja o otvaranju
istog. Bez obzira, kada do navedene spoznaje doe, sud je odmah duan da
steajni postupak zakljui, umanjujui time trokove steajnog postupka s
obzirom da se isti i nee moi da namire iz imovine steajnog dunika koja je
manje vrednosti od samih trokova ili je oigledno neznatne vrednosti.
Pored navedenog da bi se reila dilema ta sa eventualnom naknadno
pronaenom imovinom i u takvim situacijama, te da bi se predupredila mogua
zloupotreba takve situacije u kojoj bi se namerno prikrio deo imovine steajnog
dunika, a potom po zakljuenju steaja iz razloga male vrednosti imovine i
brisanju steajnog dunika iz registra privrednih subjekata, pojavila novo
pronaena imovina koja bi se potom prenela na osnivae ili vlasnike kapitala
steajnog duniika.
U sluaju kada do zakljuenja steaja zbog nedovoljne imovine za pokrie trokova steajnog postupka ili zbog neznatne imovine steajnog dunika ipak preostane imovina steajnog dunika, steajni sudija reenjem o zakljuenju steajnog postupka nalae upravniku da unovi takvu imovinu i ostvarenim sredstvima pokrije nastale trokove, a eventualni viak sredstava uplati u budet Republike Srbije.
Ova norma je uvedena da bi se reila dilema ta sa eventualnom naknadno
pronaenom imovinom i u takvim situacijama, te da bi se predupredila mogua
zloupotreba takve situacije u kojoj bi se namerno prikrio deo imovine steajnog
dunika, a potom po zakljuenju steaja iz razloga male vrednosti imovine i
brisanju steajnog dunika iz registra privrednih subjekata, pojavila novo
pronaena imovina koja bi se potom prenela na osnivae ili vlasnike kapitala
steajnog duniika.
Stavom 4 lana 13. definisano je meutim da se na zahtev poverilaca ili
steajnog dunika ipak moe i u navedenoj situaciji u kojoj je imovina prema
prvim informacijama nedovoljna za pokrie trokova steajnog postupka,
sprovesti steajni postupak ukoliko sam poverilac predujmi trokove steaja, odnosno ukoliko sam poverilac kao podnosilac predloga u skladu sa nalogom steajnog sudije poloi sredstva neophodna za pokrie steajnog
postupka, odnosno predujmi oekivane trokove.
Na navedeni nain jasnije su definisani posebni sluajevi pokretanja steajnog
postupka u situaciji u kojoj postoji jedan poverilac ili u situaciji u kojoj je imovina
samog steajnog dunika nedovoljna za pokrie trokova steaja, a nova
zakonska reenja znaajno su pribliena i nainu na koji je praksa do sada
postupala bar u pogledu sutinskih posledica prouzrokovanih u opisanoj situaciji.
4. NADLENOST I ORGANI STEAJNOG POSTUPKA
U pogledu stvarne nadlenosti suda za sprovoenje steajnog postupka i mesne
nadlenosti suda koji sprovodi isti novi Zakon ne donosi znaajne promene u
odnosu na do sada vaei Zakon o steajnom postupku. Jedina novina je uvoenje norme prema kojoj steajni postupak nad steajnim dunikom koji nema sedite u Republici Srbiji sprovodi sud na ijem podruju je sedite glavnih interesa steajnog dunika, ako su za to ispunjeni uslovi predvieni ovim Zakonom, to ukazuje na detaljnije regulisanje odredaba o steaju sa inostranim elementom i ugradnju navedenih odredaba u tekst celog
Zakona.
5. ORGANI STEAJNOG POSTUPKA
Jedna od najznaajnijih promena koja je sistemski ugraena u ceo Zakon je ukidanje steajnog vea , kao jednog od znaajnih organa steaja prema Zakonu o steajnom postupku.
Organi steajnog postupka su (l. 17. Zakona):
1. steajni sudija,
2. steajni upravnik,
3. skuptina poverilaca i
4. odbor poverilaca,
ime je oigledno steajno vee kao organ steajnog postupka ukinuto.
Ukidanje steajnog vea, prati automatski i itav niz drugih promena koje su
morale biti unete u Zakon, kao to je drugaije definisanje delokruga nadlenosti
steajnih organa i sistema pravnih lekova, jer prema Zakonu o steajnom
postupku, steajno vee u jednom delu svoje nadlenosti ima i apelacionu
nadlenost, odnosno nadlenost za odluivanje po pravnim lekovima.
Kako u Zakonu o steaju, steajno vee kao organ vie ne postoji, to je morao
biti znaajno promenjen i sistem pravnih lekova i to tako to je na zakljuak
steajnog sudije iskljueno pravo na pravni lek, jer se po definiciji radi o aktu kojim se nalae sprovoenje odreenih radnji, a to u sutini znai upravlja
postupkom.
O svim albama protiv reenja steajnog sudije uvek odluuje sud vieg stepena.
Time je otklonjena jedna od osnovnih zamerki data od strane stranih analitiara
Zakona o steajnom postupku, da se dvostepenost u nekim situacijama u kojima
steajno vee ima apelacionu nadlenost, iscrpljuje u okviru istoga suda, a to
nije standard dvostepenosti prema zakonodavstvu Evropske Unije. Sada e
stoga, po pravnim lekovima odnosno po albama kao jedinom pravnom leku na
reenja, uvek odluivati sud vieg stepena, to ispunjava standarde
dvostepenosti, jer je sud vieg stepena kao apelacioni uvek odvojen od suda koji
vodi steajni postupak.
Da se u navedenoj situaciji i zbog takvog naina regulisanja, steajni postupak
ne bi znaajno produio, a sud vieg stepena zatrpao velikim brojem apelacionih
predmeta, to bi automatski znaajno produilo steaj i uinilo nedelotvornim taj
pravni lek, iskljuena je mogunost pravnog leka na zakljuak, dok je za donoenje odluke po pravnom leku protiv reenja Viem sudu, predvien rok od 30 dana,
Oekivanja su da e se na navedeni nain brzo i efikasno reavati po pravnim
lekovima, te da reavanje po istima nee znaajno usporiti sam postupak
steaja.
U pogledu drugih steajnih organa usledile su promene u delokrugu nadlenosti i
iste su takoe uslovljene ukidanjem steajnog vea kao jednog od steajnih
organa. '
Steajni sudija utvruje postojanje steajnih razloga i donosi odluku reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka i reenje o otvaranju steajnog postupka nad steajnim dunikom.
Ranije je to bilo u nadlenosti steajnog vea.
Pri podeli poslova koje je neophodno obaviti da bi se jedan steaj okonao,
znaajno je izmenjen delokrug nadlenosti odbora poverilaca i steajnog sudije
kao i samog steajnog upravnika.
Znaajno je promenjen i poloaj steajnog upravnika, kao i naina regulisanja
njegovog statusa.
Promena Statusa naina imenovanja i razreenja, uslova za dobijanje i obnavljanje licence kao i definisanje obaveza i odgovornosti steajnog upravnika, jedna je od najznaajnijih novina Zakona.
Zakonom je predvieno da steajni upravnik svoju dunost moe vriti kao preduzetnik ili kao lan ortakog drutva koje je registrovano za obavljanje navedene delatnosti, a sa odloenom primenom od 1.1.2012 odredbe koja mu
zabranjuje da bude u radnom odnosu, osim kod preduzetnika ili u ortakom
drutvu koje obavlja poslove steajnog upravnika.
Pravni poloaj steajnog upravnika nije menjan.
Znaajna novina je definisanje da on ima status slubenog lica u smislu odredaba Krivinog zakonika u vrenju svojih dunosti. Time je on znaajno zatien od fizikih napada kojih je u praksi bilo.
Da bi se otklonile znaajne i mnogobrojne primedbe na nain na koji je
vren izbor steajnih upravnika pri imenovanju steajnih upravnika predvieno je da se po pravilu steajni upravnik bira sa liste aktivnih upravnika za podruje nadlenog suda metodom sluajnog odabira, i uz mogunost izuzetka kada je steajni sudija zbog specifine delatnosti koju steajni dunik obavlja, sloenosti sluaja, specifinog iskustva
steajnog upravnika ili iz drugih opravdanih razloga, steajni sudija
ovlaen da uz obrazloenje imenuje steajnog upravnika direktnim
odabirom sa liste aktivnih steajnih upravnika, iako on metodom sluajnog
odabira ne bi bio na redu.
Jasno su definisana lanom 21 Zakona o steaju ogranienja u imenovanju
steajnog upravnika.
Uveden je steajni nadzor
Steajni nadzor nad radom steajnog upravnika vri ovlaena organizacija, a
po pravilima kojima se ureuje opti upravni postupak. Regulisane su i mere koje
ova organizacija moe izrei ukoliko u postupku nadzora utvrdi povrede i
propuste, a koje mogu biti od opomene, kao najblae, do oduzimanja licence,
kao najotrije mere.
Razreenje
Razreenje steajnih upravnika definisano je odredbama lana 32 Zakona o
steaju prema kojem steajnog upravnika razreava steajni sudija po slubenoj
dunosti ili na predlog upravnog odbora, ako utvrdi da su ispunjeni zakonski
razlozi kao to su: neispunjavanje obaveza, nepotovanje rokova, pristrasno
postupanje, nepreduzimanje radnji unovenja imovine u roku od jedne godine od
ispitnog roita, ako steajni upravnik nije osigurao imovinu ili nije traio
saglasnost odbora poverilaca ili nije postupio u skladu sa datom. Postupak
razreenja takoe je detaljno propisan.
Uvedena je mogunost da na predlog odbora poverilaca steajni sudija razrei
steajnog upravnika i imenuje drugog kako nisu ispunjeni navedeni zakonski
uslovi, ali je za to neophodno da to zahteva najmanje tri etvrtine lanova odbora
poverilaca.
Licenca
Novim Zakonom je znaajno drugaije, preciznije i detaljnije propisano kako se
stie licenca za obavljanje poslova steajnog upravnika, ta su aktivini, a ta
neaktivni upravnici i kako se obnavlja dobijena licenca, kao i mogunosti
oduzimanja iste.
Tako je definisano da steajni upravnik moe obnoviti licencu, ako ispunjava uslove za izdavanje licence i ako je u poslednje dve godine obavljao poslove steajnog upravnika ili druge strune poslove vezane za steajni postupak, uz mogunost da priloi dokaz da je bio polaznik najmanje tri struna seminara godinje na temu sprovoenja steajnog postupka koje organizuje ili priznaje Agencija za licenciranje steajnih upravnika, ukoliko sam nije obavljao poslove
steajnog upravnika, a eli da obnovi vaenje licence.
Sledei uslov za obnavljanje licence je da je poslove koje je obavljao u periodu vaenja licence obavljao savesno u skladu sa Zakonom i Nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom i Kodeksom etike i da je izmirio
obaveze po osnovu naknade za obnavljanje licenci kao i da je izmirio sve
obaveze po osnovu eventualno izreenih novanih kazni.
Novinu predstavlja i uvoenje obaveznog osiguranja steajnih upravnika koji su aktivni, i koji su duni da zakljue sa drutvom za osiguranje, ugovor o obaveznom osiguranju od profesionalne odgovornosti sa osiguranom sumom u iznosu od najmanje od 30.000 u dinarskoj protivvrednosti na dan zakljuenja ugovora .
Predvieno je pored navedenog obaveznog osiguranja i mogunost zakljuenja
dopunskog osiguranja koje moe zahtevati odbor poverilaca u sluajevima steaja velikih vrednosti, a premija dopunskog osiguranja predstavlja troak
steajne mase za razliku od premije obaveznog osiguranja koja predstavlja lini
izdatak samog upravnika. Navedeno novo zakonsko reenje kojim se uvodi
obavezno osiguranje steajnog upravnika od profesionalne greke kao i
mogunost njegovog dopunskog osiguranja u skladu je sa zakonima razvijenih
zemalja, a istovremeno je i najbolje sredstvo i najbolji nain za otklanjanje
opasnosti da poverioci zbog greke steajnog upravnika budu oteeni, jer je
praksa pokazala da njegova uspostavljena odgovornost svom linom imovinom,
kakva je bila predviena Zakonom o steajnom postupku nije dovoljna za
obezbeenje poverilaca, jer gotovo redovno steajni upravnik i nije imao ili nije
prikazivao da ima imovinu vee vrednosti.
Izvetavanje steajnih upravnika je takoe regulisano obavezom podnoenja tromesenih pisanih izvetaja o toku steajnog postupka i stanju steajne mase steajnom sudiji i odboru poverilaca,
Do novog Zakona to su bili meseni izvetaji. Zbog posebnih situacija u kojima
bi navedeni tromeseni period mogao biti neodgovarajui odnosno posledice
neizvetavanja u navedenom periodu postale bi neotklonive, uvedena je i
mogunost da poverioci ili sam sud zahtevaju da se podnose vanredni izvetaji i
u kraim vremenskim periodima od strane steajnog upravnika, u kom sluaju je
on duan da takav zahtev i potuje.
6. PROMENE U PROCESNIM ODREDBAMA
Ukazana promena steajnih organa, odnosno ukidanje steajnog vea koje je
delimino imalo apelacionu nadlenost kao i potrebe sutinske dvostepenosti
zbog kontrole rada prvostepenih organa, uz stalnu potrebu brzog i efikasnog
postupka uslovili su odreene promene u procesnim odredbama kojima su
definisani pravni lekovi kao i procesnim odredbama kojim je definisano izuzee i
iskljuenje sudije i redosled namirenja.
Tako je definisano da se u steajnom postupku donose reenja i zakljuci, te da se protiv reenja moe izjaviti alba sudu vieg stepena, a to je od 1.1.2010. godine Privredni apelacioni sud (preko prvostepenog suda) u roku od 8 dana, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Prvostepenom sudu je meutim data i mogunost da sam razmotri podnetu albu i ukoliko uoi da je ista osnovana preinai svoje reenje to je zakonsko reenje koje postoji u Zakonu o izvrnom postupku, u pogledu
ovlaenja prvostepenog suda za postupanje po albi na reenje o izvrenju na
osnovu izvrne isprave. Ovakva mogunost data je da bi se ubrzao postupak i u
situaciji u kojoj prvostepeni sud sam uoi da je alba osnovana, odnosno da je
napravio propuste u svom radu, te da navedeno otkloni ukidanjem oalbenog
reenja.
Ovakva mogunost iskljuena je izriitom zakonskom odredbom, kod reenja o otvaranju steajnog postupka; kod reenja o potvrivanju i usvajanju plana reorganizacije i reenja o zakljuenju steajnog postupka. To su reenja koja su kljuna za sam tok steajnog postupka u kojima u sluaju
albe prvostepeni sud ne moe vriti preispitivanje pravilnosti svoje odluke i istu
menjati preinaenjem, ve odluku po albi moe doneti iskljuivo drugostepeni
sud, po sprovedenom postupku po albi.
Znaajno je ukazati takoe da u sluaju da prvostepeni sud po albi preinai
svoju odluku u skladu sa novim ovlaenjima koja ima prema Zakonu o steaju,
na takvo reenje, kao pravni lek mogua je i dozvoljena alba sudu vieg
stepena koji e u navedenoj situaciji preispitati pravilnost takvog odluivanja
prvostepenog suda.
Na zakljuak kojim se izdaje nalog slubenom licu, organu koji sprovodi steajni postupak ili treem licu za izvrenje pojedinih radnji, nije dozvoljen pravni lek, a ukoliko isti sadri oiglednu tehniku ili slovnu greku steajni sudija na zahtev steajnog upravnika ili poverioca bez odlaganja donosi
zakljuak o ispravci kojom istu moe otkloniti. Na navedeni nain otklonjena je
opasnost neopravdanog odugovlaenja steajnog postupka, ali je potovana i
potreba da se odreeni nedostaci u postupanju otklone. Znaajno je takoe uoiti
da je predviena mogunost da poverioci upute primedbe na rad steajnog
upravnika, te da o istima reava steajni sudija.
Posebnu novinu u Zakonu predstavljaju odredbe kojima se regulie sluaj zloupotrebe zahteva za izuzee i iskljuenje.
Unoenje ovih odredaba uslovljeno je znaajnim zloupotrebama kojima je
donoenje odreenih odluka u steaju odlagano, stalnim podnoenjem zahteva
za izuzee i iskljuenje sudije i predsednika sudova koji su u zahtevima za
izuzee i o iskljuenju sudije trebali da odlue. Da bi se spreila ovakva
zloupotreba prava i da bi se onemoguilo ovakvo neopravdano odugovlaenje
postupka odredbama lana 44 novog Zakona o steaju predvieno je da se zloupotrebom prava na podnoenje zahteva za izuzee i iskljuenje u cilju odugovlaenja postupka smatra podnoenjem jednog ili vie zahteva za izuzee odnosno iskljuenje:
u roku od tri dana pre zakazanog roita ili na samom roitu ili
zahtev za izuzee ili iskljuenje kojim su obuhvaene sve sudije koje bi u
sudu u kome se postupak vodi mogle postupati kao i
istovremeni zahtev za izuzee i iskljuenje postupajueg sudije i
predsednika suda.
I podnoenjem zahteva za delegaciju drugog suda pod uslovima iz istog lana smatra se zloupotrebom prava, a kao sankcija za zloupotrebe prava predvien je odbaaj predloga - zahteva kojima se navedena zloupotreba vri.
Time nije suena mogunost da stranke trae iskljuenje i izuzee postupajueg
sudije ili predsednika suda, ali je otklonjena mogunost da to urade samo u cilju
zloupotrebe prava odnosno u trenutku u kojem se time direktno uslovljava
odlaganje postupanja navedenih organa to direktno utie na produenje samog
steajnog postupka.
7. REDOSLED NAMIRENJA
lan 54 Zakona na znaajno razliit nain od naina na koji je Zakon o
steajnom postupku regulisao redosled namirenja poverilaca, regulie navedeno,
izuzetno znaajno pitanje. Zakonom o steajnom postupku, trokovi steajnog
postupka su bili definisani kao trokovi prvog isplatnog reda.
Prema Zakonu o steaju, trokovi steajnog postupka namiruju se prioritetno iz steajne mase, odnosno pre svih isplatnih redova , a tek po njihovom punom namirenju pristupa se namirenju obaveza steajne mase. Po namirenju obaveza steajne mase pristupa se namirenju steajnih poverilaca.
Definisano je da se steajni poverioci u zavisnosti od njihovih potraivanja
svrstavaju u isplatne redove i da se steajni poverioci nieg isplatnog reda mogu
namiriti, tek poto se namire poverioci vieg isplatnog reda. Navedeno je kao
princip vailo i prema Zakonu o steajnom postupku, ali nije bilo posebno
naglaeno samom zakonskom normom. Steajni poverioci istog isplatnog reda
namiruju se srazmerno visini njihovih potraivanja.
Zakon o steaju propisuje tri isplatna reda:
- U prvi isplatni red spadaju:
- neisplaene neto zarade zaposlenih i bivih zaposlenih sa kamatom od dana
dospea do dana otvaranja steajnog postupka u iznosu minimalnih zarada za
poslednjih godinu dana pre otvaranja steajnog postupka i
- neisplaeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za
poslednjih dve godine pre otvaranja steaja ija osnovica i obraun ini iznos
minimalne zarade.
Prema iznetom prvi isplatni red definisan je gotovo jednako kao drugi isplatni red
po Zakonu o steajnom postupku, s tim to je uz zaposlene, u skladu sa
tumaenjem sudske prakse, i potraivanje navedenog isplatnog reda i neto
zarade bivih zaposlenih kod steajnog dunika u godini koja je prethodila
otvaranju postupka steaja, a tome je dodata i kamata od dana dospea do dana
otvaranja steajnog postupka na iznos minimalnih zarada za poslednjih godinu
dana, jer se radi o sporednom potraivanju, vezanom za navedene zarade, a to je novina u odnosu na raniji nain definisanja potraivanja tog isplatnog reda.
- U drugi isplatni red prema Zakonu o steaju spadaju potraivanja po osnovu javnih prihoda dospelih u poslednjih tri meseca pre otvaranja steajnog
postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih to
odgovara ranijem treem isplatnom redu prema Zakonu o steajnom postupku.
- U trei isplatni red spadaju potraivanja svih ostalih steajnih poverilaca to odgovara ranijem etvrtom isplatnom redu prema Zakonu o steajnom postupku.
Imajui u vidu izneto u pogledu redosleda namirenja moe se uoiti da su isplatni
redovi relativno slini ranijim isplatnim redovima, s tim to se prioritetno i van svih
isplatnih redova naplauju trokovi steajnog postupka, a potom trokovi
steajne mase, a tek potom pristupa izmirenju poverilaca po isplatnim redovima.
Jedna od izuzetno vanih novina je odredba kojom je predvieno da potraivanje steajnih poverilaca, koji su se pre otvaranja steajnog postupka saglasili da budu namireni tek nakon punog namirenja potraivanja jednog ili vie steajnih poverilaca, mogu biti namireni tek nakon punog namirenja treeg isplatnog reda sa pripadajuim kamatama.
Redosled njihovog namirenja odredie se u skladu sa uslovima takve
saglasnosti. Navedena norma ukazuje na mogunost steajnih poverilaca da
unapred sami za sebe predvide poziciju koja je u pogledu mogunosti namirenja
nepovoljnija od one koja bi im po samom statusu pripadala, odnosno sami
poverioci se pre pokretanja steajnog postupka mogu saglasiti da se namire tek
po punom namirenju poverilaca, svih isplatnih redova sa kamatama i tada e se
takva njihova volja potovati, pa e oni i biti namireni mimo onog redosleda koji bi
im po zakonu pripadao odnosno tek po punom namirenju poverilaca treeg
isplatnog reda sa svim pripadajuim kamatama. Ovakva mogunost do sada nije
postojala, odnosno Zakon o steajnom postupku je nije predviao, a sada je
uvedena samo kao mogunost u situaciji kada sami steajni poverioci pre
otvaranja steajnog postupka postignu saglasnost da se namire na navedeni
nain. Navedeno predstavlja sutinski odustupanje od pravila o nainu
namirenja, ali po volji i uz saglasnost poverioca koji time dobija loiju poziciju
odnosno biva namiren tek kasnije u odnosu na mesto koje bi mu po zakonu
pripalo.
8. TROKOVI STEAJNOG POSTUPKA
Posebno je znaajno naglasiti da je novi Zakon o steaju predvideo smanjenje
trokova na ime predujma za pokretanje steajnog postupka, tako to je isti sveo
samo na trokove oglasa, angaovanja steajnog upravnika i trokove
neophodne za obezbeenje imovine. Ostala je obaveza predlagaa da u
odreenom roku od dana dobijanja naloga od strane suda uplati navedeni
predujam na ime trokova steajnog postupka ije pokretanje trai, ali je njegova
pozicija znatno poboljana, jer uplaeni predujam prema odredbama Zakona predstavlja troak steajnog postupka i shodno iznetom prioritetno se pre svih isplatnih redova isplauje vraa poveriocu koji je inicirao pokretanje steajnog postupka podnoenjem predloga.
9. IZLUNI POVERILAC
Kod definisanja pojma izlunog poverioca nisu izvrene promene u odnosu na
Zakon o steajnom postupku, ali je pri definisanju njegovog poloaja i prava
dolo do znaajnih pojanjenja i preciziranja, s obzirom da je sudska praksa
imala velikih problema u primeni normi kojima je regulisan poloaj izlunog
poverioca prema Zakonu o steajnom postupku.
lanom 52 Zakona se uz definiciju izlunog poverioca kao lica koje na osnovu svog stvarnog ili linog prava ima pravo da trai da se odreena stvar izdvoji iz steajne mase, naglaava da izluni poverilac nije steajni poverilac, te da njegova stvar ne ulazi u steajnu masu.
Ako steajni dunik neovlaeno otui stvar u toku steajnog postupka izluni poverilac se namiruje prioritetno, pre svih isplatnih redova, odnosno kao poverilac steajne mase, a ne kao steajni poverilac.
Prema lanu 37 stav 4 Zakona o steajnom postupku, ako steajni dunik
neovlaeno otui stvar u toku steajnog postupka izluni poverilac ima pravo da
kao steajni poverilac trai namirenje iznosa koji odgovara trinoj vrednosti
otuene stvari.
Navedeno je znaajno drugaije u odnosu na raniji nain regulisanja poloaja
izlunog poverioca, prema kome je u sluaju da steajni dunik neovlaeno
otuio stvar, izluni poverilac imao pravo da kao steajni poverilac trai
srazmerno namirenje iznosa koji odgovara trinoj vrednosti stvari, a to znai kao
poverilac etvrtog isplatnog reda. Sada izluni poverilac kome je neovlaeno
stvar otuena ima znatno povoljniji poloaj, jer se prioritetno namiruje pre svih
isplatnih redova, odmah po namirenju trokova steajnog postupka, kao obaveza
steajne mase i to u visini pune trine vrednosti njegove stvari koja je
neovlaeno prodata.
U definisanju poloaja izlunog poverioca i nainu ostvarenja njegovih prava nisu
nastupile znaajnije promene, osim to je i uneto da izluni poverilac moe podneti zahtev za izluenje do momenta prodaje imovine koja je predmet njegovog zahteva, a ukoliko to uini kasnije on svoja prava moe ostvariti samo u drugim sudskim postupcima i u skladu sa Zakonom. Sutinski ovakvo reenje vailo je i po Zakonu o steajnom postupku, iako nije bilo tako izriite
norme u pogledu istog, pa je u sudskoj praksi zbog injenica da izluni poverilac
nosilac stvarnih prava, bilo razliitih tumaenja i postupanja u sluaju da je izluni
zahtev podnet po prodaji stvari na koje se isti odnosi. Sada je ta dilema reena
izriitom zakonskom normom, prema kojoj u toj situaciji izluni poverilac nee moi od treeg lica kupca stvari, koji je kao savestan stvar kupio u toku steajnog postupka, da zahteva da mu stvar vrati, ve e samo moi svoja prava da ostvari u drugim postupcima. To se naravno odnosi iskljuivo na savesno tree lice, dok je u ovoj situaciji u kojoj bi sam kupac bio nesavestan,
odnosno u kojoj je on kupio stvar znajui da kupuje od nevlasnika sam izluni
poverilac mogao povratiti i vlasnitvo nad svojom stvari. U toj situaciji kupac bi
postao poverilac steajne mase sa zahtevom da mu se naknadi cena koju je na
ime vrednosti stvari dao steajnom duniku odnosno koja je ula u steajnu
masu.
10. KOMPENZACIJA U STEAJU
Zakon mogunost kompenzacije vraa u steajni postupak, ali drugaije
regulisan u odnosu na Zakon o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji koji je
poznavao obaveznu zakonsku kompenzaciju.
Prema Zakonu o steaju, kompenzacija vie nije nikada obaveza i zakonska, ali je mogua, s tim to je mogunost kompenzacije znatno suena i jasno zakonom definisana na odreene situacije. Nain na koji je novi Zakon predvideo mogunost kompenzacije, zapravo
predstavlja korekciju irokih mogunosti kompenzacije definisanih
Zakonom o obligacionim odnosima i usklaivanje sa principima steajnog
postupka.
Tako je sada prema Zakonu mogue izvriti preboj potraivanja u steajnom postupku, ako je pravo na preboj steeno pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. U takvoj situaciji otvaranje steajnog postupka nije od uticaja na postojanje navedenog prava na preboj
potraivanja, ali poverilac koji eli svoje potraivanje da prebije mora dati izjavu o
preboju uz prijavu potraivanja i to do isteka roka za podnoenje prijave, jer e
istekom roka za podnoenje iste izgubiti pravo na prebijanje svog potraivanja sa
potraivanjem steajnog dunika.
Posebno je regulisana mogunost kompenzacije u sluaju prava i obaveza iz jednog ili vie finansijskih ugovora u kojima je jedna strana steajni dunik, a koji su zakljueni na osnovu okvirnih ugovora u periodu pre podnoenja
predloga za steaj.
Izriito su meutim lanom 83 Zakona definisani i sluajevi u kojima prebijanje
nije doputeno i time je znatno ograniena zakonska mogunost prebijanja
definisana Zakonom o obligaiconim odnosima, odnosno ista usklaena
specifinim uslovima steajnog postupka.
Prebijanje nije doputeno:
1. ako je steajni poverilac potraivanje stekao u poslednjih est meseci pre
dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, a steajni
poverilac je znao ili je morao znati da je dunik nesposoban za plaanje ili
prezaduen;
2. ako su se uslovi za prebijanje stekli pravnim poslom ili drugom pravnom
radnjom koja se moe pobijati.
Kao izuzetak definisano je da e se i u opisanim situacijama prebijanje moi da izvri, odnosno da je isto doputeno, ako je u pitanju potraivanje koje je
steeno u vezi sa ispunjenjen neizvrenih ugovora, ili potraivanje kome je
vraeno pravno dejstvo uspenim pobijanjem pravnog posla ili druge pravne
radnje steajnog dunika, jer bi inae navedeni poverioci bili neosnovano
kanjeni, odnosno i u situaciji u kojoj bi dobili parnice za pobijanje pravnih radnji
steajnog dunika, oni vie ne bi mogli da ostvare svoje pravo na preboj, to bi
znailo da su u teoj poziciji od drugih poverilaca.
11. KONVERZIJA POTRAIVANJA
U pogledu potraivanja poverilaca takoe je znaajno ukazati da je Zakon sada,
za razliku od Zakona o steajnom postupku, potpuno jasno definisao kako e se
izvriti obraun potraivanja steajnog poverioca koje je u stranoj valuti, tako to
je naveo da e se potraivanje u stranoj valuti obraunati u dinarskoj protivvrednosti prema zvaninom kursu dinara koji utvruje Narodna banka Srbije na dan otvaranja steajnog postupka. Ovo je i do sada bila praksa sudova, ali sada je izriitom zakonskom normom isto propisano.
Zakonom o steajnom postupku lanom 68 stav 3 je definisano da se
potraivanja u stranoj valuti unose u steajnu masu, ali se obraunavaju u
dinarskoj protivvrednosti prema srednjem kursu dinara koji je utvrdila Narodna
banka Srbije na dan pokretanja steajnog postupka, to je tumaeno kao norma
kojom se definie nain postupanja i obrauna potraivanja steajnog dunika
prema svojim dunicima i nain obrauna visine takvog potraivanja pri
njegovom unoenju u steajnu masu.
Nain regulisanja konverzije nenovanih potraivanja steajnog dunika novim
Zakonom nije promenjen.
12. PRAVO PREE KUPOVINE
Definisanje prava pree kupovine izriitim zakonskim normama takoe je novina
u Zakonu. Sudska praksa je ukazala na potrebu da se jasnije definie status
nosioca prava pree kupovine u steajnoj postupku i stoga kao potreba za
reenjem navedene situacije dolo je do zakonskog preciziranja navedenih
prava.
lanom 75 Zakona je predvieno da se otvaranjem steajnog postupka gase ranije steena prava pree kupovine u pogledu imovine steajnog dunika.
Ako je nosilac prava pree kupovine za takvo pravo izvrio odreenu prestaciju
steajnom duniku on moe vrednost takve prestacije potraivati kao steajni
poverilac, a ako se steajni postupak obustavi usled usvajanja plana
reorganizacije, a imovina koja je bila predmet prava pree kupovine nije prodata,
pravo pree kupovine se ponovo uspostavlja. Navedene norme omoguavaju da
se sprovedu odredbe o prodaji imovine steajnog dunika u skladu sa
odredbama Zakona o steaju, bez ikakvih ogranienja, uslovljenih pravima pree
kupovine treih lica u pogledu imovine samog steajnog dunika.
Zakonska norma meutim ukazuje i na nain i pravni put obeteenja lica koje je
izvrilo odreenu prestaciju kao nosioca prava pree kupovine, kao i na
mogunost da u sluaju usvajanja plana reorganizacije navedeno pravo bude
vraeno, odnosno ponovo uspostavljeno njegovom nosiocu, jer je jedna od
novina Zakona i drugaije regulisanje dejstva usvajanja plana reorganizacije na
obustavu steajnog postupka.
13. KAMATE
Zakon o steajnom postupku je nedovoljno jasno definisao pravo poverilaca na
kamate na svoja potraivanja u toku trajanja steajnog postupka. Sada se
regulie lan 85 Zakona o steaju da se kamata po otvaranju steajnog postupka
obraunava po propisima po kojima se regulie stopa zakonske zatezne kamate
iz obligaiconih odnosa i uplauje poveriocima svih isplatnih redova srazmerno, i
to samo ukoliko po naplati svih isplatnih redova doe do potpunog namirenja svih
poverilaca, i steajni sudija potom odobri obraunavanje i isplatu iste. To je i
ranije bio princip za naplatu kamate na neobezbeena potraivanja.
Shodno iznetom sada je izriito regulisano da za neobezbeena potraivanja otvaranjem steaja prestaje da se obraunava ugovorna zatezna kamata. Ista e biti obraunata po stopama u visini zakonskih zateznih kamata, tj. kamata za obligacione odnose kada i ako se njeno obraunavanje i naplata odobrava od strane steajnog sudije i tek po potpunom namirenju svih poverilaca, odnosno ukoliko za to preostanu sredstva.
Na obezbeena potraivanja kao i prema Zakonu o steajnom postupku
obraunava se ugovorena i zatezna kamata, ali samo do visine realizovane
vrednosti imovine koja slui za obezbeenje potraivanja, to je i prema Zakonu
o steajnom postupku bio princip i nain obrauna kamata na obezbeena
potraivanja.
14. ZASTARELOST
Uticaj steajnog postupka na zastarelost potraivanja neto je drugaije definisan
odredbama Zakona, u odnosu na odredbe Zakona o steajnom postupku.
Prema odredbama Zakona o steajnom postupku prijavljivanjem potraivanja
prekida se zastarelost potraivanja koje postoji prema steajnom duniku i to je
isto reenje koje sadri i odredba lana 86 stav 1 Zakona o steaju.
Prema Zakonu o steajnom postupku zastarelost potraivanja steajnog dunika
prema njegovom duniku bila je prekidana danom pokretanja steajnog
postupka, uz normu da ista ne tee ni godinu dana od dana pokretanja steajnog
postupka,
Zakonom je predvieno da zastarelost potraivanja steajnog dunika prema njegovim dunicima zastaje danom pokretanja steajnog postupka i ne tee godinu dana od dana otvaranja steajnog postupka.
Iako je na prvi pogled razlika samo u jednoj rei, odnosno u definiciji da li
postupak steaja dovodi do prekida ili do zastoja zastarelosti potraivanja ipak je
razlika znaajna, jer su posledice prekida i zastoja zastarelosti sasvim drugaije,
prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima.
15. PROCESNO PRAVNE POSLEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA
Iako sutinski nije dolo do drugaijeg regulisanja pravnih posledica otvaranja
steajnog postupka u odnosu na nain na koji su one regulisane Zakonom o
steajnom postupku, lan 88 i 89 kao i lan 90 Zakona o steaju, znatno
detaljnije definiu posledice pokretanja steajnog postupka na parnice i druge
postupke kao i njihov dalji tok.
Tako je lanom 88 predvieno da u trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka steaja dolazi do prekida svih sudskih postupaka koji se vode u odnosu na steajnog dunika i na njegovu imovinu. U trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka steaja prekidaju se i svi
upravni postupci pokrenuti na zahtev steajnog dunika kao i upravni postupci
koji za predmet imaju utvrivanje novane obaveze steajnog dunika.
Nain i uslovi za nastavak postupka definisani su lanom 89 Zakona o steaju, kojim je predvieno da se sudski postupak u kome je steajni dunik tuilac nastavlja kada steajni upravnik obavesti sud pred kojim se vodi postupak, da je preuzeo postupak, a upravni postupak pokrenut na zahtev steajnog dunika, nastavlja se kada steajni upravnik obavesti nadleni organ
da je preuzeo postupak.
Upravni i poreski postupak koji za predmet ima utvrivanje novane obaveze
steajnog dunika ne nastavlja se, a nadleni organ duan je da podnese prijavu
potraivanja u skladu sa odredbama Zakona o steaju, prema izriitoj odredbi
lana 89 stav 3 Zakona.
lan 90 definie nastavak parninog postupka i uslove za nastavak parninog
postupka tako to predvia da tuilac kao steajni ili razluni poverilac mora podneti blagovremenu i urednu prijavu potraivanja, i ako je na ispitnom roitu steajni upravnik navedenu prijavu potraivanja osporio i tuilac kao
steajni ili razluni poverilac zakljukom steajnog sudije bude upuen na
nastavak prekinutog postupka radi utvrivanja osporenog potraivanja, i ako je
tuilac kao steajni i razluni poverilac predloio nastavak postupka u roku od 8
dana od dana prijema zakljuka steajnog sudije iz take 3 istog lana.
Navedeno ukazuje da e postojanje procesne pretpostavke za nastavak
navedenog postupka postojati samo, ako je navedeno potraivanje
blagovremeno prijavljeno, (a pri tom treba imati u vidu da je sada rok za prijave
potraivanja prekluzivan, te da se po proteku roka gubi pravo na prijavljivanje),
da je isto potraivanje po prijavi osporeno od strane steajnog upravnika i da je
poverilac upuen na parnicu radi utvrivanja osporenog potraivanja, kao i da
istu parnicu mora pokrenuti ili traiti njen nastavak u roku od 8 dana od prijema
zakljuka steajnog sudije, to ukazuje da se prekluzivni rok za pokretanje parnice sada primenjuje i za nastavak ve ranije zapoete parnice do ijeg prekida je dolo zbog nastupanja pravnih posledica pokretanja, odnosno otvaranja steajnog postupka nad tuenim.
Postupanje parninog suda definisano je lanom 91 kojim je predvieno da
ukoliko nisu ispunjeni svi uslovi iz lana 90 istog Zakona, parnini sud reenjem odbacuje predlog za nastavak prekinutog postupka, a ukoliko jesu parnini sud reenjem protiv koga nije dozvoljena posebna alba odreuje nastavak i u tom sluaju, ukoliko je parnica voena pred sudom opte nadlenosti donosi reenje kojim se oglaava stvarno nenadlenim i predmet
ustupa stvarno i mesno nadlenom trgovinskom sudu, a ukoliko je voen pred
Trgovinskim sudom odnosno od 1.1.2010. godine Privrednim sudom, kod koga
se ne vodi steajni postupak nad tuenim, reenjem o mesnoj nenadlenosti
predmet ustupa sudu koji vodi steajni postupak nad tuenim.
Naglaeno je takoe da u predlogu za nastavak postupka tuilac, tubu mora
preinaiti opredeljenjem zahteva za utvrenje umesto obavezujueg zahteva, po
kome se ranije vodila navedena parnica, te da ukoliko to ne uradi sud ima
ovlaenja da u nastavku postupka odbaci tubu kao nedozvoljenu.
16. ZABRANA IZVRENJA I NAMIRENJA
Zabrana izvrenja na imovini steajnog dunika koja je definisana lanom 73
Zakona o steajnom postupku predviena je i lanom 93 Zakona, s tim to je
izuzetak napravljen u pogledu obaveza koje se odnose na obaveze steajne
mase, a to je norma odgovarajua ranijem izuzetku koji se odnosi na trokove
postupka u odnosu na koje je takoe moglo da se sprovede prinudno izvrenje.
Prema Zakonu o steajnom postupku bilo je definisano da se postupci izvrenja
koji su u toku prekidaju.
Zakonom o steaju predvieno da se postupci izvrenja koji su u toku obustavljaju.
Mogunost donoenja mera obezbeenja kao i njihovog ukidanja takoe je
predviena citiranim lanom 93 u stavu 3 kojim je definisano da je u sluaju
izricanja mera zabrane izvrenja i namirenja iz lana 62 stav 2 istog Zakona ili u
sluaju zabrane izvrenja i namirenja iz stava 1 istog lana steajni dunik,
odnosno steajni upravnik duan da obezbedi adekvatnu zatitu imovine na
nain koji e osigurati da vrednosti i stanje imovine ostanu nepromenjeni.
Steajni sudija na pismeni zahtev razlunog poverioca moe da donese odluku o ukidanju ili uslovljavanju mera obezbeenja iz lana 62 stav 2 taka 4 ili zabrane izvrenja i namirenja iz stava 1 istog lana, ako:
1. steajni dunik ili upravnik nisu na adekvatan nain zatitili imovinu koja je
predmet razlunog prava tako da je njena fizika bezbednost izloena
riziku ili
2. imovina se smanjuje a nema druge mogunosti da se obezbede
primerene i efikasne zatita od smanjenja vrednosti imovine ili
3. vrednost predmetne imovine manja od ukupnog iznosa obezbeenih
potraivanja tog poverioca, a predmetna imovina nije od kljunog znaaja
za reorganizaciju.
O navedenom zahtevu odluuje steajni sudija u roku od 20 dana od dana
prijema zahteva. Ako steajni sudija u navedenom roku ne odlui o zahtevu
smatra se da je zabrana izvrenja privremeno ukinuta, u odnosu na podnosioca
zahteva u onoj meri u kojoj je ukidanje neophodno, zbog ostvarivanja prava
razlunog poverioca na imovinu koja je predmet obezbeenja njegove imovine u
skladu sa Zakonom.
Zakonom su pobrojane i mere koje steajni sudija moe da donese na predlog razlunog poverioca i radi njegovog obezbeenja i to su:
1. isplata redovnih novanih nadoknada razlunom poveriocu, iji je iznos
jednak iznosu za koji se umanjuje vrednost imovine ili nadoknada za stvarne ili
predviene gubitke;
2. zamena imovine ili odreivanje dodatne obezbeene imovine dovoljne
da nadoknadi smanjenje vrednosti ili gubitak;
3. podela prihoda ili dela prihoda dobijenih korienjem imovine koja je
predmet obezbeenog potraivanja razlunom poveriocu, do visine njegovog
obezbeenog potraivanja ili predaje sredstava dobijenih otuenjem ove
imovine, ako je imovinu otuio steajni dunik pre ili tokom prethodnog steajnog
postupka;
4. popravka, odravanje, osiguranje ili mere posebnog obezbeenja i
uvanja imovine;
5. druge zatitne mere ili druge vrste nadoknade za koje steajni sudija
smatra da e zatititi vrednost imovine razlunog poverioca.
Ovo je neto drugaiji sveobuhvatniji nain na koji je definisano dejstvo steaja
na mogunost izvrenja i namirenja i cilj mu je otklanjanje svih do sada
postojeih dilema u sudskoj praksi oko tumaenja navedenih normi.
17. FINANSIJSKI LIZING
Neto je drugaije regulisano i pitanje finansijskog lizinga, odnosno prava
davaoca finansijskog lizinga u sluaju steaja primaoca lizinga i prava primaoca
lizinga u sluaju steaja davaoca finansijskog lizinga.
Pre svega uz pravo davaoca lizinga da u sluaju steaja nad primaocem lizinga
ostvari odvojeno namirenje kao i pored definisanja prava prioriteta navedenog
lica na predmetu lizinga na identian nain na koji je isti definisan u Zakonu o
steajnom postupku, Zakon o steaju napominjanje da se zabrana izvrenja i
namirenja shodno primenjuje i na ostvarenje prava davaoca lizinga.
Ipak se posebno naglaava da obaveze steajnog dunika prema davaocu lizinga koje dospevaju nakon otvaranja steajnog postupka predstavljaju obaveze steajne mase, to je zakonski nain reavanja mnogih praktinih problema. Naime, neretko steajni dunik, sve do odluke o bankrotstvu ili do eventualnog glasanja o predloenom planu reorganizacije eli da zadri predmet
finansijskog lizinga da bi omoguio da u sluaju usvajanja plana reorganizacije i
dalje vri svoju delatnost uz pomo navedenog predmeta, i stoga je davaocu
lizinga i omogueno da zahtev za povraaj predmeta lizinga podnese tek u toj
fazi. Upravo stoga je neophodno i predvideti da je plaanje lizing naknada od
trenutka otvaranja steajnog postupka obaveza steajne mase koja se prioritetno
plaa, a mogua je ak i njena prinudna naplata. Davaocu lizinga dato je pravo
da zahteva ukidanje ili izmenu mera obezbeenja, kao i primenu mera zatite
koje su definisane lanom 93 stav 5 i 6 Zakona.
Za sluaj bankrotstva, predvieno je kao i u Zakonu o steajnom postupku pravo davaoca lizinga da predmet lizinga izlui iz steajne mase, odnosno
obaveza steajnog upravnika da mu na zahtev preda predmet lizinga u zakonski
opredeljenom i relativno kratkom roku od 30 dana od podnoenja zahteva za
predaju predmeta lizinga. Izuzetno na predlog steajnog upravnika i uz
saglasnost odbora poverilaca steajni sudija moe odrediti i da se davaocu
lizinga na njegov zahtev za predaju stvari izvri isplata pune cene iste. Ukoliko se
meutim ta isplata ne izvri u roku od 30 dana od donoenja odluke o
bankrotstvu davalac lizinga ima prava da zahteva povraaj dravine i izvrenje
na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno Zakonom o finansijskom
lizingu.
U pogledu odredaba kojima je u takvoj situaciji regulisan poloaj davaoca lizinga
prema Zakonu o steajnom postupku neophodno je uoiti da je prema Zakonu o
steajnom postupku davalac lizinga imao pravo da zahteva povraaj dravine i
izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom, odnosno zakonom, u
sluaju da mu predmet lizinga nije predat u roku od 30 dana od dana podnoenja
zahteva za predaju istog, u sluaju bankrotstva steajnog dunika.
Zakonom je uvedena mogunost steajnog dunika da davaocu lizinga umesto predaje stvari izvri isplatu pune cene predmeta lizinga.
U sluaju reorganizacije, steajni upravnik ima obavezu da obavesti davaoca lizinga u roku od 8 dana od dana prijema zahteva o svojoj nameri i potrebi da
dalje nastavi da koristi predmet lizinga, a ako to ne uini ili ne plati naknadu za
korienje predmeta lizinga davalac lizinga ima prava da zahteva povraaj
dravine i izvrenje na predmetu lizinga, odnosno da zahteva da mu se stvar
vrati.
18. TROKOVI STEAJNOG POSTUPKA I OBAVEZA STEAJNE MASE
Jako je vano ukazati da je novim Zakonom izvrena podela izdataka na trokove steajnog postupka i na obaveze steajne mase
Trokovi steajnog postupka su:
1. sudski trokovi postupka sprovoenja steaja, nagrada
2. naknada trokova steajnom upravniku i to kako privremenom, tako
i steajnom upravniku imenovanom po otvaranju steajnog
postupka,
3. drugi izdaci za koje Zakon predvia da se namiruju kao trokovi.
Obaveze steajne mase predstavljaju:
1. obaveze koje su prouzrokovane radnjama steajnog upravnika ili
upravljanjem unovenjem i deobom steajne mase, ako isti ne predstavljaju
trokove steajnog postupka,
2. obaveze iz dvostrano teretnih ugovora, ako se njihovo ispunjenje
trai za steajnu masu ili usledi nakon otvaranja postupka steaja;
3. obaveze nastale neosnovanim obogaenjem steajne mase, kao
i
4. obaveze prema zaposlenima i drugim angaovanim licima u
steajnom postupku koje su nastale i nastaju nakon otvaranja postupka steaja i
traju sve do njegovog zakljuenja, odnosno obustave,
5. obaveze nastale u prethodnom postupku.
19. PRIJAVE POTRAIVANJA
Zakon o steaju uneo je promene u nainu utvrivanja potraivanja steajnih
poverilaca u odnosu na Zakon o steajnom postupku i to upravo u onim delovima
u kojima je praksa pokazala da su reenja iz Zakona o steajnom postupku
nedelotvorna, odnosno da dovode do odugovlaenja postupka ili znatnog
oteanja istog. Tako je i prema Zakonu o steaju, ostala obaveza steajnih
poverilaca da svoja potraivanja prijave u steaju svog dunika i u pogledu same
obaveze prijavljivanja i sadrine prijave nije dolo do znaajnijih promena.
Znaajna promena meutim uinjena je u pogledu odreivanja roka u kome se
prijava podnosi, kao i pravne prirode roka za podnoenje prijave. Prema Zakonu
o steajnom postupku prijava se mogla podneti u roku koji je odredio sud, a koji
je bio do 60 dana. Navedeni rok nije bio prekluzivan, pa su poverioci mogli
podneti prijave i kasnije, a prema sudskoj praksi je to iako izriito zakonom nije
bilo propisano, tumaeno tako da su se prijave mogle podneti sve do
sainjavanja nacrta glavne deobe, odnosno ak i uz prigovor na navedeni nacrt.
U toj situaciji kada bi poverilac podneo prijavu po proteku roka koji je odredio sud
ista prijava nije bila odbacivana kao neblagovremena, ve je samo po nalogu
suda takav poverilac bio duan da snosi trokove naknadnog ispitnog roita i to
tako to e ih predujmiti, a tek ukoliko ne bi isplatio odmerene trokove
naknadnog ispitnog roita na kome bi bilo ispitano i potraivanje po njegovoj
prijavi, takva prijava bi bila odbaena od strane steajnih organa kao
neblagovremena.
Ukoliko bi meutim poverilac predujmio navedene trokove sve do isteka roka
za prigovor na nacrt o glavnoj deobi, pa ak i uz prigovor na nacrt, mogao je
podneti prijavu koja je u toj situaciji, po prijemu predujma trokova ispitnog
roita sud bio duan da razmatra, a to je znatno oteavalo i osporavalo sam
tok postupka, jer je bila dovoljna jedna takva zakasnela prijava, pa da ceo
postupak sprovoenja bankrotstva bude znatno usporen i otean zbog obaveze
naknadnog ispitivanja iste.
Upravo stoga pristupilo se novom reenju prema kome rok za prijavu potraivanja odreuje sud i to steajni sudija svojim reenjem.
Prijave se mogu podneti i po proteku navedenog roka odreenog od strane steajnog sudije u konkretnom steaju, ali najdue do isteka roka od 120 dana od dana objave oglasa u Slubenom glasniku. Sve prijave koje su podnete po isteku roka od 120 dana odmah se odbacuju kao neblagovremene.
Prijave koje su podnete u periodu posle isteka roka koji je reenjem odredio
steajni sudija, ali pre isteka prekluzivnog roka od 120 dana razmatraju se
ukoliko sam podnosilac prijave steajni poverilac, predujmi trokove odravanja
dopunskog roita za ispitivanje tog potraivanja. Ukoliko on to meutim ne uini
u roku koji mu je odredio sud i u iznosu koji mu je sud na ime predujma naloio
da uplati, prijava e takoe biti odbaena.
Stoga bi se sada moglo rei da postoje dva roka za podnoenje prijave, jedan je
rok za podnoenje prijave koji odreuje steajni sudija i koji zavisi od samog
konkretnog steaja, to znai projektovanog broja poverilaca i potrebe konkretnog
steaja, a drugi je prekluzivni rok od 120 dana posle koga poverioci gube pravo
na podnoenje prijave, pa im stoga iste bivaju odbaene, kao neblagovremene.
Ovakvo zakonsko reenje predstavlja balans odnosno izmeu prekluzivnog roka
od 60 dana koji je bio regulisan Zakonom o prinudnom poravnanju steaju i
likvidaciji (koji je znaajno ograniavao poverioce) i potpuno neopredeljenog roka
za podnoenje naknadnih prijava potraivanja po Zakonu o steajnom postupku,
pa stoga predstavlja pravu meru zatite svakog konkretnog poverioca, ali na
nain koji ne ograniava i ne oteuje i druge poverioce koji takoe svoja prava
ostvaruju u istom steajnom postupku.
Stoga bi se moglo zakljuiti da e prijave potraivanja biti odmah odbaene, ako su podnete po proteku roka od 120 dana od dana objavljivanja oglasa kojim se otvara steajni postupak nad konkretnim steajnim dunikom u Slubenom glasniku, a u situaciji u kojoj su podnete po proteku roka koji je odredio steajni sudija, ali u okviru roka od 120 dana, iste e biti odbaene
samo ukoliko u naknadno ostavljenom sudskom roku podnosilac prijave steajni poverilac ne izvri usplatu predujma trokova odravanja dopunskog ispitnog roita, koje je sutinski sam prouzrokovao potrebom odvojenog i naknadnog ispitivanja njegove kasnije podnete prijave.
20. POSTUPAK UTVRIVANJA LISTE POTRAIVANJA
Neto je drugaije definisan i sam postupak utvrivanja potraivanja kao i
sainjavanja liste potraivanja u odnosu na Zakon o steajnom postupku.
Obaveza izjanjavanja steajnog upravnika o potraivanju po svakoj prijavi i to
tako to e steajni upravnik utvrditi osnovanost, obim i isplatni red svakog
potraivanja i o tome sainiti listu priznatih i osporenih potraivanja u roku od 40
dana dana isteka roka odreenog od strane steajnog sudije za podnoenje
prijave potraivanja, ostala je nepromenjena u odnosu na Zakon o steajnom
postupku.
I Zakon o steaju kao i Zakon o steajnom postupku poznaje mogunost
da se, ukoliko je potraivanje po odreenoj prijavi osporeno, ponovnim
pregledom prijave i dokumentacije koju poseduje steajni poverilac, promeni
izjava steajnog upravnika i na taj nain ispravi lista priznatih potraivanja.
Konana lista svih prijavljenih potraivanja sainjava se na ispitnom roitu kao i
prema Zakonu o steajnom postupku.
21. MEDIJACIJA
U skladu sa svetskim trendovima u kojima se pokuava sporazumno i
vansudsko reenje sporova i u steaj je uvedena mogunost medijacije, radi
utvrivanja osporenih potraivanja prema steajnom duniku.
lanom 115 Zakona predvieno je da poverilac osporenog potraivanja, odnosno steajni upravnik uz saglasnost odbora poverilaca moe predloiti reavanje spornog odnosa putem medijacije u skladu sa
Zakonom kojim se regulie postupak medijacije. Ukoliko do zakljuenja ispitnog
roita postoji saglasnost steajnog upravnika i odbora poverilaca, odnosno
poverioca osporenog potraivanja o reenju spornog potraivanja putem
medijacije steajni sudija e sporno potraivanje izdvojiti iz liste potraivanja.
Postupak medijacije traje 30 dana od dana zakljuenja ispitnog roita (to je u skladu sa odredbama Zakona o parninom postupku) i u tom roku je steajni upravnik duan da obavesti sudiju o rezultatima sprovedenog
postupka medijacije. Ipak je ostavljena mogunost da se u sluaju potrebe i u
opravdanim situacijama navedeni rok produi i do 60 dana od dana zakljuenja ispitnog roita, to je takoe u skladu i sa drugim procesnim zakonima.
Poverilac ije je potraivanje bude utvreno u postupku medijacije, ima prava da
trai da se uvrsti u listu utvrenih potraivanja odnosno da se izvri njena izmena
unoenjem njegovog potraivanja. Poverilac kome meutim ni postupak
medijacije ne bude pomogao da se njegovo potraivanje utvrdi, zadrava status
poverioca osporenog potraivanja, koji mora pokrenuti parnicu radi utvrenja
istog.
Evidentno je da je Zakon o steaju prihvatio savremene tendencije pokuaja
mirnog i vansudskog reavanja spornih situacija koje su posebno u
komercijalnim stvarima, kakve su gotovo redovni sporovi vezani povodom
steaja privrednih drutava, najbolji nain za reenje navedene situacije svakako
i u pogledu samog ishoda, odnosno kreativnosti reenja, u pogledu trokova
postupka koji su znatno nii od eventualnih parninih trokova i u pogledu brzine
reavanja navedene sporne situacije, (medijacijom se znatno bre reava od
reenja koje bi usledilo kroz parnini postupak). S obzirom da medijacija
podrazumeva meusobna poputanja obe strane steajni upravnik mora imati
saglasnost odbora poverilaca za postupak medijacije povodom spornog
potraivanja i to mu i daje ovlaenje da zakljui odreeni sporazum u medijaciji,
odnosno da na taj nain okona sporni odnos izmeu steajnog dunika i
poverioca.
22. UKIDANJE ARBITRANOG REAVANJA
Treba primetiti da je prema Zakonu o steajnom postupku na zakljuak
listi utvrenih i osporenih potraivanja bilo mogue podneti prigovor steajnom
veu u roku od 5 dana. Pored prigovora steajnom veu bilo je mogue podneti i
predlog za arbitrano reavanje spora u roku od 8 dana, odnosno u istom roku u
kome se i pokretao parnini postupak za utvrenje spornog potraivanja.
Istovremeni tok svih navedenih rokova (prema izriitim odredbama istog Zakona
su svi tekli od dana od kada je poverilac osporenog potraivanja primio zakljuak
kojim mu se isto osporava) donelo je mnogo problema i razliitih tumaenja u
praksi pa su povodom toga zauzeti i mnogi stavovi sudske prakse kroz odgovore
odeljenja Vieg trgovinskog suda a koji su imali zajedniki cilj da na pravian
nain reguliu pitanje prekluzivnog roka za pokretanje parnice za utvrenje
osporenog potraivanja kojim se poveriocu ne bi istovremeno onemoguilo i
preduzimanje drugih zakonom predvienih pravnih sredstava, odnosno
podnoenjem predloga za arbitrano reavanje sporova i podnoenje prigovora
steajnom veu na zakljuak o osporenom potraivanju.
Mogunost predloga za arbitrano reavanje sporova na navedeni nain doneo
je jako mnogo problema zbog naina na koji je defi