1

KRIVI NO PRAVO

Posebni dio

2

Izdava :EVROPSKI UNIVERZITET BR KO DISTRIKT

049-590-605 http://www.evropskiuniverzitet-brcko.com/

Za izdava a:Mr. Albina Abidovi

Autor: dr Nedeljko Stankovi

Recezenti: Prof. dr Mirko Kuli ,

redovni profesor Pravnog fakulteta i rektor Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu

Prof. dr Branko Vu kovi ,redovni profesor, sudija i predsjednik Osnovnog suda u Kotoru - Crna

Gora

Prof. dr Vesna Vu kovi ,redovni profesor i sudija Upravnog suda Crne Gore

Lektor: Marijana Džombi

Priprema za štampu i dizajn korica:Mr Smiljana Bijelovi

Štampa:Markos, Banja Luka

Tiraž:200

ISBN 978-99955-99-20-1

3

dr Nedeljko Stankovi

KRIVI NO PRAVOPOSEBNI DIO

EVROPSKI UNIVERZITET Br ko, 2017.

4

5

SADRŽAJ

UVOD.................. ................................................................................. 21

GLAVA PRVA KRIVI NA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRA ANINA I KRIVI NA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA

(GLAVA XV KZ BIH, GLAVA XVII KZ FBIH, GLAVA XVII, XVIII i XXVII KZ RS i GLAVA XVII KZ BD BiH)

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ......................................................... 29 II POJEDINA KRIVI NA DJELA .................................................. 30 1. Povreda ravnopravnosti ovjeka i gra anina ( lan 145 KZ BiH,

lan 177 KZ FBiH, lan 162 KZ RS i lan 174 KZ BD BIH) .. 30 2. Spre avanje povratka izbjeglica i raseljenih lica ( lan 146 KZ

BiH, lan 178 KZ FBiH, lan 167 KZ RS i lan 175 KZ BD BiH) ........................................................................................... 32

3. Protivpravno lišenje slobode ( lan 147 KZ BiH, lan 179 KZ FBiH, lan 166 KZ RS i lan 176 KZ BD BiH) ....................... 33

4. Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi ( lan 148 KZ BiH, lan 192 KZ FBiH, lan 177 KZ RS i lan 189 KZ BD BiH) .. 35

5. Nedozvoljeno koriš enje li nih podataka ( lan 149 KZ BiH, lan 193 KZ FBiH, lan 176 KZ RS i lan 190 KZ BD BIH) .. 36

6. Uskra ivanje bira kog prava ( lan 150 KZ BiH, lan 194 KZ FBiH, lan 186 KZ RS i lan 191 KZ BD BiH) ....................... 37

7. Povreda slobode opredjeljenja bira a ( lan 151 KZ BiH, lan195 KZ FBiH, lan 187 KZ RS i lan 192 KZ BD BiH) .......... 38

8. Prevara pri glasanju ( lan 152. KZ BiH, lan 196. KZ FBiH, lan 193. KZ BD BiH) / Zloupotreba bira kog prava ( lan 188.

KZ RS) ...................................................................................... 39 9. Povreda tajnosti glasanja ( lan 153 KZ BiH, lan 197 KZ FBiH,

lan 190 KZ RS i lan 194 KZ BD BiH) .................................. 40 10. Izborna prevara ( lan 154 KZ BiH, lan 198 KZ FBiH, lan 191

KZ RS i lan 195 KZ BD BiH) ................................................. 41 11. Uništenje izbornih isprava ( lan 155 KZ BiH, lan 199 KZ

FBiH, lan 192 KZ RS i lan 196 KZ BD BiH) ....................... 41 12. Prinuda ( lan 164. KZ RS) ........................................................ 42 13. Otmica ( lan 180 KZ FBiH, lan 165 KZ RS i lan 177 KZ BD

6

BiH) ........................................................................................... 43 14. Iznu ivanje iskaza ( lan 181 KZ FBiH, lan 358 KZ RS i lan

178 KZ BD BiH) ....................................................................... 44 15. Zlostavljanje u obavljanju službe ( lan 182 KZ FBiH i lan 179

KZ BD BiH)/Zlostavljanje, mu enje i drugo neljudsko i ponižavaju e postupanje ( lan 168 KZ RS) .............................. 45

16. Ugrožavanje sigurnosti ( lan 183 KZ FBiH, lan 169 KZ RS i lan 180 KZ BD BiH) ............................................................... 46

17. Narušavanje nepovredivosti stana (doma) ( lan 184 KZ FBiH, lan 170 KZ RS i lan 181 KZ BD BiH) .................................. 48

18. Povreda tajnosti pisma ili druge pošiljke ( lan 186 KZ FBiH, lan 172 KZ RS i lan 183 KZ BD BiH) .................................. 49

19. Neovlaš eno prisluškivanje i tonsko snimanje ( lan 188 KZ FBiH, lan 174 KZ RS i lan 185 KZ BD BiH) ....................... 50

20. Spre avanje ili ometanje javnog okupljanja ( lan 190 KZ FBiH i lan 187 KZ BD BiH)/Povreda prava na javno okupljanje ( lan 183 KZ RS) .............................................................................. 51

GLAVA DRUGA KRIVI NA DJELA PROTIV INTEGRITETA BOSNE I HERCEGOVINE, PROTIV USTAVNOG PORETKA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, PROTIV USTAVNOG URE ENJA REPUBLIKE SRPSKE I PROTIV STATUTOM UTVR ENOG PORETKA BR KO DISTRIKTA

GLAVA XVI KZ BIH, GLAVA XV KZ FBIH, GLAVA XXV KZ RS i GLAVA XV KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ......................................................... 53 II POJEDINA KRIVI NA DJELA .................................................. 55 1. Napad na ustavni poredak ( lan 156 KZ BiH, lan 149 KZ

FBiH, lan 293 KZ RS i lan 149 KZ BD BiH) ....................... 55 2. Ugrožavanje teritorijalne cjeline ( lan 157 KZ BiH, lan 150

KZ FBiH, lan 294 KZ RS i lan 150 KZ BD BiH) ................. 55 3. Spre avanje borbe protiv neprijatelja ( lan 158 KZ BiH, lan

152 KZ FBiH i lan 152 KZ BD BIH)...................................... 56 4. Služba u neprijateljskoj vojsci ( lan 159 KZ BiH, lan 153 KZ

FBiH i lan 153 KZ BD BiH) ................................................... 57

7

5. Pomaganje neprijatelju ( lan 160 KZ BiH, lan 154 KZ FBiH i lan 154 KZ BD BiH) ............................................................... 58

6. Podrivanje vojne i odbrambene mo i ( lan 161 KZ BiH i lan155 KZ FBiH) ........................................................................... 59

7. Oružana pobuna ( lan 162 KZ BiH, lan 156 KZ FBiH, lan298 KZ RS i lan 155 KZ BD BiH) .......................................... 59

8. Špijunaža ( lan 163 KZ BiH, lan 157 KZ FBiH, lan 304 KZ RS i lan 156 KZ BD BiH) ....................................................... 61

9. Odavanje tajnih podataka ( lan 164 KZ BiH)/Odavanje tajne Federacije, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta ( lan 158 KZ FBiH, lan 305 KZ RS i lan 157 KZ BD BiH) . 63

GLAVA TRE A KRIVI NA DJELA PROTIV OVJE NOSTI I VRIJEDNOSTI ZAŠTI ENIH ME UNARODNIM PRAVOM I KRIVI NA DJELA TERORIZMA

GLAVA XVII KZ BIH, GLAVA XVIII KZ FBIH, GLAVA XXV KZ RS i GLAVA XVIII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ......................................................... 67 II POJEDINA KRIVI NA DJELA .................................................. 68 1. Genocid ( lan 171 KZ BiH) ...................................................... 68 2. Zlo ini protiv ovje nosti ( lan 172 KZ BiH) .......................... 69 3. Ratni zlo in protiv civilnog stanovništva ( lan 173 ) .............. 71 4. Ratni zlo in protiv ranjenika i bolesnika ( lan 174 KZ BiH) ... 73 5. Ratni zlo in protiv ratnih zarobljenika ( lan 175 KZ BiH) ...... 74 6. Organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na izvršenje

krivi nih djela genocida, zlo ina protiv ovje nosti i ratnih zlo ina ( lan 176 KZ BiH) ........................................................ 74

7. Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja ( lan 177 KZ BiH) ........................................................................................... 75

8. Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu ( lan 178 KZ BiH) .................................................................... 76

9. Povrede zakona ili obi aja rata ( lan 179 KZ BiH) .................. 77 10. Povreda parlamentara ( lan 181 KZ BiH) ................................ 78 11. Neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika ( lan 182

KZ BiH) .................................................................................... 78 12. Uništavanje kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika ( lan

8

183 KZ BiH) ............................................................................. 79 13. Zloupotreba me unarodnih znakova ( lan 184 KZ BiH) ......... 79 14. Me unarodna trgovina ljudima ( lan 186 KZ BiH) .................. 80 15. Uzimanje talaca ( lan 191 KZ BiH, lan 200 KZ FBiH, lan 300

KZ RS i lan 197 KZ BD BiH) ................................................. 81 16. Neovlaš eni promet opojnim drogama ( lan 195 KZ BiH) ...... 82 17. Otmica vazduhoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme

( lan 197 KZ BiH) .................................................................... 83 18. Terorizam ( lan 201 KZ BiH, lan 201 KZ FBiH, lan 299 KZ

RS i lan 198 KZ BD BiH) ....................................................... 84 19. Finansiranje teroristi kih aktivnosti ( lan 202 KZ BiH, lan 202

KZ FBiH, lan 301 KZ RS i lan 199 KZ BD BiH) ................. 85

GLAVA ETVRTAKRIVI NA DJELA PROTIV PRIVREDE, JEDINSTVA TRŽIŠTA, POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA, TE KRIVI NA DJELA IZ OBLASTI CARINA I POREZA

GLAVA XVIII KZ BIH, GLAVA XXII i XXIII KZ FBIH, GLAVA XIV KZ RS, GLAVA XXII i XXIII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ......................................................... 89 II POJEDINA KRIVI NA DJELA .................................................. 91 1. Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti ( lan

204 KZ BiH, lan 241 KZ FBiH, lan 260 KZ RS i lan 235 KZ BD BiH) .................................................................................... 91

2. Nesavjesno privredno poslovanje ( lan 242 KZ FBiH, lan 264 KZ RS i lan 236 KZ BD BiH) ................................................. 92

3. Lažni ste aj/Zloupotreba lažnog ste aja ( lan 244 KZ FBiH, lan 258 KZ RS i lan 238 KZ BD BiH) .................................. 93

4. Zloupotreba u ste ajnom postupku/Zloupotreba u ste ajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja ( lan 245 KZ FBiH, lan 261 KZ RS i lan 239 KZ BD BiH) ....................... 94

5. Ošte enje povjerilaca/Ošte enje ili povlaš ivanje povjerilaca ( lan 246 KZ FBiH, lan 262 KZ RS i lan 240 KZ BD BiH) . 95

6. Zloupotreba ovlaš enja u privrednom poslovanju/Zloupotreba ovlaš enja u privredi ( lan 247 KZ FBiH, lan 263 KZ RS i lan241 KZ BD BiH) ....................................................................... 96

9

7. Sklapanje štetnog ugovora ( lan 252 KZ FBiH, lan 266 KZ RS i lan 246 KZ BD BiH) ............................................................. 97

8. Stvaranje monopolisti kog položaja na tržištu ( lan 253 KZ FBiH, lan 257 KZ RS i lan 247 KZ BD BiH) ....................... 98

9. Odavanje i neovlaš eno pribavljanje poslovne tajne ( lan 254 KZ FBiH, lan 269 KZ RS i lan 248 KZ BD BiH) ................. 98

10. Falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgova kih knjiga ili isprava ( lan 261 KZ FBiH, lan 274 KZ RS i lan 255 KZ BD BiH) ........................................................................................... 99

11. Obmanjivanje kupaca ( lan 265 KZ FBiH, lan 282 KZ RS i lan 259 KZ BD BiH) ............................................................. 100

12. Krivotvorenje novca ( lan 205 KZ BiH) ................................ 101 13. Krivotvorenje vrijednosnih papira ( lan 206 KZ BiH, lan 256

KZ FBiH i lan 250 KZ BD BiH) ........................................... 102 14. Krivotvorenje znakova za vrijednost ( lan 207 KZ BiH, lan

258 KZ FBiH, lan 277 KZ RS i lan 252 KZ BD BiH) ........ 103 15. Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova

( lan 208 KZ BiH, lan 259 KZ FBiH, lan 279 KZ RS i lan 253 KZ BD BiH) .................................................................... 105

16. Pranje novca ( lan 209 KZ BiH, lan 272 KZ FBiH, lan 280 KZ RS i lan 265 KZ BD BiH) ............................................... 106

17. Poreska utaja ( lan 210 KZ BiH, lan 273 KZ FBiH, lan 287 KZ RS i lan 267 KZ BD BiH) ............................................... 107

18. Nedozvoljena trgovina ( lan 212 KZ BiH, lan 267 KZ FBiH, lan 281 KZ RS i lan 261 KZ BD BiH) ................................ 109

19. Krijum arenje ( lan 214. KZ BiH) ......................................... 110 20. Carinska prevara ( lan 216 KZ BiH) ...................................... 111

GLAVA PETA KRIVI NA DJELA KORUPCIJE I KRIVI NA DJELA PROTIV SLUŽBENE I DRUGE ODGOVORNE DUŽNOSTI

GLAVA XIX KZ BIH, GLAVA XXXI KZ FBIH, GLAVA XXVII I XXIX KZ RS i GLAVA XXXI KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 113 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 114 1. Primanje dara i drugih oblika koristi/Primanje mita ( lan 217

10

KZ BiH, lan 380 KZ FBiH, lan 351 KZ RS i lan 374 KZ BD BiH) ......................................................................................... 114

2. Davanje dara i drugih oblika koristi/Davanje mita ( lan 218 KZ BiH, lan 381 KZ FBiH, lan 352 KZ RS i lan 375 KZ BD BiH) ......................................................................................... 117

3. Zloupotreba položaja ili ovlaš enja ( lan 220 KZ BiH, lan 383 KZ FBiH, lan 347 KZ RS i lan 377 KZ BD BiH) ............... 119

4. Pronevjera u službi ( lan 221 KZ BiH, lan 384 KZ FBiH, lan348 KZ RS i lan 378 KZ BD BiH) ........................................ 120

5. Prevara u službi ( lan 222 KZ BiH, lan 385 KZ FBiH, lan349 KZ RS i lan 379 KZ BD BiH) ...................................... 121

6. Posluga u službi ( lan 223 KZ BiH, lan 386 KZ FBiH, lan350 KZRS i lan 380 KZ BD BiH) ......................................... 122

7. Nesavjestan rad u službi ( lan 224 KZ BiH, lan 387 KZ FBiH, lan 354 KZ RS i lan 381 KZ BD BiH) ................................ 123

8. Odavanje službene tajne ( lan 388 KZ FBiH, lan 355 KZ RS i lan 382 KZ BD BiH) ............................................................. 124

9. Krivotvorenje službene isprave/Falsifikovanje ili uništavanje službene isprave ( lan 226 KZ BiH, lan 389 KZ FBiH, lan379 KZRS i lan 383 KZ BD BiH) ......................................... 125

10. Protivzakonita naplata i isplata ( lan 227 KZ BiH, lan 390 KZ FBiH, lan 356 KZ RS i lan 384 KZ BD BiH) ..................... 126

11. Protivzakonito oslobo enje lica lišenog slobode/Protivzakonito oslobo enje lica kome je oduzeta sloboda ( lan 228 KZ BiH, lan 391 KZ FBiH, lan 357 KZ RS i lan 385 KZ BD BiH) 127

GLAVA ŠESTAKRIVI NA DJELA PROTIV PRAVOSU A

GLAVA XX KZ BIH, GLAVA XXIX KZ FBIH, GLAVA XXVIII KZ RS i GLAVA XXIX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 129 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 130 1. Neprijavljivanje krivi nog djela ili u inioca ( lan 230 KZ BiH,

lan 345 KZ FBiH, lan 362 KZ RS i lan 339 KZ BD BiH) 130 2. Neprijavljivanje lica koje je optuženo od strane me unarodnog

krivi nog suda ( lan 231 KZ BiH) .......................................... 131 3. Pomo u iniocu poslije u injenog krivi nog djela ( lan 232 KZ

BiH, lan 346 KZ FBiH, lan 363 KZ RS i lan 340 KZ BD

11

BiH) ......................................................................................... 132 4. Pomo licu optuženom od strane me unarodnog krivi nog suda

( lan 233 KZ BiH) .................................................................. 133 5. Lažno prijavljivanje ( lan 234 KZ BiH, lan 347 KZ FBiH, lan

364 KZ RS i lan 341 KZ BD BiH) ........................................ 134 6. Davanje lažnog iskaza ( lan 235 KZ BiH, lan 348 KZ FBiH,

lan 365 KZ RS i lan 342 KZ BD BiH) ................................ 135 7. Povreda tajnosti postupka ( lan 237 KZ BiH, lan 350 KZ

FBiH, lan 367 KZ RS i lan 344 KZ BD BiH) ..................... 136 8. Kršenje zakona od strane sudije ( lan 238 KZ BiH, lan 357 KZ

FBiH, lan 376 KZ RS i lan 351 KZ BD BiH) ..................... 137 9. Neizvršenje sudske odluke ( lan 239 KZ BiH, lan 351 KZ

FBiH, lan 371 KZ RS i lan 345 KZ BD BiH) ..................... 138 10. Otkrivanje identiteta zašti enog svjedoka ( lan 240 KZ BiH,

lan 352 KZ FBiH, lan 368 KZ RS i lan 346 KZ BD BiH) 139 11. Ometanje rada pravosu a ( lan 241 KZ BiH) ........................ 141 12. Pobuna lica lišenih slobode ( lan 354 KZ FBiH, lan 373 KZ

RS i lan 348 KZ BD BiH) ..................................................... 141 13. Bjekstvo lica lišenog slobode ( lan 355 KZ FBiH, lan 374 KZ

RS i lan 349 KZ BD BiH) ..................................................... 142

GLAVA SEDMA KRIVI NA DJELA POVREDE AUTORSKIH PRAVA

GLAVA XXI KZ BIH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 143 II POJEDINA KRIVI NA DJELA ................................................ 144 1. Zloupotreba autorskih prava ( lan 242 KZ BiH) .................... 144 2. Nedozvoljeno koriš enje autorskih prava ( lan 243 KZ BiH) 145

GLAVA OSMA KRIVI NA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE

GLAVA XXI A KZ BIH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 147 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 149

12

1. Neizvršenje i odbijanje izvršenja nare enja ( lan 246a KZ BiH)149 2. Odbijanje primanja i upotrebe oružja ( lan 246b KZ BiH) .... 150 3. Protivljenje nadre enom ( lan 246c KZ BiH) ........................ 150 4. Napad na vojno lice u obavljanju službe ( lan 246f KZ BiH) 151 5. Zlostavljanje podre enog ili mla eg ( lan 246g KZ BiH) ..... 152 6. Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja ( lan 246h KZ BiH)152 7. Nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice ( lan 246i KZ

BiH) ......................................................................................... 153 8. Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili službe ( lan

246o KZ BiH) ......................................................................... 154 9. Prelazak i predaja neprijatelju ( lan 246r KZ BiH) ............... 155 10. Neispunjenje dužnosti za vrijeme borbe ( lan 246s KZ BiH) 156 11. Neosiguranje vojne jedinice ( lan 246x KZ BiH) .................. 156

GLAVA DEVETA DOGOVOR, PRIPREMANJE, UDRUŽIVANJE I ORGANIZOVANI KRIMINAL

GLAVA XXII KZ BiH, GLAVA XXIX KZ FBiH, GLAVA XXX KZ RS, GLAVA XXIX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 159 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 159 1. Dogovor za izvršenje krivi nog djela ( lan 247 KZ BiH, lan

338 KZ FBiH, lan 384 KZ RS, lan 332 KZ BD BiH) ....... 159 2. Pripremanje krivi nog djela ( lan 248 KZ BiH, lan 339 KZ

FBiH i lan 333 KZ BD BiH) ................................................. 160 3. Udruživanje radi injenja krivi nih djela ( lan 249 KZ BiH,

lan 340 KZ FBiH, lan 383 KZ RS i lan 334 KZ BD BiH) 161 4. Organizovani kriminal ( lan 250 KZ BiH, lan 342 KZ FBiH,

lan 383a KZ RS i lan 336 KZ BD BiH) ............................ 162

GLAVA DESETA KRIVI NA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

GLAVA XVI KZ FBiH, GLAVA XIV KZ RS, GLAVA XVI KZ BD BiH

13

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 165 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 166 1. Ubistvo ( lan 166 stav 1 KZ FBiH, lan 148 KZ RS i lan 163

stav 1 KZ BD BiH) ................................................................. 166 2. Teško ubistvo ( lan 166 stav 2 KZ FBiH, lan 149 KZ RS i

lan 163 stav 2 KZ BD BiH) ................................................... 167 3. Ubistvo na mah ( lan 167 KZ FBiH, lan 150 KZ RS i lan 164

KZ BD BiH) ............................................................................ 168 4. Ubistvo iz nehata ( lan 168 KZ FBiH, lan 152 KZ RS i lan

165 KZ BD BiH) ..................................................................... 169 5. Ubistvo djeteta pri poro aju ( lan 169 KZ FBiH, lan 151 KZ

RS i lan 166 KZ BD BiH) ..................................................... 170 6. Navo enje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu ( lan

170 KZ FBiH, lan 153 KZ RS i lan 167 KZ BD BiH) ........ 170 7. Protivpravni prekid trudno e ( lan 171 KZ FBiH, lan 154 KZ

RS i lan 168 KZ BD BiH) ..................................................... 172 8. Teška tjelesna povreda ( lan 172 KZ FBiH, lan 156 KZ RS i

lan 169 KZ BD BiH) ............................................................. 173 9. Laka tjelesna povreda ( lan 173 KZ FBiH, lan 155 KZ RS i

lan 170 KZ BD BiH) ............................................................. 175 10. U estvovanje u tu i ( lan 174 KZ FBiH, lan 157 KZ RS i lan

171 KZ BD BiH) ..................................................................... 176 11. Napuštanje nemo nog lica ( lan 176 KZ FBiH, lan 160 KZ RS

i lan 173 KZ BD BiH) ........................................................... 176

GLAVA JEDANAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV POLNE SLOBODE I MORALA

GLAVA XIX KZ FBiH, GLAVA XIX KZ RS, GLAVA XIX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 179 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 180 1. Silovanje ( lan 203 KZ FBiH, lan 193 KZ RS i lan 200 KZ

BD BiH) .................................................................................. 180 2. Polni odnos s nemo nim licem ( lan 204 KZ FBiH, lan 194

KZ RS i lan 201 KZ BD BiH) ............................................... 182 3. Obljuba zloupotrebom položaja ( lan 205 KZ FBiH, lan 196

KZ RS i lan 202 KZ BD BiH) ............................................... 183

14

4. Polno nasilje nad djetetom ( lan 207 KZ FBiH, lan 195 KZ RS i lan 204 KZ BD BiH) ........................................................... 184

5. Rodoskrvnjenje ( lan 213 KZ FBiH, lan 201 KZ RS i lan 210 KZ BD BiH) ............................................................................ 186

GLAVA DVANAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE I OMLADINE

GLAVA XX KZ FBiH, GLAVA XX KZ RS, GLAVA XX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 187 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 188 1. Dvobra nost ( lan 214 KZ FBiH, lan 202 KZ RS i lan 211

KZ BD BiH) ............................................................................ 188 2. Omogu avanje sklapanja nedozvoljenog braka ( lan 215 KZ

FBiH, lan 203 KZ RS i lan 212 KZ BD BiH) ..................... 189 3. Vanbra na zajednica s mla im maloljetnikom ( lan 216 KZ

FBiH, lan 204 KZ RS i lan 213 KZ BD BiH) ..................... 189 4. Oduzimanje djeteta ili maloljetnika ( lan 217 KZ FBiH, lan

205 KZ RS i lan 214 KZ BD BiH) ........................................ 190 5. Promjena porodi nog stanja ( lan 218 KZ FBiH, lan 206 KZ

RS i lan 215 KZ BD BiH) ..................................................... 191 6. Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika ( lan 219 KZ

FBiH, lan 207 KZ RS i lan 216 KZ BD BiH) ..................... 192 7. Nasilje u porodici ili porodi noj zajednici ( lan 222 KZ FBiH,

lan 208 KZ RS i lan 218 KZ BD BiH) ................................ 193

GLAVA TRINAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

GLAVA XXI KZ FBiH, GLAVA XXI KZ RS, GLAVA XXI KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 197 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 198 1. Prenošenje zarazne bolesti ( lan 225 KZ FBiH, lan 211 KZ RS

i lan 221 KZ BD BiH) ........................................................... 198 2. Nesavjesno pružanje ljekarske pomo i ( lan 229 KZ FBiH, lan

15

214 KZ RS i lan 225 KZ BD BiH) ........................................ 199 3. Nedozvoljeno presa ivanje dijelova ljudskog tijela ( lan 231

KZ FBiH, lan 217 KZ RS) .................................................... 200 4. Nepružanje medicinske pomo i ( lan 232 KZ FBiH, lan 215

KZ RS, lan 226 KZ BD BiH) ................................................ 202 5. Nadriljekarstvo ( lan 233 KZ FBiH, lan 216 KZ RS i lan 227

KZ BD BiH) ............................................................................ 203 6. Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih životnih namirnica

( lan 234 KZ FBiH, lan 221 KZ RS i lan 228 KZ BD BiH) 204 7. Neovlaš ena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga

( lan 238 KZ FBiH, lan 224 KZ RS i lan 232 KZ BD BiH) 205 8. Posjedovanje i omogu avanje uživanja opojnih droga ( lan 239

KZ FBiH, lan 225 KZ RS i lan 233 KZ BD BiH) ............... 206

GLAVA ETRNAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA

GLAVA XXIV KZ FBiH, GLAVA XXII KZ RS, GLAVA XXIV KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 209 II POJEDINA KRIVI NA DJELA ................................................ 210 1. Povreda prava iz radnog odnosa ( lan 280 KZ FBiH, lan 226

KZ RS i lan 274 KZ BD BiH) .............................................. 210 2. Povreda prava iz socijalnog osiguranja ( lan 282 KZ FBiH, lan

228 KZ RS i lan 276 KZ BD BiH) ........................................ 211 3. Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja ( lan 283 KZ FBiH,

lan 229 KZ RS i lan 277 KZ BD BiH) ................................ 211 4. Nepreduzimanje mjera zaštite pri radu ( lan 285 KZ FBiH, lan

230 KZ RS i lan 279 KZ BD BiH) ........................................ 212

GLAVA PETNAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV IMOVINE

GLAVA XXV KZ FBiH, GLAVA XXIII KZ RS, GLAVA XXV KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 215 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 216 1. Kra a ( lan 286 KZ FBiH, lan 231 KZ RS i lan 280 KZ BD

16

BiH) ......................................................................................... 216 2. Teška kra a ( lan 287 KZ FBiH, lan 232 KZ RS i lan 281 KZ

BD BiH) .................................................................................. 217 3. Razbojni ka kra a ( lan 288 KZ FBiH, lan 234 KZ RS i lan

282 KZ BD BiH) ..................................................................... 219 4. Razbojništvo ( lan 289 KZ FBiH, lan 233 KZ RS i lan 283

KZ BD BiH) ............................................................................ 220 5. Utaja ( lan 290 KZ FBiH, lan 235 KZ RS, lan 284 KZ BD

BiH) ......................................................................................... 221 6. Ošte enje tu e stvari ( lan 293 KZ FBiH, lan 249 KZ RS i lan

287 KZ BD BiH) ..................................................................... 222 7. Prevara ( lan 294 KZ FBiH, lan 239 KZ RS i lan 288 KZ BD

BiH) ......................................................................................... 223 8. Iznuda ( lan 295 KZ FBiH, lan 242 KZ RS, lan 289 KZ BD

BiH) ......................................................................................... 225 9. Ucjena ( lan 296 KZ FBiH, lan 243 KZ RS i lan 290 KZ BD

BiH) ......................................................................................... 226 10. Zelenaštvo ( lan 298 KZ FBiH, lan 245 KZ RS i lan 292 KZ

BD BiH) .................................................................................. 227 11. Paljevina ( lan 301 KZ FBiH, lan 250 KZ RS i lan 295 KZ

BD BiH) .................................................................................. 228 12. Zloupotreba osiguranja ( lan 302 KZ FBiH, lan 240 KZ RS i

lan 296 KZ BD BiH) ............................................................. 229

GLAVA ŠESNAESTAKRIVI NA DJELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE,POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA

GLAVA XXVI KZ FBiH, GLAVA XXXIII KZ RS, GLAVA XXVI KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 231 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 232 1. Zagadivanje životne sredine ( lan 303 KZ FBiH, lan 415 KZ

RS i lan 297 KZ BD BiH) ..................................................... 232 2. Ugrožavanje životne sredine otpadom ( lan 305 KZ FBiH, lan

416 KZ RS i lan 299 KZ BD BiH) ........................................ 234 3. Nesavjesno pružanje veterinarske pomo i ( lan 308 KZ FBiH,

lan 425 KZ RS i lan 302 KZ BD BiH) ................................ 235 4. Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja

17

( lan 310 KZ FBiH, lan 423 KZ RS i lan 304 KZ BD BiH) 236 5. Šumska kra a ( lan 316 KZ FBiH, lan 430 KZ RS i lan 310

KZ BD BiH) ............................................................................ 237 6. Protivzakoniti lov ( lan 319 KZ FBiH, lan 436 KZ RS i lan

313 KZ BD BiH) ..................................................................... 238 7. Protivzakoniti ribolov ( lan 320 KZ FBiH, lan 437 KZ RS i

lan 314 KZ BD BiH) ............................................................. 239

GLAVA SEDAMNAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

GLAVA XXVII KZ FBiH, GLAVA XXXI KZ RS, GLAVA XXVII KZ BD BIH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 241 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 242 1. Izazivanje opšte opasnosti ( lan 323 KZ FBiH, lan 402 KZ RS

i lan 317 KZ BD BiH) ........................................................... 242 2. Uništenje ili ošte enje važnih privrednih objekata ili javnih

naprava ( lan 324 KZ FBiH, lan 405 KZ RS i lan 318 KZ BD BiH) ......................................................................................... 244

3. Ošte enje zaštitnih naprava na radu ( lan 325 KZ FBiH, lan 404 KZ RS i lan 319 KZ BD BiH) ........................................ 245

4. Nepropisno i nepravilno izvo enje gra evinskih radova ( lan 326 KZ FBiH, lan 403 KZ RS i lan 320 KZ BD BiH) ........ 246

5. Nepropisni prevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala ( lan 329 KZ FBiH, lan 407 KZ RS i lan 323 KZ BD BiH) ........ 247

GLAVA OSAMNAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRA AJA

GLAVA XXVIII KZ FBiH, GLAVA XXXII KZ RS, GLAVA XXVIII KZ BD BIH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 249 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 250

18

1. Ugrožavanje javnog saobra aja ( lan 332 KZ FBiH, lan 410 KZ RS i lan 326 KZ BD BiH) ............................................... 250

2. Nesavjestan nadzor nad javnim saobra ajem ( lan 335 KZ FBiH, lan 413 KZ RS i lan 329 KZ BD BiH) ..................... 251

3. Neukazivanje pomo i licu povrije enom u saobra ajnoj nesre i ( lan 337 KZ FBiH, lan 414 KZ RS i lan 331 KZ BD BiH) 252

GLAVA DEVETNAESTA KRIVI NA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG SAOBRA AJA

GLAVA XXX KZ FBiH, GLAVA XXIX, XXX i XXXI KZ RS, GLAVA XXX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 255 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 256 1. Spre avanje službenog lica u vršenju službene radnje ( lan 358

KZ FBiH, lan 387 KZ RS i lan 352 KZ BD BiH) ............... 256 2. U estvovanje u grupi ljudi koja sprije i službeno lice u vršenju

službene radnje ( lan 360 KZ FBiH, lan 389 KZ RS i lan 354 KZ BD BiH) ............................................................................ 257

3. Organizovanje otpora ( lan 361 KZ FBiH, lan 391 KZ RS i lan 355 KZ BD BiH) ............................................................. 258

4. Neu estvovanje u otklanjanju opšte opasnosti ( lan 365 KZ FBiH, lan 409 KZ RS i lan 359 KZ BD BiH) ..................... 258

5. Skidanje ili povreda službenog pe ata ili znaka ( lan 366 KZ FBiH, lan 394 KZ RS i lan 360 KZ BD BiH) ..................... 259

6. Oduzimanje ili uništenje službenog pe ata ili službenih spisa ( lan 367 KZ FBiH, lan 395 KZ RS i lan 361 KZ BD BiH) 260

7. Lažno predstavljanje ( lan 369 KZ FBiH, lan 396 KZ RS i lan 363 KZ BD BiH) ..................................................................... 260

8. Samovlaš e ( lan 370 KZ FBiH, lan 397 KZ RS i lan 364 KZ BD BiH) .................................................................................. 261

9. Falsifikovanje isprave ( lan 373 KZ FBiH, lan 377 KZ RS i lan 367 KZ BD BiH) ............................................................. 262

10. Navo enje na ovjeravanje neistintog sadržaja ( lan 375 KZ FBiH, lan 381 KZ RS i lan 369 KZ BD BiH) ..................... 264

19

11. Nadripisarstvo ( lan 377 KZ FBiH i lan 371 KZ BD BiH) .. 264

GLAVA DVADESETA KRIVI NA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI RA UNARSKIH PODATAKA

GLAVA XXXII KZ FBiH, GLAVA XXIV A KZ RS, GLAVA XXXII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE ....................................................... 267 II. POJEDINA KRIVI NA DJELA ............................................... 268 1. Ošte enje ra unarskih podataka i programa ( lan 393 KZ FBiH,

lan 292a KZ RS i lan 387 KZ BD BiH) .............................. 268 2. Ra unarska prevara ( lan 395 KZ FBiH, lan 292g KZ RS i

lan 389 KZ BD BiH) ............................................................. 270 3. Ometanje rada sistema i mreže elektronske obrade podataka

( lan 396 KZ FBiH i lan 390 KZ BD BiH) ........................... 271 4. Neovlaš eni pristup zašti enom sistemu i mreži elektronske

obrade podataka ( lan 397. KZ FBiH, lan 292d KZ RS i lan 391 KZ BD BiH) ..................................................................... 271

5. Ra unarska sabotaža ( lan 398 KZ FBiH, lan 292b KZ RS i lan 392 KZ BD BiH) ............................................................. 272

POGOVOR ………………………………………………………….

LITERATURA ................................................................................... 275

20

21

RECENZIJA PROFESORA KULI A

Posebni deo krivi nog prava, zbog svog prakti nog zna aja, za-hteva da mu se posveti odgovaraju a pažnja, i zato pisanje udžbenika za ovaj deo krivi nog prava zahteva veliku studioznost. Takvu studio-znost, u svim segmentima, pokazao je autor ovog udžbenika, profesor Stankovi .

Materija posebnog dela krivi nog prava u Bosni i Hercegovini sadržana je u etiri krivi na zakona, i to u: Krivi nom zakonu Bosne i Hercegovine, Krivi nom zakonu Republike Srpske, Krivi nom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine i Krivi nom zakonu Br ko distrikta. Koliko je meni poznato, ovo je prvi udžbenik u Bosni i Hercegovini u kome se celovito obra uje materija posebnog dela krivi nog prava, koja je sadržana u sva etiri navedena krivi na zakona, što mu daje pos-eban kvalitet. Ovakvo celovito obra ivanje materije posebnog dela kri-vi nog prava za teritoriju cele Bosne i Hercegovine autora je nemino-vno dovodilo do velikih poteško a. Naime, bi a mnogih krivi nih dela u navedenim krivi nim zakonima razli ito su odre ena, te je trebalo uložiti mnogo truda da se u takvim slu ajevima odre eno krivi no delo obradi na jasan i sistemati an na in, uz primenu udžbeni kog na ina obrade i poštovanje odre enih didakti kih razloga. Ovaj problem autor je veoma uspešno rešio.

Važno pitanje koje se javlja pri obradi posebnog dela krivi nog prava je pitanje sistematike krivi nih dela. U ovom udžbeniku pošlo se od sistematika koje su usvojili zakonodavci u Bosni i Hercegovini.

Autor je krivi na dela pregledno i jasno obradio, polaze i od nji-hovih oblika, zaštitnog objekta, radnje izvršenja, posledice, objekta ra-dnje i dr. Prikazani su svi bitni elementi bi a pojedinih krivi nih dela. U udžbeniku je, kako to, s pravom, ine i drugi autori, izostavljen jedan mali broj krivi nih dela koja su inkriminisana u krivi nim zakonima, za koja je autor smatrao da nemaju ve i zna aj.

U udžbeniku je prevashodno koriš en pravno-dogmatski metod. Šire koriš enje i drugih metoda zahtevalo bi proširenje obima udžbe-nika, što bi bilo u suprotnosti sa prihva enim standardom o obimu udž-benika, o emu je autor, o igledno, vodio ra una. Autor je, ipak, neka krivi na dela, kod kojih je to bilo neophodno, obradio i sa kriminalno-politi kog aspekta.

Udžbenik je namenjen izu avanju posebnog dela krivi nog prava, prvenstveno studentima prava na Evropskom univerzitetu Br ko distri-

22

kta i Evropskom univerzitetu „Kallos“ Tuzla. Me utim, udžbenik po svojoj sadržini i kvalitetu prevazilazi svoju prevashodnu namenu. Pošto je u njemu obra ena materija posebnog dela krivi nog prava države Bosne i Hercegovine, oba entiteta i Br ko distrikta, udžbenik se može koristiti i na drugim visokoškolskim ustanovama širom Bosne i Herce-govine, na kojima se izu ava problematika krivi nog prava. Udžbenik se može koristiti i za pripremanje pravosudnog ispita, kao i za reša-vanje svakodnevnih problema i dilema u sudovima, tužilaštvima, ad-vokaturi, policiji, privredi i sl.

Imaju i u vidu sve dobre strane rukopisa za udžbenik Krivi no pravo – Posebni dio, autora prof. dr Nedeljka Stankovi a, sa zadovo-ljstvom preporu ujem njegovo objavljivanje, veruju i da e nai i na dobar prijem kod studenata, kao i kod šire nau ne i stru ne javnosti.

U Beogradu, 4. januara 2017. godine.

Prof. dr Mirko Kuli

23

RECENZIJA PROFESORA BRANKA I VESNE VU KOVI

Knjiga autora dr Nedeljka Stankovi a, vanrednog profesora Pra-vnog fakulteta Evropskog univerziteta Br ko distrikt, potreban je udž-benik i stru na publikacija u nauci krivi nog prava.

Posebnost ove knjige, je u tome, što je autor na vrlo znan na in obradio problematiku krivi nog prava – Posebni dio, u Bosni i Her-cegovini. Krivi no zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ine etiri Kri-vi na zakona: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br ko distrikta. Stoga, nije ni jednostavno, ni zahvalno uhvatiti se u „koštac“ i analizirati krivi na djela propisana u ovim zakonima, jer su u jednom broju slu ajeva krivi na djela razli ito propisana, po radnji, posljedici i propisanoj krivi noj sankciji. To pred-stavlja posebnu složenost, koju je autor ovog djela na vrlo detaljan na-in analizirao i izvršio njihovu komparaciju.

Posmatrano u sadržajnom smislu, knjiga je podijeljena na uvod i dvadeset glava i na kraju dat je popis koriš ene literature.

Analiza krivi nih djela ide logi nom putanjom. Od opštih kara-kteristika jedne grupe krivi nih djela, do analize pojedinih krivi nih djela iz te glave. Iako se autor u radu ne poziva na pojedina ne slu a-jeve iz sudske prakse, kao ni na sudske presude, iz analize krivi nih djela se konstatuje da je to prisutno. italac ni u jednom trenutku nije uskra en ni za jedno sporno pitanje u analizi krivi nih djela – u radnji, posljedici i izvršiocu.

Knjiga je izvrsno pedagoški struktuirana, predstavlja visok stan-dard za literaturu iz ove oblasti, uz navo enje bogate literature, kao i analiti kih pitanja za brojne dodatne izvore, na koje upu uju pojedina krivi na djela u opisu bi a tih djela.

Kolega dr Nedeljko Stankovi vrlo lijepo piše, lako razumljivim jezikom, izvrsno sistematizovanim i uzorno pedagoški prezentovanim stilom. Piše sa lako om, stilom jasnim za svakog itaoca.

Osobito najve a vrijednost knjige je u njenom nau nom zna aju. Predstavlja vrijedno nau no djelo i vrlo dobar udžbenik, ne samo za studente pravnih fakulteta, ve i za sve one koji se bave naukom krivi-nog prava, koji ga primjenjuju u praksi, ali isto tako i za širu itala ku

publiku. U njemu je obra ena vrlo zahtjevna tema - analiza krivi nih djela u krivi nom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, a po svom

24

sadržaju ova knjiga prelazi granice prosje nog djela – korisno je štivo za svaku preporuku.

Na kraju, zbog svoje sadržine, sistematike i stila, knjiga autora dr Nedeljka Stankovi a – Krivi no pravo – Posebni dio, ima sve kvalitete literature iz materijalnog krivi nog prava, zbog ega je preporu ujemo za objavljivanje.

Kotor, Crna Gora Dana, 29. decembra 2016. godine

Prof. dr Branko Vu koviProf. dr Vesna Vu kovi

25

U V O D

Krivi no pravo dijeli se na opšti i posebni dio. Opšti i posebni dio nauke krivi nog prava su dva osnovna dijela u sistemu nauke krivi-nog prava kao jedinstvene grane pravnih nauka.

U opštem dijelu krivi nog prava prou avaju se osnovni pojmovi i instituti krivi nog (materijalnog) prava, a u posebnom dijelu krivi nog prava se prou avaju grupe krivi nih djela i pojedina krivi na djela, krivi ne sankcije predvi ene za ta djela, jednog odre enog sistema. Da-kle, opšti dio krivi nog prava kao grane zakonodavstva predstavlja skup odredaba kojima se odre uju zajedni ki ili opšti uslovi za primje-nu krivi nih sankcija za sva krivi na djela.

Posebni dio krivi nog prava sadrži norme ija primjena treba da obezbijedi ostvarivanje osnovnih funkcija krivi nog prava, prije svega, njegovu zaštitnu funkciju. U posebnom dijelu se odre uju pojedina ponašanja kao krivi na djela, propisuju se sankcije za ta krivi na djela koja se mogu izre i njihovim u iniocima, kako fizi kim, tako i pravnim licima. Ako se posmatra istorijski, posebni dio krivi nog prava je nas-tao mnogo prije opšteg dijela, odnosno izgradnja posebnog dijela je prethodila izgradnji opšteg dijela. Tek po etkom druge polovine 18. vijeka dolazi do podjele krivi nog prava na opšti i posebni dio. Krivi ni zakonik Bavarske (1751.) je prvi zakonik koji jasno odvaja odredbe opšteg i posebnog dijela. Kasnije se javlja zakonik po-znat kao Theresi-ana (1768.), pa slijedi Josephina (1787.), Code Napoleon (1810.), a potom slijede krivi na zakonodavstva drugih zemalja.

Odredbe posebnog dijela krivi nog prava sadržane su kod naj-ve eg broja zemalja u istom zakonu ili zakoniku. Naše krivi no zako-nodavstvo, tako e, prihvata ovu podjelu, tako da krivi ni zakoni u Bos-ni i Hercegovini imaju opšte i posebne dijelove. Kroz odredbe pose-bnog dijela, zakonodavac odre uje zonu kažnjivosti, jer te odredbe u svojoj ukupnosti utvr uju granice i mjere krivi nopravne zaštite, pre-dvi aju i za koja ponašanja može biti primijenjena krivi na sankcija. Što zna i, da zakonodavac odre uje za koja ponašanja smatra da je potrebno da ih propiše kao krivi na djela, s tim da se za svako od tih djela propisuje vrsta i visina kazne koja se može izre i u iniocu. Pose-bni dio krivi nog prava svake zemlje predstavlja specifi an izraz opštih stavova o primjeni krivi ne represije, njenim granicama i oblicima. Od-redbe posebnog dijela krivi nog prava imaju veliki zna aj kada je u

26

pitanju sprovo enje na ela zakonitosti u odre ivanju krivi nih djela i propisivanju krivi nih sankcija. Da bi se dosljedno sprovodila na ela zakonitosti, krivi na djela moraju da budu jasno odre ena, što podrazumijeva precizno propisane krivi ne sankcije. Zajedni ko im je da se najve i broj odredaba posebnog dijela sastoji iz dva dijela i to: 1)dispozicije (u kojoj je dat opis djela), i 2) sankcije (u kojoj je propisana kazna koja se za to djelo izri e).

1) Dispozicija je onaj dio zakonske odredbe koji sadrži opis zabr-anjenog ponašanja, nešto što zakon zabranjuje ili nare uje. Dispozicije se klasifikuju na razli ite na ine i prema razli itim kriterijumima, ali je najzna ajnija njihova podjela na: jednostavne i složene, te alternativne i blanketne.

Jednostavne dispozicije su one koje se naj eš e koriste kod kri-vi nih djela i koje ne treba opisivati, odnosno iji je pojam poznat i uobi ajan.

Složene dispozicije se dijele na alternativne i kumulativne. Alternativna dispozicija je ona kod kojih je jedno ili više obilježja

nekog krivi nog djela odre eno na alternativni na in.Kumulativne dispozicije su rje i slu ajevi, što zna i da moraju

biti preduzete dvije kumulativno odre ene radnje izvršenja.Blanketne dispozicije su one kojima se u zakonskom opisu ne

daju svi elementi krivi nog djela, odnosno kod kojih se radi o nep-otpunom zakonskom opisu krivi nog djela, radi ijeg se kompletiranja mora upu ivati na neke druge propise.

2) Sankcija je dio odredbe u kome su utvr ene granice kazne ili druge sankcije, i to veoma esto na na in koji pretpostavlja primjenu odredbi opšteg dijela o granicama izricanja te sankcije. U posebnom dijelu za svako krivi no djelo propisana je kazna ili druga sankcija, s tim da kod ve eg broja krivi nih djela nije propisana i gornja i donja granica te kazne, nego samo posebni minimum ili posebni maksimum. U odredbama posebnog dijela može biti propisano da, ukoliko su isp-unjeni odre eni uslovi, ili su se formirale odre ene okolnosti, može do i do ublažavanja kazne ili ak do osoba anja u inioca od kazne. Kod nekih krivi nih djela zakonodavac je propisao i obaveznu pri-mjenu mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta. Postojanje stanja ura-unljivosti, smanjene ura unljivosti ili neura unljivosti, procjenjuje se

na osnovu odredbi opšteg dijela krivi nog prava.Dakle, nauka krivi nog prava mora da izvrši analizu pojedinih

krivi nih djela, izdvajanjem pojedinih elemenata krivi nog djela i

27

njegovim opisom, kao i definisanjem pojma svakog krivi nog djela.1Krivi na djela su sistematski obra ena s obzirom na njihove oblike, radnju izvršenja, posljedicu, objekt radnje i dr.

1 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str. 404.

28

29

GLAVA PRVA

KRIVI NA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRA ANINA I

KRIVI NA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA

Glava XV KZ BiH, Glava XVII KZ FBiH, Glava XVIII, XVII i XXVII KZ RS i Glava XVII KZ BD

BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Ako gledamo istorijski, ovjek se uvijek borio za svoje dostoja-nstvo i svoja prava. To je suština ljudske prirode, jer se radi o vrijed-nostima koje su nametnute ljudskoj li nosti i pripadaju svakom ovjeku u podjednakoj mjeri od njegovog ro enja kao prirodna prava. Još od antike poznati su napori da se utvrde slobode i prava ovjeka koji bi bili priznati svakom ovjeku koji se smatraju imanentnim ljudskoj li nosti. Sloboda i prava ovjeka i gra anina posebno su naglašena u Povelji Organizacije ujedinjenih nacija iz 1945. godine i Opštoj deklaraciji o pravima ovjeka iz 1948. godine, te u Konvenciji Vje a Evrope o za-štiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, i protokolima iz 1950. godine. Danas postoje i djeluju posebna me unarodna tijela za zaštitu ljudskih prava i Evropski sud za ljudska prava. Krivi na djela iz ove grupe su od posebnog zna aja ako se ima u vidu važnost zaštite sloboda i prava ovjeka u našem društvu. Krivi nim djelima iz ove glave ostvaruje se

zaštita sloboda i prava ovjeka i gra anina kao dobra bez kojih nema ljudske li nosti dostojne života ni društva dostojnog poštovanja. Dakle, zaštita ovjeka i drugih osnovnih društvenih vrijednosti predstavlja os-nov i granice za odre ivanje krivi nih djela. Slobode i prava gra ana koja se ovdje zašti uju, jesu takozvane li ne slobode i prava. Prava i slobode gra anina nisu objekat samo ove, ve i mnogih drugih grupa krivi nih djela u krivi nom zakonodavstvu, kojima se štite upravo ova

30

prava. Tako, na primjer, krivi no djelo ubistva nije inkriminisano u ovoj glavi, iako se njime štiti ljudski život kao osnovno i, bez sumnje, najzna ajnije pravo koje podjednako pripada svakom ovjeku. Svi na-vedeni razlozi doveli su do potrebe da se krivi na djela koja se ti u sloboda i prava ovjeka i gra anina svrstaju u jednu grupu, i pored toga što postoje velike razlike izme u pojedinih krivi nih djela. U pitanju su krivi na djela sa dvostrukim grupnim zaštitnim objektom, s obzirom da se ne povre uju samo slobode i prava gra ana, ve i službena dužnost. Me utim, primat je dat zaštiti sloboda i prava gra anina, pa su ta kri-vi na djela svrstana u ovu grupu. Kao objekt zaštite kod ovih krivi nih djela javljaju se li ne slobode i li na prava koja uživa svaki ovjek odnosno gra anin. Dakle, slobode i prava su dvije samostalne ljudske i društvene vrijednosti, a koje su nerazdvojno povezane.

Sloboda je mogu nost ovjeka da samostalno odlu uje o svom ponašanju i da se ponaša po svom naho enju (npr. da nešto ini, ne ini, trpi ili ne trpi). Prava prestavljaju ovlaš enja data zakonima i dru-

gim propisima za preduzimanje ili nepreduzimanje odre enih radnji. Krivi na djela protiv slobode i prava gra anina se mogu vršiti na

razne na ine (npr. neovlaš eno, protivpravno, silom, prijetnjom i sl.). Kao izvršioci krivi nih djela protiv slobode i prava ovjeka i gra anina mogu se pojaviti sljede a lica: a) svako lice, b) službeno ili odgovorno lice, c) svako lice–službeno lice, ali je u pitanju teži oblik kada je izvršilac službeno lice, d) ljekar, advokat, ili drugo lice koje neovla-š eno otkrije tajnu. Krivi na djela iz ove glave mogu se izvršiti samo sa umišljajem.

II POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Povreda ravnopravnosti ovjeka i gra anina ( lan 145 KZ BiH, lan 177 KZ FBiH, lan 162 KZ RS i lan 174 KZ BD BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz lana 145 stav 1 KZ BiH, lana 177 stav 1 KZ FBiH, lana 162 stav 1 KZ RS i lana 174 stav 1

KZ BD BiH vrši onaj ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, naciona-lnoj ili etni koj pripadnosti, vjeroispovijesti, politi kom ili drugom uvjerenju, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, obrazovanju, druš-tvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograni i gra anska

31

prava utvr ena ustavom, ratifikovanim me unarodnim ugovorom, zakonom, drugim propisom ili opštim aktom, ili ko na osnovu ove ra-zlike ili pripadnosti ili kojem drugom položaju daje pojedincima neo-pravdane povlastice ili pogodnosti.

Radnja izvršenja ovog krivi nog djela je alternativno odre ena i to kao uskra ivanje, odnosno kao ograni avanje prava gra anina, ili kao davanje pojedincima povlastica i pogodnosti koje im ne pripadaju, a sve to na osnovu pomenutih razlika. O igledno, rije je o diskrimi-naciji ali ne samo po rasnoj ili vjerskoj osnovi, nego uopšte. Uskra iva-nje, u smislu ovog krivi nog djela, zna i nedavanje prava gra anima u potpunosti, dok ograni avanje zna i davanje prava gra anima, ali ne u onom obliku u kome oni na to imaju pravo. Davanje neopravdanih povlastica ili pogodnosti ozna ava favorizovanje jednih gra ana u od-nosu na druge, tako što se daju povlastice onome ko na njih nema pra-vo. I u jednom i drugom slu aju, bez zna aja je zbog ega se to ini i da li se time pri injava šteta, ili korist nekome. Posljedica krivi nog djela se sastoji u povredi prava gra anina ili u povredi njihovog pravnog interesa, a krivi no djelo je svršeno samim uskra ivanjem nekog prava ili davanjem neopravdane povlastice ili pogodnosti.

Izvršilac ovog oblika krivi nog djela iz KZ BiH može da bude službeno ili odgovorno lice u institucijama BiH, dok izvršilac djela iz KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH može da bude svako lice koje umi-šljajno vrši neku od navedenih djelatnosti, ali po prirodi ovog krivi nog djela proizilazi da njegov u inilac može da bude samo ono lice koje je po funkciji koju obavlja u mogu nosti da gra anima uskrati ili ograni ipravo koje im pripada ili da pojedinim gra anima daje povlastice ili pogodnosti koje im ne pripadaju.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH pred-vi ena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS predvi ena kazna zatvora do tri godine.

Drugi osnovni oblik djela iz lana 162 stav 2 KZ RS izvršava onaj ko vrši proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Lakši oblik djela iz lana 145 stav 2 KZ BiH, lana 177 stav 3 KZ FBiH i lana 174 stav 3 KZ BD BiH nastaje kada službeno ili od-govorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, koje suprotno propisima o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na teritoriji BiH, uskrati ili ograni i gra aninu da pri ostvari-

32

vanju svojih prava ili pri obra anju organima vlasti i institucijama Bos-ne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, privrednim društvima i drugim pravnim licima upo-trijebi svoj jezik ili pismo. Za ovaj oblik djela predvi ena je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Prvi teži oblik djela iz lana 177 stav 2 KZ FBiH i lana 174 stav 2 KZ BD BiH izvršava službeno ili odgovorno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distriktu, koje u ini krivi no djelo iz sta-va 1. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Prvi teži oblik djela iz lana 145 stav 3 KZ BiH i drugi teži oblik iz lana 177 stav 4 KZ FBiH i lana 174 stav 4 KZ BD BiH izvršava službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odno-sno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, koje us-krati ili ograni i pravo gra aninu na slobodno zapošljavanje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i pod jednakim propisanim uslovima. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 162 stav 3 KZ RS nastaje kada iz stava 1 i 2 u ini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlaš enja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

2. Spre avanje povratka izbjeglica i raseljenih lica ( lan 146 KZ BiH, lan 178 KZ FBiH, lan 167 KZ RS i lan 175 KZBD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela spre avanja povratka izbjeglica i raseljenih lica iz lana 146 stav 1 KZ BiH, nastaje kada neko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan na in, u ve em razmjeru ili sa širim posljedicama, sprije i izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni u toku nep-rijateljstava od 1991. godine.

Osnovni oblik ovog djela iz lana 178 stav 1 KZ FBiH i lana 175 stav 1 KZ BD BiH nastaje kada neko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan na in sprije i izbjeglicu ili raseljeno lice da se vrati u svoj dom ili da koristi svoju imovinu koja mu je bila oduzeta tokom neprijateljstava od 1991. godine.

Osnovni oblik djela iz lana 167 stav 1 KZ RS nastaje kada neko upotrebom sile, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan na in

33

uskrati ili ograni i raseljenom, izbjeglom ili drugom licu pravo da se vrati u mjesto prethodnog boravka ili drugo mjesto na podru ju Repu-blike Srpske ili pravo da koristi svoju imovinu.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude svako lice. Za pos-tojanje djela potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je KZ RS pro-pisana kazna zatvora od od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 146 stav 2 KZ BiH, lana 178 stav 2 KZ FBiH i lana 175 stav 2 KZ BD BiH vrši onaj ko u estvuje u grupi ljudi koja u ini krivi no djelo iz stava 1. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora najmanje tri godine.

Teži oblik djela iz lana 167 stav 2 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 1 u injeno organizovanim djelovanjem ili u grupi ljudi, ili je ne-kom licu nanesena teška tjelesna povreda. Za ovaj oblik djela predvi-ena je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 146 stav 3 KZ BiH, lana 178 stav 3 KZ FBiH i lana 175 stav 3 KZ BD BiH vrši onaj ko organizuje ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja u ini krivi no djelo iz stava 1. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora najmanje pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 167 stav 3 KZ RS postoji ako je pri izvršenju djela iz stava 1 i 2 neko lice lišeno života. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora najmanje deset godina.

3. Protivpravno lišenje slobode ( lan 147 KZ BiH, lan 179 KZ FBiH, lan 166 KZ RS i lan 176 KZ BD BiH)

Ovim krivi nim djelom zašti uje se sloboda kretanja koja podra-zumijeva slobodu ostvarivanja volje da se napusti mjesto boravka.2 Da-kle, djelo se sastoji u protivpravnom zatvaranju, držanju zatvorenim ili na neki drugi na in oduzimanju slobode kretanja nekom licu, odnosno u njegovom onemogu avanju da prema svojoj slobodnoj volji odlazi na odre ena mjesta, da se na njima zadržava i da ih po svojoj volji napušta i ponovo na njih vra a.

Radnja krivi nog djela se sastoji u protivpravnom zatvaranju, držanju zatvorenim ili na drugi na in protivpravnom oduzmanju ili ograni enju slobode kretanja. Pri tome nije od zna aja na koji na in se to vrši. Radnja se može preduzeti na razli ite na ine: zatvaranjem, dr-

2 T. Živanovi , o.s., sveska I, str. 81.

34

žanjem zatvorenim ili na bilo koji drugi na in. Razlika izme u zatva-ranja i držanja zatvorenim sastoji se u tome što držanje zatvorenim podrazumijeva zatvaranje koje bi vremenski duže trajalo. Dakle, zatva-ranje je onemogu avanje nekom licu da iza e iz zatvorenog prostora. Zatvaranje se ini razli itim radnjama (npr. zaklju avanjem lica u od-re enu prostoriju ili zgradu, ostavljanje u zaklju anoj prostoriji, posta-vljanje straže ispred vrata, stavljanje prepreka na izlaz itd.). Izlazak iz prostorije kroz prozor, preko krova, terase, niz oluk, koji u sebi nosi pove ani rizik, uz poseban napor, ne isklju uje radnju zatvaranja. Ta-ko e, protivpravno lišenje slobode može biti izvršeno i na druge na ine (npr. vezivanjem, vezivanjem za neki predmet koji je nepokretan ili te-žak, oduzimanjem odje e, primjenom hipnoze, psihi kom prinudom, oduzimanjem raznih pomagala za kretanje invalidnim osobama itd.).

Pasivni subjekt može da bude svako lice bez obzira da li se ono kre e samostalno ili uz pomo tehni kih pomagala. Prema paralizova-nim ili nepokretnim licima ovo djelo može biti izvršeno samo kad im se onemogu ava kretanje uz pomo drugih lica. Oduzimanje slobode kre-tanja treba da bude izvršeno na protivpravan na in, tj. da ne postoji neki pravni osnov za lišenje slobode. Lišenje slobode u slu aju nužne odbrane i krajnje nužde ne e biti protivpravno. Isto tako, ne e biti pro-tivpravno kratkotrajno lišenje slobode maloljetnog lica od strane rodi-telja, staraoca, usvojioca, ili vaspita a koje je preduzeto kao vaspitna mjera.

Protivpravno lišenje slobode je trajno krivi no djelo i postoji dok je pasivni subjekt lišen slobode kretanja. Zastarjelost krivi nog djela po inje te i od momenta prestanka posljedice. Djelo je svršeno samim lišenjem slobode drugog lica bez pravnog osnova. Za postojanje djela nije od zna aja koliko je trajalo protivpravno stanje, ali dužina trajanjamože biti od zna aja za kvalifikaciju djela i za odmjeravanje kazne.

Izvšilac djela prema KZ BiH može biti samo službeno ili odgo-vorno lice zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine, dok prema drugim krivi nim zakonima to može biti svako lice koje umišljajno izvrši krivi no djelo. Ovo krivi no djelo može se izvršiti samo sa umi-šljajem. Pobude iz kojih je djelo izvršeno od zna aja su za odmjera-vanje kazne.

Za ovo djelo u KZ RS propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine, dok je u ostalim KZ predvi ena nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Prvi teži oblik krivi nog djela iz lana 147 stav 2 KZ BiH, lana 179 stav 2 KZ FBiH i lana 176 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je pro-

35

tivpravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili je u injeno na svirep na in ili je licu koje je protivpravno lišeno slobode usljed toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od dvije do osam godina.

Prvi teži oblik djela iz lana 166 stav 2 KZ RS postoji ako djelo iz stava 1 u ini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ov-laš enja. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora do tri godine. U la-nu 166 stav 5 KZ RS propisano je da je pokušaj osnovnog i prvog težeg oblika ovog djela kažnjiv.

Drugi teži oblik djela iz lana 166 stav 3 KZ RS postoji ako je protivpravno lišenje slobode iz stava 1 i 2 u injeno prema djetetu ili maloljetnom licu, ili je trajalo duže od petnaest dana, ili je izvršeno na svirep na in, ili je licu koje je protivpravno lišeno slobode usljed toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina.

Najteži oblik ovog krivi nog djela iz lana 147 stav 3 KZ BiH, lana 179 stav 3 KZ FBiH, lana 166 stav 4 KZ RS i lana 176 stav 3

KZ BD BiH postoji ako je nastupila smrt lica koje je bilo protivpravno lišeno slobode. Za ovo djelo u KZ RS propisana je kazna zatvora od dvije do dvanaest godina, dok je u ostalim KZ predvi ena kazna zatvo-ra najmanje pet godina.

4. Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi ( lan 148 KZ BiH, lan 192 KZ FBiH, lan 177 KZ RS i lan 189 KZ BD BiH)

Djelo se sastoji u spre avanju drugog da koristi pravo na podno-šenje nekog pravnog sredstva ili podneska. Objekt zaštite je pravo ovjeka na podnošenje žalbe ili drugog pravnog sredstva koje je zaga-

rantovano propisima, a koja su usmjerena protiv odluka kojima se rje-šava o nekom njegovom pravu ili nekom interesu zasnovanom na za-konu.

Radnja izvršenja u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH sastoji se u spre avanju drugog da se koristi svojim pravom podnošenja žalbe, pri-govora, molbe, predstavke ili pritužbe. Radnja izvršenja u KZ RS sas-toji se u spre avanju drugog da koristi pravo na podnošenje tužbe, ža-lbe, prigovora ili nekog drugog pravnog sredstva ili podneska. Spre-avanje se sastoji o preduzimanju takvih radnji kojim se drugo lice

spre ava u koriš enju svog prava (npr. odbijanje da se podnesak primi, ili pogrešno upu ivanje podnosioca u pogledu nadležnosti i sl.). Djelo

36

e postojati ako izvršilac stvarno sprije i pasivnog subjekta da se ko-risti svojim pravom podnošenja pravnog sredstva koje mu po zakonu pripada.

Izvršilac djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH može biti samoslužbeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odno-sno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta. Da bi postojalo krivi no djelo neophodno je da službeno ili odgovorno licespre avanje vrši zloupotrebom svog položaja ili ovlaš enja. Izvršilac osnovnog oblika djela iz KZ RS može da bude svako lice.

U pogledu krivice potreban je direktni umišljaj kojim je obuhva-ena svijest o tome da se preduzima neka radnja kojom se drugo lice

spre ava da koristi pravo na podnošenje nekog pravnog sredstva ili po-dneska. Umišljajem kod krivi nih djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH treba da bude obuhva ena i svijest da se djelo ini zloupotrebom položaja ili ovlaš enja, što podrazumijeva svijest da je u inilac služ-beno ili odgovorno lice.

Za ovo djelo u KZ BiH i KZ FBiH predvi ena je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS i KZ BD BiH predvi-ena nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 177 stav 2 KZ RS predvi en je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada djelo iz stava 1 u ini službeno lice zloupotrebom službe-nog položaja ili ovlaš enja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna za-tvora do tri godine.

5. Nedozvoljeno koriš enje li nih podataka ( lan 149 KZ BiH, lan 193 KZ FBiH, lan 176 KZ RS i lan 190 KZ BD BiH)

Krivi no djelo nedozvoljenog koriš enja li nih podataka sastoji se u prikupljanju, obra ivanju ili koriš enju li nih podataka nekog lica bez pristanka tog lica i protivno zakonskim uslovima, ili u koriš enju tih podataka suprotno dozvoljenoj svrsi utvr enoj zakonom radi koje se ti podaci prikupljaju.

Objekt zaštite su li na prava i slobode gra ana. Svaki gra anin ima pravo da mu se garantuje sigurnost i tajnost li nih podataka. Li ni podaci bez pristanka pojedica mogu se prikupljati, obra ivati i koristiti samo pod uslovima koji su odre eni zakonom.

Radnja krivi nog djela alternativno je odre ena, i to kao: a) pri-kupljanje li nih podataka nekog lica bez pristanka tog lica i protivno zakonskim uslovima, b) obra ivanje li nih podataka nekog lica bez pristanka tog lica i protivno zakonskim uslovima, c) koriš enje li nih

37

podataka nekog lica bez pristanka tog lica i protivno zakonskim uslovi-ma, ili d) koriš enje li nih podataka nekog lica suprotno dozvoljenoj svrsi utvr enoj zakonom radi koje se ti podaci prikupljaju.

U lanu 176 stav 2 KZ RS predvi en je drugi oblik ovog djela, koji nastaje kada neko neovlaš eno u e u tu u zašti enu kompjutersku bazu podataka sa namjerom da njihovim koriš enjem za sebe ili dru-goga pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu štetu.

Izvršilac djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH može biti samoslužbeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, od-nosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta. Izvrši-lac oba navedena oblika djela iz KZ RS može da bude svako lice.

Za krivi nu odgovornost potreban je direktni umišljaj, kojim je obuhva ena svijest o nekom od ostvarenih modaliteta radnje izvršenja, kao i svijest o protivpravnosti takvog postupka. Umišljajem izvršioca djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH treba da bude obuhva ena i svijest o vlastitom li nom svojstvu, odnosno izvršilac treba da bude svjestan injenice da je on službeno ili odgovorno lice.

Za djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, dok je za oba navedena oblika djela iz KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 176 stav 3 KZ RS predvi en je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada djelo iz st. 1 i 2 u ini službeno lice zloupotrebom položaja ili ovlaš enja. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora do dvije godine. U lanu 176 stav 4 KZ RS propisano je da je pokušaj svih oblika ovog krivi nog djela kažnjiv.

6. Uskra ivanje bira kog prava ( lan 150 KZ BiH, lan 194 KZ FBiH, lan 186 KZ RS i lan 191 KZ BD BiH)

Krivi no djelo se sastoji u protivzakonitom neupisivanju drugog u bira ki spisak, brisanju iz tog spiska ili na drugi protivpravan na in uskra ivanju vršenja bira kog prava, u namjeri da mu onemogu i vr-šenje bira kog prava. Objekt zaštite je pravo gra anina da bude uveden u popis bira a kao preduslov za vršenje bira kog prava.

Radnja izvršenja krivi nog djela alternativno je odre ena kao: a) neupisivanje drugog u bira ki spisak, b) brisanje drugog iz bira kog spiska ili c) na drugi protivpravan na in uskra ivanje drugom vršenja bira kog prava. Radnja djela je odre ena kao injenje ili ne injenje, pa samim tim ovo djelo spada u komisiono-omisivne delikte. Svi navedeni

38

elementi radnje moraju biti protivzakoniti, a djela ne e biti ako postoji neki od osnova koji taj element isklju uju.

Izvršilac djela iz KZ RS može da bude svako lice, dok izvršilac djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH može da bude samo lice koje obavlja povjerene dužnosti u vezi s izborima za institucije Bosne i Her-cegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta.

Krivi no djelo je dovršeno kada je neko lice onemogu eno u vr-šenju bira kog prava. Za krivi nu odgovornost potreban je direktni umišljaj kojim je obuhva ena svijest o nekom od modaliteta radnje izvršenja, kao i svijest o protivpravnosti takvog postupanja. Kod izvrši-oca djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH treba da postoji i svijest o tome da djelo ini u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s iz-borima za institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta.

Za djela iz KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je za djelo iz KZ RS pro-pisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

7. Povreda slobode opredjeljenja bira a ( lan 151 KZ BiH, lan 195 KZ FBiH, lan 187 KZ RS i lan 192 KZ BD BiH)

Krivi no djelo se sastoji u uticanju na drugog na protivpravan na-in da na izborima ili glasanju glasa za ili protiv odre enog prijedloga,

da uopšte ne glasa ili da glasa u odre enom smislu.Radnja izvršenja djela iz lana 151 stav 1 KZ BiH, lana 195 stav

1 KZ FBiH i lana 192 stav 1 KZ BD BiH sastoji se u uticanju na bi-ra a u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distriktu, silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, pod-mi ivanjem ili koriš enjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protivpravan na in, da na izborima za institucije Bosne i Her-cegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlu uje refere-ndumom, ili da uopšte ne glasa.

Radnja izvršenja djela iz lana 187 stav 1 KZ RS sastoji se u pri-nu avanju drugog ili uticanju na njega silom, ozbiljnom prijetnjom, podmi ivanjem, obmanom ili na drugi protivpravan na in, da na izbo-

39

rima ili glasanju glasa za ili protiv odre enog prijedloga, da uopšte ne glasa ili da glasa u odre enom smislu.

Izvršilac djela može biti svako lice, a krivi no djelo je dovršeno preduzimanjem bilo koje radnje kojom je izvršen uticaj na protivpravan na in na bira a. Za krivi nu odgovornost je potreban direktni umišljaj, kojim je obuhva ena svijest o protivzakonitom djelovanju na slobodu odlu ivanja bira a.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zat-vora do tri godine.

U lanu 151 stav 2 KZ BiH, lanu 195 stav 2 KZ FBiH, lanu 187 stav 2 KZ RS i lanu 192 KZ BD BiH predvi en je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada krivi no djelo iz stava 1 izvrši lan bira kog odbora ili drugo lice u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi sa izbori-ma, glasanjen ili referendumom. Za ovo djelo propisana je kazna zatvo-ra od šest mjeseci do pet godina. U lanu 187 stav 3 KZ RS propisano je obavezno oduzimanje datih poklona ili druge imovinske koristi.

8. Prevara pri glasanju ( lan 152. KZ BiH, lan 196. KZ FBiH, lan 193. KZ BD BiH)/Zloupotreba bira kog prava ( lan

188. KZ RS)

U KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH ovo djelo nosi naziv prevarapri glasanju. Djelo izvršava onaj ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, ponovo glasa, glasa umjesto drugoga pod njegovim imenom. Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo izvršava i onaj ko pokuša ponovo da glasa iako je ve glasao, a prema KZ BD BiH i onaj ko glasa iako zna da nema bi-ra ko pravo, odnosno pravo glasa.

U KZ RS ovo krivi no djelo nosi naziv zloupotreba bira kog prava. Djelo ima dva oblika. Prvi oblik djela iz lana 188 stav 1 izvr-šava onaj ko na izborima ili glasanju glasa umjesto drugog lica pod nje-govim imenom ili na istom glasanju ponovo glasa ili pokuša da glasa iako je ve glasao. Drugi oblik djela iz stav 2 izvršava onaj ko u es-tvuje na izborima ili glasanju, iako zna da nema bira ko pravo.

Izvršilac svih navedenih oblika krivi nih djela može da bude svako lice, a za krivi nu odgovornost potreban je direktni umišljaj.

40

Za ovo djelo u KZ BiH i KZ FBiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina. U KZ RS za oba oblika djela predvi ena je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ BD BiH predvi ena nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

9. Povreda tajnosti glasanja ( lan 153 KZ BiH, lan 197 KZ FBiH, lan 190 KZ RS i lan 194 KZ BD BiH)

Ovim krivi nim djelom se štiti tajnost glasanja, tj. sankcionišu se postupci i radnje kojima se ovaj princip povre uje.

Prema lanu 153 stav 1 KZ BiH, lanu 197 stav 1 KZ FBiH i la-nu 194 stav 1 KZ BD BiH ovo djelo izvršava onaj ko pri izboru za in-stitucije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercego-vine, odnosno u Br ko distriktu, ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, povrijedi tajnost glasanja.

Prema lanu 190 stav 1 KZ RS ovo krivi no djelo nastaje pov-redom tajnosti glasanja na izborima ili glasanju.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u povredi tajnosti gla-sanja, a ono može biti izvršeno na razli ite na ine (npr. ozna avanjem glasa kog listi a, tajnim posmatranjem, ili na neki drugi na in). Kri-vi no djelo je dovršeno kada je usljed preduzete radnje došlo do pov-rede tajnosti glasanja.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice. Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

U lanu 153 stav 2 KZ BiH, lanu 197 stav 2 KZ FBiH i lanu 194 stav 2 KZ BD BiH predvi en je prvi teži oblik djela, koji nastaje kada neko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan na intraži od gra anina da kaže za koga je glasao ili kako je glasao ili da li je glasao za ili protiv opoziva. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 190 st. 2 i 3 KZ RS predvi ena su dva teža oblika ovog djela. Prvi teži oblik iz stava 2 nastaje ako djelo iz stava 1 u ini lanbira kog odbora, izborne komisije ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa izborima ili glasanjem. Drugi teži oblik iz stava 3 vrši onaj kosilom, ozbiljnom prijetnjom, iskoriš avanjem službene, radne ili ekono-

41

mske zavisnosti ili na drugi na in, izdejstvuje od drugog da kaže da li je glasao ili kako je glasao. Za oba ova oblika djela propisana je nov-ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

U lanu 153 stav 3 KZ BiH, lanu 197 stav 3 KZ FBiH i lanu 194 stav 3 KZ BD BiH predvi en je najteži oblik djela, koji može izvršiti lan bira kog odbora ili drugo lice koje u ini krivi no djelo iz stava 1 u vršenju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima ili glasa-njem. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

10. Izborna prevara ( lan 154 KZ BiH, lan 198 KZ FBiH, lan 191 KZ RS i lan 195 KZ BD BiH)

Prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi no djelo vrši se falsifikovanjem rezultata izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, neta nim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi na in, ili objavljivanjem kao kona nerezultate izbora ili glasanja koji ne odgovaraju obavljenom glasanju.

Prema KZ RS ovo krivi no djelo vrši se falsifikovanjem rezultata izbora ili glasanja dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi na in.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Ona se može iz-vršiti na razli ite na ine – npr. dodavanjem ili brisanjem glasova, neta-nim brojanjem glasova, i sl. Krivi no djelo je dovršeno kada su pred-

uzimanjem neke od navedenih radnji falsifikovani rezultati izbora ili glasanja.

Izvršilac ovog kriv nog djela može biti svako lice. To e po pra-vilu biti lice koje je lan bira kog odbora ili neko drugo lice koje vrši dužnost u vezi sa izborima ili glasanjem. Za krivi nu odgovornost pot-reban je direktan umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

11. Uništenje izbornih isprava ( lan 155 KZ BiH, lan 199 KZ FBiH, lan 192 KZ RS i lan 196 KZ BD BiH)

Ovom inkriminacijom štite se dokumenti o izborima ili glasanju i predmeti koji su tome namijenjeni.

42

Prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi no djelo vrši onaj ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Fe-deracije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, ili na refer-endumu u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercego-vine, odnosno Br ko distriktu, uništi, prikrije, ošteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi za izbor ili za glasanje o opozivu.

U lanu 192 stav 1 KZ RS propisan je osnovni oblik ovog djela koji izvršava onaj ko na izborima ili glasanju uništi, ošteti, prikrije, fa-lsifikuje ili neovlaš eno odnese kakvu ispravu o izborima ili glasanju ili kakav predmet namijenjen izborima ili glasanju.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Krivi no djelo je dovršeno kada je neka izborna isprava ili predmet koji služi za izbor ili glasanje uništen, ošte en, prikriven ili oduzet.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice. U pogledu krivice, kri-vi no djelo može da bude izvršeno samo sa umišljajem.

Za ovo djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 192 stav 2 KZ RS propisan je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada djelo iz stava 1 u ini lan bira kog odbora, izborne ko-misije ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa izborima ili glasanjem. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godin .

12. Prinuda ( lan 164 KZ RS)

Ovo krivi no djelo predvi eno je samo u KZ RS. Djelo ini onaj ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto u ini ili ne u ini ili trpi. Prinu ivanje, kao oblik nedopuštenog ponašanja sastoji se u prisilnom uticaju na volju drugog ovjeka ime mu se onemogu ava sloboda izbora ponašanja. Kod nekih krivi nih djela, prinuda se poja-vljuje kao sredstvo za izvršenje krivi nih djela (npr. kod krivi nog djela iznude). Kod nekih krivi nih djela, prinuda se javlja kao poseban ele-ment koji mijenja kvalifikaciju odre enog krivi nog djela, daju i pojam jednog novog krivi nog djela (npr. razbojništva).3

3 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str. 425.

43

Objekt krivi nog djela je sloboda odlu ivanja, pa se smatra da se ovo kriv no djelo ne može izvršiti prema licima koja su duševno bo-lesna, ili iz drugih razloga nisu sposobna za slobodno odlu ivanje. Po drugom mišljenju, i lica koja nisu sposobna da odlu uju o zna aju svo-jih postupaka, kao, na primjer, djeca ili duševno bolesna lica, mogu biti pasivni subjekt krivi nog djela.4

Za postojanje krivi nog djela prinude bez zna aja je u emu se sastoji injenje, ne injenje ili trpljenje na koje se prinu avanje odnosi. Ne e postojati krivi no djelo prinude ukoliko se ono odnosi na spre a-vanje izvršenja krivi nog djela. Djelo je dovršeno sa preduzimanjem radnji injenja, ne injenja ili trpljenja od strane prinu enog.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje postupa sa umišljajem.

Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U stavu 2 predvi en je teži oblik djela, koji nastaje kada se djelo iz stava 1 u ini prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom, ot-micom ili u sastavu grupe ili zlo ina ke organizacije Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora do tri godine.

13. Otmica ( lan 180 KZ FBiH, lan 165 KZ RS i lan 177 KZBD BiH)

Otmica je relativno novo krivi no djelo, ne samo u našem, nego i u stranim krivi nim zakonodavstvima. Ovo krivi no djelo uvedeno je šezdesetih godina s pojavom poja anog vršenja krivi nih djela sa ele-mentima terorizma.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo vrši onaj ko drugog protiv-pravno zatvori, drži zatvorenim ili mu na drugi na in oduzme ili ogra-ni i slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da što u i-ni, ne u ini ili trpi.

Prema KZ RS djelo vrši onaj ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi na in odvede ili zadrži neko lice u namjeri da od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da nešto u ini, ne u ini ili trpi.

Radnja izvršenja se sastoji u otmici nekog lica, što podrazumijevai zadržavanje takvog lica. Krivi no djelo je svršeno samom otmicom, u pomenutoj namjeri.

4 M. Radovanovi , M. or evi , o.s. str. 84.

44

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice koje umišljajno preduzima radnju izvršenja.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS predvi ena kazna zatvo-ra od jedne do osam godina.

U lanu 180 stav 2 KZ FBiH, lanu 165 stav 2 KZ RS i lanu 177 stav 2 KZ BD BiH predvi en je prvi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada se djelo iz stava 1 u ini prema djetetu ili maloljetniku, ili kada iz-vršilac radi ostvarivanja cilja otmice iz stava 1 prijeti da e oteto licelišiti života ili da e ga teško tjelesno povrijediti, ili kada je krivi no djelo u injeno u sastavu grupe ljudi ili organizovane grupe ljudi. Prema KZ RS ovaj oblik djela postoji i kada se djelo iz stava 1 izvrši na svirep na in. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 165 stav 3 KZ RS predvi en je drugi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada je oteto lice zadržano duže od petnaest dana, ili je licu koje je oteto teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za prvi teži oblik djela, odnosno predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 165 stav 4 KZ RS predvi en je najteži oblik ovog djela, koji nastaje kada usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupi smrt otetog lica, kada e se u inilac kazniti zatvorom od dvije do petnaest godina.

U lanu 180 stav 3 KZ FBiH, lanu 165 stav 5 KZ RS i lanu 177 stav 3 KZ BD BiH predvi eno je da se u inilac djela iz st. 1 i 2, a u KZ RS i u inilac djela iz stava 3, koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego što je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvršio ot-micu, može se osloboditi od kazne.

14. Iznu ivanje iskaza ( lan 181 KZ FBiH, lan 358 KZ RS i lan 178 KZ BD BiH)

Ovo kriv no djelo ini službeno lice koje u vršenju službe upo-trijebi silu, prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten na-in u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog,

svjedoka, vještaka ili drugog lica. Objekt zaštite je sloboda odlu ivanja lica koja daju iskaz ili na bilo koji na in u estvuju u sudskom ili nekom drugom postupku.

45

Radnja izvršenja sastoji se u upotrebi sile, prijetnje, ili nekog drugog nedopuštenog sredstva ili na ina dobijanja iskaza od lica koje se ispituje. Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) upotreba sile, b) upotreba prijetnje, ili c) upotreba nekog drugog protiv-pravnog na ina. Krivi no djelo je svršeno samom primjenom sile, pri-jetnje, ili drugog protivpravnog na ina prema navedenim licima u na-mjeri da se iznudi iskaz ili izjava. Kod ovog krivi nog djela pokušaj nije mogu .

Sila i prijetnja ine srž prinude. U vezi sa nedopuštenim sreds-tvima i na inima dobijanja iskaza, naro ito se mnogo govori o primjeni medicinskih sredstava kojima se uti e na volju lica koja daju iskaz (npr. narkoanaliza, primjena „seruma istine“- amital, pentotal, i sl.). Iskaz dat u takvim uslovima nije odraz njegove slobodne volje. Pasivni subjekt djela su osumnji eni, optuženi, svjedok, vještak, ili neko drugo licu koje u estvuje u postupku.

Iznu ivanje iskaza treba da se ini u okviru službe. Izvršilac djela može biti samo službeno lice koje vrši neku funkciju ili radnju u pri-kupljanju i utvr ivanju dokaza i njihovog provjeravanja. Krivi no djelo se može izvršiti samo sa umišljajem.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna za-tvora od tri mjeseca do pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 181 stav 2 KZ FBiH, lana 358 stav 2 KZ RS i lana 178 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada je iznu ivanje iska-za ili izjave pra eno teškim nasiljem ili ako su usljed iznu enog iskaza nastupile naro ito teške posljedice za okrivljenog u krivi nom postu-pku. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna zatvora od od je-dne do osam godina.

15. Zlostavljanje u obavljanju službe ( lan 182 KZ FBiH i lan 179 KZ BD BiH)/Zlostavljanje, mu enje i drugo neljudsko i ponižavaju e postupanje ( lan 168 KZ RS)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se zlostav-ljanje u obavljanju službe, a u KZ RS – zlostavljanje, mu enje i drugo neljudsko i ponižavaju e postupanje.

46

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo vrši službeno lice koje u obavljanju službe drugog zlostavlja, nanosi mu teže tjelesne ili duševne patnje, zastrašuje ga ili vrije a.

Prema KZ RS djelo vrši onaj ko zlostavlja drugog ili prema nje-mu postupa na na in kojim se vrije a ljudsko dostojanstvo.

Ovim krivi nim djelom povre uje se sloboda li nosti i pravo gra-ana da druga lica prema njima postupaju na na in kojim se ne vrije a

njihovo ljudsko dostojanstvo. Objekt zaštite su sloboda i dostojanstvo ljudske li nosti.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena. Posljedica djela sastoji se u povredi ljudskog dostojanstva. Ona nastaje samim izvršenjem neke od navedenih djelatnosti.

Izvršilac djela iz KZ FBiH i KZ BD BiH može biti samo slu-žbeno lice koje djelo preduzima u vršenju službe, dok izvršilac djela iz KZ RS može da bude svako lice. Djelo se može izvršiti samo sa umi-šljajem.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora do dvije godine.

U lanu 168 st. 2 i 3 KZ RS propisani su teži oblici ovog djela. Teži oblik iz stava 2 vrši onaj ko primjenom sile, prijetnje ili na drugi nedozvoljen na in drugome nanese veliku bol ili teške patnje s ciljem da od njega ili nekog drugog lica dobije priznanje, iskaz ili obavješte-nje, ili da se on ili neko drugo lice zastraši ili nezakonito kazni ili to u ini iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kom obliku dis-kriminacije. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Drugi teži oblik djela iz stava 3 nastaje kada djelo iz st. 1 i 2 u ini službeno lice u vršenju službe, u kom slu aju e se izvršilac kazniti za djelo iz stava 1 – zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2 – zatvorom od jedne do deset godina.

16. Ugrožavanje sigurnosti ( lan 183 KZ FBiH, lan 169 KZ RS i lan 180 KZ BD BiH)

Prema KZ FBiH ovo krivi no djelo izvršava onaj ko ugrozi sigu-rnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da e napasti na život ili tijelo tog lica ili na taj na in izazove uznemirenje gra ana.

Prema KZ RS i KZ BD BiH ovo krivi no djelo izvršava onaj ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da e njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti,

47

ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom op-šteopasnom radnjom ili sredstvom.

Objekt zaštite kod ovog djela je li na sigurnost ovjeka koja predstavlja osnov i uslov postojanja svake slobode i ostvarivanje prava. Pod ugrožavanjem sigurnosti, u smislu ovog krivi nog djela, podrazu-mijeva se stvaranje nespokojstva, straha i narušavanje osje anja da postoji pravna sigurnost u tom smislu što se lice kome se ozbiljno pri-jeti nekim zlom osje a ugroženo i usljed straha, lišeno onog osje anja slobode koje predstavlja osnovni psihološki osnov za osje aj li ne si-gurnosti.5

Radnja izvršenja je ozbiljna prijetnja da e se nanijeti odre eno zlo nekom licu. Prijetnja koja se iznosi treba da bude ozbiljna, što zna i da treba da bude takva da je podobna da izazove kod ošte enog osje a-nje ugrožene sigurnosti. Me utim, sigurno je da jedna ista prijetnja kod dva lica razli itih psihi kih osobina ne e izazvati isti osje aj ugroža-vanja sigurnosti.

Izvršilac djela može da bude svako lice koje umišljajno vrši ovo djelo.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do šest mjeseci, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 183 stav 2 KZ FBiH propisan je prvi teži oblik ovog dje-la koji vrši onaj ko ugrozi sigurnost više lica ozbiljnom prijetnjom da e napasti na život ili organ tih lica ili na taj na in izazove uznemirenje

gra ana. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

U lanu 169 stav 2 KZ RS i lanu 180 stav 2 KZ BD BiH pred-vi en je teži oblik ovog djela koji nastaje kada je djelo iz stava 1 u i-njeno prema službenom licu u vezi sa vršenjem njegove funkcije, ili prema više lica, ili je u injeno u sastavu grupe ili zlo ina ke organi-zacije. Za ovaj oblik djela u KZ RS predvi ena je kazna zatvora do tri godine, a u KZ BD BiH – kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

U lanu 183 stav 3 KZ FBiH i lanu 180 stav 3 KZ BD BiH predvi en je drugi teži oblik ovog djela, koji izvršava onaj ko prikra-danjem, u estalim pra enjem ili uznemiravanjem na drugi na in ugro-žava sigurnost bra nog partnera, lice s kojim živi u vanbra noj zajed-nici, roditelja svog djeteta ili drugo lice s kojim održava ili je održavao

5 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str. 428.

48

bliske veze. Za ovaj oblik djela predvi ena je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

17. Narušavanje nepovredivosti stana (doma) ( lan 184 KZ FBiH, lan 170 KZ RS i lan 181 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo nastaje neovlaš enim prodiranjem u tu i stan (dom) ili druge zatvorene prostore ili neudaljavanjem iz stana (doma) ili drugih prostorija na zahtjev ovlaš enog lica. Objekt zaštite je tu i stan ili druga zatvorena prostorija. Ovim krivi nim djelom pruža se za-štita pravu na nepovredivost stana koje predstavlja jedno od osnovnih prava. Niko bez rješenja donijetog na osnovu zakona ne može u i u tu i stan ili druge zatvorene prostorije, niti u njima vršiti pretresanje protiv volje lica koje ih koristi. Pod stanom se podrazumijeva svaki prostor koji služi ili je namijenjen stanovanju (npr. sobe, kuhinje, kupatila, mansarde, šupe i druge prostorije, kao i kabine na brodovima, prikolice na motornim vozilima, kolibe i sl.).

Radnja izvršenja je prodiranje u tu i stan ili zatvorenu prostoriju ili neudaljavanje iz ovih na zahtjev ovlaš enog lica, odnosno držaoca stana.

Radnja krivi nog djela može se pojaviti u dva oblika i to: a) kao neovlaš eno prodiranje u tu i stan ili zatvorene prostorije, i b) kao neudaljavanje iz tih prostorija na zahtjev ovlaš enog lica. U pravnom smislu, prodiranje se ozna ava kao svako neovlaš eno ulaženje u tu i stan ili zatvoreni prostor, bez obzira na to da li se to ini fizi kim ukla-njanjem prepreka ili na drugi na in (npr. uvla enjem kroz postoje e otvore, korištenjem nekih naprava i sl.).6 U slu aju neudaljavanja iz stana ili zatvorenih prostorija, radi se o tome da je lice ušlo u stan na dozvoljen na in, ali da se nije udaljilo iz tih prostorija i pored zahtjeva ovlaš enog lica. Za postojanje djela potrebno je da su stan ili prostorija tu i. Krivi no djelo je svršeno samim prodiranjem u tu i stan ili neu-daljavanjem na zahtjev ovlaš enog lica (držaoca stana).

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

6 J. Tahovi , o. s. str. 122.

49

U lanu 170 stav 2 KZ RS predvi en je drugi oblik ovog djela, koji nastaje neovlaš enim pretresanjem tu eg stana ili druge zatvorene prostorije. I za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 184 stav 2 KZ FBiH, lanu 170 stav 3 KZ RS i lanu 181 stav 2 KZ BD BiH predvi en je teži oblik djela, koji nastaje kada djelo iz stava 1 u ini službeno lice u obavljanju službe. Za ovaj oblik djela uKZ FBiH i KZ BD BiH predvi ena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, a u KZ RS – kazna zatvora do tri godine.

U lanu 170 stav 4 KZ RS propisano je da je pokušaj krivi nog djela iz st. 1 i 2 kažnjiv.

18. Povreda tajnosti pisma ili druge pošiljke ( lan 186 KZ FBiH, lan 172 KZ RS i lan 183 KZ BD BiH)

Krivi no djelo nastaje neovlaš enim otvaranjem tu eg pisma ili telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pisma ili pošiljke, ili povredom njihove tajnosti na drugi na in, ili neovlaš enim zadržavanjem, prikri-vanjem, uništavanjem ili predajom drugome tu eg pisma, telegrama, zatvorenog pisma ili pošiljke.

Ovom inkriminacijom štiti se nepovredivost tajnosti pisama i drugih sredstava saopštavanja i komuniciranja. Objekt zaštite su tu a pisma i pošiljke, tj. tu e pismo, telegram, ili drugo zatvoreno pismo, odnosno elektronska pošta. Sam sadržaj pisma ili pošiljke nije od zna-aja za postojanje ovog krivi nog djela.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) neo-vlaš eno otvaranje tu eg pisma ili telegrama ili kakvog drugog zatvo-renog pisma ili pošiljke, b) povreda tajnosti tu eg pisma ili telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pisma ili pošiljke na drugi na in, i c) neovlaš eno zadržavanje, prikrivanje, uništavanje ili predaja drugome tu eg pisma, telegrama, zatvorenog pisma ili pošiljke.

Izvršilac ovog djela može da bude svako lice. Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do šest mjeseci, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci. U lanu 172 stav 4 KZ RS predvi eno je da se gonjenje za dje-lo iz stava 1 preduzima po prijedlogu.

U lanu 186 stav 2 KZ FBiH i lanu 183 stav 2 KZ BD BiH propisan je posebni oblik ovog djela, koji nastaje neovlaš enim prodi-ranjem u kompjutersku bazu li nih podataka, ili neovlaš enim korište-

50

njem tih podataka, ili injenjem dostupnim tih podataka drugom licu. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora do šest mjeseci.

U lanu 172 stav 2 KZ RS predvi en je teži oblik djela koji izvršava onaj ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu, saopšti drugom sadržinu koju je saznao povredom tajnosti tu eg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvor-enog pismena ili pošiljke, ili se tom sadržinom posluži. Za ovaj oblik djela predvi ena je nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

U lanu 186 stav 3 KZ FBiH i lanu 183 stav 3 KZ BD BiH propisan je teži oblik djela koji vrši onaj ko djelo iz st. 1 i 2 u ini s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese ka-kvu štetu. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora do tri godine.

U lanu 172 stav 3 KZ RS predvi en je drugi teži oblik djela koji nastaje kada djelo iz st. 1 i 2 u ini službeno lice zloupotrebom položaja ili ovlaš enja, poštanski ili drugi službenik kome je povjereno preuzi-manje, prenos ili uru ivanje tu ih pisama, telegrama ili drugih pošiljki, u kom slu aju e se izvršilac kazniti za djelo iz stava 1 – zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 2 – zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

U lanu 186 st. 4 i 5 KZ FBiH i lanu 183 stav 4 KZ BD BIH propisani su teži oblici ovog djela, koji nastaju kada službeno lice u ini djelo iz st. 1, 2 i 3 u obavljanju službe, u kom slu aju e se izvršilac kazniti za djelo iz st. 1 i 2 – zatvorom od tri mjeseca do tri godine, a za djelo iz stava 3 – zatvorom od šest mjeseca do pet godina.

19. Neovlaš eno prisluškivanje i tonsko snimanje ( lan 188 KZ FBiH, lan 174 KZ RS i lan 185 KZ BD BiH)

Ovo djelo nastaje neovlaš enim prisluškivanjem posebnim ure a-jima od strane nekog lica ili tonskim snimanjem razgovora ili izjave koja mu nije namijenjena, ili omogu avanjem nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je neovlaš eno prisluškivana ili snimana. U KZ FBiH i KZ BD BIH djelo nastaje i neovlaš enim prislu-škivanjem ili snimanjem tu e poruke u ra unarskom sistemu.

Objekt zaštite kod ovog djela je li na tajna koja se može otkriti time što se prisluškuje ili tonski snima neki razgovor, izjava ili neko saopštenje.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena. Djelo je svršeno izvr-šenjem neke od navedenih radnji.

51

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice. U pogledu kri-vice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BIH propisana je nov ana ka-zna ili kazna zatvora do tri godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili ka-zna zatvora do jedne godine.

U lanu 174 stav 2 KZ RS propisan je drugi oblik ovog djela, koji ini onaj ko tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena, bez znanja i

odobrenja onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi, ili ko omogu i nepozvanom licu da se upozna sa takvom izjavom. Za ovaj oblik djela predvi ena je, kao i za prvi oblik djela, nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Službeno lice koje u ini krivi no djelo iz stava 1 ovoga lana u obavljanju službe, kazni e se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 188 stav 2 KZ FBiH, lanu 174 stav 3 KZ RS i lanu 185 stav 2 KZ BD BiH propisan je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada djelo iz stava 1, a u KZ RS i iz stava 2, u ini službeno lice u vršenju službe. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora do tri godine.

20. Spre avanje ili ometanje javnog okupljanja ( lan 190 KZ FBiH i lan 187 KZ BD BiH)/Povreda prava na javno okupljanje ( lan 183 KZ RS)

Sloboda okupljanja je jedno od garantovanih ustavnih prava gra-ana, pa stoga, onemogu avanje ovakvog prava gra ana zahtijeva od-

govaraju u krivi nopravnu zaštitu. Ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH ima naziv spre avanje ili ometanje javnog okupljanja, a u KZ RS po-vreda prava na javno okupljanje.

U KZ FBiH i KZ BD BiH djelo nastaje uskra ivanjem ili ome-tanjem prava gra ana na javno okupljanje. U KZ RS djelo nastaje us-kra ivanjem ili ograni avanjem prava gra ana na mirno okupljanje ili javno održavanje skupa koji su u skladu sa zakonom.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) spre-avanje, ili b) ometanje, odnosno ograni avanje javnog skupa na koji

gra ani imaju pravo po zakonu. Spre avanje se vrši upotrebom sile, ozbiljne prijetnje, obmane ili na drugi na in. Ometanje zna i svaku ra-dnju koja je usmjerena na onemogu avanje ili otežavanje sazivanja ili

52

održavanja javnog skupa. Posljedica krivi nog djela se sastoji u neodr-žavanju javnog skupa ili u njegovom otežanom održavanju.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice koje umišljajno vrši neku od navedenih radnji.

Za osnovni oblik ovog djela u KZ FBiH i KZ BD BIH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 190 stav 2 KZ FBiH i lanu 187 stav 2 KZ BD BIH pred-vi en je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada djelo iz stava 1 u ini službeno lice zloupotrebom svoga položaja ili ovlaš enja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 183 stav 2 KZ RS propisan je teži oblik djela, koji izvr-šava onaj ko silom, ozbiljnom prijetnjom, obmanom ili na drugi na in sprije i ili omete mirno okupljanje ili održavanje javnog skupa koji su u skladu sa zakonom. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do dvije godine.

53

GLAVA DRUGA

KRIVI NA DJELA PROTIV INTEGRITETA BOSNE I HERCEGOVINE, PROTIV

USTAVNOG PORETKA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, PROTIV USTAVNOG

URE ENJA REPUBLIKE SRPSKE I PROTIV STATUTOM UTVR ENOG PORETKA BR KO

DISTRIKTA

Glava XVI KZ BiH, Glava XV KZ FBiH, Glava XXV KZ RS i Glava XV KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi na djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, protiv usta-vnih poredaka njenih entiteta i protiv Statutom utvr enog poretka Br-ko distrikta usmjerena su na ugrožavanje ili povredu onih vrijednosti

na kojima po iva društveno i državno ure enje u Bosni i Hercegovini. Država je ve od svog nastanka, i u gotovo svim etapama svog razvoja, propisivanjem i primjenom strogih krivi nih sankcija, nastojala da zaštiti svoje osnovne institucije, postoje i sistem vlasti i njene nosioce od svih napada koji bi je mogli ugroziti. To su, prije svega, ustavno ure enje i bezbjednost.

Osnovne karakteristike tog ure enja su: demokratsko i zakonito vršenje vlasti, razvijen i ustavom garantovan sistem sloboda, prava i dužnosti gra ana, sistem pravosu a i dr. Prema tome, objekt krivi no-pravne zaštite je široko postavljen. Krivi nim djelima iz ove glave štite se ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i njena spoljna i unu-trašnja bezbjednost. Ova djela spadaju u red politi kih krivi nih djela iji je nastanak usko povezan sa nastankom države i potrebom zaštite

njenih najzna ajnijih dobara i vrijednosti. Imaju i ovo u vidu, inkrimi-nisano je pripremanje svih krivi nih djela iz ove glave, bilo da se radi o

54

stvaranju udruženja za njihovo injenje, ili da se radi o nabavljanju sre-dstava za njihovo izvršenje.

Zaštitni objekt kod ovih krivi nih djela jeste društveno i državno ure enje Bosne i Hercegovine kao subjekta me unarodnog prava, en-titeta u njenom sastavu, kao i ure enje Br ko distrikta. Pored radnje izvršenja i pokušaja, kažnjavaju se i pripremne radnje (npr. osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za izvršenje krivi nog djela). Zaštita društveno-ekonomskog, politi kog i državnog ure enja i o uvanje bez-bjednosti zemlje zahtijeva da budu inkriminisane sve one djelatnosti koje realno mogu ugroziti ove vrijednosti pa i pripremne radnje. Kod najve eg broja djela iz ove grupe posljedica se sastoji u ugrožavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. Vrijeme izvršenja krivi nog djela pre-dstavlja posebno zna ajnu karakteristiku, tako da neka od ovih krivi-nih djela mogu biti izvršena samo u odre eno vrijeme (npr. u vrijeme

rata ili oružanog sukoba). Motivi napada na ove vrijednosti su podrivanje društvenog, poli-

ti kog i ekonomskog poretka zemlje. Kod nekih krivi nih djela iz ove glave pojedini oblici sau esništva odre eni su kao samostalne radnje izvršenja (npr. Spre avanje borbe protiv neprijatelja, pomaganje i slu-ženje u neprijateljskoj vojsci).

Izvršilac krivi nog djela iz ove glave može biti svako lice, kako doma i tako i strani državljanin, ili lice bez državljanstva. U nekim slu-ajevima u inilac može biti samo državljanin Bosne i Hercegovine

(npr. dovo enjem države u pot injeni položaj, spre avanje borbe protiv neprijatelja, služenje u neprijateljskoj vojsci, pomaganje neprijatelju i sl.).

Ova krivi na djela mogu biti izvršena samo sa umišljajem, a neka djela samo sa direktnim umišljajem (npr. ubistvo predstavnika najviših institucija ili otmica predstavnika najviših vlasti).

Za krivi na djela iz ove glave propisane su stroge kazne zatvora, dok je za kvalifikovane oblike nekih krivi nih djela alternativno, uz kaznu zatvora, propisana i kazna dugotrajnog zatvora.

55

II POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Napad na ustavni poredak ( lan 156 KZ BiH, lan 149 KZ FBiH, lan 293 KZ RS i lan 149 KZ BD BiH)

Ovo djelo u KZ BiH nosi naziv napad na ustavni poredak, u KZ FBiH – napad na ustavni poredak Federacije Bosne i Hercegovine, u KZ RS – napad na ustavno ure enje, a u KZ BD BiH – napad na usta-vno ure enje i Statutom utvr eni poredak Br ko distrikta Bosne i Her-cegovine.

Prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH ovo djelo nastaje upo-trebom fizi ke sile ili prijetnjom upotrebe fizi ke sile radi promjene ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Ustavom BiH i Statutom Br ko distrikta utvr-eni poredak Br ko distrikta, ili radi svrgavanja njihovih najviših in-

stitucija. Prema KZ RS ovo djelo nastaje upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili primjenom drugog protivpravnog sredstva radi pro-mjene ustavnog ure enja Republike Srpske.

Napad na ustavni poredak (veleizdaja) predstavlja osnovno kri-vi no djelo u ovoj grupi krivi nih djela. Objekt zaštite kod ovog djela je ustavni poredak u Bosni i Hercegovini. Pod ustavnim poretkom se podrazumijeva organizacija vlasti, njena nadležnost i funkcionisanje kroz institucionalne forme, kao što su zakonodavna, izvršna i sudska vlast.

Radnja izvršenja ovog krivi nog djela predstavlja svaki pokušaj nasilne promjene ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini, odnosno svr-gavanje njenih najviših institucija. Krivi no djelo je svršeno kada su preduzete radnje nasilne promjene ustavnog ure enja ili svrgavanje naj-viših državnih organa i njihovih predstavnika.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude svako lice. Krivi no djelo se može izvršiti samo sa direktnim umišljajem.

Za ovo djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora najmanje pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora od dvije do dvanaest godina.

2. Ugrožavanje teritorijalne cjeline ( lan 157 KZ BiH, lan 150 KZ FBiH, lan 294 KZ RS i lan 150 KZ BD BiH)

Prema KZ BiH djelo vrši onaj ko upotrebom sile ili prijetnjom

56

upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi. Prema KZ FBiH djelo vrši onaj ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugom entitetu. Prema KZ RS djelo vrši onaj ko silom ili dru-gim protivustavnim putem pokuša da otcijepi dio teritorije Republike Srpske ili da dio njene teritorije pripoji dru-gom entitetu. Prema KZ BD BiH djelo vrši onaj ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile poku-ša da otcijepi dio teritorije Br ko distrikta ili da dio njegove teritorije pripoji jednom od entiteta.

Objekt napada, odnosno zaštite kod ovog krivi nog djela je teri-torijalna cjelina Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta, odnosno Br ko distrikta.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Djelo je dovr-šeno preduzimanjem bilo koje navedene radnje izvršenja. Posljedica djela je ugrožavanje u vidu apstraktne opasnosti teritorijalnog integri-teta Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta, odnosno Br ko dis-trikta.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude svako lice. Za kri-vi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora najmanje pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna za-tvora od tri do petnaest godina.

3. Spre avanje borbe protiv neprijatelja ( lan 158 KZ BiH, lan 152 KZ FBiH i lan 152 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo predvi eno je u svim KZ, osim u KZ RS. Njega izvršava gra anin Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Fede-racije Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Br ko distrikta, koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba spre ava gra ane Bosne i Hercegovine ili gra ane njenih saveznika, odnosno gra ane Federacije Bosne i He-rcegovine ili gra ane njenih saveznika, odnosno gra ane Br ko distri-kta ili gra ane njegovih saveznika, da vode borbu protiv neprijatelja.

Radnja krivi nog djela sastoji se u spre avanju borbe protiv neprijatelja. Spre avanje zna i svako onemogu avanje gra ana da se bore protiv neprijatelja, a može se ostvariti na razne na ine (npr. Pri-nudom, razoružavanjem, uništavanjem oružja, itd.). Za postojanje ovog djela potrebno je da se to ini u odnosu na najmanje dvije osobe, gra-ane Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine,

57

odnosno Br ko distrikta, ili gra ane njihovih saveznika. Vrijeme izvr-šenja je posebno obilježje ovog krivi nog djela, što zna i da treba da se vrši za vrijeme rata ili oružanog sukoba. Posljedica kri-vi nog djela je ugrožavanje odbrambene mo i Bosne i Hercegovine, s tim da je djelo dovršeno samim preduzimanjem radnje koja zna i spre avanje borbe protiv neprijatelja.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo gra anin Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Federacije Bosne i Hercegovine, odno-sno gra anin Br ko distrikta. Za krivi nu odgovornost potreban je umi-šljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

4. Služba u neprijateljskoj vojsci ( lan 159 KZ BiH, lan 153 KZ FiH i lan 153 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo nije predvi eno u KZ RS, dok je sadržano u ostalim KZ. Njega vrši gra anin Bosne i Hercegovine, odnosno gra-anin Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Br ko dis-

trikta, koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu bore i se protiv Bosne i Hercegovine, od-nosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta ili njihovih saveznika.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) slu-ženje u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim for-macijama, ili b) sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu bore i se protiv Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta ili njihovih saveznika. Pod služenjem u neprij-ateljskoj vojsci podrazumijeva se, na primjer, snabdijevanje neprij-ateljske vojske sanitetskim ili intendantskim materijalom, uvanje obje-kata, održavanje reda i sl. Pod u estovanjem u ratu ili oružanom sukobu podrazumijeva se neposredno u eš e u ratu ili oružanom sukobu na strani neprijatelja. Vrijeme izvršenja je bitno obilježje ovog djela, što zna i de se ono može izvršiti samo za vrijeme rata ili oružanog sukoba, s tim da se u ratu ili oružanom sukobu nalazi Bosna i Hercegovina ili njeni saveznici.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude samo gra anin Bos-ne i Hercegovine, odnosno gra anin Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Br ko distrikta. Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

58

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora najmanje tri godine. U lanu 159 stav 2 KZ BiH, lanu 153 stav 2 KZ FiH i lanu 153

stav 2 KZ BD BiH predvi en je teži oblik ovog djela, koji vrši onaj kovrbuje gra ane Bosne i Hercegovine, odnosno gra ane Federacije Bo-sne i Hercegovine, odnosno gra ane Br ko distrikta, za službu u nepri-jateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, ili njihovih saveznika. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora naj-manje pet godina.

5. Pomaganje neprijatelju ( lan 160 KZ BiH, lan 154 KZ FBiH i lan 154 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo nije predvi eno u KZ RS, dok je sadržano u ostalim KZ. Njega vrši gra anin Bosne i Hercegovine, odnosno gra-anin Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Br ko distri-

kta, koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u sprovo enju prinudnih mjera prema stanovništvu Bosne i Hercegovine, odnosno stanovništvuFederacije Bosne i Hercegovine, odnosno stanovništvu Br ko distrikta. Objekt zaštite kod ovog djela je ustavni poredak i bezbjednost zemlje.

Radnja izvršenja sastoji se u razli itim oblicima pomaganja nep-rijatelju. Ovu radnju može predstavljati djelatnost kojom se omogu ava ili olakšava trgovina sa neprijateljem, ili se vrši kreditiranje neprijatelja, ili se na bilo koji drugi na in doprinosi sprovo enju prinudnih mjera, a na štetu doma eg stanovništva. Djelo može biti izvršeno samo za vrijeme rata, odnosno za vrijeme i u uslovima djelimi ne ili potpuneokupacije teritorije Bosne i Hercegovine. Posljedica ovog krivi nog djela se sastoji u slabljenju otpora stanovništva protiv neprijatelja, ime se ugrožava uspostavljanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude samo gra anin Bos-ne i Hercegovine, odnosno gra anin Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Br ko distrikta. Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. U lanu 160 stav 2 KZ BiH, lanu 154 stav 2 KZ FBiH i lanu

154 stav 2 KZ BD BiH predvi en je teži oblik ovog djela, koji vrši gra-anin Bosne i Hercegovine, odnosno gra anin Federacije Bosne i Her-

cegovine, odnosno gra anin Br ko distrikta, koji u cilju pomaganja ne-

59

prijatelja politi ki ili privredno sara uje s neprijateljem za vrijeme rata. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora najmanje tri godine.

6. Podrivanje vojne i odbrambene mo i ( lan 161 KZ BiH i lan 155 KZ FBiH)

Ovo djelo predvi eno je samo u KZ BiH i KZ FBiH. Njega vrši onaj ko u namjeri da umanji odbrambenu mo Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, uništi, u ini neupotrebljivim ili omogu i da pre u u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, obje-kti, položaji, naoružanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) uni-štenje vojnih i odbrambenih sredstava, b) injenje neupotrebljivim voj-nih i odbrambenih sredstava, c) omogu avanje da pre u u ruke nepri-jatelja vojna i odbrambena sredstva, d) predaja trupa neprijatelju, e) ometanje vojnih ili odbrambenih mjera, ili f) dovo enje u opasnost vojnih ili odbrambenih mjera. Krivi no djelo je dovršeno kad je pre-duzeta neka od navedenih radnji izvršenja.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a djelo se može iz-vršiti samo sa umišljajem. Za postojanje djela neophodno je da kod iz-vršioca postoji namjera, odnosno cilj da umanji odbrambenu mo Bos-ne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine. U lanu 161 stav 2 KZ BiH i lanu 155 stav 2 KZ FBiH pred-

vi en je teži oblik ovog djela, koji vrši onaj ko nabavlja sredstva za vršenje krivi nog djela iz stava 1. Za ovaj oblik djela propisana je ka-zna zatvora od jedne do deset godina.

7. Oružana pobuna ( lan 162 KZ BiH, lan 156 KZ FBiH, lan 298 KZ RS i lan 155 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo ini onaj ko u estvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, odnosno koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije Bosne i Herce-govine, odnosno koja je upravljena na ugrožavanje ustavnog ure enja ili bezbjednosti Republike Srpske, odnosno koja je upravljena protiv, Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Br ko distrikta, utvr enog poretka Br ko distrikta ili koja je usmjerena protiv najviših institucija

60

Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odno-sno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta. Ovdje se radi o jednom klasi nom politi kom deliktu, koji u sebi podrazumijeva skup više neo-dre enih lica, ija je zajedni ka aktivnost usmjerena da uz upotrebu oružja djeluje na ugrožavanje ustavnog ure enja, bezbjednosti ili teri-torijalne cijeline.

Oružanu pobunu ine sljede i elementi: a) da postoji oružana akcija ve eg broja individualno neodre enih ljudi, b) da je ta oružana akcija organizovana i usmjerena na odre ene ciljeve, i c) da se politi ki ciljevi sastoje u ugrožavanju ustavnog poretka ili najviših institucija Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odno-sno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta. Cilj oružane pobune je rušenje, odnosno nasilna promjena ustavnog poretka, odnosno rušenje najviših organa vlasti. Za postojanje djela nije neophodno da su ciljevi oružane pobune ostvareni. Objekt zaštite kod ovog djela je ustavni poredak i najviše institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko dis-trikta. Djelo je dovršeno samim u estovanjem u oružanoj pobuni. Poku-šaj ovog krivi nog djela nije mogu .

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice koje je u esnik oružane pobune. Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj. Za od-govornost u esnika u oružanoj pobuni dovoljan je eventualni umišljaj, dok je za odgovornost organizatora potreban direktni umišljaj.

Za ovo djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od najmanje tri godine, a u KZ RS – kazna zatvora od tri do petnaest godina.

U lanu 162 stav 2 KZ BiH, lanu 156 stav 2 KZ FBiH, lanu 298 stav 2 KZ RS i lanu 155 stav 2 KZ BD BiH predvi en je teži ob-lik ovog djela, koji vrši onaj ko organizuje ili bilo kako rukovodi vrše-njem krivi nog djela iz stava 1. Za ovaj oblik djela u KZBiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora od pet do petnaest godina.

U lanu 162 stav 3 KZ BiH, lanu 156 stav 3 KZ FBiH i lanu 155 stav 3 KZ BD BiH predvi en je lakši oblik ovog djela, koji inionaj ko nabavlja sredstva za vršenje krivi nog djela iz stava 1. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

61

8. Špijunaža ( lan 163 KZ BiH, lan 157 KZ FBiH, lan 304 KZ RS i lan 156 KZ BD BiH)

Krivi no djelo špijunaže sastoji se u saopštavanju, predaji ili i-njenju dostupnim tajnih podataka stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi. Prema KZ FBiH potrebno je da se radi o tajni Feder-acije Bosne i Hercegovine ili vojnoj ili službenoj tajni, prema KZ RS –o tajnim vojnim, ekonomskim ili službenim podacima ili dokumentima, a prema KZ BD BiH – o tajni Br ko distrikta ili službenoj tajni. Objekt zaštite je bezbjednost zemlje, a objekt krivi nog djela su tajni vojni, ekonomski, ili službeni podaci ili dokumenta.

Radnja izvršenja osnovnog oblika špijunaže se sastoji u saopšta-vanju, predaji ili injenju dostupnim tajnih podataka ili dokumenata stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi. Krivi no djelo se smatra svršenim kada su tajni podaci ili dokumenta saopšteni ili pre-dati ili u injeni dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, doma i ili strani dr-žavljanin, ili lice bez državljanstva. Djelo se može izvršiti samo sa umišljajem.

Za osnovi oblik djela u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna za-tvora od tri do petnaest godina.

U lanu 163 stav 2 KZ BiH, lanu 157 stav 2 KZ FBiH, lanu 304 stav 2 KZ RS i lanu 156 stav 2 KZ BD BiH predvi en je poseban oblik ovog djela koji nastaje kada se na štetu Bosne i Hercegovine, od-nosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, od-nosno Br ko distrikta, za stranu državu ili organizaciju stvara obavje-štajna služba u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i He-rcegovine, odnosno u Republici Srpskoj, odnosno u Br ko distriktu, ili njom rukovodi. Stvaranje obavještajne službe za stranu državu ili or-ganizaciju zna i organizovanje obavještajne mreže na teri-toriji Bosne i Hercegovine radi prikupljanja tajnih podataka. Mreža se organizuje pronalaženjem, vrbovanjem, povezivanjem pojedinih lica u raznim krajevima zemlje radi prikupljanja podataka ili dokumenata, koji pre-dstavljaju državnu ili vojnu ili službenu tajnu, te da te podatke dosta-vljaju odre enom licu ili na odre eno mjesto radi njihovog saopšta-vanja ili predaje stranoj državi ili stranoj organizaciji. Lica koja se vrbuju mogu biti doma i i strani državljani. Pored stvaranja obavje-

62

štajne službe, kažnjava se i za samo rukovo enje ovom službom. Kao i kod osnovnog oblika, izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje umišljajno stvori obavještajnu službu ili njome rukovodi. Za ovaj oblik djela u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora od pet do petnaest godina.

U lanu 163 stav 3 KZ BiH, lanu 157 stav 3 KZ FBiH, lanu 304 stav 3 KZ RS i lanu 156 stav 3 KZ BD BiH predvi en je drugi poseban oblik ovog djela koji nastaje stupanjem u stranu obavještajnu službu, prikupljanjem za nju podataka ili na drugi na in pomaganjem njenog rada. Rije je o stupanju u stranu obavještajnu službu koja je ve stvorena. Pored stupanja u stranu obavještajnu službu, djelo se može sastojati i u prikupljanju podataka za nju, odnosno u pomaganju njene aktivnosti na bilo koji na in. Izvršilac ovog oblika krivi nog djela može da bude svako lice koje sa umišljajem stupa u stranu obavještajnu službu ili na bilo koji na in pomaže njenu aktivnost. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 163 stav 4 KZ BiH, lanu 157 stav 4 KZ FBiH, lanu 304 stav 4 KZ RS i lanu 156 stav 4 KZ BD BiH predvi en je tre i poseban oblik ovog djela koji nastaje pribavljanjem tajnih podataka u cilju saopštavanja ili predaje stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi. Prema KZ FBiH potrebno je da se pribavlja tajna Fe-deracije Bosne i Hercegovine ili vojna ili službena tajna, prema KZ RS – da se pribavljaju tajni podaci ili dokumenti, a prema KZ BD BiH – da se pribavlja tajna Br ko distrikta ili službena tajna. Za ovaj oblik djela u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna zatvora od jedne do osam godina.

U lanu 163 stav 5 KZ BiH, lanu 157 stav 5 KZ FBiH i lanu 156 stav 4 KZ BD BiH predvi en je etvrti poseban oblik ovog djela koji nastaje nabavljanjem sredstava za vršenje djela iz st. 1 i 2. U ovom slu aju pripremne radnje predvi ene su kao samostalna radnja izvr-šenja. Ovdje se radi o nabavljanju sredstava (npr. mašina, ure aja, teh-ni kih sredstava veze, novca i sl.), kojima se omogu ava lakše izvr-šenje djela. I kod ovog krivi nog djela potreban je umišljaj u inioca. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 304 stav 5 KZ RS propisan je teži oblik ovog djela, koji nastaje ako usljed djela iz st. 1 i 2 nastupe teške posljedice za bez-bjednost, ekonomsku ili vojnu mo zemlje, kada se izvršilac može ka-zniti zatvorom najmanje pet godina.

63

9. Odavanje tajnih podataka ( lan 164 KZ BiH)/Odavanje tajne Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta ( lan 158 KZ FBiH, lan 305 KZ RS i lan 157 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH nosi naziv odavanje tajnih poda-taka, u KZ FBiH – odavanje tajne Federacije Bosne i Hercegovine, u KZ RS – odavanje tajne Republike Srpske, a u KZ BD BiH – odavanje tajne Br ko distrikta. Prema KZ BiH ovo djelo ini službeno ili odgo-vorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili vojno lice, koje je ovlaš eno za odre ivanje tajnosti podataka ili za pristup tajnim poda-cima a koje bez ovlaš enja drugome saopšti, preda ili na drugi na in u ini dostupnim tajni podatak, ili pribavi tajni po-datak s ciljem da ga saopšti ili preda neovlaš enom licu. Prema KZ FBiH i KZ BD BiH ovo djelo ini ovlaš eno lice koje protivno zakonu ili drugom propisu done-senom na osnovu zakona, drugome saopšti, preda ili u ini dostupnim tajnu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, koja joj je povjerena. Prema KZ RS ovo djelo ini onaj ko neovlaš eno nepo-zvanom licu saopšti, preda ili u ini dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi na in došao, a koji pre-dstavljaju tajnu Republike Srpske.

Objekt zaštite kod ovog djela je unutrašnja i spoljna bezbjednost zemlje. Objekt napada su podaci ili dokumenti koji predstavljaju tajnu. Za razliku od odavanja drugih vrsta tajni, ovdje je rije o podacima i dokumentima koji imaju opšti zna aj, tako da se njihovim odavanjem nanosi ili može nanijeti velika šteta cijeloj društvenoj zajednici.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) saopštavanje, b) predaja, ili c) injenje dostupnim podataka ili doku-menata koji se smatraju tajnom, a u KZ BiH i d) pribavljanje tajnih podatak s ciljem da se saopšte ili predaju neovlaš enom licu. Krivi no djelo e postojati samo ako su ovi oblici radnje preduzeti protivno za-konu ili propisu koji je donešen na osnovu zakona.

Za razliku od špijunaže, kod ovog krivi nog djela saopštavanje, predaja ili injenje dostupnim odgovaraju ih podataka vrši se drugom licu, a ne stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kako je to slu aj kod špijunaže.

Izvršilac ovog krivi nog djela prema KZ BiH može da bude službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili vo-jno lice. Prema KZ FBiH izvršilac djela može da bude ovlaš eno lice, a prema KZ RS izvršilac djela može da bude svako lice.

64

Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj, s tim da je predvi-ena i odgovornost za njegovo nehatno injenje.

Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od šest mje-seci do pet godina, a u ostalim KZ–kazna zatvora od jedne do deset godina.

Drugi oblik djela iz lana 164 stav 2 KZ BiH vrši onaj ko, s ci-ljem da ga neovlaš eno upotrijebi, protivpravno pribavi tajni podatak ili ko drugome saopšti, preda ili na drugi na in u ini dostupnim tajni podatak bez dozvole, kao i ko drugome saopšti, preda ili na drugi na in u ini dostupnim ili posreduje u saopštavanju, predaji ili na drugi na in drugome u ini dostupnim injenice ili sredstva koje sadrže informaciju i za koje zna da su tajni podatak a u iji je posjed došao protivpravno. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik, odnosno predvi ena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 164 stav 3 KZ BiH predvi en je prvi teži oblik ovog djela koji nastaje kada neko po ini krivi no djelo iz st. 1 i 2 ovog lana: a) iz koristoljublja; ili b) u pogledu podatka koji je u skladu sa zakonom ozna en kao „strogo povjerljivo“ ili stepenom „tajno“ ili kao „državna tajna“ ili stepenom „vrlo tajno“; ili c) radi saopštavanja, predaje ili na drugi na in injenja dostupnim tajnog podatka ili njegove upotrebe iz-van Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 164 stav 4 KZ BiH predvi en je drugi teži oblik ovog djela koji nastaje kada krivi no djelo iz st. 1 i 3 po ini lice koje, po Za-konu o zaštiti tajnih podataka, ima zakonsko ovlaš enje za odre ivanje tajnosti podatka ili za pristup tajnim podacima onog stepena u pogledu kojeg je po injeno krivi no djelo, kada e se izvršilac kazniti: a) za krivi no djelo iz stava 1 kaznom zatvora najmanje tri godine, i b) za krivi no djelo iz stava 3 – kaznom zatvora najmanje pet godina.

U lanu 158 stav 2 KZ FBiH i lanu 157 stav 2 KZ BD BiH pro-pisan je lakši oblik ovog djela, koji nastaje saopštavanjem ili predajom drugome, ili posredovanjem u saopštavanju ili predaji podatka ili isprave za koju izvršilac zna da je tajna Federacije Bosne i Herce-govine, odnosno Br ko distrikta, a do koje je protivpravno došao. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 164 stav 5 KZ BiH predvi en je tre i teži oblik djela, koji nastaje kada je krivi no djelo iz st. 1, 2 i 3 izvršeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja ili kada je izdata naredba za angažovanje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i

65

Hercegovine. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora najmanjepet godina.

U lanu 158 stav 3 KZ FBiH i lanu 157 stav 3 KZ BD BiH pre-dvi en je teži oblik djela, koji nastaje kada se djelo iz stava 1 izvrši za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugožavanja sigurnosti, privredne ili vojne mo i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora najmanje tri godine.

U lanu 305 stav 2 KZ RS propisan je teži oblik djela, koji nastaje kada je djelo iz stava 1 izvršeno za vrijeme ratnog stanja ili ne-posredne ratne opasnosti ili oružanog sukoba, ili je dovelo do ugroža-vanja bezbjednosti, ekonomske ili vojne mo i zemlje. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

U lanu 164 stav 6 KZ BiH predvi en je lakši oblik djela, koji nastaje kada je djelo iz st. 1 i 4 izvršeno iz nehata, kada se izvršilac može kazniti: a) za krivi no djelo iz stava 1 nov anom kaznom ili kaznom zatvora najmanje tri godine, i b) za krivi no djelo iz stava 4 –kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je krivi no djelo iz stava 6 po injeno u pogledu podatka koji je u skladu sa zakonom ozna en kao „strogo povjerljivo“ ili stepenom „tajno“ ili kao „državna tajna“ ili stepenom „vrlo tajno“, izvršilac e se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (stav 7).

U lanu 164 stav 8 KZ BiH predvi eno je da se odredbe st. 1 i 3-7 primjenjuju i na lice koje bez ovlaš enja drugome saopšti, preda ili u ini tajne podatke dostupnim nakon što mu je prestala dužnost slu-žbenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine ili voj-nog lica ili lica ovlaš enog za odre ivanje tajnosti podatka ili za pristup tajnim podacima.

U lanu 158 stav 4 KZ FBiH, lanu 305 stav 3 KZ RS i lanu 157stav 4 KZ BD BiH predvi en je lakši oblik djela, koji nastaje kada je djelo iz stava 1 izvršeno iz nehata. Za ovaj oblik djela predvi ena je ka-zna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 305 stav 4 KZ RS predvi en je lakši oblik djela, koji nastaje kada je djelo iz stava 2 u injeno nehatno, kada e se izvršilac kazniti zatovorom od jedne do osam godina.

U lanu 164 stav 9 KZ BiH navedeno je da nema krivi nog djela odavanja tajnih podataka ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajnih podataka iji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Bosne i Her-cegovine, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti vezane uz organi-zovanje, djelovanje ili vo enje službe ili s ciljem da javnosti otkrije

66

injenice koje predstavljaju povredu ustavnog poretka ili me unaro-dnog ugovora, ako objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

U lanu 158 stav 5 KZ FBiH i lanu 157 stav 5 KZ BD BiH na-vedeno je da nema krivi nog djela iz stava 2 ako neko objavi ili pos-reduje u objavljivanju tajne Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta, ija je sadržina suprotna ustavnom poretku Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno iji je sadržaj suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine i Statutom utvr enom poretku Br ko distrikta, s ciljem da javnosti otkrije povredu ustavnog poretka Fe-deracije Bosne i Hercego-vine, odnosno utvr enog poretka Br ko distrikta, ako objavljivanje nema štetne posljedice za sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta.

67

GLAVA TRE A

KRIVI NA DJELA PROTIV OVJE NOSTI I VRIJEDNOSTI ZAŠTI ENIH

ME UNARODNIM PRAVOM I KRIVI NADJELA TERORIZMA

Glava XVII KZ BiH, Glava XVIII KZ FBiH, Glava XXV KZ RS i Glava XVIII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi na djela protiv ovje nosti i drugih dobara zašti enih me-unarodnim pravom predstavljaju djelatnosti kojima se krše me una-

rodni ugovori, sporazumi ili konvencije i narušava ili ugrožava mir me u narodima, bezbjednost ovje anstva, kao i druge vrijednosti koje su zašti ene me unarodnim pravom, ili kojima se krše ratna pravila o ponašanju zara enih strana prema ratnim zarobljenicima, ranjenicima, bolesnicima i civilnom stanovništvu. Nastankom me unarodnog krivi-nog prava u drugoj polovini XIX vijeka nastoji se da se me una-

rodnim ugovorima utvrde odre ena pravila kojima bi se regulisali od-nosi izme u država u doba rata, odnosno da se utvrde odre ena pravila ratovanja kojih bi se pridržavale strane koje su u sukobu. Cilj ovih pravila je humano postupanje kako sa u esnicima u sukobu tako i pos-tupanje prema nebora kom stanovništvu. Tako je pravo država na ap-solutnu slobodu zapo injanja i vo enje rata postepeno ograni eno, od-nosno nepotrebna razaranja, ubijanja i mu enja su zabranjena. Države potpisnice su prihvatile me unarodne obaveze da na osnovu potpisi-vanja i ratifikovanja navedenih me unarodnih konvencija, preuzmu obavezu osiguranja primjene pravila sadržana u tim konvencijama. Kršenjem ratnih pravila i obi aja nastaju ratna krivi na djela. Dakle, krivi na djela iz ove glave nastaju kršenjem pravila sadržanih u me u-narodnim konvencijama.

68

Objekt zaštite kod ovih krivi nih djela su ovje nost i druge uni-verzalne, odnosno opšte civilizacijske vrijednosti zašti ene me unaro-dnim pravom. Zaštita ovje nosti je u stvari zaštita osnovnih ljudskih dobara kao što su: život, tjelesni integritet, svjetski mir, pravo na ops-tanak nacionalnih, rasnih, etni kih ili vjerskih grupa, itd. Najve i brojkrivi nih djela iz ove grupe može se izvršiti za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije.

Izvršilac ovih krivi nih djela može biti svako lice, a mogu biti izvršena samo sa umišljajem. Pojedina krivi na djela iz ove glave ne zastarjevaju u pogledu krivi nog gonjenja ili izvršenja izre enih kazni, kao što je slu aj sa genocidom, zlo inom protiv ovje nosti, ratnim zlo inima, kao ni ostala krivi na djela za koja po me unarodnom pravu ta zastarjelost ne može nastupiti.

II POJEDINA KRIVI NA DELA

1. Genocid ( lan 171. KZ BiH)

Rije „genocid“ predstavlja gr ko-latinsku kovanicu, i to od gr-ke rije i genos (rod ili narod) i latinske rije i occidere (ubiti), usvojen

je na zasjedanju Generalne skupštine UN-a 1946. godine i ozna ava uskra ivanje prava na opstanak cijelim ljudskim grupama, kao što je ubistvo (homicid), odnosno uskra ivanje prava na život pojedinim lju-dskim bi ima.7

Ovo krivi no djelo nastaje nare ivanjem da se u ini ili injenjem, u cilju da se potpuno ili djelimi no istrijebi nacionalna, etni ka, rasna ili vjerska grupa ljudi, koje od ovih djela: a) ubijanje pripadnika grupe ljudi; b) nanošenje teške tjelesne povrede ili duševne povrede pripadni-cima grupe ljudi; c) smišljeno nametanje grupi ljudi ili zajednici takvih životnih uslova koji bi mogli prouzrokovati njeno potpuno ili djeli-mi no istrebljenje; d) uvo enje mjera kojima je cilj spre avanje ra anja unutar grupe ljudi, ili e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu grupu ljudi. Objekt zaštite kod ovog djela je ovje nost i me unarodno pravo.

Radnja izvršenja može se ostvariti na dva na ina, i to: a) izda-vanjem nare enja, i b) neposrednim preduzimanjem odre enih djela-tnosti. Krivi no djelo genocida se uglavnom vrši organizovano i po 7 Z. Tomi , Krivi no pravo, posebni dio, Sarajevo, 2007, str. 416.

69

utvr enom planu, gdje nare enje pretpostavljenog ima posebnu snagu dejstva, pa je, prema tome, i njegova odgovornost samostalne prirode. Zbog toga se s pravom isti e da genocid predstavlja plansko i siste-matsko uništenje jedne odre ene grupe ljudi, a ne jedan prolazni akt, kao kod ostalih krivi nih djela iz ove grupe.8 Naredbodavac e biti odgovoran kao izvršilac ovog djela i u slu aju da njegova naredba nije izvršena, pa i onda kada nije ni pokušano njeno izvršenje. Krivi no dje-lo je svršeno samim izdavanjem nare enja da se izvrši neka od nave-denih djelatnosti.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji karakteriše „genocidna namj-era“. Genocid se može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba pa i za vrijeme mira, pa se po tom obilježju, osim postojanja genocidne na-mjere, razlikuje od ratnih zlo ina.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Zakonom je izri ito predvi eno ( lan 19 KZ BiH) da za ovo djelo krivi no gonjenje i kažnjavanje ne zastarjevaju.

U pogledu ekstradicije ovo djelo se smatra politi kim krivi nim djelom prema odrebi lanu VI Konvencije o spre avanju i kažnjavanju zlo ina genocida.

2. Zlo ini protiv ovje nosti ( lan 172 KZ BiH)

Zlo in protiv ovje nosti ini onaj ko, kao dio širokog ili sistema-ti nog napada usmjerenog bilo protiv kojeg civilnog stanovništva, znaju i za takav napad, u ini koje od ovih djela: 1) lišenje drugog lica života (ubistvo); 2) istrebljenje; 3) odvo enje u ropstvo; 4) deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva; 5) zatvaranje ili drugo teško oduzi-manje fizi ke slobode suprotno osnovnim pravilima me unarodnog prava; 6) mu enje; 7) prisiljavanje drugog lica na seksualni odnos ili s njim izjedna enu seksualnu radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudno u, prisilnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik teškog seksualnog nasilja; 8) progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na politi koj, rasnoj, nacionalnoj, etni koj, kulturnoj, vjers-koj, polnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihva ena kao nedo-pustiva po me unarodnom pravu, u vezi s bilo kojim krivi nim djelom koje spada u zlo in protiv ovje nosti, bilo kojim krivi nim djelom

8 M. Radovanovi , M. or evi , o.s. str.48.

70

propisanim u KZ BiH, ili bilo kojim krivi nim djelom u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine; 9) prisilni nestanak osoba; 10) zlo in apar-thejda, ili 11) druga ne ovje na djela sli ne prirode, u injena u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizi ke ili psihi ke povrede ili naru-šenja zdravlja.

U lanu 172 stav 2 KZ BiH definisani su pojedini pojmovi koji su upotrijebljeni pri odre ivanju bi a ovog krivi nog djela. Tako je odre-

eno da napad usmjeren bilo protiv kojeg civilnog stanovništva jeste ponašanje koje uklju uje višestruko injenje ovog djela bilo protiv ko-jeg civilnog stanovništva na osnovi ili u cilju državne politike ili politi-ke neke organizacije da se u ini takav napad. Istrebljenje uklju uje namjerno nametanje takvih životnih uslova, a posebno uskra ivanje pri-stupa hrani i lijekovima, koji mogu prouzrokovati uništenje dijela sta-novništva. Odvo enje u ropstvo jeste vršenje nad licem bilo kojeg ili svih ovlaš enja ina e vezanih za pravo svojine, uklju uju i vršenje takvog ovlaš enja pri trgovanju ljudima, posebno ženama i djecom. Deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva jeste prisilno iseljenje lica s teritorije na kojoj su zakonito prisutna protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova dopuštenih po me unarodnom pravu. Mu-enje jeste namjerno nanošenje snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili

patnje licu zadržanom od strane izvršioca ili pod njegovim nadzorom, izuzimaju i bol ili patnju koja je posljedica isklju ivo izvršenja zako-nitih sankcija. Prisilna trudno a jeste nezakonito zato eništvo žene ko-joj je prisilno prouzrokovana trudno a, s namjerom da se uti e na etni ki sastav bilo kojeg stanovništva ili da se u ine druge teške pov-rede me unarodnog prava. Progon jeste namjerno i teško, me unaro-dnom pravu suprotno uskra ivanje osnovnih prava, zbog pripadnosti grupi ljudi ili zajednici. Prisilni nestanak lica jeste hapšenje, pritvaranje ili otimanje lica, od strane ili s dopuštenjem, podrškom ili pristankom države ili politi ke organizacije, uz odbijanje da se prizna takvo lišenje slobode ili da se pruži informacija o sudbini ili o mjestu gdje se nalaze takva lica, s namjerom da se uklone od zaštite zakona na duže vrijeme. Zlo in aparthejda su ne ovje ne radnje u injene u kontekstu insti-tucionalizovanog režima sistematskog potla ivanja i dominacije jedne rasne grupe nad bilo kojom drugom rasnom grupom ili grupama ljudi, u injene s namjerom održavanja takvog režima.

Objekt zaštite kod ovog djela su ovje nost i me unarodno pravo. Djelo je svršeno preduzimanjem neke od navedenih radnji izvršenja. Posljedica djela se javlja u vidu povrede ili uskra ivanja koriš enja osnovnih ljudskih prava i sloboda civilnom stanovništvu. Za postojanje

71

djela je bitno da se navedene radnje preduzimaju kao dio širokog ili si-stematskog napada uperenog protiv civilnog stanovništva.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj. Svakako da nare enje da se izvrši ovo djelo može izdati samo lice koje ima odgovaraju i položaj ili duž-nost.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Zakonom je izri ito predvi eno ( lan 19 KZ BiH) da za ovo djelo krivi no gonjenje i kažnjavanje ne zastarjevaju.

3. Ratni zlo in protiv civilnog stanovništva ( lan 173 KZ BiH)

Ratni zlo in protiv civilnog stanovništva se sastoji u raznovrsnim oblicima ne ovje nog postupanja prema civilnom stanovništvu koje predstavlja najteže povrede ljudskih prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Objekt zaštite je civilno stanovništvo.

Ovo djelo ini onaj ko krše i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi ili u ini koje od ovih djela: 1) napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedina civilna lica ili lica onesposobljena za borbu, a taj je napad prouzrokovao smrt, tešku tjelesnu povredu ili teško narušenje zdravlja ljudi; 2) napad bez izbora cilja kojim se povre uje civilno stanovništvo; 3) ubijanja, namjerno na-nošenje licu snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mu enje), ne ovje no postupanje, biološke, medicinske ili druge nau ne ekspe-rimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanošenje veli-kih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja; 4) raseljenje, pre-seljenje ili prisilno odnarodnjenje ili prevo enje na drugu vjeru; 5) pri-siljavanje drugog lica na seksualni odnos ili s njim izjedna enu seksua-lnu radnju (silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mje-ra zastrašivanja i terora, uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, pro-tivpravno odvo enje u koncentracione logore i druga protivzakonita za-tvaranja, oduzimanje prava na pravi no i nepristrano su enje, prisilja-vanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj obavještajnoj službi ili upravi, ili 6) prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje stanovništva, konfiskaciju imovine, plja kanje imovine stanovništva, protivpravno, samovoljno i vojnim potrebama neoprav-dano uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzi-manje nezakonite i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, sma-

72

njenje vrijednosti doma e nov ane jedinice ili protivzakonito izdavanje novca.

Kod ovog djela postoji više alternativno odre enih radnji izvr-šenja. Uslov je da se navedene radnje vrše protivno pravilima me una-rodnog prava, odnosno da se vrše kršenjem me unarodnog prava koje predvi a odre ena pravila za vo enje ratnih operacija. Djelo je dovr-šeno samim izdavanjem nare enja da se izvrši radnja, odnosno predu-zimanjem neke od djelatnosti koja predstavlja radnju izvršenja. Dakle, za postojanje djela nije potrebno da je nare enje i izvršeno. Krivi no djelo može biti izvršeno samo za vrijeme rata, oružanog sukoba ili oku-pacije.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje nare uje nje-govo izvršenje ili neposredno izvršava neku od navedenih radnji izvr-šenja. Krivi no djelo može biti izvršeno samo sa umišljajem.

Za osnovni oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Zakonom je izri ito predvi eno ( lan 19 KZ BiH) da za ovo djelo krivi no gonjenje i kažnjavanje ne zastarjevaju.

U stavu 2 predvi en je poseban oblik krivi nog djela, a ini ga ko, krše i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata, oružanog suko-ba ili okupacije naredi ili u ini koje od ovih djela: 1) napad na objekte posebno zašti ene me unarodnim pravom ili opšteopasne objekte i pos-trojenja kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane; 2) napad bez iz-bora cilja na civilne objekte koji su pod posebnom zaštitom me unaro-dnog prava, nebranjena mjesta i demilitarizovane zone, ili 3) dugotraj-no ošte enje prirodne okoline velikih srazmjera, koje može da šteti zd-ravlju ili opstanku stanovništva. Izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj. Za ovo djelo, kao i kod osnovnog oblika, propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

U stavu 3 predvi en je drugi poseban oblik ovog krivi nog djela, a ini ga ko, krše i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata, oru-žanog sukoba ili okupacije, kao okupator naredi ili u ini preseljenje di-jelova civilnog stanovništva svoje pripadnosti na okupiranu teritoriju.Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude samo lice koje je pripa-dnik okupacionih snaga, bilo kao naredbodavac ili neposredni izvršilac djela. I za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

73

4. Ratni zlo in protiv ranjenika i bolesnika ( lan 174 KZ BiH)

Ovo krivi no djelo obuhvata razli ite oblike ne ovje nog postu-panja prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju u vrijeme rata ili oružanog sukoba.

Djelo ini ko krše i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba, prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili u ini koje od ovih djela: 1) lišenja drugih lica života (ubistva), namjerna nanošenja licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mu enja), ne ovje no postupanje, biološke, medicinske ili druge nau ne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije; 2) nanošenje velikih patnji ili povreda tijela ili povreda zdravlja, ili 3) protivpravno, samovoljno, vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje u velikim razmjerima materij-ala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili je-dinica.

Objekt zaštite su ranjenici, bolesnici, brodolomci, i sanitetsko ili vjersko osoblje. Prema tome, ovim krivi nim djelom se štite osnovna prava koja u ratu ili oružanom sukobu pripadaju ranjenicima, boles-nicima, brodolomcima, sanitetskom ili vjerskom osoblju.

Radnja izvršenja se sastoji u nare enju da se vrše navedene dje-latnosti, ili u samom njihovom neposrednom izvršenju. Radnja izvrše-nja se ostvaruje alternativno, a za postojanje djela dovoljna je samo jedna od tih radnji i samo prema jednom licu. I kod ovog kriiv nog dje-la potrebno je da navedene radnje predstavljaju kršenje pravila me una-rodnog prava. Prema odredbama Ženevske konvencije iz 1949. godine, prema licima koja su izba ena iz borbe usljed ranjavanja ili bolesti mora se postupati ovje no i mora im se pružiti potrebna ljekarska po-mo .

Vrijeme izvršenja djela je njegovo bitno obilježje. Ono se može izvršiti samo za vrijeme rata ili oružanog sukoba.

Izvršilac ovog krivi nog djela može biti svako lice koje se pojav-ljuje u ulozi naredbodavca ili izvo a a zabranjenih radnji. U pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo predvi ena je kazna zatvora od najmanje deset go-dina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Zakonom je izri ito predvi eno ( lan 19 KZ BiH) da za ovo djelo krivi no gonjenje i kažnjavanje ne zastarijevaju.

74

5. Ratni zlo in protiv ratnih zarobljenika ( lan 175 KZ BiH)

Istorijski gledano, ovaj ratni zlo in je poznat još od anti ke Gr ke koja je poštovala status zarobljenika i humano postupala prema nepri-jatelju koji je razoružan i onesposobljen da se brani.

Djelo ini ko, krše i pravila me unarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili u ini koje od ovih djela: 1) lišenja drugih lica života (ubistva), namjerna nanošenja licima snažnog tjelesnog ili duše-vnog bola ili patnje (mu enja), ne ovje no postupanje, biološke, medi-cinske ili druge nau ne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije; 2) nanošenje velikih patnji ili povreda tijela ili povreda zdravlja, ili 3) prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snaga-ma ili lišavanje prava na pravi no i nepristrano su enje.

Objekt zaštite su ratni zarobljenici, koji prema pravilima me una-rodnog prava ine lica koja pripadaju oružanim snagama, dobrov-olja kim odredima ili policiji jedne strane u sukobu, civilno stanovni-štvo koje nosi oružje i pridržava se ratnih obi aja i zakona, potom, po-liti ki i državni funkcioneri zarobljeni od strane neprijatelja. Ratni zlo-in protiv zarobljenika može se izvršiti u vrijeme rata i u vrijeme mira,

što zna i da ratni zarobljenici uživaju status zašti enih lica po me u-narodnom pravu sve do momenta repatrijacije.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Zakonom je izri ito predvi eno da za ovo djelo krivi no gonjenje i kažnjavanje ne zastarjevaju ( lan 19 KZBiH).

6. Organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na izvršenje krivi nih djela genocida, zlo ina protiv ovje nosti i ratnih zlo ina ( lan 176 KZ BiH)

U novije vrijeme, organizovani kriminal uzima sve više maha i kao takav predstavlja najopasniji vid kriminaliteta, pa je postao jedno od najaktuelnijih pitanja na me unarodnom planu i doma em nivou. Objekt zaštite kod ovog djela su ovje nost i me unarodno pravo.

Ovo djelo ini onaj ko organizije grupu ljudi radi vršenja krivi-nih djela genocida, zlo ina protiv ovje nosti, ratnih zlo ina protiv

civilnog stanovništva, ratnih zlo ina protiv ranjenika i bolesnika i ra-tnih zlo ina protiv ratnih zarobljenika.

75

Stvaranje grupe podrazumijeva, grupu ljudi koja je formirana, odnosno koja nije spontano nastala, dok lanovi grupe ne moraju imati odre ene uloge u vršenju krivi nih djela. Djelo je dovršeno samim organizovanjem, odnosno stvaranjem grupe.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

U stavu 2 predvi en je blaži oblik djela, koji vrši onaj ko postane pripadnik grupe ljudi za izvršenje krivi nih djela genocida, zlo ina protiv ovje nosti i ratnih zlo ina. Za ovo djelo predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U stavu 3 propisano je da se pripadnik grupe ljudi za izvršenje krivi nih djela genocida, zlo ina protiv ovje nosti i ratnih zlo ina, koji otkrije tu grupu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju u inio krivi no djelo, kazniti nov anom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

U stavu 4 predvi en je poseban oblik djela, koji vrši onaj ko poziva ili podstrekava na vršenje krivi nih djela genocida, zlo ina protiv ovje nosti, ratnih zlo ina protiv civilnog stanovništva, ratnih zlo ina protiv ranjenika i bolesnika i ratnih zlo ina protiv ratnih za-robljenika. Za ovo djelo predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

7. Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja ( lan 177 KZ BiH)

Haški pravilnik o zakonima i obi ajima rata na kopnu od 1907. godine zabranjuje ubijanje ili ranjavanje neprijatelja koji je odložio oružje ili nema sredstava za odbranu ili se bezuslovno predao.

Ovo krivi no djelo ini onaj ko krše i pravila me unarodnog pra-va za vrijeme rata ili oružanog sukoba ubije ili rani neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuslovno predao ili nema sredstava za odbranu.

Ovim krivi nim djelom se štite prava pripadnika neprijateljskih snaga u ratu ili oružanom sukobu, koja su regulisana me unarodnim ratnim pravom. Pasivni subjekt je neprijatelj (pripadnik protivni ke strane) koji se bezuslovno predao, ili nema sredstava za odbranu. Da-kle, radi se o licu koje ne e ili nije u mogu nosti, da pruži bilo kakav otpor i koje još nije zarobljeno, odnosno koje nije steklo status ratnog

76

zarobljenika, jer bi se u protivnom radilo o ratnom zlo inu protiv ratnihzarobljenika.

Djelo postoji ako se ubijanje ili ranjavanje neprijatelja vrši za vrijeme rata ili oružanog sukoba. Ono mora biti protivpravno, a djelo je dovršeno samim lišavanjem života jednog lica ili ranjavanjem jednog ili više lica koji su pasivni subjekt djela.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. Teži oblik ovog djela iz stava 2 nastaje ako je ubistvo iz stava 1 u i-njeno na svirep ili podmukao na in, iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda, ili ako je ubijeno više lica. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora u trajanju od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

U stavu 3 predvi en je poseban oblik djela, koji vrši onaj ko kr-še i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi ne smije biti preživjelih pripadnika neprijateljske vojske ili vodi borbu protiv neprijatelja na toj osnovi. Za ovaj oblik dje-la predvi ena je kazna zatvora u trajanju od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

8. Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu ( lan 178 KZ BiH)

Ovo krivi no djelo ini onaj ko naredi da se protivpravno oduzi-maju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu, ili ko u ini takvo odu-zimanje.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena, i to kao: a) nare ivanje da se protivpravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu, ili b) vršenje protivpravnog oduzimanja stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu.

Izvršilac krivi nog djela može biti savako lice koje na ratištu oduzima stvari od ubijenih, odnosno ranjenih, ali e to prije svega biti lice koje je u estvovalo u oružanom sukobu, ili je pripadnik oružanih snaga ili je lice koje po svom položaju i ovlaš enju može da izda nare enje da se od ubijenih ili ranjenih oduzimaju stvari. Ovo krivi no djelo se može izvršiti samo na ratištu u vrijeme ratnih ili oružanih sukoba. Za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

77

Teži oblik ovog djela stava 2 postoji ako je djelo iz stava 1 u i-njeno na svirep na in. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

9. Povrede zakona ili obi aja rata ( lan 179 KZ BiH)

Ovo krivi no djelo ini onaj ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se povrijede zakoni ili obi aji rata ili ih sam povrijedi.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) nare ivanje da se povrijede zakoni ili obi aji rata, odnosno da se upo-trijebe sredstva ili na ini borbe koji su zabranjeni me unarodnim pra-vom, ili b) neposredna povreda zakona ili obi aja rata, odnosno nepo-sredna upotreba takvih sredstava ili na ina borbe. Djelo je dovršeno izdavanjem nare enja da se povrijede zakoni ili obi aji rata ili kada su zakoni ili obi aji rata povrije eni, odnosno kada je došlo do upotrebe nedozvoljenog sredstva ili nedozvoljenih na ina borbe koji su zabra-njeni me unarodnim pravom.

U stavu 2 propisano je da povrede zakona ili obi aja rata, u smi-slu radnje izvršenja ovog djela, uklju uju: 1) upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s ciljem izazivanja nepotrebne patnje; 2) bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nijeopravdano vojnim potrebama; 3) napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada; 4) pljenidbu, uništavanje ili namjerno ošte enje ustanova namijenjenih vjerskim, dobrotvornim ili obrazovnim potrebama, nauci i umjetnosti, istorijskih spomenika i nau nih i umjetni kih djela, ili 5) plja ku javne ili privatne imovine.

Ovo krivi no djelo može se izvršiti samo u vrijeme rata ili oru-žanog sukoba.

Izvršilac krivi nog djela može biti lice koje u estvuje u ratu, oru-žanom sukobu ili po svojoj funkciji može da izdaje nare enja za upo-trebu pojedinih borbenih sredstava, ili izvo enja odre enog na ina borbe. U pogledu krivice izvršioca potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

78

10. Povreda parlamentara ( lan 181 KZ BiH)

Ovo krivi no djelo ini onaj ko krše i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba vrije a, zlostavlja ili zadrži parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprije i povratak, ili na drugi na in povrijedi njihovu nepovredivost. Objekt zaštite je lice koje je parlamentar ili lice koje se nalazi u njegovoj pratnji.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena i sastoji se: a) u vrije anju, b) zlostavljanju, c) zadržavanju, d) spre avanju povratka, ili e) na drugi na in povrije ivanju nepovredivosti parlamentara ili njegove pratnje.

Vrijeme izvršenja je bitno obilježje ovog krivi nog djela, što zna-i da povreda parlamentara ili njegove pratnje treba da se vrši u vrijeme

rata ili oružanog sukoba.Izvršilac krivi nog djela može biti samo u esnik u ratu ili oru-

žanom sukobu, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet

godina.

11. Neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika ( lan 182 KZ BiH)

Ovo djelo ini onaj ko, krše i pravila me unarodnog prava, na-kon završetka rata ili oružanog sukoba naredi ili izvrši neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) nare ivanje da se izvrši neopravdano odlaganje povratka ratnih zaro-bljenika ili civilnih lica, i b) vršenje neopravdanog odlaganja povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica. Da bi postojalo djelo, potrebno je da se neopravdano odlaže povratak ratnih zarobljenika ili civilnih lica nakon završetka rata ili oružanog sukoba. Isto tako, za postojanje djela potrebno je da se neopravdano odlaganje vrši kršenjem pravila me u-narodnog prava.

Izvršilac ovog djela može da bude svako lice, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

79

12. Uništavanje kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika ( lan 183 KZ BiH)

Ovo djelo ini onaj ko krše i pravila me unarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba uništava kulturne, istorijske ili religi-jske spomenike, gra evine ili ustanove namijenjene nauci, umjetnosti, vaspitanju, humanitarnim ili religijskim ciljevima.

Objekt zaštite su spomenici i gra evine koje imaju posebni kul-turni, religijski i istorijski zna aj, odnosno vrijednost za neku državu.

Radnja krivi nog djela se sastoji u uništavanju navedenih spo-menika ili njihovom ošte enja do te mjere da više nemaju svoju vrje-dnost, odnosno da više ne mogu koristiti svojoj namjeni.

Ovo krivi no djelo se može izvršiti samo u vrijeme rata ili oruža-nog sukoba. Isto tako, za postojanje djela potrebno je da se njegova radnja izvršenja vrši kršenjem pravila me unarodnog prava.

Izvršilac ovog djela može da bude svako lice, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina za-tvora.

Teži oblik djela iz stava 2 nastaje ako je djelom iz stava 1 uništen jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno i duhovno naslije e na-roda pod posebnom zaštitom me unarodnog prava. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

13. Zloupotreba me unarodnih znakova ( lan 184 KZ BiH)

Ovo djelo ini onaj ko zloupotrijebi ili neovlaš eno nosi zastavu ili znak Organizacije ujedinjenih nacija, ili znakove ili zastave Crvenog krsta ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate me unarodne znakove kojima se obilježavaju odre eni objekti radi zaštite od vojnih djelovanja.

Radnja izvršenja se sastoji u zloupotrebi ili u neovlaš enom no-šenju navedenih me unarodnih znakova. Po pravilu, zloupotreba me-unarodnih znakova se vrši u vrijeme rata ili oružanog sukoba, s tim da

se može izvršiti i u mirnodopskim uslovima. Izvršilac ovog djela može da bude svako lice, dok je u pogledu

krivice potreban umišljaj.Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri

godine.

80

Teži oblik ovog djela iz stava 2 postoji kada se djelo iz stava 1 u ini za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

14. Me unarodna trgovina ljudima ( lan 186 KZBiH)

Krivi no djelo me unarodne trgovine ljudima, pored osnovnog, ima tri posebna i dva teže oblika.

Osnovni oblik djela iz stava 1 ini onaj ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom, preva-rom ili obmanom, zloupotrebom ovlaš enja ili uticaja ili položaja bes-pomo nosti ili davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi, kako bi privolio lice koje ima kontrolu nad drugim licem, vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi lice u svrhu iskoriš avanja tog lica u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili iji nije državljanin. Pod iskoriš av-anjem se podrazumijeva: prostitucija drugog lica ili drugi oblici sek-sualnog iskoriš avanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili nje-mu sli an odnos, služenje, odstranjivanje dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskoriš avanje (stav 7).

Objekt zaštite kod ovog djela je dostojanstvo i integritet li nosti kao osnovne ljudske vrijednosti u smislu atributa ovje nosti koje je zašti eno me unarodnim pravom.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena. Djelo je svršeno pred-uzimanjem neke od navedenih djelatnosti na neki od navedenih na ina, uz postojanje navedenog cilja.

Izvršilac ovog djela može da bude svako lice, dok je u pogledu krivice potreban direktni umišljaj.

Za osnovni oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

U stavu 2 predvi en je poseban oblik ovog djela, koji izvršava onaj ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi lice koje nije navršilo 18 godina života u svrhu iskoriš avanja prostitucijom ili dru-gim oblikom seksualnog iskoriš avanja, prisilnim radom ili uslugama, ropstvom ili njemu sli nim odnosom, služenjem, odstranjivanjem dije-lova ljudskog tijela ili u svrhu kakvog drugog iskoriš avanja u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili iji nije državljanin. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana ja kazna zatvora od najmanje deset godina.

U stavu 3 predvi en je prvi teži oblik krivi nog djela, koji nastaje kada krivi no djelo iz st. 1 i 2 izvrši službeno lice prilikom vršenja

81

službene dužnosti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina.

U stavu 4 predvi en je drugi poseban oblik krivi nog djela, kojiizvršava onaj ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili li nu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima, mijenja, ošte uje, uništava putnu ili li nu ispravu drugog lica u svrhu omogu avanja me unarodne trgovine lju-dima. Za ovaj oblik djela propisana je kazan zatvora od jedne do pet godina.

U stavu 5 predvi en je tre i poseban oblik ovog djela, koji nastajekoriš enjem usluga žrtve me unarodne trgovine ljudima. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U stavu 6 predvi en je drugi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada su izvršenjem krivi nog djela iz st. 1 i 2 prouzrokovane teže pos-ljedice, narušavanje zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt lica iz st. 1 i 2. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od naj-manje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

U stavu 8 propisano je da se predmeti, prevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za izvršenje krivi nog djela me unarodne trgovine lju-dima oduzimaju.

Na postojanje krivi nog djela me unarodne trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je lice koje je žrtva me unarodne trgovine ljudima pristalo na iskoriš avanje (stav 9). Protiv žrtve me unarodnetrgovine ljudima koju je izvršilac krivi nog djela prisilio da u estvuje u izvršenju drugog krivi nog djela ne e se voditi krivi ni postupak ako je takvo njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa žrtve me unarodne trgovine ljudima (stav 10).

15. Uzimanje talaca ( lan 191 KZ BiH, lan 200 KZ FBiH, lan 300 KZ RS i lan 197 KZ BD BiH)

Za razliku od klasi ne otmice, ovo krivi no djelo predstavlja jed-an poseban, ili bolje re eno, specifi an oblik otmice, koja se vrši u na-mjeri da se prinudi neka država ili me unarodna organizacija na neko injenje ili ne injenje, odnosno u namjeri postizanja odre enog cilja

koji je, po pravilu, politi ke prirode. Ovo krivi no djelo ( l. 191 st. 1 KZ BiH) ini onaj ko drugoga

zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi na in oduzme ili ograni i slobodu kretanja, ili ga drži i prijeti da e ga ubiti, povrijediti ili dalje držati kao taoca, u cilju da primora Bosnu i Hercegovinu, odnosno Fe-deraciju Bosne i Hercegovine, odnosno Republiku Srpsku, odnosno

82

Br ko distrikt, neku državu ili me unarodnu me uvladinu organizaciju da nešto u ini ili ne u ini, kao izri iti ili pre utni uslov za osloba anje taoca.

Objekt zaštite je me unarodni mir i bezbjednost koji su ugroženi napadom na život ili tijelo nekog ovjeka. Pasivni subjekt je talac, koji može biti svako lice, bez obzira na pol ili starosno doba.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine, a u ostalim KZ – kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 191 stav 2 KZ BiH, lanu 200 stav 2 KZ FBiH, lanu 300 stav 2 KZ RS i lanu 197 stav 2 KZ BD BiH propisan je prvi težioblik ovog djela, koji nastaje kada usljed djela iz stava 1 nastupi smrt otetog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

U lanu 191 stav 3 KZ BiH, lanu 200 stav 3 KZ FBiH, lanu 300 stav 3 KZ RS i lanu 197 stav 3 KZ BD BiH propisan je drugi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 u inilac oteto lice s umišljajem lišio života. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotra-jnog zatvora.

16. Neovlaš eni promet opojnim drogama ( lan 195 KZ BiH)

Upotreba opojnih droga je višestruko štetna. Štetne posljedice na-staju, prije svega, za zdravlje onih koji ih koriste, a to su po pravilu mladi ljudi. Suzbijanje narkomanije se vrši, prije svega, preventivnim djelovanjem, odnosno vaspitnim uticajem na mlade, a sa druge strane, nastojanjima da se onemogu i neovlaš ena proizvodnja i promet opojnih droga.

Ovo djelo ini onaj ko neovlaš eno vrši me unarodnu prodaju ili prijenos ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži, prevozi ili prenosi, ili posreduje u me unarodnoj prodaji ili kupovini, šalje, ispo-ru uje, uvozi, izvozi ili na drugi na in neovlaš eno stavlja u me una-rodni promet supstance ili preparate koji su propisom proglašeni opojnim drogama.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje djelatnosti koja je ozna ena kao radnja iz-vršenja.

83

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine. Teži oblik djela iz stava 2 nastaje kada neko organizuje grupu

ljudi radi vršenja krivi nog djela iz stava 1, ili kada neko postane lan takve organizovane grupe ljudi. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

U stavu 3 propisan je poseban oblik ovog djela, koji nastaje kada neko u me unarodnoj transakciji neovlaš eno pravi, nabavlja, posre-duje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu znaju i da e biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U stavu 4 izri ito je propisano da e se opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzeti.

17. Otmica aviona ili broda ili zauzimanje fiksne platforme ( lan 197 KZ BiH)

Haškom konvencijom o suzbijanju nezakonite otmice aviona od 1970. godine, nezakonita otmica vazduhoplova proglašena je za delikt me unarodnog prava, a države potpisnice su se obavezale da u svom nacionalnom zakonodavstvu odrede kao krivi no djelo svaku nasilnu otmicu aviona dok se on nalazi u letu.9

Objekt zaštite kod ovog djela je bezbjednost morskog, prekomo-rskog i vazdušnog saobra aja, tj. opšta sigurnost ljudi i imovina.

Ovo djelo ini onaj ko silom ili prijetnjom da e upotrijebiti silu, ili drugim oblikom zastrašivanja, preuzme ili vrši kontrolu nad avi-onom koji se nalazi u letu, nad brodom ili plutaju im objektom bilo koje vrste ili fiksnom platformom.

Radnja izršenja je alternativno odre ena. Djelo se smatra dovr-šenim kada je u inilac preuzeo kontrolu nad avionom u letu, ili nad brodom, odnosno plutaju im objektom.

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje jednu go-dinu.

U stavu 2 propisan je prvi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada je usljed krivi nog djela iz stava 1 nastupila smrt jednog ili više lica, ili

9 B. Vu kovi , V. Vu kovi , Krivi no pravo Crne Gore, Tivat, 2011, str. 711.

84

je prouzrokovano uništenje otetog aviona, broda ili plutaju eg objekta ili fiksne platforme, ili je nastupila druga imovinska šteta. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

U stavu 3 propisan je drugi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 u inilac neko lice s umi-šljajem lišio života. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

18. Terorizam ( lan 201 KZ BiH, lan 201 KZ FBiH, lan 299 KZ RS i lan 198 KZ BD BiH)

U cilju suzbijanja i spre avanja terorizma donešeno je više me u-narodno-pravnih akata, me u kojima je i Evropska konvencija o suz-bijanju terorizma iz 1977. godine, a koja je stupila na snagu 1978. go-dine.

Ovo krivi no djelo nastaje kada neko u ini teroristi ki akt s ci-ljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, od-nosno u Republici Srpskoj, odnosno u Br ko distriktu, vlade druge zemlje ili me unarodne organizacije, da što u ini ili ne u ini, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih politi kih, usta-vnih, privrednih ili društvenih struktura Bo-sne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Republici Srpskoj, odno-sno u Br ko distriktu, druge zemlje ili me unarodne organizacije.

U lanu 201 stav 5 KZ BiH, lanu 201 stav 4 KZ FBiH, lanu 299 stav 4 KZ RS i lanu 198 stav 4 KZ BD BiH definisan je pojam teroristi kog akta. U tom smislu, teroristi ki akt podrazumijeva koju od sljede ih namjernih radnji koja s obzirom na svoju prirodu ili okolnost može ozbiljno oštetiti državu ili me unarodnu organizaciju: 1) napad na život lica koje može prouzrokovati njegovu smrt; 2) napad na tjelesni integritet lica; 3) protivpravno zatvaranje, držanje zatvorenog ili na drugi na in oduzimanje ili ograni avanje slobode kretanja drugom licu s ciljem da se to lice ili neko drugi prisili da što u ini, ne u ini ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca; 4) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odno-sno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta, vlade druge države ili javnim objektima, saobra ajnom sistemu, objektima infrastrukture uk-lju uju i informati ki sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u ko-ntinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju štetu je vjerovatno da e ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne mate-

85

rijalne štete; 5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobra aja ili prevoza robe; 6) proizvodnju, posjedo-vanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, koriš enje ili osposobljavanje za koriš enje oru-žja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radio-aktivnih materijala, te istraživanje i razvoj biološkog, hemijskog ili ra-dioaktivnih materijala; 7) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje po-žara, eksplozija ili poplava s ciljem ugrožavanja ljudskih života; 8) om-etanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektri nom energijom ili drugim prirodnim resursom s ciljem ugrožavanja ljudskih života, ili 9) prijetnja izvršenjem kojeg djela iz ta ke 1. do 8.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina, a u ostalim KZ – kazna zatvora od najmanje tri godine.

U lanu 201 stav 2 KZ BiH, lanu 201 stav 2 KZ FBiH, lanu 299 stav 2 KZ RS i lanu 198 stav 2 KZ BD BiH propisan je prvi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada je usljed krivi nog djela iz stava 1 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od najmanje osam godina, a u ostalim KZ – kazna zat-vora od najmanje pet godina.

U lanu 201 stav 3 KZ BiH, lanu 201 stav 3 KZ FBiH, lanu 299 stav 3 KZ RS i lanu 198 stav 3 KZ BD BiH propisan je drugi teži oblik ovog djela, koji nastaje kada je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 u inilac neko lice s umišljajem lišio života. Za ovo djelo propi-sana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

U lanu 201 stav 4 KZ BiH propisan je poseban oblik ovog djela, koji izvršava onaj ko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni prepreku ili preduzme neku drugu radnju kojom stvori uslove za izvršenje krivi nog djela iz stava 1. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

19. Finansiranje teroristi kih aktivnosti ( lan 202 KZ BiH, lan 202 KZ FBiH, lan 301 KZ RS i lan 199 KZ BD BiH)

Osnov ove inkriminacije je me unarodna Konvencija o suzbija-nju finansiranja terorizma koja je usvojena 9. decembra 1990. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

86

Prema KZ BiH ovo krivi no djelo ini onaj ko na bilo koji na in, neposredno ili posredno, da, prikupi ili na drugi na in osigura sredstva s ciljem njihove upotrebe ili znaju i da e biti upotrijebljena, u cjelini ili djelimi no, za izvršenje nekog od krivi nih djela iz l. 191 (uzimanje talaca), 192 (ugrožavanje lica pod me unarodnopravnom zaštitom), 194 (neovlaš eno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materija-lom), 194a (ugrožavanje nuklearnog objekta), 196 (piratstvo), 197 (otmica aviona ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198 (ugro-žavanje sigurnosti vazdušne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199 (uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti vazdušnog saobra aja), 200 (zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201 (tero-rizam), 202a (javno podsticanje na teroristi ke aktivnosti), 202b (vr-bovanje radi teroristi kih aktivnosti), 202c (obuka za izvo enje tero-risti kih aktivnosti) ili svakog drugog krivi nog djela koje može prou-zrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civila ili lica koje aktivno ne u estvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kada je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine ili drugih vlasti ili me-unarodne organizacije da nešto u ini ili ne u ini, bez obzira na to da li

su teroristi ke aktivnosti izvršene i da li su sredstva koriš ena za iz-vršavanje teroristi kih aktivnosti.

Prema KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH ovo krivi no djelo ini onaj ko bilo na koji na in, direktno ili indirektno, daje ili prikuplja sre-dstva s ciljem da se upotrijebe ili znaju i da e se upotrijebiti u cijelini ili djelimi no, za vršenje: 1) krivi nih djela uzimanje talaca i terorizam, ili 2) drugog krivi nog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povrjedu civilnog lica ili lica koje aktivno ne u estvuje u nepri-jateljstvima u oružanom sukobu, kad je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili okolnosti, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Republici Srpskoj, odnosno Br ko distriktu, da što u ine ili ne u ine.

Objekt zaštite kod ovog djela su me unarodna bezbjednost i dru-ge vrijednosti zašti ene me unarodnim pravom.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Za postojanje djela je bitno da se nov ana ili druga sredstva prikupljaju ili daju za izvršenje navedenih djela, ali se ne traži da je došlo do u injenja nekog od krivi nih djela za koja su sredstva data ili prikupljena.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

87

Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine, a u ostalim KZ – kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 202 stav 2 KZ BiH predvi en je drugi oblik ovog djela koji može da izvrši onaj ko na bilo koji na in, neposredno ili posredno, da ili prikupi ili na drugi na in osigura sredstva: 1) s ciljem da se ona, u potpunosti ili djelimi no, upotrijebe u bilo koju svrhu od teroristi kih organizacija ili pojedina nih terorista, ili 2) znaju i da e, u potpunosti ili djelimi no, biti upotrijebljena za izvršenje krivi nih djela iz stava 1 od teroristi kih organizacija ili pojedina nih terorista. I za ovaj oblik djela, kao i za osnovni, propisana je kazna zatvora od najmanje tri go-dine.

U lanu 202 stav 3 KZ BiH propisano je da se prikupljena sre-dstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem krivi nog djela iz stava 1 oduzimaju.

U lanu 202 stav 4 KZ BiH propisano je da se pod sredstvima prikupljenim za izvršenje djela iz st. 1 i 2 smatraju sredstva svake vrste, bilo da se sastoje u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nemateri-jalna, pokretna ili nepokretna, bez obzira na to kako su ste ena te pravni dokumenti ili instrumenti u svakom obliku, uklju uju i i elektro-nske ili digitalne, koji dokazuju vlasništvo ili pravo vlasništva nad imovinom, uklju uju i, ali ne ograni avaju i se na bankarske kredite, putni ke ekove, bankarske ekove, nov ane naloge, udjele, vrijedno-sne papire, obveznice, mjenice i kreditna pisma.

88

89

GLAVA ETVRTA

KRIVI NA DJELA PROTIV PRIVREDE, JEDINSTVA TRŽIŠTA, POSLOVANJA I

SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA, TE KRIVI NA DJELA IZ OBLASTI CARINA I

POREZA

Glava XVIII KZ BiH, Glava XXII i XXIII KZ FBiH, Glava XIV KZ RS i Glava XXII i XXIII KZ

BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Privreda je u svakom društvu i svim fazama njegovog razvoja imala veliki društveni i politi ki zna aj. Privreda predstavlja jednu odosnovnih društvenih aktivnosti koja je pokreta ka snaga svakog dru-štva, pa je suvišno govoriti kakav je zna aj privrede za razvoj i opsta-nak jedne zemlje. Prema tome, društveno-politi ki sistem svake zemlje zasniva se i razvija na bazi odgovaraju ih društveno-ekonomskih odno-sa, što ukazuje na tijesnu povezanost, tj. uslovljenost privrede i politike. To je i razlog što se ovi odnosi ne prepuštaju stihiji, ve se organizo-vano ure uju i usmjeravaju. Privredni sistem jedne zemlje se štiti kako ekonomskom politikom tako i preduzimanjem neo-phodnih interven-tnih ekonomskih mjera. Sprovo enje tih mjera obezbje uje se i primje-nom krivi nih i drugih sankcija, kako bi se u što je mogu e ve oj mjeri smanjio uticaj društveno-negativnih i štetnih djelatnosti na integitet pri-vrede neke zemlje.

Kao izvršioci ovih krivi nih djela javljaju se razli iti subjekti. Izvršilac ve ine krivi nih djela iz ove glave može biti svako lice, dok kod nekih djela to može biti samo lice koje ima odre ena svojstva, odnosno to može biti lice na odgovornim radnim mjestima u privre-dnim društvima.

90

Zajedni ka karakteristika ovih krivi nih djela je da su podložna estim izmjenama. Dinami nost društvenih odnosa koji se njima štite

iziskuje da se oblici krivi nopravne zaštite blagovremeno prilago avaju estim promjenama koje se dešavaju u privrednim djelatnostima i nji-

hovom pravnom regulisanju.10 Inkriminacije koje su odgovarale peri-odu administrativnog socijalizma, sa centralnom ulogom države u pri-vredi, danas bi predstavljale anahronizam, ali i novoformirani odnosi u privredi iziskivali su nove oblike krivi nopravne zaštite.11

Krivi na djela protiv privrede, s obzirom na svoju prirodu, dijele se na: a) opšta krivi na djela protiv privrede, i b) posebna krivi na djela protiv privrede.

a) Opšta krivi na djela protiv privrede mogu da se izvrše u svakoj, odnosno bilo kojoj grani privrede (npr. povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, nesavjesno privredno poslovanje, zlo-upotreba ovlaš enja u privredi, zaklju enje štetnog ugovora, stvaranje monopolisti kog položaja na tržištu, i dr.).

b) Posebna krivi na djela protiv privrede mogu da se izvrše samo u odre enim granama privrede, pa se mogu podijeliti u sljede e podgrupe:

1) krivi na djela u vezi sa proizvodnjom i trgovinom, gdje spa-daju (krijum arenje, nedozvoljena proizvodnja, nedozvoljena trgovina, obmanjivanje kupaca, i dr.).

2) krivi na djela protiv državnih finansija, gdje spadaju (falsifi-kovanje i upotreba hartija od vrijednosti, falsifikovanje novca, falsifi-kovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko pla anje, falsifi-kovanje znakova od vrijednosti, utaja poreza i doprinosa, pranje novca, i dr.).

10 Lj. Lazarevi , Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 1981, str. 206.11 B. Vu kovi , V. Vu kovi , Krivi no pravo Crne Gore, Tivat, 2011, str. 605.

91

II POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti ( lan 204 KZ BiH, lan 241 KZ FBiH, lan 260 KZ RS i lan 235 KZ BD BiH)

U Bosni i Hercegovini postoji jedinstvo tržišta, a ine ga slobo-dno kretanje i udruživanje rada i sredstava reprodukcije i slobodna razmjena roba i usluga, jedinstven novac, jedinstven monetarni sistem, jedinstvena carina, slobodno nastupanje na tržištu i dr.

Prema KZ BiH ovo djelo ini onaj ko zloupotrebom svog slu-žbenog ili uticajnog položaja ili ovlaš enja u institucijama Bosne i Her-cegovine ograni i slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, iz-me u entiteta ili izme u entiteta i Br ko distrikta, uskrati ili ograni i pravo privrednog društva ili drugog pravnog lica da se na teritoriji drugog entiteta ili Br ko distrikta bavi prometom robe i usluga, ili stavi privredno društvo ili drugo pravno lice u neravnopravan položaj prema drugim pravnim licima u pogledu uslova za rad ili za vršenje prometa robe i usluga, ili ograni i slobodnu razmjenu robe i usluga izme u entiteta i Br ko distrikta.

Prema KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH ovo djelo ini onaj ko zlo-upotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlaš enja ograni i slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala na podru ju Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta, us-krati ili ograni i pravo privrednog društva ili drugog pravnog ili fizi-kog lica da se na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno

Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta, bavi prometom robe i uslu-ga, ili ko stavi privredno društvo ili drugo pravno ili fizi ko lice u nera-vnopravan položaj prema drugim licima u pogledu uslova za rad ili za vršenje prometa robe i usluga ili ograni i slobodnu razmjenu robe i usluga na podru ju Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Repu-blike Srpske, odnosno Br ko distrikta.

Objekt zaštite kod ovog djela je ravnopravnost u vršenju pri-vredne djelatnosti.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Izvršilac krivi-nog djela može da bude službeno ili odgovorno lice.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

92

U lanu 241 stav 2 KZ FBiH, lanu 260 stav 2 KZ RS i lanu 235 stav 2 KZ BD BiH propisan je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada službeno ili odgovorno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Republici Srpskoj, odnosno Br ko distriktu, koje zloupotrebom svog službenog položaja ili ovlaš enja ograni i slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala izme u entiteta ili izme u entiteta i Br ko distrikta, uskrati ili ograni i pravo privrednog društva ili drugog pravnog ili fizi kog lica da se na podru ju drugog entiteta ili Br ko distrikta bavi prometom robe i usluga, ili stavi privredno društvo ili drugo pravno ili fizi ko lice u neravnopravan položaj prema drugim licima u pogledu uslova rada iliuslova obavljanja prometa robe i usluga, ili ograni i slobodnu razmjenu robe i usluga izme u entiteta i Br ko distrikta. Za ovo djelo predvi ena je kazna zatvora od jedne do osam godina.

2. Nesavjesno privredno poslovanje ( lan 242 KZ FBiH, lan 264 KZ RS i lan 236 KZ BD BiH)

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH ovo djelo ini odgovorno lice u pravnom licu koje kršenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji Bos-ne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, o ito nesavjesno posluje pa time prouzrokuje znatnu imovinsku štetu tom pravnom licu.

Prema KZ RS ovo krivi no djelo ini odgovorno lice u preduze u ili drugom pravnom licu u kome nema ve inski udio, koje svjesnim kršenjem zakona ili drugog propisa o poslovanju o igledno nesavjesno posluje i time prouzrokuje znatnu imovinsku štetu tom pravnom licu.

Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera. Radnja izvršenja se sastoji u nesavjesnom poslovanju, koje mora biti o igledno, tj. da se sastoji u injenju ili ne injenju, odnosno, nebrigi ili neurednosti koja prelazi obi nu nebrigu ili neurednost. Posljedica se sastoji u šteti koja je prouzrokovana pravnom licu nesavjesnim poslovanjem izvršioca.

Izvršilac ovog krivi nog djela može biti samo odgovorno lice u pra-vnom licu, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik ovog djela iz lana 242 stav 2 KZ FBiH, lana 264 stav 2 KZ RS i lana 236 stav 2 KZ BD BiH nastaje ako je usljed djela iz stava 1 nastupila prinudna likvidacija ili je pravno lice došlo pod ste aj. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna za-tvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS - kazna zatvora od jedne do pet godina.

93

3. Lažni ste aj/Zloupotreba lažnog ste aja ( lan 244 KZ FBiH, lan 258 KZ RS i lan 238 KZ BD BiH)

Ovo je novo krivi no djelo u našem krivi nom zakonodavstvu i ono u KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv lažni ste aj, a u KZ RS –zloupotreba lažnog ste aja. Ste ajni postupak nastupa kada privredno društvo ili drugi subjekt privrednog poslovanja koji ima svojstvo pravnog lica ne može da odgovori svojim finansijskim ili drugim ma-terijalnim obavezama. Ova inkriminacija upravo ima za cilj spre avanjei suzbijanje raznih oblika zloupotreba u privredi, koji bi vodili pro-uzrokovanju lažnog ste aja.

Ovo krivi no djelo ini onaj ko u namjeri da izbjegne pla anje svojih obaveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje imovine pro-uzrokuje ste aj na taj na in što:

1) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod tržišne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili uništi;

2) zaklju i fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostoje a potraživanja;

3) prikrije, uništi, preina i ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili drugom propisu obavezno voditi da se iz njih ne može utvrditi stvarno imovno stanje, ili ovo stanje sa injava-njem lažnih isprava ili na drugi na in prikaže takvim da se na osnovu njega može otvoriti ste aj.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Izvršilac djela može da bude svako lice. Kod izvršioca djela mora da postoji posebna namjera, što zna i da se djelo može izvršiti samo sa direktnim umi-šljajem.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, a u KZ RS – kazna zatvora od jedne do pet godina i nov ana kazna.

Teži oblik ovog djela iz lana 244 stav 2 KZ FBiH, lana 258 stav 2 KZ RS i lana 238 stav 2 KZ BD BiH nastaje ako su usljed djela iz stava 1 nastupile teške posljedice za povjerioca. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna zatvora od dvije do deset godina.

94

4. Zloupotreba u ste ajnom postupku/Zloupotreba u ste ajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja ( lan 245 KZ FBiH, lan 261 KZ RS i lan 239 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo predstavlja novinu u našem krivi nom pravu i ono u KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv zloupotreba u ste ajnom postupku, a u KZ RS – zloupotreba u ste ajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja.

Ovo krivi no djelo ini onaj ko u ste ajnom postupku (u KZ RS –u ste ajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja) prijavi lažno potraživanje ili potraživanje u lažnom isplatnom redu da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: 1) pri-javljivanje lažnog potraživanja, i b) prijavljivanje potraživanja u lažnom isplatnom redu.

Izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice po-treban je direktni umišljaj.

Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 245 stav 2 KZ FBiH i lanu 239 stav 2 KZ BD BiH pro-pisan je drugi oblik ovog krivi nog djela koji vrši povjerilac, lan od-bora povjerilaca ili ste ajni upravnik, koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obe anje imovinske koristi da bi se donijela ili da se ne bi donijela odre ena odluka, ili da bi se na drugi na in oštetio ba-rem jedan povjerilac u ste ajnom postupku. Za ovo djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

U lanu 261 stav 2 KZ RS propisan je teži oblik ovog krivi nog djela koji vrši povjerilac, lan povjerila kog odbora ili ste ajni upra-vnik koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obe anje imo-vinske koristi da se donese ili da se ne donese odre ena odluka, ili da se na drugi na in ošteti barem jedan povjerilac u ste ajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

U lanu 245 stav 3 KZ FBiH, lanu 261 stav 3 KZ RS i lanu 239 stav 3 KZ BD BiH predvi en je poseban oblik ovog djela koji vrši onaj ko povjeriocu, lanu upravnog odbora ili ste ajnom upravniku da ili obe a imovinsku korist radi izvršenja djela iz stava 2. Za ovo djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela, odnosno nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

95

5. Ošte enje povjerilaca/Ošte enje ili povlaš ivanje povjerilaca ( lan 246 KZ FBiH, lan 262 KZ RS i lan 240 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv ošte enje povjerilaca, a u KZ RS – ošte enje ili povlaš ivanje povjerilaca.

Ovo krivi no djelo vrši onaj ko znaju i da je postao nesposoban za pla anje, isplatom duga ili na drugi na in stavi kojeg povjerioca u povoljniji položaj i time znatno ošteti najmanje jednog od svojih pov-jerilaca.

Radnja izvršenja ovog krivi nog djela je stavljanje nekog povj-erioca u povoljniji položaj u odnosu na druge povjerioce. Posljedica krivi nog djela se sastoji u ošte enju drugih povjerilaca, odnosno naj-manje jednog povjerioca. Ovdje nije rije o bilo kakvom ošte enju, ve to mora biti znatno ošte enje, a stepen ošte enje e se procjenjivati u svakom konkretnom slu aju.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo odgovorna lice u pravnom licu, a za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, a u KZ RS – kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine.

U lanu 262 stav 2 KZ RS predvi en je drugi oblik ovog djela, koji vrši onaj ko znaju i da je postao nesposoban za pla anje, a u na-mjeri da izigra povjerioce, prizna neistinito potraživanje, sastavi lažan ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom ošteti najmanje jednog od svojih povjerilaca. Za ovo djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Teži oblik djela iz lana 246 stav 2 KZ BiH i lana 240 stav 2 KZ BD BiH izvršava odgovorno lice u pravnom licu koje, znaju i da je pravno lice postalo nesposobno za pla anje, u cilju izigravanja ili ošte-ivanja povjerilaca prizna neistinito potraživanje, sastavi lažni ugovor

ili drugom prevarnom radnjom ošteti povjerioca pravnog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 246 stav 3 KZ BiH i lana 240 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako je krivi nim djelom iz st. 1 i 2 pro-uzrokovana šteta koja prelazi 500.000 KM, ili postupak sanacije ili ste-aja prema ošte enom. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora

od jedne do deset godina. U lanu 262 stav 3 KZ RS predvi en je teži oblik ovog djela, koji

na-staje ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila znatna šteta ili ako je radi toga prema ošte enom pokrenut postupak prinudnog poravnanja ili

96

ste aj. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

6. Zloupotreba ovlaš enja u privrednom poslovanju/ Zloupotreba ovlaš enja u privredi ( lan 247 KZ FBiH, lan 263 KZ RS i lan 241 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo je tipi no djelo privrednog kriminala. U KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv zloupotreba ovlaš enja u privrednom poslovanju, a u KZ RS – zloupotreba ovlaš enja u privredi.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi no djelo ini odgovornolice u pravnom licu koje s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi za to pravno lice:

1) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili van nje;2) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansama,

procjenama ili inventarisanjem ili drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i ishoda poslovanja, pa time dovede u zabludu upravu pravnog lica pri donošenju odluka o poslovima upravljanja;

3) uskrati pla anje poreskih i drugih fiskalnih obaveza utvr enih zakonom;

4) sredstva kojima raspolaže koristi protivno njihovoj namjeni, ili5) na drugi na in grubo povrijedi ovlaš enja raspolaganja, koriš enja ili upravljanja imovinom pravnog lica.

Prema KZ RS ovo krivi no djelo ini odgovorno lice u preduze uili drugom subjektu privrednog poslovanja koje u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno lice:

1) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili inostranstvu; 2) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansima,

procje-nama ili inventarisanjem ili drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i rezultata poslovanja;

3) pravno lice stavi u povoljniji položaj prilikom dobijanja sreds-tava ili drugih pogodnosti koje se pravnom licu ne bi priznale prema postoje im propisima;

4) pri izvršavanju poreskih ili drugih zakonskih obaveza uskrati sre-dstva koja predstavljaju javni prihod;

5) namjenska sredstva sa kojima raspolaže koristi protivno nji-hovoj namjeni, ili

97

6) na drugi na in grubo prekrši zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, koriš enje i upravljanje imovinom.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, a može da se sastoji u preduzimanju bilo koje od navedenih djelatnosti.

Izvršilac krivi nog djela u svim slu ajevima može da bude samo odgovorno lice u pravom licu, a za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik ovog djela iz lana 247 stav 2 KZ FBiH i lana 241 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 priba-vljena imovinska korist koja prelazi 200.000 KM. Za ovo krivi no dje-lo propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina

Teži oblik ovog djela iz lana 263 stava 2 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 pribavljena znatna imovinska korist ili je nastupila šteta velikih razmjera. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

7. Sklapanje štetnog ugovora ( lan 252 KZ FBiH, lan 266 KZ RS i lan 246 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo vrši onaj ko kao predstavnik ili zastupnik pra-vnog lica u njegovoj privrednoj djelatnosti (prema KZ RS – pravnog lica koje obavlja privrednu djelatnost u kojem nema ve inski udio), zaklju i ugovor za koji zna da je štetan za pravno lice ili zaklju i ugo-vor suprotno ovlaš enjima i time nanese štetu pravnom licu.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) sklapanje štetnog ugovora, i b) sklapanje ugovora protivno ovlaš e-njima. Štetnost ugovora se utvr uje u svakom konkretnom slu aju.

Izvršilac krivi nog djela može biti predstavnik ili zastupnik pra-vnog lica, a za krivi nu odgovornost traži se umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik ovog djela iz lana 252 stav 2 KZ FBiH i lana 246 stava 2 KZ BD BiH nastaje ako je u inilac krivi nog djela iz stava 1 za to primio protivpravnu korist ili obe anje koristi ili ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovana šteta koja prelazi 200.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

98

Teži oblik ovog djela iz lana 266 stava 2 KZ RS nastaje ako je usljed djela iz stava 1 nastupila velika šteta za pravno lice. Za ovaj ob-lik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

8. Stvaranje monopolisti kog položaja na tržištu ( lan 253 KZ FBiH, lan 257 KZ RS i lan 247 KZ BD BiH)

Kao razlog uvo enja ove inkriminacije u naše krivi no zakonoda-vstvo je, prije svega, zaštita slobodnog tržišta, odnosno stvaranje nes-metane konkurencije privrednih i drugih subjekata na tržištu.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi no djelo vrši onaj ko u pravnom licu sklopi sporazum kojim se drugo pravno ili fizi ko lice ograni ava u slobodnom prometu robe ili usluga na odre enom podru-ju ili s odre enim pravnim ili fizi kim licima, ili sklopi sporazum

kojim se na drugi na in stvara monopolisti ki položaj odre enih pra-vnih ili fizi kih lica na tržištu.

Prema KZ RS ovo krivi no djelo vrši ovlaš eno lice u preduze uili drugom subjektu privrednog poslovanja ili preduzetnik koji suprotno zakonu ili drugom propisu zaklju i sporazum kojim se drugo preduze eili pravno lice ograni ava u slobodnom prometu robe ili usluga na odre enom podru ju ili sa odre enim preduze ima ili drugim pravnim licima, ili sklopi sporazum s kojim se na drugi na in stvara monopoli-sti ki položaj preduze a ili drugog pra-vnog lica na tržištu, pa usljed toga preduze e ili drugo pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist ili za drugog nastupi znatna imovinska šteta.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Izvršilac djela je lice u pravnom licu koje sklopi monopolisti ki sporazum, a to e biti lice koje ima ovlaš enje da sklapa sporazume, kao što su predstavnici pravnog lica, odnosno zastupnici ili ovlaš eni punomo nici. Za krivi-nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

9. Odavanje i neovlaš eno pribavljanje poslovne tajne ( lan 254 KZ FBiH, lan 269 KZ RS i lan 248 KZ BD BiH)

Krivi no djelo odavanja i neovlaš enog pribavljanja poslovne tajne se sastoji u neovlaš enom saopštavanju, predaji ili na drugi na in injenju dostupnim drugome podataka koji predstavljaju poslovnu taj-

nu, ili u pribavljanju takvih podataka u namjeri njihove predaje nepo-

99

zvanom licu. Poslovnom tajnom, u smislu ovog krivi nog djela sma-traju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlu-kom nadležnog organa donesenom na osnovu zakona proglašeni pos-lovnom tajnom ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da pro-uzrokuje štetne posljedice za preduze e ili drugi subjekt privrednog poslovanja. Objekt zaštite su podaci koji su zakonom proglašeni pos-lovnom tajnom.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Posljedica krivi-nog djela je apstraktna opasnost za poslovanje pravnog lica.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude svako lice koje pos-jeduje navedene podatke, odnosno kome su ti podaci poznati, a u po-gledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od jedne do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 254 stav 2 KZ FBiH i lana 248 stav 2 KZ BD BiH vrši onaj ko po ini krivi no djelo iz stava 1 s ciljem odno-šenja poslovne tajne van zemlje, ili ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 269 stav 2 KZ RS predvi en je poseban oblik ovog djela koji vrši onaj ko, s namjerom da ih neovlaš eno upotrijebi, na protiv-pravan na in do e do podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu. Za ovo djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Teži oblik djela iz lana 269 stav 3 KZ RS nastaje ako je odava-nje, odnosno pribavljanje podataka izvršeno radi njihovog odnošenja u inostranstvo ili ako je djelo u injeno iz koristoljublja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

U lanu 269 stav 4 KZ RS predvi en je lakši oblik djela, koji nastaje ako je djelo iz st. 1 i 3 u injeno nehatno. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

10. Falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgova kih knjiga ili isprava ( lan 261 KZ FBiH, lan 274 KZ RS i lan 255 KZBD BiH)

Ovo djelo vrši onaj ko u poslovne ili trgova ke knjige, isprave ili spise koje je dužan da vodi na osnovu zakona ili drugog propisa, unese neistinite podatke ili ne unese neki važan podatak, ili svojim potpisom

100

ili pe atom ovjeri poslovnu ili trgova ku knjigu, ispravu ili spis sa neistinitom sadržinom, ili svojim potpisom ili pe atom omogu i prav-ljenje poslovne ili trgova ke knjige, isprave ili spisa sa neistinitom sa-držinom.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena kao: a) unošenje neis-tinitih podataka u poslovne ili trgova ke knjige, isprave ili spise, b) neunošenje nekog bitnog podatka u poslovne ili trgova ke knjige, is-prave ili spise, c) ovjera poslovne ili trgova ke knjige, isprave ili spisa sa neistinitim sadržajem, i d) omogu avanje izrade poslovne ili trgova-ke knjige, isprave ili spisa s neistinitim sadržajem. Krivi no djelo je

svršeno u trenutku stavljanja potpisa, odnosno pe ata od strane izvrši-oca djela na poslovnu ili trgva ku knjigu, ispravu ili spis sa neistinitim sadržajem.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, ali e to ipak biti ono lice koja je ovlaš eno da preduzima radnje u vezi sa izradom, odnosno vo enjem poslovnih ili trgova kih knjiga, isprava ili spisa, tj. lice koje je ovlaš eno da vrši ovjere svojim potpisom ili pe atom pos-lovnih ili trgova kih knjiga, isprava ili spisa. U pogledu krivice po-treban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH propi-sana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

U lanu 261 stava 2 KZ FBiH, lanu 274 stava 2 KZ RS i lanu 255 stav 2 KZ BD BiH predvi en je drugi oblik ovog djela, koji nastaje kada neko neistinitu poslovnu ili trgova ku knjigu, ispravu ili spis upotrijebi kao da su istiniti, ili kada uništi, ošteti, prikrije ili na drugi na in u ini neupotrebljivom poslovnu knjigu, ispravu ili spis. Za ovo krivi no djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

11. Obmanjivanje kupaca ( lan 265 KZ FBiH, lan 282 KZ RS i lan 259 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo vrši onaj ko u namjeri obmanjivanja kupaca stavi u promet proizvode (u KZ RS – u ve em obimu) s oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržini, porijeklu ili kva-litetu proizvoda, ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj težini ili kvalitetu ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili na proizvode stavlja oznaku zaštite za proizvode koji nisu zašti eni, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadržini, vrsti, porijeklu, (u KZ RS – i roku trajanja) ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana.

101

Pasivni subjekt su kupci robe u redovnom prometu. Radnja krivi-nog djela je alternativno odre ena: a) stavljanje u promet proizvoda s

oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržini, vrsti, porijeklu, ili kvalitetu proizvoda, b) stavljanje u promet proizvoda koji po težini ili kvalitetu ne odgovara onome što se kod tih proizvoda redovno o ekuje, i c) stavljanje proizvoda u promet bez oznake o sa-držini, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda, kada je takva oznaka propisana. Krivi no djelo je dovršeno kada su proizvodi stavljeni u promet, odnosno kada su dostupni kupcima, s tim da za postojanje dije-la nije bitno da li je neki od njih i kupljen.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, ali to e ipak biti lice iz proizvodnih ili trgova kih organizacija, a za krivicu je potreban umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine i nov ana kazna, a u KZ RS – nov ana kazna ili zatvor do tri godine.

U lanu 265 stav 2 KZ FBiH, lanu 282 stav 2 KZ RS i lanu 259 stav 2 KZ BD BiH predvi en je teži oblik ovog djela koji izvršava onaj ko u namjeri obmanjivanja kupaca lažno objavi da je snižena cijena robi ili da se vrši rasprodaja robe (u KZ RS – ili da predstoji povišenje cijena) ili na drugi na in lažnom reklamom obmanjuje kupce u pogledu cijene proizvoda koje prodaje. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili zatvor do dvije go-dine.

12. Krivotvorenje novca ( lan 205 KZ BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela vrši ko na ini lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi, ili ko preina i pravi novac s ciljem da ga stavi u opticaj, ili ko lažan novac stavi u opticaj.

Prema radnji krivi nog djela, koja je alternativno odre ena, može se razlikovati: a) pravljenje lažnog novca, b) preina avanje pravog novca, i c) stavljanje lažnog novca u opticaj.

Pod novcem se podrazumijeva metalni i papirni novac ili novac izra en od drugog materijala koji je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili stranoj državi. Smatra se da novac koji se pravi mora da imitira tj. da li i na pravi novac, odnosno da se radi o takvoj sli nosti da se imitacija ne može uo iti lako na prvi pogled, i da se kao takav pusti u opticaj kao pravi. Ukoliko je lažni novac pušten u opticaj,

102

a da ne postoji takva sli nost, tada ne e postojati krivi no djelo falsi-fikovanja novca, ve može da postoji samo krivi no djelo prevare.

Djelo je svršeno samim pravljenjem lažnog novca u namjeri da se stavi u opticaj kao pravi, odnosno preina avanjem pravog novca, odno-sno stavljanjem lažnog novca u opticaj. Za postojanje djela nije bitna koli ina napravljenog, odnosno preina enog novca, odnosno koli ina stavljanjog lažnog novca u opticaj.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U stavu 2 predvi en je drugi oblik djela, koji nastaje kada neko pribavlja lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi. Za ovo krivi no djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

U stavu 4 predvi en je lakši oblik djela koji ini onaj ko lažan novac koji je primio kao pravi stavi u opticaj, ili onaj ko zna da je lažan novac na injen ili da je lažan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Najzad, u stavu 5 propisano je i obavezno oduzimanje lažnog novca, odnosno propisana je odredba po kojoj e se, u slu aju izvršenja krivi nog djela lažni novac oduzeti.

13. Krivotvorenje vrijednosnih papira ( lan 206 KZ BiH, lan 256 KZ FBiH i lan 250 KZ BD BiH)

Prema KZ BiH ovo krivi no djelo ini onaj ko na ini lažne vri-jednosne papire izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preina i takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko stavi takve lažne vrijednosne papire u opticaj.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo ini onaj ko izradi lažne vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko pre-ina i takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko pribavlja lažne vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Objekt radnje je vrijedonosni papir, kojim se njen izdavalac obavezuje da ispuni oba-vezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu (npr. dionice,

103

obveznice, certifikati i sl.). Djelo je svršeno ako je preduzet bilo koji od navedenih oblika radnje izvršenja, s navedenim ciljem u inioca.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do de-set godina.

U lanu 206 stav 2 KZ BiH propisan je teži oblik ovog djela, koji nastaje kada usljed krivi nog djela iz stava 1 do e do poreme aja u pri-vredi Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik djela propisana je kazna za-tvora najmanje pet godina.

U lanu 256 stav 2 KZ FBiH i lanu 250 stav 2 KZ BD BiH pre-dvi en je lakši oblik djela, koji nastaje kada neko lažni vrijednosni pa-pir koji je primio kao pravi, znaju i ili saznavši da je lažno na injen ili preina en, stavi u opticaj. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana ka-zna ili kazna zatvora do jedne godine.

Najzad, u lanu 206 stav 3 KZ BiH, lanu 256 stav 3 KZ FBiH i lanu 250 stav 3 KZ BD BiH propisano je obavezno oduzimanje lažnih

vrijedonosnih papira.

14. Krivotvorenje znakova za vrijednost ( lan 207 KZ BiH, lan 258 KZ FBiH, lan 277 KZ RS i lan 252 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo prema KZ BiH vrši onaj ko na ini lažne ta-ksene ili poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine, ili onaj ko preina i koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili onaj ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo izvršava onaj ko izradi lažne biljege, poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa, ili onaj ko preina i koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu, ili onaj ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi.

Prema KZ RS djelo izvršava onaj ko napravi lažne znakove za vrijednost ili ko preina i koji od pravih znakova u namjeri da ih upot-rijebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu ili ko takve lažne zna-kove upotrijebi kao prave, ili ih u toj namjeri pribavi.

Objekt zaštite kod ovog djela je monetarni sistem kao osnova privrednog sistema zemlje. Objekt napada su znaci za vrijednost koji su

104

izdati na osnovu propisa. Falsifikovanje znakova za vrijednost može dadovede do sli nih poreme aja na tržištu kao i falsifikovanje novca.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Djelo je dovr-šeno, kada su znaci za vrijednost napravljeni, preina eni, upotrijebljeni ili pribavljeni.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivce potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna i kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik ovog djela iz lana 207 stav 2 KZ BiH, lana 258 stav 2 KZ FBiH i lana 252 stav 2 KZ BD BiH postoji ako su znakovi za vrijednost iz stava 1 ve e vrijednosti. Za ovaj oblik djela propisana ka-zna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 277 stav 2 KZ RS predvi ena su dva teža oblika ovog djela. Prvi teži oblik postoji ako ukupna vrijednost znakova iz stava 1 prelazi iznos od 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Drugi teži oblik nastaje ako uku-pna vrijednost znakova iz stava 1 prelazi iznos od 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Poseban oblik ovog djela iz lana 207 stav 3 KZ BiH, lana 258 stav 3 KZ FBiH i lana 252 stav 3 KZ BD BiH postoji kada neko ods-tranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1 poništavaju ili kojim dru-gim na inom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znako-vima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili kada neko takve upotri-jebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da važe. Za ovo djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela, odnosno predvi ena je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Istovreme-no, ovaj oblik djela u lanu 277 stav 3 KZ RS predvi en je kao lakši oblik, za koji je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 207 stav 4 KZ BiH, lanu 258 stav 4 KZ FBiH, lanu 277 stav 4 KZ RS i lanu 252 stav 4 KZ BD BiH propisano je oba-vezno oduzimanje lažnih znakova za vrijednost.

105

15. Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova ( lan 208 KZ BiH, lan 259 KZ FBiH, lan 279 KZ RS i lan 253 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo vrši onaj ko s ciljem da ih upotrijebi kao pra-ve, na ini lažne pe ate, žigove, marke ili druge znakove za obilježa-vanje doma e ili strane robe, kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preina i, ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao prave. Prema KZ BiH potre-bno je još i da takvo djelo ugrožava zajedni ki ekonomski prostor Bos-ne i Hercegovine.

Objekt radnje kod ovog djela su znaci za obilježavanje doma e i strane robe, žigovi ili marke kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili kakva druga roba.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena, i to kao: a) izra-da lažnih znakova, b) preina avanje pravih znakova, ili c) upotreba lažnih znakova kao pravih.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

U lanu 208 stav 2 KZ BiH, lanu 259 stav 2 KZ FBiH, lanu 279 stav 2 KZ RS i lanu 253 stav 2 KZ BD BiH predvi en je poseban oblik ovog djela, koji nastaje kada neko krivotvori mjere ili tegove. Prema KZ BiH potrebno je da se ovim djelom ugrožava zajedni ki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik djela predvi-ena je ista kazna kao i za osnovni oblik.

U lanu 279 stav 3 KZ RS propisan je lakši oblik ovog djela, koji nas-taje kada neko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje znakova za obilježavanje robe, lažnih mjera i tegova. Za ovaj oblik djela predvi ena je nov ana kazna ili kazna za-tvora do dvije godine.

U lanu 208 stav 3 KZ BiH, lanu 259 stav 3 KZ FBiH, lanu 279 stav 4 KZ RS i lanu 253 stav 3 KZ BD BiH propisano je da e se lažni znakovi, mjere i tegovi oduzeti.

106

16. Pranje novca ( lan 209 KZ BiH, lan 272 KZ FBiH, lan 280 KZ RS i lan 265 KZ BD BiH)

Pranje novca predstavlja poseban oblik privrednog kriminaliteta koji poprima ogromne razmjere u posljednje vrijeme i kao takav pred-stavlja veliku opasnost po privredni sistem svake države. Pod pojmom pranja novca podrazumijevaju se one radnje koje su usmjerene na legalizaciju novca ste enog nedozvoljenim aktivnostima, odnosno imo-vine koja je ste ena takvim novcem.

Ovo krivi no djelo prema KZ BiH vrši onaj ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni po injenjem krivi nog djela primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom poslovanju, vrši konverziju ili njihov prenos ili na drugi na in prikrije ili pokuša prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kre-tanje, vlasništvo ili drugo pravo, a takav novac ili imovinska korist su pribavljeni po injenjem krivi nog djela: a) u inostranstvu ili na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine ili na teritoriji dva entiteta ili na teritoriji jednog entiteta i Br ko distrikta, ili b) koje je propisano KZ BiH ili drugim zakonom na državnom nivou.

Prema KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH ovo krivi no djelo vrši onaj ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni u injenjem kri-vi nog djela primi, zamijeni, drži, njome raspolaže, upotrijebi u privre-dnom ili drugom poslovanju ili na drugi na in prikrije ili pokuša pri-kriti.

Objekt zaštite kod ovog djela je monetarni sistem Bosne i Herce-govine. Objekt napada su novac kao zakonsko sredstvo pla anja u Bo-sni i Hercegovini ili drugoj državi, kao i pokretna i nepokretna imovina.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Za postojanje djela bitno da je novac ili imovina pribavljeni krivi nim djelom.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, a u ostalim KZ – kazana zatvora od šest mjeseci do pet godina. Teži oblik djela iz lana 209 stav 2 KZ BiH i lana 280 stav 2 KZ RSnastaje kada je izvršilac djela iz stava 1 istovremeno i izvršilac ili sau-esnik u krivi nom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist

iz stava 1. Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna zatvora od od jedne do osam go-dina.

107

U lanu 209 stav 3 KZ BiH predvi en je teži oblik djela, koji nas-taje kada vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1 prelazi iznos od 200.000 KM. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

U lanu 272 stav 2 KZ FBiH, lanu 280 stav 3 KZ RS i lanu 265 stav 2 KZ BD BiH predvi en je teži oblik djela, koji nastaje kada je novac ili imovinska korist iz stava 1 (a u KZ RS iz st. 1 i 2) velike vrijednosti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

U lanu 280 stav 4 KZ RS propisan je najteži oblik ovog djela, koji nastaje kada djela iz st. 1-3 izvrši više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela, u kom slu aju e se u inilac kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.

U lana 209 stav 4 KZ BiH, lanu 272 stav 3 KZ FBiH, lanu 280 stav 5 KZ RS i lanu 265 stav 3 KZ BD BiH predvi en je teži oblik djela, koji nastaje kada je pri izvršenju djela iz st. 1 i 2 (a u KZ RS iz st. 1-3) u inilac postupio nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivi nim djelom. Za ovo djelo u KZ BiH,KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a u KZ RS – kazna zatvora do tri godine.

U lana 209 stav 5 KZ BiH, lanu 272 stav 4 KZ FBiH, lanu 280 stav 6 KZ RS i lanu 265 stav 4 KZ BD BiH predvi eno je da se novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi ostvarene ovim krivi nim djelom oduzima.

17. Poreska utaja ( lan 210 KZ BiH, lan 273 KZ FBiH, lan 287 KZ RS i lan 267 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH naziva se poreska utaja ili prevara, u KZ FBiH i KZ BD BiH – poreska utaja, a u KZ RS - utaja poreza i doprinosa. Njime je inkriminisano izbjegavanje pla anja poreza, dopri-nosa i drugih propisanih dažbina.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ BiH vrši onaj ko iz-bjegne da plati davanja propisana poreskim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine nepružanjem zahtijevanih podataka ili pružanjem lažnih podataka o svojim ste enim oporezivim prihodima ili o drugim inje-nicama koje su od uticaja na utvr ivanje iznosa obaveza, a iznos poreza ije se pla anje izbjegava prelazi iznos od 10.000 KM.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH vrši onaj ko za sebe ili drugog izbjegne pla anje davanja propi-

108

sanih poreskim zakonodavstvom u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Republici Srpskoj, odnosno u Br ko distriktu, ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Federaciji Bosne i Hercegovine, od-nosno u Republici Srpskoj, odnosno u Br ko distriktu, ne daju i zahti-jevane podatke ili daju i lažne podatke o svom ste enom oporezivom prihodu ili o drugim injenicama koje su od uticaja na utvr ivanje iznosa takvih obaveza, a iznos obaveze ije se pla anje izbjegava pre-lazi 10.000 KM.

Objekt zaštite kod ovog djela je fiskalni sistem. Objekt napada su davanja propisana poreskim zakonodavstvo i doprinosi socijalnog osi-guranja. Posmatran u širem smislu, porez obuhvata sve vrste javnih pri-hoda – poreze u užem smislu, doprinose, takse, naknade i druge vrste javnih prihoda, dok posmatran u užem smislu, porez predstavlja samo jedan, i to najzna ajniji oblik javnih prihoda.12

Radnja izvršenja ovog krivi nog djela odre ena je alternativno. Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice koje je obavezno da plati porez, doprinos ili neke druge propisane dadžbine, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS i KZ BD BiH – no-v ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi oblik djela iz lana 210 stava 2 KZ BiH vrši onaj ko, u namjeri da ostvari pravo na povra aj ili kredit po osnovu indirektnih poreza propisanih poreskim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, podnese poresku prijavu neistinitog sadržaja sa iskazanim iznosom za povra aj ili kredit indirektnih poreza koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Prvi teži oblik djela iz lana 210 stav 3 KZ BiH, lana 273 stav 2 KZ FBiH, lana 287 stav 2 KZ RS i lana 267 stav 2 KZ BD BiH izvršava onaj ko po ini krivi no djelo iz stava 1, a iznos obaveze ije se pla anje izbjegava prelazi 50.000 KM. Prema KZ BiH ovaj oblik djela postoji i kada neko po ini krivi no djelo iz stava 2, a iskazani iznos povra aja ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset go-dina.

Drugi teži oblik djela iz lana 210 stav 4 KZ BiH, lana 273 stav 3 KZ FBiH, lana 287 stav 3 KZ RS i lana 267 stav 3 KZ BD BiH iz-vršava onaj ko po ini krivi no djelo iz stava 1, a iznos obaveze ije se

12 M. Kuli , Poresko pravo, Novi Sad, 2012, str. 19.

109

pla anje izbjegava prelazi 200.000 KM, a prema KZ RS – iznos obaveze ije se pla anje izbjegava prelazi 150.000 KM. Prema KZ BiH ovaj oblik djela postoji i kada neko po ini krivi no djelo iz stava 2, a iskazani iznos povra aja ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 200.000 KM. Za ovaj oblik djela u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine, a u KZ RS – kazna zatvora od tri do petnaest godina.

18. Nedozvoljena trgovina ( lan 212 KZ BiH, lan 267 KZ FBiH, lan 281 KZ RS i lan 261 KZ BD BiH)

Trgovina predstavlja privrednu djelatnost koja je od velikog zna-aja za ekonomski život svake zemlje. Ovim djelom se štiti zakonito

obavljanje trgovine. Prema KZ BiH ovo djelo vrši onaj ko neovlaš eno prodaje, kupu-

je ili vrši razmjenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen ili ograni-en propisima Bosne i Hercegovine ili me unarodnim pravom, ako

takvim djelom nije u injeno drugo krivi no djelo za koje je propisana teža kazna.

Prema KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH djelo izvršava onaj ko, nemaju i ovlaš enja za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opšte potrošnje u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM (prema KZ RS – nabavi robu ili druge predmete u ve oj koli ini ili vrijednosti) u cilju prodaje, ili ko se neovlaš eno u ve em obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem (prema KZ RS – doma ih privrednih su-bjekata) u prometu roba i usluga. Objekt zaštite kod ovog djela je zakonita trgovina kao privredna grana koja predstavlja sponu izme u proizvodnje i potrošnje.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Za postojanje svršenog krivi nog djela potrebno je da je preduzeta bilo koja od nave-denih radnji i da su te radnje preduzete neovlaš eno.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, u KZ FBiH i KZ BD BiH – kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije go-dine.

Teži oblik djela iz lana 267 stav 2 KZ FBiH i lana 261 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada je izvršilac djela iz stava 1 organizovao mre-žu preprodavaca ili posrednika, ili je krivi nim djelom iz stava 1 pri-

110

bavljena imovinska korist koja prelazi 30.000 KM, ili se radi o robi ili predmetima iji je promet zabranjen ili ograni en propisima. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 281 stav 2 KZ RS izvršava onaj ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaš eno organizovao. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 281 stav 3 KZ RS izvršava onaj koneovlaš eno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen ili ograni en. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 281 stav 4 KZ RS nastaje kada iz-vršilac djela iz st. 1-3 organizuje mrežu preprodavaca ili posrednika, ili postigne imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000 KM. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

U lanu 212 stav 2 KZ BiH, lanu 267 stav 3 KZ FBiH, lanu 281 stav 5 KZ RS i lanu 261 stav 3 KZ BD BiH propisano je da se roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzimaju.

19. Krijum arenje ( lan 214. KZ BiH)

Carinskim zakonom se ure uje carinsko podru je, carinski pojas, carinski prelaz, carinska roba, carinska osnovica, mjera carinskog nad-zora, kao i prava, obaveze i ovlaš enja carinskih organa u vezi sa prela-skom robe i lica preko carinske linije.13 Pod carinskim podru jem se podrazumijeva teritorija Bosne i Hercegovine koja je istovjetna sa drža-vnom granicom.

Ovo krivi no djelo vrši onaj ko preko carinske linije prenese robu ve e vrijednosti, izbjegavaju i mjere carinske kontrole, ili ko se izbje-gavaju i mjere carinske kontrole bavi prenošenjem robe preko carinske linije.

Objekt zaštite je carinski sistem kojim se ure uje unošenje ili iz-nošenje iz zemlje roba i dobara.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena kao: a) prenošenje robe ve e vrijednosti preko carinske linije, izbjegavaju i mjere carinske kon-trole, ili b) bavljenje prenošenjem robe preko carinske linije, izbje-gavaju i mjere carinske kontrole. Kod prvog oblika radnje radi se o nezakonitom prenošenju robe ve e vrijednosti preko carinske linije. Kod drugog oblika radnje treba da bude o višekratnom, odnosno u du-

13 B. Vu kovi , V.Vu kovi , Krivi no pravo Crne Gore, Tivat, 2011, str. 617.

111

žem vremenskom periodu, odnosno u vidu zanimanja, bavljenju neza-konitom prenošenju robe preko carinske linije. Djelo je svršeno pred-uzimanjem bilo koje od navedenih radnji.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zat-vora do tri godine.

Teži oblik djela iz stava 2 izvršava onaj ko bez odgovaraju eg odobrenja, izbjegavaju i mjere carinske kontrole, preko carinske linije prenese robu iji je uvoz ili izvoz zabranjen, ograni en ili zahtijeva po-sebno odobrenje ili dozvolu nadležnog organa. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz stava 3 postoji kada su krivi nim djelom iz st. 1 i 2 preko carinske linije preneseni predmeti, roba ili supstance koji su opasni po život ili zdravlje ljudi ili predstavljaju opasnost za javnu sigurnost, ili je to krivi no djelo u injeno upotrebom oružja, sile ili prijetnje. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Odredbon stava 4 propisano je da e roba, supstance i drugi pre-dmeti iz st. 1-3 biti oduzeti.

Odredbom satava 5 propisano je da e se prijevozno sredstvo ija su tajna ili skrovita mjesta iskoriš ena za prijenos robe iz st. 1-3, ili koje je namijenjeno za izvršenje krivi nog djela iz st. 1-3 oduzeti ako je vlasnik ili korisnik prevoznog sredstva to znao ili je mogao ili bio du-žan znati.

20. Carinska prevara ( lan 216 KZ BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela vrši onaj ko u namjeri da on ili ko drugi izbjegne pla anje carine ili drugih dažbina koje se pla aju prilikom uvoza robe a iji iznos prelazi 5.000 KM, na ini ili podnese carinskom organu krivotvorenu carinsku ispravu, uvjerenje ili drugi dokument koji je lažan.

Objekt zaštite je carinski sistem kao i dio jedinstvenog sistema javnih prihoda. Objekt napada su carinska isprava, uvjerenje ili drugi dukument.

Radnja ovog krivi nog djela je alternativno odre ena. Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj.

112

Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Prvi teži oblik djela iz stava 2 postoji ako obaveza iz stava 1 prelazi iznos od 20.000 KM. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Drugi teži oblik iz stava 3 postoji ako obaveza iz stava 1 prelazi iznos od 80.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

113

GLAVA PETA

KRIVI NA DJELA KORUPCIJE I KRIVI NA DJELA PROTIV SLUŽBENE I DRUGE

ODGOVORNE DUŽNOSTI

Glava XIX KZ BIH, Glava XXXI KZ FBiH, Glava XXVII I XXIX KZ RS i Glava XXXI KZ

BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Pojave zloupotreba službenog položaja ili ovlaš enja, kao i uop-šte nezakonita postupanja službenih lica su poznata kako u starijim, tako i u savremenim društvima. Krivi na djela protiv službene dužnosti predstavljaju protivpravna ponašanja upravljena protiv pravilnog fun-kcionisanja javnih službi koja vrše službena ili ovlaš ena lica u vršenjusvoje službene dužnosti ili u vezi sa njenim vršenjem.14 Izvršioci ovih krivi nih djela su službena lica i ona se naj eš e izvršavaju u vršenju službene dužnosti. Prema opšte prihva enom mišljenju, pod krivi nim djelima protiv službene dužnosti podrazumijevaju se povrede službene dužnosti od strane službenih lica, u vršenju službene dužnosti koje u sebi imaju obilježje krivi nih djela u zakonu odre enih.15 Danas ova krivi na djela spadaju u kategoriju kriminaliteta, koji predstavlja visok stepen opasnosti za društvo.

Objekt zaštite ovih krivi nih djela je službena dužnost. Tako e se ovim krivi nim djelima povre uje, odnosno ugrožava niz drugih druš-tvenih vrijednosti kao što su: slobode i prava ovjeka i gra anina i nji-hova imovina, privreda, pravni saobra aj i sl. Povredom službenog

14 M.Babi , I. Markovi , Krivi no pravo posebni dio, Banja Luka, 2013, str.288. 15 J. Tahovi , o. s. str. 454.

114

položaja ili ovlaš enja postiže se neki cilj, pri emu se ova povreda po-javljuje kao nužna posljedica ostvarenja tog cilja.

Zajedni ko za sva krivi na djela iz ove grupe je da se ona naj e-š e mogu izvršiti samo u vršenju službe. Izvršilac ovih djela u najve-em broju slu ajeva može biti službeno lice. Me utim, u ovoj grupi

postoje i neka specifi na krivi na djela koja nisu isto službeni ka i koja pored službenih, mogu vršiti i druga lica, kao što su, na primjer, krivi na djela: protivzakonito posredovanje, davanje mita i dr.

Izvršioci krivi nih djela korupcije su uglavnom pripadnici najvi-ših društvenih slojeva, tj. lica na položaju i od ugleda, visokopozici-onirani nosioci državnih i ekonomskih funkcija i ovlaš enja, lica na odgovornim radnim mjestima u komercijalnom, finansijskom i carins-kom poslovanju, u robnom prometu, trgova ki putnici, poslovo e, itd.

Za krivi na djela iz ove grupe odgovara se samo ako su u injena s umišljajem. Izuzetak je krivi no djelo odavanja službene tajne, gdje je propisano da se odgovara i za nehatno izvršenje.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Primanje dara i drugih oblika koristi/Primanje mita ( lan 217 KZ BiH, lan 380 KZ FBiH, lan 351 KZ RS i lan 374 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv primanje dara i drugih oblika koristi, a u KZ RS – primanje mita. U pitanju je veoma opasno krivi no djelo.

Ovo krivi no djelo prema KZBiH izvršava službeno ili odgovo-rno lice u institucijama Bosne i Hercegovine uklju uju i i strano slu-žbeno lice ili me unarodnog službenika ili arbitra ili sudiju porotnika, koje zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice ili koja primi obe anje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smjelo izvršiti ili ko po-sreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog ili odgovornog lica ili da ne izvrši što bi moralo izvršiti.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo izvršava službeno ili odgo-vorno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distri-ktu, uklju uju i i strano službeno lice, koje zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice, ili koje primi obe anje dara

115

ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svog ovlaš enja u ini što ne bi smjelo u initi ili da ne u ini što bi moralo u initi.

Prema KZ RS djelo izvršava službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obe anje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog ovlaš enja ili u vezi sa svojim službenim ovlaš enjem izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena. Darom, odnosno po-klonom se smatra svaka imovinska vrijednost koja se nekome daje bez naknade, tako da primalac poklona na taj na in ostvaruje imovinsku korist. Poklon se može sastojati u raznim predmetima (npr. novcu, har-tijama od vrijednosti, umjetni kim slikama, i drugim pokretnim stvari-ma), s tim da predmet poklona može biti i nepokretna imovina (npr. stan, ku a, zemljište, šuma i sl.). Kada se radi o obe anju poklona, on se može odnositi na vrijednosti koje davalac ima i na one vrijednosti koje davalac treba da stekne u budu nosti. Za postojanje djela je bitno da se radi o službenoj radnji koju izvršilac preduzima u okviru svog službenog ovlaš enja, a krivi no djelo je svršeno samim zahtijevanjem, odnosno primanjem poklona ili primanjem obe anja poklona ili kakvedruge koristi. Prema tome, svi oblici radnje ovog krivi nog djela mogu se izvršiti neposredno ili posredno preko nekog drugog lica. Posljedica krivi nog djela se ogleda u ugrožavanju službene dužnosti, tj. službe.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo službeno ili odgovorno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propi-sana kazna zatvora od dvije do deset godina.

Drugi oblik krivi nog djela iz lana 217 stava 2 KZ BiH vrši slu-žbeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine uklju-uju i i strano službeno lice ili me unarodnog službenika ili arbitra ili

sudiju porotnika, koje zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist za sebe ili za drugo lice, ili koje primi obe anje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svoje funkcije izvrši što bi moralo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog ili odgovornog lica ili da ne izvrši što ne bi smjelo izvršiti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi oblik krivi nog djela iz lana 380 stav 2 KZ FBiH i lana 374 stav 2 KZ BD BiH vrši službeno ili odgovorno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, uklju uju i i strano

116

službeno lice, koje zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist za sebe ili za drugo lice, ili koje primi obe anje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svog ovlaš enja u ini što bi moralo u initi ili da ne u ini što ne bi smjelo u initi. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi oblik djela iz lana 351 stava 2 KZ RS vrši službeno ili odgo-vorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, ili koje primi obe anje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog ovlaš enja ili u vezi sa svojim ovlaš enjem izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti, ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smje-lo izvršiti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Tre i oblik krivi nog djela iz lana 217 stava 3 KZ BiH nastaje kada službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine uklju uju i i strano službeno lice ili me unarodnog službenika ili arbi-tra ili sudiju porotnika, poslije vršenja ili nevršenja iz st. 1 i 2, a u vezi s tim, zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Tre i oblik krivi nog djela iz lana 380 stav 3 KZ FBiH i lana 374 stav 3 KZ BD BiH vrši službeno ili odgovorno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, uklju uju i i strano službeno lice, koje poslije injenja ili ne injenja iz st. 1 i 2, a u vezi s tim zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Tre i oblik krivi nog djela iz lana 351 stava 3 KZ RS nastaje kada službeno ili odgovorno lice poslije izvršenja, odnosno neizvršenjaslužbene radnje, navedene u st.1 i 2, a u vezi sa njom, zahtijeva ili pri-mi poklon ili drugu korist. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zat-vora od tri mjeseca do tri godine.

U lanu 351 stav 4 KZ RS predvi eno je da kada strano službeno ili odgovorno lice u ini djelo iz st. 1-3, kazni e se kaznom propisanom za to djelo.

U lanu 217 stav 4 KZ BiH, lanu 380 stava 4 KZ FBiH, lanu 351 stav 5 KZ RS i lanu 374 stav 4 KZ BD BiH propisano je da se primljeni poklon ili imovinska korist ste ena izvršenjem ovog djela oduzima.

117

2. Davanje dara i drugih oblika koristi/Davanje mita ( lan 218 KZ BiH, lan 381 KZ FBiH, lan 352 KZ RS i lan 375 KZBD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH nosi naziv davanje dara i drugih oblika koristi, u KZ RS – davanje mita, a u KZ BD BiH –davanje poklona i drugih oblika koristi. Za razliku od kriv nog djela primanja mita, gdje se radi o pasivnom podmi ivanju, ovdje se radi o davanju mita, odnosno o aktivnom podmi ivanju.

Ovo krivi no djelo prema KZ BiH izvršava onaj ko službenom ili odgovornom licu u institucijama Bosne i Hercegovine uklju uju i i strano službeno lice ili me unarodnog službenika, ili arbitra ili sudiju porotnika u ini ili obe a dar ili kakvu drugu korist, za njega ili drugo lice da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši što bi moralo izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanjuslužbenog ili odgovornog lica.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi no djelo izvršava onaj ko službenom ili odgovornom licu u institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, uklju uju i i strano službeno lice, u ini ili obe a dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svog ov-laš enja u ini što ne bi smjelo u initi ili da ne u ini što bi moralo u initi, ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog ili odgo-vornog lica.

Prema KZ RS ovo krivi no djelo izvršava onaj ko službenom ili odgovornom licu u ini, ponudi ili obe a poklon ili drugu korist da u okviru svog službenog ovlaš enja ili u vezi sa svojim službenim ovla-š enjem izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvršislužbenu radnju koju bi moralo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog lica.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena. Krivi no djelo je svr-šeno samim obe avanjem ili davanjem dara u vezi sa izvršenjem neza-konite radnje ili neizvršenjem zakonite službene radnje.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivi-ne odgovornosti potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi oblik djela iz lana 218 stav 2 KZ BiH ini onaj ko slu-žbenom ili odgovornom licu u institucijama Bosne i Hercegovine, uk-lju uju i i strano službeno lice ili me unarodnog službenika, ili arbitra ili sudiju porotnika u ini ili obe a dar ili kakvu drugu korist, za njega

118

ili drugo lice da u okviru svoje funkcije izvrši što bi moralo izvršiti ili da ne izvrši što ne bi smjelo izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog ili odgovornog lica. Za ovaj oblik djela propi-sana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi oblik djela iz lana 381 stava 2 KZ FBiH i lana 375 stava 2 KZ BD BiH izvršava onaj ko službenom ili odgovornom licu u Fe-deraciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, uklju uju i i strano službeno lice, u ini ili obe a dar ili kakvu drugu korist, da u ok-viru svog ovlaš enja u ini što bi moralo u initi ili da ne u ini što ne bi smjelo u initi, ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog ili odgovornog lica. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi oblik djela iz lana 352 stav 2 KZ RS izvršava onaj koslužbenom ili odgovornom licu u ini, ponudi ili obe a poklon ili drugu korist da u okviru svog službenog ovlaš enja izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmi ivanju službenog lica. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora do tri godine.

U lanu 352 stav 3 KZ RS propisano je da se odredbe st. 1 i 2 primjenjuju i kada je mito dato, ponu eno ili obe ano stranom službe-nom ili odgovornom licu.

Zakonodavac je propisao poseban fakultativni osnov za osloba a-nje od kazne. Tako je u lanu 218 stav 3 KZ BiH propisano je da se iz-vršilac krivi nog djela iz st. 1 i 2 koji je dao mito na zahtjev službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine uklju uju i i strano službeno lice ili me unarodnog službenika, ili arbitra ili sudiju porotnika i prijavio krivi no djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi od kazne. Isto tako, u lanu 381 stav 3 KZ FBiH i lanu 375 stav 3 KZ BD BiH propisano je

se izvršilac krivi nog djela iz st. 1 i 2 koji je dao mito na zahtjev slu-žbenog ili odgovornog lica u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, uklju uju i i strano službeno lice, i prijavio krivi no djelo prije njegovog otkrivanja ili saznanja da je otkriveno, može se osloboditi kazne. Zatim je u lanu 352 stav 4 KZRS ure eno da se u inilac djela iz st. 1 i 3 koji je djelo prijavio prije nego što je saznao da je ono otkriveno, može osloboditi od kazne.

U lanu 218 stav 4 KZ BiH, lanu 381 stav 4 KZ FBiH, lanu 352 stav 5 KZ RS i lanu 375 stav 4 KZ BD BiH propisano je da se primljeni dar ili imovinska korist oduzima, s tim što se prema KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH, taj dar ili imovinska korist mogu vratiti

119

licu koje je dalo mito, u slu aju da je to lice prijavilo krivi no djelo pri-je njegovog otkrivanja ili saznanja da je otkriveno.

3. Zloupotreba položaja ili ovlaš enja ( lan 220 KZ BiH, lan 383 KZ FBiH, lan 347 KZ RS i lan 377 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH nastaje kada službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, iskoriš avanjem svog službenog položaja ili ovlaš enja, prekora enjem granica svog službenog ovlaš enja ili neizvršavanjem svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog.

Prema KZ RS ovo krivi no djelo nastaje kada službeno ili odgo-vorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovi-nsku korist ili da drugom nanese kakvu štetu, iskoristi svoj položaj ili ovlaš enje, prekora i granice svog ovlaš enja ili ne izvrši službenu dužnost.

Radnja izvršenja je alternativno odre ena kao: a) iskoriš avanje svog službenog položaja ili ovlaš enja, b) prekora enje granica svog službenog ovlaš enja, ili c) neizvršavanje svoje službene dužnosti. Po-sljedica djela se sastoji u pribavljanju sebi ili drugom kakve koristi, ili u nanošenju kakve štete drugome, ili u težoj povredi prava drugog.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo službeno ili odgov-orno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BIH propi-sana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 220 stav 2 KZ BiH, lana 383 stav 2 KZ FBiH i lana 377 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik djela iz lana 347 stav 2 KZ RS nastaje ako je djelom iz stava 1 nanesena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava dru-gog. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik ovog djela iz lana 220 stav 3 KZ BiH, lana 383 stav 3 KZ FBiH i lana 377 stav 3 KZ BD BiH nastaje kada je krivi-nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prela-

120

zi 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Drugi teži oblik ovog djela iz lana 347 stav 3 KZ RS nastaje kada službeno ili odgovorno lice u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, iskoristi svoj položaj ili ovlaš enje, prekora i granice svog ovlaš enja ili ne izvrši službenu dužnost. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 347 stav 4 KZ RS propisana su još dva teža oblika ovog djela. Prvi oblik nastaje ako je djelom iz stava 3 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina. Drugi oblik nastaje ako je dje-lom iz stava 3 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina.

U lanu 220 stav 4 KZBiH i lanu 383 stav 4 KZ FBiH propisano je da e se pribavljena korist ovim djelom oduzeti.

4. Pronevjera u službi ( lan 221 KZ BiH, lan 384 KZ FBiH, lan 348 KZ RS i lan 378 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH nosi naziv pronevjera u službi, a u KZ RS i KZ BD BiH – pronevjera.

Prema KZ BiH i KZ FBiH djelo vrši onaj ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, vrijedno-sne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopšte na radu u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Fede-raciji Bosne i Hercegovine.

Prema KZ RS i KZ BD BiH djelo vrši onaj ko protivpravno pris-voji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu po-vjerene ili uopšte na radu u državnom organu ili pravnom licu (prema KZ BD BiH – koje su mu povjerene u službi ili uopšte na radu u ins-titucijama Br ko distrikta BiH ili pravnom licu).

Radnja djela se sastoji u protivpravnom prisvajanju novca, vrijed-nosnih papira ili drugih pokretnih stvari. Posljedica djela se sastoji u pribavljanju sebi ili drugom kakve koristi, ili u nanošenju kakve štete drugome, ili težoj povredi prava drugog. Djelo je svršeno nastupanjem posljedice.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo službeno ili odgovorno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

121

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik ovog djela iz lana 221 stav 2 KZ BiH i lana 384 stav 2 KZ FBiH nastaje ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imo-vinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Lakši oblik ovog djela iz lana 348 stav 2 KZ RS i lana 378 stav 2 KZ BD BiH nastaje ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1 ne prelazi iznos od 200 KM (prema KZ BD BiH od 500 KM), a u inilac je išao za tim da pribavi malu vrijednost. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Teži obilk djela iz lana 221 stav 3 KZ BiH i lana 384 stav 3 KZ FBiH nastaje ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

U lanu 348 stav 3 KZ RS i lanu 378 stav 3 KZ BD BiH pred-vi ena su dva teža oblika ovog djela. Prvi oblik nastaje ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godi-na. Drugi oblik nastaje ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina.

U lanu 221 stav 4 KZ BiH i lanu 384 stav 4 KZ FBiH propi-sano je da e se novac, vrijednosni papiri ili druge pokretne stvari, kao i pribavljena korist ovim krivi nim djelom oduzeti.

5. Prevara u službi ( lan 222 KZ BiH, lan 385 KZ FBiH, lan 349 KZ RS i lan 379 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo izvršava službeno ili odgovorno lice (u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH – službeno ili odgovorno lice u instituci-jama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu), koje s ciljem da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, podnošenjem lažnih obra una ili na drugi na in dovede u zabludu ovlaš eno lice da izvrši nezakonitu is-platu.

Posljedica krivi nog djela se sastoji u nezakonitoj isplati. Djelo je svršeno kada je ovlaš eno lice dovo enjem u zabludu izvršilo neza-konitu isplatu.

122

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo službeno ili odgovo-rno lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj.

Za postojanje djela potrebno je utvrditi da je izvršilac postupao s ciljem da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 222 stav 2 KZ BiH, lana 385 stav 2 KZ FBiH i lana 379 stav 2 KZ BD BiH nastaje ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godi-na.

U lanu 349 stav 2 KZ RS predvi ena su dva teža oblika ovog djela. Prvi oblik nastaje ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina. Drugi oblik nastaje ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 222 stav 3 KZ BiH, lana 385 stav 3 KZ FBiH i lana 379 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od naj-manje tri godine.

U lanu 222 stav 4 KZ BiH i lanu 385 stav 4 KZ FBiH propi-sano je da e se imovinska korist pribavljena ovim djelom oduzeti.

6. Posluga u službi ( lan 223 KZ BiH, lan 386 KZ FBiH, lan 350 KZ RS i lan 380 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH nosi naziv posluga u službi, a u KZ RS i KZ BD BiH – posluga.

Ovo djelo izvršava onaj ko se neovlaš eno posluži novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povje-rene u službi ili uopšte na radu u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine (prema KZ RS – koje su mu povjerene u službi ili uopšte na radu u državnom organu ili pravnom licu, a prema KZ BD BiH – koje su mu povjerene u službi ili uopšte na radu u institucijama Br ko distrikta ili pravnom licu), ili te stvari dru-gom neovlaš eno da na poslugu.

123

Djelo je dovršeno preduzimanjem bilo koje radnje koja se može smatrati posluživanjem navedenim predmetima.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo lice u službi ili u opšte na radu u institucijama, a prema KZ RS i KZ BD BiH i lice na radu u pravnom licu. U pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS i KZ BD BiH –nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

7. Nesavjestan rad u službi ( lan 224 KZ BiH, lan 387 KZ FBiH, lan 354 KZ RS i lan 381 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo izvršava službeno ili odgovorno lice u institu-cijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercego-vine, odnosno u Br ko distriktu, koje povredom zakona (prema KZ BiH – koje svjesnim kršenjem zakona), drugog propisa ili opšteg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, o igledno nesavjesno postupi u oba-vljanju dužnosti, pa zbog toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi 1.000 KM.

Prema KZ RS djelo izvršava službeno lice koje svjesnim kršenj-em zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi na in o igledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nas-tupiti teža povreda prava drugog ili ve a imovinska šteta, pa takva po-vreda ili šteta i nastupi.

Za postojanje djela nije bitno da li se radi o materijalnoj ili forma-lnoj povredi propisa. Posljedica krivi nog djela je ugrožavanje pravi-lnog i zakonitog funkcionisanja službe koja se ogleda u teškoj povredi prava drugog ili prouzrokovanje imovinske štete.

Izvršilac ovog djela može biti samo službeno ili odgovorno lice. Za postojanje djela dovoljan je i nehat.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, u KZ RS propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, dok je u KZ BD BiH propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 224 stav 2 KZ BiH, lana 387 stav 2 KZ FBiH, lana 354 stav 2 KZ RS i lana 381 stav 2 KZ BD BiH nastaje ako je usljed krivi nog djela iz stava 1 došlo do teške povrede prava drugog ili je nastupila imovinska šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM (u KZ RS – koja prelazi iznos od 50.000 KM). Za ovaj oblik krivi nog

124

djela u KZ BiH i KZ FBiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, u KZ RS – kazna zatvora od jedne do osam godina, a u KZ BD BiH – kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

8. Odavanje službene tajne ( lan 388 KZ FBiH, lan 355 KZRS i lan 382 KZ BD BiH)

Krivi no djelo odavanja službene tajne izvršava službeno lice (u KZ FBiH i KZ BD BiH – službeno ili odgovorno lice u Federaciji, odnosno Br ko distriktu) koje neovlaš eno drugom saopšti, preda ili na drugi na in u ini dostupnim podatke koji predstavljaju službenu tajnu, ili koje pribavlja takve podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu.

U lanu 355 stav 6 KZ RS definisano je da se službenom tajnom smatraju podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona proglašeni službenom tajnom i ije bi odavanje imalo ili moglo da ima štetne posljedice za službu.

Izvršilac djela može biti samo službeno i odgovorno lice (u KZ RS – samo službeno lice), a u pogledu krivice potreban je umišljaj, s tim da se djelo može izvršiti i iz nehata.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS – kazna zat-vora od tri mjeseca do tri godina.

Drugi oblik djela iz lana 388 stav 2 KZ FBiH, lana 355 stav 2 KZ RS i lana 382 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada lice, s ciljem da neovlaš eno upotrijebi takve podatke, nezakonito iskoristi podatke koji se uvaju kao službena tajna (prema KZ RS – na protivpravan na in do e do podataka koji se uvaju kao službena tajna), ili kada neko lice bez odobrenja te podatke objavi. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

Teži oblik djela iz lana 388 stav 3 KZ FBiH, lana 355 stav 3 KZ RS i lana 382 stav 3 KZ BD BiH nastaje kada je krivi no djelo iz stava 1 u injeno iz koristoljublja ili u pogledu naro ito povjerljivih podataka, ili radi objavljivanja ili koriš enja podataka u inostranstvu (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – ili radi objavljivanja ili koriš enja podataka izvan Federacije Bosne i Hercego-vine, odnosno izvan Br ko distrikta). Za ovaj oblik djela u KZ BiH i KZ BD BIi propisana je kaz-na zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna zatvora od jed-ne do osam godina.

125

U lanu 388 stav 4 KZ FBiH, lanu 355 stav 4 KZ RS i lanu 382 stav 4 KZ BD BiH propisan je lakši oblik ovog djela, koji nastaje kada je djelo iz stava 1 u injeno nehatno. Za ovaj oblik djela u KZ BiH i KZ BD BIH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 388 stav 5 KZ FBiH, lanu 355 stav 5 KZ RS i lanu 382 stav 5 KZ BD BiH propisano je da nema krivi nog djela iz stava 2, ako ko službenu tajnu (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – ako ko službenutajnu institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu) ija je sadržina suprotna ustavnom poretku Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odnosno ija je sadržina sup-rotna ustavnom ili statutarnom ustrojstvu Br ko distrikta, objavi ili pos-reduje u objavljivanju u namjeri da javnosti otkrije nepravilnosti u organizovanju, djelovanju i rukovo enju službom, ako objava nema štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine, odnosno Republi-ku Srpsku, odnosno Br ko distrikt.

U lanu 388 stav 6 KZ FBiH i lanu 382 stav 6 KZ BD BiH predvi eno je da se odredbe st. od 1 do 4 primjenjuju i prema licu koje je odalo službenu tajnu nakon što mu je služba ili odgovornost u Fe-deraciji, odnosno Br ko distriktu prestala.

9. Krivotvorenje službene isprave/Falsifikovanje ili uništa-vanje službene isprave ( lan 226 KZ BiH, lan 389 KZ FBiH, lan 379 KZ RS i lan 383 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH nosi nazivkrivotvorenje službene isprave, a u KZ RS – falsifikovanje ili uništa-vanje službene isprave.

Ovo krivi no djelo nastaje kada službeno ili odgovorno lice (pre-ma KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH – kada službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Her-cegovine, odnosno u Br ko distriktu), koje u službenu ili poslovnu isp-ravu, knjigu ili spis, unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pe atom ovjeri slu-žbenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ilikoje svojim potpisom, odnosno službenim pe atom omogu i izradu takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem.

Objekt zaštite kod ovog djela je dvojako odre en, ito kao: a) pra-vni saobra aj, i b) službena dužnost. Objekt radnje je službena ili pos-lovna isprava, knjiga ili spis.

126

Radnja izvršenja je unošenje neistinitih podataka ili ne unošenje kakvog važnog podatka u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis. Krivi no djelo je svršeno sa unošenjem neistinitog sadržaja odnosno neunošenjem nekog važnog podatka u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude samo službeno ili odgovorno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Drugi oblik krivi nog djela iz lana 226 stav 2 KZ BiH, lana 389 stav 2 KZ FBiH, lana 379 stav 2 KZ RS i lana 383 stav 2 KZ BD BiH izvršava službeno ili odgovorno lice koje neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koje službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u ve oj mjeri ošteti, ili na drugi na in u ini neupotreb-ljivom.

Drugi osnovni oblik krivi nog djela iz lana 379 stav 2 KZ RS izvršava službeno ili odgovorno lice (prema KZ FBiH – službeno ili odgovorno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu), koje neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koje službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u ve oj mjeri ošteti, ili na drugi na in u ini neupotrebljivom. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

10. Protivzakonita naplata i isplata ( lan 227 KZ BiH, lan 390 KZ FBiH, lan 356 KZ RS i lan 384 KZ BD BiH)

Krivi no djelo protivzakonite naplate i isplate vrši službeno ili odgovorno lice (prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH – službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno u Federa-ciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu), koje od nekog naplati nešto što ovaj nije dužan da plati, ili naplati više nego što je dužan da plati, ili koje pri isplati ili predaji stvari manje isplati, odnos-no preda.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Krivi no djelo je svršeno naplatom onoga što pasivni subjekt nije dužan da plati, ili naplatom ve eg iznosa nego što je dužan da plati, odnosno manjom isplatom ili predajom novca ili stvari.

127

Izvršilac ovog djela može da bude samo službeno ili odgovorno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

11. Protivzakonito oslobo enje lica lišenog slobode /Protivzakonito oslobo enje lica kome je oduzeta sloboda( lan 228 KZ BiH, lan 391 KZ FBiH, lan 357 KZ RS i lan 385 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ RS nosi naziv pro-tivzakonito oslobo enje lica lišenog slobode, a u KZ BD BiH – protiv-zakonito oslobo enje lica kome je oduzeta sloboda.

Ovo djelo se pojavljuje kao posebni oblik zloupotrebe službenog položaja, s tim da se kod ovog djela ne mora utvr ivati namjera izvr-šioca da time sebi ili drugome pribavi neku korist, tj. drugome nanese kakva štetu.

Ovo krivi no djelo izvršava službeno lice (prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH – službeno lice u institucijama Bosne i Hercego-vine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu), koje protivzakonito oslobodi lice lišeno slobode koje mu je povjereno na uvanje, ili mu pomogne da pobjegne, ili mu omogu ava nedozvoljenu vezu ili prepisku radi pripremanja bjekstva.

Radnja izvršenja alternativno je odre ena kao: a) protivzakonito osloba anje lica lišenog slobode koje je u iniocu povjereno na uva-nje; b) pomogne licu lišenom slobode da pobjegne, ili c) omogu avanje licu lišenom slobode nedozvoljene veze ili prepiske radi pripremanja bjekstva. Krivi no djelo je dovršeno kada je lice lišeno slobode protiv-zakonito oslobo eno ili kada mu je omugu eno da pobjegne, što zna i da je usljed preduzetih radnji izvršioca došlo do bjekstva.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo službeno lice kome je lice lišeno slobode povjereno na uvanje. U pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ FBiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, u KZ RS – kazna zatvora od tri mje-seca do tri godine, a u KZ BD BiH – kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

128

129

GLAVA ŠESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV PRAVOSU A

Glava XX KZ BIH, Glava XXIX KZ FBiH, Glava XXVIII KZ RS i Glava XXIX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi nim djelima iz ove glave štiti se pravosu e, odnosno nje-govo pravilno i nesmetano funkcionisane. Pravosu e i pravosudni od-nosi u svakoj državi imaju veliki zna aj jer je njihovo pravilno funkci-onisanje uslov za uspostavljanje pravnog poretka i ostvarivanje princi-pa zakonitog postupanja sa gra anima u kome e svi biti jednaki pred zakonom u svojim pravima i dužnostima.

Pojam pravosu a se može shvatiti u užem i širem smislu. Pod pravosu em u užem smislu se podrazumijevaju sudovi svih vrsta, dok pravosu e u širem smislu, pored sudova, obuhvata i druge organe koji u estvuju u ostvarivanju pravosudne funkcije: javna tužilaštva, javna pravobranilaštva, organi policije i prekršajni organi.

Pravilno i zakonito vršenje pravosudnih funkcija može biti ugro-ženo radnjama lica izvan pravosu a, ali i nezakonitim radnjama lica koja rade u pravosudnim organima ili drugih službenih lica. Iz ovoga se vidi da kod nekih krivi nih djela izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, dok kod nekih krivi nih djela to može biti lice sa odre enim svojstvom (npr. službeno ili odgovorno lice, svjedok, vještak, tuma , itd.).

Kod krivi nih djela iz ove glave umišljaj je redovni oblik krivice, pri emu se naj eš e radi o direktnom umišljaju.

Kod nekih krivi nih djela iz ove glave propisan je poseban li ni osnov isklju enja kažnjivosti za odre eni krug lica koja se pojavljuju kao izvršilac djela (npr. bra ni partner, lica sa kojima se živi u trajnoj vanbra noj zajednici, vjerski ispovjednik u inioca krivi nog djela, sro-dnik po krvi u prvoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik, bra-nilac, ljekar, itd.). Takav je slu aj kod krivi nog djela neprijavljivanja krivi nog djela ili izvršioca i kod krivi nog djela pomo i izvršiocu poslije izvršenog krivi nog djela.

130

Krivi na djela iz ove glave mogu se podijeliti u tri podgrupe, i to: a) krivi na djela onemogu avanja vršenja funkcije pravosu a, gdje spadaju: 1) neprijavljivanje pripremanja krivi nih djela, 2) neprijav-ljivanje krivi nog djela i u inioca, i 3) pomo u iniocu poslije izvrše-nog krivi nog djela, b) krivi na djela ometanja vršenja funkcija pra-vosu a, gdje spadaju: 1) lažno prijavljivanje, 2) davanje lažnog iskaza, 3) ometanje rada pravosu a, 4) povreda tajnosti postupka, i c) krivi na djela protiv odluka pravosudnih organa, gdje spadaju: 1) pobuna lica lišenih slobode, 2) bjekstvo lica lišenog slobode, 3) omogu avanje bje-kstva licu lišenom slobode, 4) neizvršavanje sudske odluke i druga djela.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Neprijavljivanje krivi nog djela ili u inioca ( lan 230 KZ BiH, lan 345 KZ FBiH, lan 362 KZ RS i lan 339 KZ BD BiH)

Prijavljivanje izvršenih krivi nih djela, odnosno njihovih u inila-ca doprinosi da organi pravosu a izvrše svoje funkcije u pogledu kri-vi nog gonjenja, su enja i izricanja krivi nih sankcija. U odre enim slu ajevima to je zakonska obaveza.

Ovo krivi no djelo prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH izvr-šava onaj ko zna za u inioca krivi nog djela za koje se može izre i ka-zna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo u injeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave zavisi blagovremeno otkrivanje u i-nioca ili krivi nog djela.

Ovo djelo prema KZ RS izvršava onaj ko zna da je neko lice u i-nilo krivi no djelo za koje se po zakonu može izre i kazna zatvora od dvades t godina ili dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo u injeno pa to ne prijavi prije nego što su djelo, odnosno u inilac otkri-veni.

Objekt zaštite je pravosudna funkcija otkrivanja izvršenih krivi-nih djela i njihovih u inilaca radi su enja i kažnjavanja.

Radnja izvršenja je neprijavljivanje u inioca krivi nog djela ili samog djela. Djelo je dovršeno nepodnošenjem prijave o u iniocu ili djelu.

131

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zat-vora do tri godine.

Drugi oblik djela iz lana 230 stav 2 KZ BiH, lana 345 stav 2 KZ FBiH i lana 339 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada službeno ili odgovorno lice ne prijavi krivi no djelo za koje je saznalo u obavljanju svoje dužnosti, ako se za to krivi no djelo može izre i pet godina zat-vora ili teža kazna. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

Teži oblik djela iz lana 362 stav 2 KZ RS izvršava službeno lice koje svjesno propusti da prijavi krivi no djelo za koje je saznalo u vr-šenju svoje dužnosti, ako se za to djelo po zakonu može izre i pet go-dina zatvora ili teža kazna, a djelo se goni po službenoj dužnosti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

U lanu 230 stav 3 KZ BiH, lanu 345 stav 3 KZ FBiH, lanu 362 stav 3 KZ RS i lanu 339 stav 3 KZ BD BiH propisano je da nema krivi nog djela iz st. 1 i 2 (u KZ RS – samo iz stava 1) ako djelo nije prijavilo lice kome je u inilac bra ni drug, lice koje sa njim živi u vanbra noj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra ni drug nekog od navedenih lica, od-nosno lice koje sa nekim od njih živi u vanbra noj zajednici, kao i branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik u inioca.

U lanu 345 stav 4 KZ FBiH i lanu 339 stav 4 KZ BD BiH pro-pisano je da e se za krivi na djela iz st. 1 i 2 kazniti i doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili zdravstveni radnik, psiholog, javni bilježnik i radnik socijalne zaštite, ako je krivi no djelo po injeno pre-ma djetetu ili maloljetniku.

2. Neprijavljivanje lica koje je optuženo od strane me unarodnog krivi nog suda ( lan 231 KZ BiH)

Krivi no djelo neprijavljivanja lica koje je optuženo od strane me unarodnog krivi nog suda izvršava onaj ko, znaju i za optužnicu iznaju i gdje se kre e ili nalazi lice optuženo od strane me unarodnog krivi nog suda, ne prijavi kretanje ili mjesto gdje se to lice nalazi, iako blagovremen pronalazak tog lica zavisi od takve prijave.

Objekt zaštite kod ovog djela je ostvarivanje pravosudne funkcije od strane me unarodnog suda.

132

Radnja izvršenja je neprijavljivanje, odnosno propuštanje da se nadležnim organima u Bosni i Hercegovini podnese usmena ili pismena prijava o kretanju ili mjestu gdje se nalazi lice za koje se zna da je op-tuženo od strane me unarodnog krivi nog suda. Djelo se smatra dovr-šenim u trenutku nastanka obaveze na injenje, odnosno od trenutka kada je u inilac saznao za kretanje i mjesto gdje se optuženo lice na-lazi. Za postojanje djela je nužno da je izvršilac znao za optužnicu od me unarodnog krivi nog suda, te da je znao gdje se kre e i gdje se na-lazi optuženo lice.

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora do tri godine.U stavu 2 je propisano da se ne e kazniti za krivi no djelo iz

stava 1 lice kome je u inilac bra ni drug, lice koje živi s njim u vanbra-noj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili

usvojenik i njihov bra ni drug ili lice s kojom žive u vanbra noj zajednici, ili koje je branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik u inioca.

3. Pomo u iniocu poslije u injenog krivi nog djela ( lan 232 KZ BiH, lan 346 KZ FBiH, lan 363 KZ RS i lan 340 KZBD BiH)

Ovo krivi no djelo spada u grupu krivi nih djela kojima se one-mogu avaju pravosudni organi da vrše svoje zakonom odre ene fun-kcije.

Djelo ini onaj ko krije u inioca krivi nog djela (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – za koje se može izre i kazna zatvora tri godine, a prema KZ RS – koje se goni po službenoj dužnosti), ili mu prikriva-njem oru a, tragova ili na drugi na in pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osu eno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide za tim da se ne izvrši kazna, izre ena mjera bezbjednosti, ili da se ne primjene vaspitne zavodske mjere.

Radnja izvršenja alternativno je odre ena. Djelo je svršeno pred-uzimanjem neke od navedenih radnji.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ RS propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana kazna zatvora do jedne godine.

133

Teži oblik djela iz lana 232 stav 2 KZ BiH vrši onaj ko pružipomo u iniocu krivi nog djela za koje se može izre i kazna zatvora tri godine ili teža kazna. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 346 stav 2 KZ FBiH i lana 340 stav 2 KZ BD BiH vrši onaj ko pruži pomo iz stava 1 u iniocu krivi nog djela za koje se može izre i kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 363 stav 2 KZ RS vrši onaj ko pruži pomo u iniocu krivi nog djela za koje je propisana kazna zatvora pre-ko pet godina. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 232 stav 3 KZ BiH, lana 346 stav 3 KZ FBiH, lana 363 stav 3 KZ RS i lana 340 stav 3 KZ BD BiH vrši onaj ko pruži pomo u iniocu krivi nog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Za ovaj oblik djela u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a u KZ RS – kazna zatvora od jedne do osam godina.

U lanu 232 stav 4 KZ BiH, lanu 346 stav 4 KZ FBiH, lanu 363 stav 4 KZ RS i lanu 340 stav 4 KZ BD BiH propisano je da kazna izre ena za krivi no djelo iz stava 1 (u KZ FBiH i KZ BD BiH – iz st. 1 do 3) ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne na koju je osu eno lice kome je u inilac pružio pomo .

U lanu 232 stav 5 KZ BiH, lanu 346 stav 5 KZ FBiH, lanu 363 stav 5 KZ RS i lanu 340 stav 5 KZ BD BIH propisano je da nema krivi nog djela iz st. 1 do 3 ako je pomo pružilo lice kome je u inilac bra ni drug, lice koje sa njim živi u vanbra noj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra ni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u vanbra noj zajednici (prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH – ili koje je branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik u inioca).

4. Pomo licu optuženom od strane me unarodnog krivi nog suda ( lan 233 KZ BiH)

Ovo krivi no djelo vrši onaj ko pruži pomo ili krije lice optu-ženo od strane me unarodnog krivi nog suda ili mu pomogne da ne bude otkrivena.

134

Pružanje pomo i obuhvata svaku djelatnost kojom se pomaže licu koje je optuženo od strane me unarodnog krivi nog suda (npr. davanje nov anih sredstava, nabavka i doturanje hrane, odjevnih predmeta i obu e, pružanje medicinske pomo i, itd.).

Za postojanje djela je bitno da se radi o pružanju pomo i licu koje je optuženo od strane me unarodnog krivi nog suda, s tim da nije bitna kvalifikacija djela za koje je podignuta optužnica, niti svojstvo optuže-nog.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora do tri godine. U stavu 2 je propisano da se za ovo djelo ne e kazniti lice kome

je u inilac bra ni drug, lice koje živi s njim u vanbra noj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik i njihov bra ni drug ili lice s kojim žive u vanbra noj zajednici, ili koje je branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik u inioca.

5. Lažno prijavljivanje ( lan 234 KZ BiH, lan 347 KZ FBiH, lan 364 KZ RS i lan 341 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ RS nosi naziv lažno prijavljivanje krivi-nog djela, a u ostalim KZ – lažno prijavljivanje.

Djelo se sastoji u prijavljivanju nekog odre enog lica da je u i-nilo krivi no djelo (prema KZ RS – za koje se goni po službenoj du-žnosti), iako zna da to lice nije u inilac.

Ovom inkriminacijom se spre ava ometanje rada pravosudnih organa, i doprinosi se da se pojedinci zaštite od lažnih prijava da su iz-vršili neko krivi no djelo.

Radnja izvršenja ovog krivi nog djela sastoji se u lažnom prija-vljivanju odre enog lica da je izvršilo krivi no djelo. Djelo postoji ako u inilac zna da lice koje prijavljuje nije izvršilo krivi no djelo. Prema tome, znanje te injenice je bitno obilježje ovog krivi nog djela.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi oblik krivi nog djela iz lana 234 stav 2 KZ BiH, lana 347 stav 2 KZ FBiH, lana 364 stav 2 KZ RS i lana 341 stav 2 KZ BD BiH izvršava onaj ko podmetanjem tragova krivi nog djela ili na drugi

135

na in izazove pokretanje krivi nog postupka (prema KZ RS – zbog krivi nog djela za koje se goni po službenoj dužnosti) protiv lica za koje zna da nije u inilac tog djela. Za ovo krivi no djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Poseban obilik ovog djela iz lana 234 stav 3 KZ BiH, lana 347 stav 3 KZ FBiH, lana 364 stav 3 KZ RS i lana 341 stav 3 KZ BD BiH ini onaj ko sam sebe prijavi da je u inio kakvo krivi no djelo (prema KZ RS – za koje se goni po službenoj dužnosti), iako ga nije u inio. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

Drugi poseban oblik ovog djela iz lana 234 stav 4 KZ BiH, lana 347 stav 4 KZ FBiH, lana 364 stav 4 KZ RS i lana 341 stav 4 KZ BD BiH ini onaj ko prijavi da je u injeno krivi no djelo (prema KZ RS –za koje se goni po službenoj dužnosti), iako zna da to djelo nije u i-njeno. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

6. Davanje lažnog iskaza ( lan 235 KZ BiH, lan 348 KZ FBiH, lan 365 KZ RS i lan 342 KZ BD BiH)

Odluke organa pravosu a ili drugih organa esto se zasnivaju na iskazima koje druga lica daju pred tim organima. Lažne izjave dovode u zabludu organ koji odlu uje i može imati za posljedicu donošenje ne-pravilne odluke.

Krivi no djelo davanja lažnog iskaza vrši svjedok, vještak, prevo-dilac ili tuma koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplins-kom postupku (prema KZ RS – ili drugom zakonom propisanom po-stupku), da lažan iskaz.

Objekt zaštite je istina na kojoj se zasniva donošenje odluke u sudskom ili drugom postupku pred nadležnim institucijama.

Radnja krivi nog djela se sastoji u davanju lažnog iskaza, odnos-no davanju izjave ili saopštenja o postojanju ili nepostojanju nekih injenica zna ajnih za donošenje odluke pred nadležnim institucijama.

Djelo je svršeno samim davanjem lažnog iskaza u nekom od navedenih postupaka.

Izvršilac krivi nog djela može da može da bude samo svjedok, vještak, prevodilac ili tuma , a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisa-na nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

136

Drugi oblik djela iz lana 235 stav 2 KZ BiH, lana 348 stav 2 KZ FBiH, lana 365 stav 2 KZ RS i lana 342 stav 2 KZ BD BiH vrši stranka koja prilikom izvo enja dokaza saslušanjem stranaka u parni-nom ili upravnom postupku (u KZ RS – u sudskom ili upravnom pos-

tupku), da lažan iskaz, a na tom je iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za os-novni oblik djela.

Teži oblik djela iz lana 235 stav 3 KZ BiH, lan 348 stav 3 KZ FBiH, lan 365 stav 3 KZ RS i lan 342 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako je lažan iskaz dat u krivi nom postupku. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 235 stav 4 KZ BiH, lana 348 stav 4 KZ FBiH, lana 365 stav 4 KZ RS i lana 342 stav 4 KZ BD BiH nastaje ako su usljed krivi nog djela iz stava 3 nastupile osobito teške posljedice za okrivljenog. Za ovaj oblik djela u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

Lakši oblik djela iz lana 235 stav 5 KZ BIH, lana 348 stav 5 KZ FBiH, lana 365 stav 5 KZ RS i lan 342 stav 5 KZ BD BiH nas-taje ako u inilac dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što se donese kona na odluka. Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, dok je u KZ RS propisana samo nov ana kazna. U ovom slu-aju prema svim KZ u inilac se može i osloboditi od kazne.

7. Povreda tajnosti postupka ( lan 237 KZ BiH, lan 350 KZ FBiH, lan 367 KZ RS i lan 344 KZ BD BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela prema KZ BiH vrši onaj ko neovlaš eno drugom otkrije injenicu ili sredstvo koje sadrži informa-ciju i u iji je posjed došao iz istražnog, sudskog, prekršajnog ili uprav-nog postupka pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se po za-konu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaš enog lica ozna eno kao tajni podatak.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH ini onaj ko neovlaš eno otkrije ono što je saznao u sudskom, pre-kršajnom ili upravnom postupku (prema KZ RS – ili drugom zakonom propisanom postupku), a što se po zakonu ne može objaviti ili je odlu-kom nadležne instititucije (prema KZ RS – odlukom suda ili nadle-žnog organa), proglašeno kao tajna.

137

Ovim krivi nim djelom pruža se zaštita onome što je proglašeno tajnim u sudskom, upravnom, prekršajnom ili drugom zakonom pro-pisanom postupku.

Radnja izvršenja sastoji se u neovlaš enom otkrivanju onoga što je proglašeno tajnim, odnosno onoga što se po zakonu ne smije objaviti. Krivi no djelo je svršeno kad je ono što je saznato u nekom od na-vedenih postupaka, a što se po zakonu ne smije objaviti ili odlukom nadležne institucije proglašeno tajnom, neovlaš eno saopšteno ili obja-vljeno.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora do tri godi-ne, dok je u KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Teži oblik djela iz lana 237 stav 2 KZ BiH vrši onaj ko neovla-š eno objavi, posreduje u objavljivanju, omogu i objavljivanje ili u ini dostupnim injenicu ili sredstvo koje sadrži informaciju i u iji je posjed došao iz istražnog, sudskog, prekršajnog ili upravnog postupka pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovla-š enog lica ozna eno kao tajni podatak. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi oblik djela iz lana 367 stav 2 KZ RS vrši onaj ko bez dozvole suda objavi tok krivi nog postupka koji se vodi protiv ma-loljetnika, njegovo ime ili odluku koja je u tom postupku donijeta. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

8. Kršenje zakona od strane sudije ( lan 238 KZ BiH, lan 357 KZ FBiH, lan 376 KZ RS i lan 351 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH nosi naziv kršenje zakona od strane sudije, a u ostalim KZ – povreda zakona od sudije.

Krivi no djelo vrši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iliSuda Bosne i Hercegovine, odnosno sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ili sudija suda u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudija Ustavnog suda Republike Srpske ili sudija suda u Re-publici Srpskoj, odnosno sudija suda u Br ko distriktu, (prema KZ RS – u sudskom postupku), koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi na in prekrši zakon (prema KZ BiH – u vršenju svoje službene dužnosti).

138

Po svojoj suštini ovo djelo predstavlja poseban oblik zloupo-trebe službenog položaja.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, Repub-like Srpske, odnosno sudija suda Bosne i Hercegovine, odnosno sudija suda u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudija suda u Repub-lici Srpskoj, odnosno sudija suda u Br ko distriktu, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za postojanje djela potrebno je da se radnja izvršenja vrši s ciljem da se drugom pribavi kakva korist ili da mu se nanese kakva šteta, dok za postojanje djela nije bitno da li je taj cilj i postignut.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

9. Neizvršenje sudske odluke ( lan 239 KZ BiH, lan 351 KZ FBiH, lan 371 KZ RS i lan 345 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH nosi naziv neizvršenje odluke Us-tavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, a u ostalim KZ –neizvršenje sudske odluke.

Neizvršenje sudske odluke je krivi no djelo kojim su sankcioni-sane djelatnosti kojima se onemogu ava sprovo enje pravosnažnih sudskih odluka ili kojima se spre ava ostvarivanje prava koja svoj osnov imaju u pravosnažnim sudskim odlukama.16

Ovo djelo prema KZ BiH izvršava službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Br ko Dis-trikta, koje odbije da izvrši kona nu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili spre ava da se takva od-luka izvrši, ili na drugi na in onemogu ava njeno izvršenje.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH djelo vrši odgovorno lice u organu vlasti ili pravnom licu ili drugim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, koje ne postupi po pravosna-žnoj odluci suda (prema KZ FBiH – koje ne postupi po pravosnažnoj odluci suda u Federaciji Bosne i Hercegovine).

Prema KZ RS djelo vrši službeno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi po pravosnažnoj sudskoj odluci.

16 Z. Tomi . Krivi no pravo, posebni dio, Sarajevo, 2007, str. 345.

139

Izvršilac krivi nog djela prema KZ BiH može biti samo službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili insti-tucijama Br ko distrikta. Prema KZ FBiH i KZ BD BiH izvršilac može biti odgovorno lice u organu vlasti ili pravnom licu ili drugim instituci-jama u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu. Prema KZ RS izvršilac ovog djela može da bude službeno ili odgovor-no lice.

Za postojanje ovog djela, potreban je umišljaj kao oblik krivice. Za ovo krivi no djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od

šest mjeseci do pet godina, a u ostalim KZ – nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi oblik djela iz lana 351 stav 2 KZ FBiH izvršava od-govorno lice koje odbije izvršiti odluku Doma za ljudska prava za Fe-deraciju Bosne i Hercegovine ili odluku Ustavnog suda Federacije Bos-ne i Hercegovine koju je dužno izvršiti. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Drugi oblik djela iz lana 371 stav 2 KZ RS izvršava službeno lice ili odgovorno lice koje odbije da izvrši odluku Ustavnog suda koju je dužno da izvrši. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Drugi oblik djela iz lan 345 stav 2 KZ BD BiH izvršava odgovo-rno lice koje odbije izvršiti odluku Doma za ljudska prava ili odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koju je dužno izvršiti. Za ovaj ob-lik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Teži oblik djela iz lana 351 stav 3 KZ FBiH, lana 371 stav 3 KZ RS i lan 345 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako je krivi nim djelom iz st. 1 i 2 prouzrokovana teža povreda prava drugoga ili zna ajna materi-jalna šteta. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina.

10. Otkrivanje identiteta zašti enog svjedoka ( lan 240 KZ BiH, lan 352 KZ FBiH, lan 368 KZ RS i lan 346 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo predstavlja novinu u našem krivi nom zako-nodavstvu. Njime se posebnim kategorijama u esnika u krivi nom pos-tupku pruža poja ana zaštita.

Prema KZ BiH ovo krivi nog djelo vrši onaj ko neovlaš eno drugome saopšti, preda ili preduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu ili informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta lica koje je pružilo dokaz ili treba pružiti dokaz pred insti-

140

tucijama Bosne i Hercegovine, a koje se po zakonu ne smiju objaviti ili su odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaš enog lica proglašene tajnim podacima.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi nog djelo vrši sudija (prema KZ FBiH i KZ BD BIH – sudija suda u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu), ili drugo službeno lice koje je u estvovalo u ispitivanju zašti enog svjedoka u krivi nom postupku (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – koji se vodi po zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta), koje neovlaš enom licu u ini pristupa nim podatke o identitetu zašti enog svjedoka.

Objekt zaštite kod ovog djela je službena tajna o identitetu zašti-enog svjedoka (imenu i prezimenu, adresi stanovanja ili mjestu gdje

ga nadležni državni organi kriju u sistemu „zaštite“). Radnja izvršenja je injenje dostupnim podataka o identitetu za-

šti enog svjedoka neovlaš enom licu. Izvršilac krivi nog djela može da bude sudija i drugo službeno

lice koje je u estovalo u saslušanju zašti enog svjedoka u bilo kojoj fazi krivi nog postupka, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH propi-sana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 240 stav 2 KZ BiH vrši sudija Suda Bos-ne i Hercegovine ili drugo službeno lice koje neovlaš enom licu u ini dostupnim podatke ili informacije iz stava 1. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik iz lana 240 stav 3 KZ BiH vrši onaj ko neo-vlaš eno objavi, posreduje u objavljivanju, omogu i objavljivanje ili u ini dostupnim podatke ili informacije iz stave 1. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 240 stav 4 KZ BiH vrši onaj ko slu a-jno došavši do otkrivenih, ali ne i objavljenih podataka ili informacija iz stava 1, te podatke ili informacije prenese ili u ini dostupnima, znaju i za njihovu prirodu. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Tre i teži oblik djela iz lana 240 stav 5 KZ BiH vrši u inilac kri-vi nog djela iz st. 1 i 3, koji na zahtjev nadležnog organa ne otkrije izvor i na in saznanja podataka. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi lakši oblik djela iz lana 240 stav 6 KZ BiH vrši u inilac kri-vi nog djela iz stava 4, koji na zahtjev nadležnog organa ne otkrije

141

izvor i na in saznanja podataka ili informacija iz stava 1. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

11. Ometanje rada pravosu a ( lan 241 KZ BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela vrši onaj ko koristi fizi ku silu, prijetnju, zastrašivanje ili obe ava, nudi ili daje nedopuštenu kori-st, kako bi naveo na davanje lažanog iskaza ili sprije io davanje iskaza ili izvo enje dokaza u krivi nom postupku koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine.

Radnja izvršenja se sastoji u koriš enju fizi ke sile, prijetnje, za-strašivanja ili u obe avanju, nu enju ili davanju nedozvoljene koristi.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri go-dine.

Drugi oblik ovog djela iz stav 2 vrši onaj ko koristi fizi ku silu, prijetnju ili zastrašivanje kako bi sprije io sudiju, tužioca ili službeno lice organa za sprovo enje zakona da vrše službenu dužnost u vezi s krivi nim postupkom koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

12. Pobuna lica lišenih slobode ( lan 354 KZ FBiH, lan 373 KZ RS i lan 348 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo prema KZ FBiH i KZ BD BiH nastaje kada lice kome je na osnovu zakona oduzeta sloboda, koje se udruži s dru-gim licima kojima je na osnovu zakona oduzeta sloboda s ciljem da se nasilno oslobodi ili da ta lica zajedni ki napadnu lica ijem su nadzoru povjerene, ili da ih silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu prinude da u ine ili propuste nešto što je protivno njihovoj duž-nosti.

Ovo krivi no djelo prema KZ RS nastaje kada lica koja su na os-novu zakona lišena slobode, koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da zajedni ki napadnu lica ijem su nadzoru povjerena, ili da ih silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu prinude da u ine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti.

Radnja izvršenja ovog krivi nog djela alternativno je odre ena. Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje od navedenih radnji.

142

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo lice kome je na osnovu zakona oduzeta sloboda, a u pogledu krivice potreban je umi-šljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora do tri godine. Teži oblik ovog djela iz lana 354 stav 2 KZ FBiH i lana 348 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 neko lice teško tjelesno povrije eno ili je prouzrokovana imovinska šteta ve ih raz-mjera. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik ovog djela iz lana 373 stav 2 KZ RS vrše u esnici u djelu iz stava 1 koji upotrijebe silu ili ozbiljnu prijetnju. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina.

Najteži oblik ovog djela iz lana 354 stav 3 KZ FBiH i lana 348 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 pro-uzrokovana smrt jednog ili više lica. Za ovaj oblik krivi nog djela pro-pisana je kazna zatvora od jedne do dvanaest godina.

U lanu 373 stav 3 KZ RS propisano je da e se osloboditi od ka-zne izvršilac djela iz stava 1, koji dobrovoljno odustane od pobune prije upotrebe sile ili ozbiljne prijetnje.

13. Bjekstvo lica lišenog slobode ( lan 355 KZ FBiH, lan 374 KZ RS i lan 349 KZ BD BiH)

Djelo se prema KZ FBiH i KZ BD BiH sastoji u bjekstvu iz krivi-no-popravne ustanove ili zatvora lica upotrebom sile ili prijetnjom da e neposredno napasti na život ili tijelo drugog lica.

Prema KZ RS djelo se sastoji bjekstvu lica koje je na osnovu zakona lišeno slobode, upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno napasti na život ili tijelo.

Radnja izvršenja se sastoji u bjekstvu lica koje je zakonito lišeno slo-bode.

Izvršilac ovog krivi nog djela može biti samo lice kome je po nekom zakonskom osnovu oduzeta sloboda.

Za ovo krivi no djelou KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

143

GLAVA SEDMA

KRIVI NA DJELA POVREDE AUTORSKIH PRAVA

Glava XXI KZ BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Objekt zaštite kod ovih krivi nih djela jesu autorska prava i druga srodna prava iz oblasti intelektualne svojine. Zaštita intelektualne svoj-ine ostvarivala se u našem pravu sporo. Ona je imala prvevashodno ob-lik gra anske i moralne zaštite. Bila je regulisana propisima iz oblasti gra anskog, privrednog i upravnog prava.

U okviru ove grupe se nalaze krivi na djela blanketnog karaktera, što zna i da se uvijek mora imati u vidu odgovaraju e zakonodavstvo koje ina e reguliše pojedine oblike intelektualne svojine.

U ovu grupu spadaju sljede a krivi na djela: 1) zloupotreba autorskih prava; 2) nedozvoljeno koriš enje autorskih prava; 3) nedo-zvoljeno koriš enje prava proizvo a a zvu nog snimka; 4) nedozvo-ljeno koriš enje prava radiodifuzije, i 5) nedozvoljena distribucija sa-telitskog signala.

Radnja izvršenja kod ovih djela se sastoji u kršenju zakonskih i podzakonskih propisa, injenjem ili ne injenjem, protivno ovim propi-sima, a kojima se odre uje na in stvaranja, koriš enja i zaštite autor-skih i drugih intelektualnih prava.

Posljedica krivi nih djela iz ove grupe javlja se u vidu povrede autorskog ili srodnog prava, koja se manifestuje u imovinskoj ili nei-movinskoj šteti.

Izvršilac ovih djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

144

II POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Zloupotreba autorskih prava ( lan 242 KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela zloupotrebe autorskih prava nastaje kada lice koje pod svojim imenom ili pod imenom drugoga, objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi na in saopšti javnosti tu e djelo koje se u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to u ini.

Objekt zaštite je tu e djelo koje se u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine smatra autorskim djelom. Bitno je da se radi o tu em djelu, odnosno djelu drugog lica, bilo da je poznato po imenu, ili pod pseudonimom.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zat-vora do tri godine.

Drugi oblik djela iz stava 2 vrši onaj ko bez navo enja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi na in saopšti javnosti tu e djelo iz stava 1 na kojem je ozna eno ime ili pse-udonim autora, ili na nedozvoljen na in unese dijelove tu eg djela iz stava 1 u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to u ini. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Tre i oblik djela iz stava 3 vrši lice koje uništi, izobli i, nagrdi ili na drugi na in bez odobrenja autora, izmijeni tu e djelo iz stava 1. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

etvrti oblik djela iz stava 4 nastaje kada neko bez navo enja imena ili pseudonima umjetnika izvo a a, osim ako umjetnik izvo a želi ostati anoniman, objavi, prikaže, prenese ili na drugi na in saopšti javnosti njegovo izvo enje. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Peti osnovni oblik djela iz stava 5 nastaje kada neko uništi, izo-bli i, nagrdi, sakati ili na drugi na in bez odobrenja umjetnika izvo a-a, izmijeni snimljeno izvo enje umjetnika izvo a a. Za ovaj oblik

djela propisana je ista kazna kao i za tre i oblik djela.Teži oblik djela iz stava 6 nastaje ako je injenjem krivi nog dje-

la iz st. 1 do 5 pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana

145

znatna šteta, a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja takve imovins-ke koristi ili prouzrokovanja takve štete. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

2. Nedozvoljeno koriš enje autorskih prava ( lan 243 KZ BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela izvršava onaj ko bez odo-brenja autora ili drugog nosioca autorskog prava, odnosno lica koje je ovlaš eno dati odobrenje kada je odobrenje prema zakonu Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, fiksira na materi-jalnu podlogu, reprodukuje, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, u ini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi na-in upotrijebi autorsko djelo.

Objekt zaštite kod ovog djela je autorsko djelo u bilo kom obliku i vidu.

Iz zakonske odredbe se vidi da je ovo krivi no djelo blanketnog karaktera, pa e u prakti noj primjeni biti neophodno da se njegova dis-pozicija upotpuni odgovaraju im propisima koji se odnose na prava proizvo a a zvu nih snimaka.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do tri godine

Drugi oblik djela iz stava 2 nastaje kada neko bez odobrenja umj-etnika izvo a a, odnosno lica koje je ovlaš eno dati odobrenje, kada je prema odredbama zakona Bosne i Hercegovine ono potrebno ili proti-vno njihovoj zabrani, snimi, reprodukuje, umnoži, stavi u promet, iz-najmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, u ini dostupnim javnosti ili na drugi na in upotrijebi izvo enjeumjetnika izvo a a. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

Tre i oblik djela iz stava 3 nastaje kada neko u namjeri da omo-gu i neovlaš enu upotrebu autorskog djela ili izvo enje umjetnika iz-vo a a proizvede, uveze, prenese preko državne granice, stavi u pro-met, iznajmi, omogu i drugome upotrebu ili koriš enje bilo koje vrste opreme ili sredstva kojem je osnovna ili pretežna svrha omogu iti neo-vlaš eno otklanjanje ili osuje ivanje kojeg tehni kog sredstva ili ra-unarskog programa namijenjenog zaštiti prava autora ili umjetnika

146

izvo a a od neovlaš ene upotrebe. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

Lakši oblik djela iz stava 4 nastaje kada lice kod kojeg se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za injenje, ili su nastali krivi nim djelom iz st. 1 do 3, a koje je to znalo ili moglo ili bilo dužno znati. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjesci.

Teži oblik ovog djela iz stava 5 postoji ako je izvršenjem krivi-nog djela iz st. 1 do 3 pribavljena znatna imovinska korist ili je prou-

zrokovana znatna šteta, a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja ta-kve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U stavu 6 propisano je da e se oduzeti i uništiti predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje krivi nog djela, ili su nastali krivi nim djelom iz st. 1 do 3.

147

GLAVA OSMA

KRIVI NA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE

Glava XXI A KZ BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi nim djelima iz ove glave štite se Oružane snage Bosne i Hercegovine. Krivi na zaštita oružanih snaga datira još od nastanka države. Oružane snage imaju veoma zna ajnu ulogu u svakom društvu. Njihova funkcija se ne svodi samo na zaštitiu spoljnih granica, odnosno na zaštitiu od napada na bezbjednost države, nego se esto koriste i za obezbje enje postoje eg društveno-ekonomskog i politi kog sistema, kao i za ostvarivanje ekspanzionisti kih ciljeva. Oružane snage ine dio državnog aparata koji je specijalizovan za o uvanje poretka, kao i za odbranu državne teriotorije od spoljnjeg neprijatelja i zauzimanje tu ih teritorija. Zbog toga država nastoji da ima što opremljeniju vojsku, kako bi imala borbenu sposobnost i efikasnost. Oružane snage Bosne i Hercegovine, pored inkriminacija iz ove glave, štite se i nekim drugim inkriminacijama koje su sadržane u drugim glavama zakona (npr. Slu-žba u neprijateljskoj vojsci, špijunaža, kao i podrivanje vojne i odbram-bene mo i).

Objekt zaštite kod ovih krivi nih djela su Oružane snage Bosne i Hercegovine, kao posebna organizaciona struktura društvene zajednice, koja brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju u skladu sa pri-ncipima me unarodnog prava o upotrebi sile i može biti u sastavu me-unarodnih snaga. Vrijeme izvršenja je bitna karakteristika ovih krivi-nih djela, što zna i da se neka mogu izvršiti samo za vrijeme rata ili

oružanog sukoba. Izvršilac najve eg broja krivi nih djela protiv oružanih snaga

može biti samo vojno lice, a u pogledu krivice po pravilu je potreban umišljaj, s tim da se jedan broj krivi nih djela može izvršiti i iz nehata (npr. povreda stražarske dužnosti, neosiguranje pri vojnim vježbama, i sl.). Vojno lice, u smislu lana 1 stav 9 KZ BiH, je profesionalno vojno

148

lice i lice u rezervnom sastavu, dok su na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim sna-gama Bosne i Hercegovine. Sa pitanjem izvršioca krivi nog djela nep-osredno je povezano i pitanje važnosti nare enja nadre enog. Ovo pi-tanje ima posebno mjesto i u posebnom djelu krivi nog prava. Nare-enje nadre enog je obavezno za podre eno lice, a neizvršenje tog

nare enja smatra se posebnim krivi nim djelom. Kada je u pitanju odgovornost za krivi no djelo u injeno po nare enju nadre enog, u lanu 246 propisano je da nema krivi nog djela ako njegova zakonska

obilježja ostvari podre eni po nare enju nadre enog, a to nare enje dato je u okviru službene dužnosti, osim ako se nare enje odnosi na injenje genocida, ratnog zlo ina, zlo ina protiv ovje nosti ili drugog

krivi nog djela za koje se može izre i kazna zatvora deset godina ili teža kazna, ili ako je o igledno da se izvršenjem nare enja ini krivi no djelo.

Krivi na djela protiv Oružanih snaga Bosne i Hercegovine mogu se podijeliti u nekoliko podgrupa, kao što su: a) krivi na djela neposlu-šnosti prema nadre enom, odnosno ponašanje protivno pravilima služ-be i discipline u oružanim snagama, gdje spadaju: neizvršenje i odbija-nje izvršenja nare enja, odbijanje primanja i upotrebe oružja, protivlje-nje nadre enom itd; b) krivi na djela ometanja vojne službe, kao što su: prinuda prema vojnom licu u vršenju službene dužnosti, napad na vojno lice u obavljanju službe, itd; c) vojna službena krivi na djela, kao što su: zlostavljanje podre enog ili mla eg, povreda stražarske, uvarske, patrolne ili druge sli ne službe; d) krivi na djela izbjega-vanja vojne službe, kao što je samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili služ-be; e) krivi na djela kojim se izaziva opasnost za lica i objekte, kao što su: nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice i neosiguranje na vojnim vježbama; f) krivi na djela protiv vojne imovine, kao što su: kra a oružja i vojne opreme, nepropisan i nepažljiv odnos prema povje-renom oružju i vojnoj opremi, protivzakonito raspolaganje povjerenim oružjem ili vojnom opremom, itd.17 Pored ove podjele postoji i podjela tih djela na prava i neprava. Prava krivi na djela su ona iji je izvršilacvojno lice, dok u neprava spadaju opšta krivi na djela koja, ukoliko ih izvrši vojno lice, dobijaju kvalifikovani oblik.

17 Z. Tomi , Krivi no pravo II, Posebni dio, Sarajevo, 2007, str.493.

149

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Neizvršenje i odbijanje izvršenja nare enja ( lan 246a KZ BiH)

Krivi no djelo nastaje kada vojno lice ne izvrši ili odbije izvršiti nare enje nadre enog u vezi sa službom, pa zbog toga nastupi nemo-gu nost vršenja ili otežano obavljanje službe ili opasnost po život ljudi ili imovinu velike vrijednosti.

Odbijanje izvršenja nare enja je poseban oblik neizvršenja nare-enja. Ono obuhvata svaku djelatnost kojom se stavlja do znanja da se

izdato nare enje ne e izvršiti. Nare enje nadre enog mora biti u vezi sa službom, i mora biti

izdato od ovlaš enog nadre enog lica. Posljedica krivi nog djela je ugrožavanje pravilnog i efikasnog vršenja vojne službe i ona je ostvare-na samim neizvršavanjem ili odbijanjem izvršenja nare enja.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora do pet godina. Drugi oblik ovog krivi nog djela iz stava 2 vrši vojno lice koje se

protivi stražaru, patroli, službenom ili drugom vojnom licu u sli noj službi dok obavljaju svoju dužnost, kao i vojno lice koje ne posluša njihov poziv ili ne izvrši ili odbije izvršiti njihovo nare enje. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne go-dine.

Teži oblik ovog krivi nog djela iz stava 3 postoji ako su krivi-nim djelom iz st. 1 i 2 prouzrokovane izrazito teške posljedice za voj-

nu službu. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do osam godina.

Lakši oblik ovog krivi nog djela iz stava 4 vrši vojno lice koje krivi no djelo iz stava 1 po ini iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U stavu 5 propisano je da se izvršilac krivi nog djela iz st. 1, 2 i 4, koji je bio izazvan protivzakonitim ili nepravilnim postupanjem nad-re enog, stražara, patrole, službenog ili drugog vojnog lica, može blaže kazniti ili osloboditi kazne.

150

2. Odbijanje primanja i upotrebe oružja ( lan 246b KZ BiH)

Krivi no djelo odbijanja primanja i upotrebe oružja nastaje kada vojno lice protivno propisima i bez opravdanog razloga odbije primiti oružje ili ga upotrijebiti po nare enju ili po pravilima službe.

Djelo je svršeno kada vojno lice odbije da primi oružje, odnosno kada odbije da ga upotrijebi.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do pet go-dina.

3. Protivljenje nadre enom ( lan 246c KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela protivljenja nadre enom vrši vojno lice koje zajedno s drugim vojnim licima pruži otpor nare enju nadre-

enog datom u vezi sa službom ili odbije izvršiti nare enje ili odbije izvršiti svoju dužnost.

Radnja krivi nog djela je alternativno odre ena. Posljedica djela se sastoji u apstraktnoj opasnosti za pravilno i zakonito vršenje vojne službe, dok je djelo dovršeno kada je preduzeta neka od navedenih ob-lika radnje izvršenja.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Teži oblik djela iz stava 2 postoji ako je krivi no djelo iz stava 1 po injeno na organizovan na in. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do osam godina.

Drugi teži oblik djela iz stava 3 vrši vojno lice koje pri izvršenju krivi nog djela iz st. 1 i 2 upotrijebi oružje. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Tre i teži oblik djela iz stava 4 vrši onaj ko organizuje ili bilo kako rukovodi izvršenjem krivi nog djela iz st. 1, 2 i 3. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina.

etvrti teži oblik djela iz stava 5 vrši vojni starješina koji u es-tvuje u izvršenju krivi nog djela iz st. 1, 2 i 3. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od najmanje deset godina.

151

Peti teži oblik djela iz stava 6 vrši vojno lice koje pri izvršenju krivi nog djela iz stava 3 usmrti neko lice iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Najteži oblik djela iz stava 7 vrši vojno lice koje pri izvršenju krivi nog djela iz stava 3 usmrti neko lice s namjerom. Za ovaj oblik djela propisan je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

U stavu 8 propisano je da se u inilac krivi nog djela iz stava 1, koji je bio izazvan protivzakonitim ili nepravilnim postupanjem nadre-enog, može blaže kazniti ili osloboditi kazne.

4. Napad na vojno lice u obavljanju službe ( lan 246f KZ BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela nastaje kada neko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti vojno lice dok vojno lice obavlja službenu dužnost.

Radnja krivi nog djela se sastoji u napadu ili u ozbiljnoj prijetni da e se napasti na vojno lice koje obavlja službu. Posljedica djela se sastoji u povredi ili ugrožavanju tjelesnog integriteta vojnog lica, kao i u ugrožavanju pravilnog vršenja vojne službe. Djelo je svršeno samim napadom ili ozbiljnom prijetnjom napada.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine. Prvi teži oblik djela iz stava 2 postoji ako je krivi nim djelom iz

stava 1 vojno lice lako tjelesno povrije eno, ili je to krivi no djelo po-injeno upotrebom oružja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zat-

vora od tri mjeseca do tri godine. Drugi teži oblik djela iz stav 3 postoji ako je krivi nim djelom iz

stava 1 vojno lice teško tjelesno povrije eno, ili su prouzrokovane teške posljedice za službu. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Najteži oblik djela iz stav 4 postoji ako je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 vojno lice s namjerom usmr eno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugo-trajnog zatvora.

U stavu 5 propisano je da se u inilac krivi nog djela iz st. 1 i 2, koji je bio izazvan protivzakonitim ili nepravilnim postupanjem vojnog lica, može blaže kazniti ili osloboditi kazne.

152

5. Zlostavljanje podre enog ili mla eg ( lan 246g KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela zlostavljanja podre enog ili mla-eg vrši vojni starješina koji u službi ili u vezi sa službom zlostavlja

podre enog ili mla eg ili s njim postupa na na in kojim se vrije a lju-dsko dostojanstvo.

Objekt zaštite je vojno lice koje se nalazi u položaju podre enog ili mla eg prema izvršiocu, odnosno vojnom licu kao izvršiocu djela.

Radnja krivi nog djela se sastoji u zlostavljanju ili postupanju na na in kojim se vrije a ljudsko dostojanstvo podre enog ili mla eg.

Krivi no djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje radnje kojom se podre eni ili mla i zlostavlja ili se vrije a njegovo ljudsko dostoja-nstvo.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojni starješina, a u po-gledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine. Teži oblik djela iz stava 2 vrši vojni starješina koji po ini krivi-

no djelo iz stava 1 prema više lica. Za ovaj oblik djela propisana je ka-zna zatvora do pet godina.

6. Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja ( lan 246h KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela podnošenja neistinitih prijava i izvještaja vrši vojno lice koje u obavljanju službene dužnosti ili službe podnese prijavu ili izvještaj neistinitog sadržaja, ili u prijavi ili izvje-štaju pre uti injenicu koju nije smjelo pre utati, pa zbog toga prouzro-kuje teške štetne posljedice za službu ili službu teško ugrozi i time do-vede u opasnost život ljudi ili imovinu velike vrijednosti.

Radnja krivi nog djela se sastoji u podnošenju neistinite prijave ili izvještaja. Posljedica krivi nog djela se sastoji u prouzrokovanju teške štetne posljedice za službu ili teškom ugrožavanju službe, ime se dovodi u opasnost život ljudi ili imovina velike vrijednosti.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

Teži oblik ovog djela iz stava 2 postoji ako je krivi no djelo iz stava 1 po injeno podnošenjem izrazito važne prijave ili davanjem iz-vještaja izrazito važnog sadržaja ili su prouzrokovane izrazito štetne

153

posljedice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mje-seci do pet godina.

Lakši oblik ovog djela iz stava 3 nastaje kada izvršilac po ini kri-vi no djelo iz stava 2 iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je nov-ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

7. Nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice ( lan 246i KZ BiH)

Osnovni oblik djela nepreduzimanja mjera za zaštitu vojne jedi-nice vrši vojni starješina koji ne preduzme propisane, nare ene ili druge o igledno potrebne mjere za o uvanje života i zdravlja ljudi koji su mu povjereni, za osiguranje i održavanje u ispravnom stanju objekata, pre-meta i sredstava koji služe borbenoj gotovosti, za uredno snabdijevanje jedinice koja mu je povjerena hranom, opremom ili materijalom, za o uvanje života i zdravlja stoke, ili mjere potrebne radi blagovremenog i urednog izvršenja radova osiguranja ili osiguranja objekata koji su mu povjereni, pa time prouzrokuje teške štetne posljedice za službu ili slu-žbu teško ugrozi ili dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi zdra-vlje ljudi ili imovinu velike vrijednosti.

Radnja krivi nog djela se sastoji u nepreduzimanju propisanih, nare enih ili drugih o igledno potrebnih mjera za o uvanje života i zdravlja ljudi, odnosno za zaštitu vojne jedinice.

Posljedica krivi nog djela se sastoji u prouzrokovanju teške šte-tne posljedice za službu ili teškom ugrožavanju službe ili u dovo enju u opasnost života ljudi ili u ugrožavanju zdravlja ljudi ili imovine velike vrijednosti. Prema prihva enom pravnom shvatanju pod „imovinom ve-like vrijednosti“ podrazumijeva se imovina ija vrijednost prelazi 50.000 KM.

Djelo je svršeno dovo enjem u opasnost života ljudi ili teškim ugrožavanjem njihovog zdravlja ili imovine velike vrijednosti, usljed nepreduzimanja propisanih, nare enih ili drugih o igledno potrebnih mjera.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojni starješina, a u po-gledu krivice potreban je umišljaj, s tim da je i za nehatno postupanje predvi ena odgovornost.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik djela iz stava 2 postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 neko lice teško tjelesno povrije eno ili je prouzrokovana imovinska

154

šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik ovog djela iz stava 3 postoji ako je krivi nim dje-lom iz stava 1 prouzrokovana smrt jednog ili više lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Lakši oblik djela iz stava 4 vrši vojni starješina koji u ini krivi-no djelo iz stava 1 iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana

kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Poseban oblik djela iz stava 5 postoji ako je krivi nim djelom iz

stava 4 prouzrokovana posljedica iz stava 2. Za ovaj oblik djela propi-sana je kazna zatvora do tri godine.

Drugi posebni oblik djela iz stava 6 postoji ako je krivi nim dje-lom iz stava 4 prouzrokovana posljedica iz stava 3. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do pet godina.

8. Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili službe ( lan 246o KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela samovoljnog udaljenja i bjega iz vojne jedinice ili službe vrši vojno lice koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na dužnost u roku od deset dana, ili se u istom roku ne vrati na dužnost s dozvoljenog odsustva izvan jedinice ili službe.

Radnja krivi nog djela može imati dva oblika: 1) samovoljno na-puštanje vojne jedinice ili službe i 2) nevra anje na dužnost s dopušte-nog odsustva izvan jedinice ili službe. Samovoljno odsustovanje je krivi no djelo samo ako je trajalo duže od deset dana, odnosno ako se izvršilac za to vrijeme ne vrati na dužnost.

Djelo se smatra svršenim onog momenta kad je vojno lice samo-voljno napustilo jedinicu ili službu pod uslovom da takvo prouzroko-vano stanje traje najmanje deset dana.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Drugi oblik ovog djela iz stava 2 vrši vojno lice koje više od dva puta u periodu kra em od deset dana bez dopuštenja ostane izvan svoje jedinice ili službe, kao i vojno lice koje samovoljno napusti svoju jedi-nicu ili službu za vrijeme izvršenja važnog zadatka ili pove anog

155

stepena borbene gotovosti jedinice. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Teži oblik djela iz stava 3 vrši vojno lice koje se krije s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ili koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na dužnost u roku od trideset dana ili se u istom roku ne vrati na dužnost s dozvo-ljenog odsustva izvan jedinice ili službe. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz stava 4 vrši vojno lice koje napusti zemlju ili ostane izvan zemlje s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snaga-ma Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Poseban oblik djela iz stava 5 vrši vojno lice koje se priprema pobje i izvan zemlje s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

U stavu 6 propisano je da se po inilac krivi nog djela iz stava 1 koji se dobrovoljno javi nadležnom organu može blaže kazniti ili osloboditi kazne.

U stavu 7 propisano je da se po inilac krivi nog djela iz st. 3 i 4 koji se dobrovoljno javi nadležnom organu može blaže kazniti.

9. Prelazak i predaja neprijatelju ( lan 246r KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela prelaska i predaje neprijatelju vrši vojno lice koje se za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nare enje za angažovanje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine pridruži neprijateljskoj vojsci.

Radnja krivi nog djela se sastoji u pridruživanju neprijatelju, od-nosno prelasku na stranu neprijatelja, što predstavlja klasi ni oblik iz-daje zemlje.

Za postojanje djela bitno je vrijeme njegovog izvršenja, što zna i da vrijeme pridruživanja treba da je u injeno za vrijeme ratnog stanja, vanrednog stanja, donosno kada je izdato nare enje za angažovanje i upotrebu Oružanih snaga Bosne I Hercegovine.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo vojno lice, a u po-gledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

156

Drugi oblik djela iz stava 2 vrši vojno koje se za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nare enje za angažovanje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine preda neprijatelju prije nego što su iscrpljena sva sredstva i na ini odbrane. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

10. Neispunjenje dužnosti za vrijeme borbe ( lan 246s KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela neispunjenja dužnosti za vrijeme borbe vrši vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu ne izvrši svoju dužnost, pa time prouzrokuje štetne posljedice za vojnu jedinicu, sigurnosnu operaciju ili za borbenu situaciju.

Radnja krivi nog djela se sastoji u neizvršenju vojne dužnosti. Za postojanje djela nije bitno koja dužnost nije izvršena, ali je bitno da je neizvršenjem vojne dužnosti došlo do štetnih posljedica za vojnu jedi-nicu. Ovo krivi no djelo se može izvršiti injenjem i ne injenjem.

Djelo je svršeno kada je nastupila neka od navedenih posljedica, što podrazumijeva dovo enje jedinice u tešku situaciju, njeno zaroblja-vanje, gubitak u ljudstvu, naoružanju itd.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo vojni starješina, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik djela iz stava 2 postoji ako su krivi nim djelom iz sta-va 1 prouzrokovane naro ito teške posljedice. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od pet do petnaest godina.

11. Neosiguranje vojne jedinice ( lan 246x KZ BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela neosiguranja vojne jedinice vršivojno lice koje za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nare enje za angažovanje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine propusti da osigura jedinicu koja mu je povjerena, pa time prouzrokuje teške posljedice za jedinicu.

Radnja krivi nog djela se sastoji u propuštanju izvršioca da pre-duzme odgovaraju e mjere kojim osigurava vojnu jedinicu koja mu je povjerena. Posebnim vojnim propisima je odre eno koje obaveze ima vojni starješina, a takve mjere su, na primjer: postavljanje straže, slanje izvidnice, redovno snabdijevanje jedinice oružjem, municijom, drugom vojnom opremom, i dr.

157

Djelo je svršeno ako je neosiguranje vojne jedinice dovelo do te-ške posljedice za jedinicu (npr. izlaganje jedinice napadu neprijatelja, opkoljavanje jedinice, gubici u ljudstvu, vojnoj opremi itd.).

Izvršilac krivi nog djela može biti samo vojno lice, dok se djelo može izvršiti injenjem i ne injenjem, a u pogledu krivice potreban je umišljaj mada se djelo može izvršiti i iz nehata.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od dvije do dva-nest godina.

U stavu 2 propisan je teži oblik djela. On postoji ako su krivi nimdjelom iz stava 1 prouzrokovane naro ito teške posljedice za jedinicu. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od pet do petnaest go-dina.

U stavu 3 propisan je blaži oblik djela, koji nastaje kada vojno lice po ini krivi no djelo iz stava 1 iz nehata. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

U stavu 4 propisan je poseban oblik djela, koji nastaje kada je krivi nim djelom iz stava 3 prouzrokovana posljedica iz stava 2. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet go-dina.

158

159

GLAVA DEVETA

DOGOVOR, PRIPREMANJE, UDRUŽIVANJE I ORGANIZOVANI KRIMINAL

Glava XXII KZ BiH, Glava XXIX KZ FBiH, Glava XXX KZ RS i Glava XXIX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Ova krivi na djela nemaju strogo odre eni grupni zaštitini objekt koji bi predstavljao kriterijum za razvrstavanje krivi nih djela u pose-bnu grupu. Njihovim zaštitinim objektom smatra se pravni poredak i pravna sigurnost gra ana Bosne i Hercegovine, odnosno osnovne slo-bode i prava ovjeka i gra anina.

Krivi nim djelima iz ove grupe krivi nih djela prvenstveno se ugrožava javni red i mir svih gra ana uopšte.

Posljedica se javlja u vidu apstraktne opasnosti ugrožavanja za-šti enog dobra, a opasnost nastupa u momentu preduzimanja djelatno-sti koja je predvi ena kao radnja izvršenja.

Izvršilac ovih krivi nih djela može da bude svako lice, a u pog-ledu krivice potreban je umišljaj.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Dogovor za izvršenje krivi nog djela ( lan 247 KZ BiH, lan 338 KZ FBiH, lan 384 KZ RS, lan 332 KZ BD BiH)

Prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH ovo krivi no djelo vršionaj ko s drugim dogovori izvršenje krivi nog djela propisanog zako-nom Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Br ko distriktu, za koje se može izre i kazna zatvora tri go-

160

dine ili teža kazna, ako za dogovor izvršenja takvog pojedinog krivi-nog djela nije propisana teža kazna.

Prema KZ RS djelo vrši onaj ko se sa drugim dogovori da izvršikrivi no djelo za koje se može izre i kazna zatvora od tri godine ili težakazna.

Radnja krivi nog djela sastoji se u dogovaranju sa drugim licem izvršenja krivi nog djela. Ovdje se radi o kažnjivoj pripremnoj radnji u vidu samostalnog krivi nog djela. Inkrimisanje samog dogovora, zbog njegove posebne društvene opasnosti, može preventivno djelovati na budu e vršenje krivi nih djela.

Posljedica djela se sastoji u apstraktnoj opasnosti po pravni pore-dak, a djelo je svršeno u momentu postizanja dogovora ili saglasnosti da se pristupi izvršenju konkretnog krivi nog djela.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

2. Pripremanje krivi nog djela ( lan 248 KZ BiH, lan 339 KZ FBiH i lan 333 KZ BD BiH)

U principu savremena krivi na zakonodavstva ne predvi aju kažnjivost za pripremne radnje, jer kao takve ne dovode do neposred-nog ugrožavanja vrijednosti koje se štite krivi nim pravom. Zbog težine krivi nog djela na koje su te radnje usmjerene ili zbog zna aja dobra koja se tim djelima štite, savremena krivi na zakonodavstva, ipak, prave izuzetke i odstupaju od tog na elnog stava o nekažnjivosti za pripremne radnje. Tako je i naš zakonodavac propisao kažnjavanje za pripremanje krivi nog djela.

Djelo vrši onaj ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili preduzme kakvu drugu radnju koja stvara uslove za neposredno izvršenje, ali nije dio izvršenja krivi nog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odno-sno u Br ko distriktu, za koje se može izre i kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za pripremanje pojedinog krivi nog djela nije pro-pisana teža kazna.

Kao objekt zaštite kod ovog djela javljaju se pravni poredak i osnovne slobode i prava ovjeka i gra anina.

161

Radnja krivi nog djela se sastoji u nabavljanju ili pripremanju sredstava ili uklanjanju prepreka i u preduzimanju drugih radnji kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvršenje krivi nog djela.

Kao posljedica djela javlja se apstraktna opasnost za zašti eno dobro.

Izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice po-treban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do tri godine.

3. Udruživanje radi injenja krivi nih djela ( lan 249 KZ BiH, lan 340 KZ FBiH, lan 383 KZ RS i lan 334 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ RS nosi naziv – zlo ina ko udruženje,dok se u ostalim KZ naziva - udruživanje radi injenja krivi nih djela.Ovo djelo je u principu pripremna radnja kao samostalno krivi no djelo.

Prema KZ BiH, KZ FBiH i KZ BD BiH osnovni oblik ovog kri-vi nog djela vrši onaj ko organizuje grupu ljudi ili na drugi na in udru-žuje tri ili više lica u cilju izvršenja krivi nih djela propisanih zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, odno-sno u Br ko distriktu, (prema KZ BD BiH – za koja se može izre i kaz-na zatvora tri godine ili teža kazna), ako za takvo organizovanje ili ud-ruživanje radi izvršenja pojedinog krivi nog djela nije propisana težakazna (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – ako za takvo organizovanje ili udruživanje radi izvršenja pojedinog krivi nog djela nije propisana posebna kazna).

Prema KZ RS osnovni oblik ovog krivi nog djela vrši onaj ko or-ganizuje udruženje koje ima za cilj vršenje krivi nih djela za koja se može izre i kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.

Objekt zaštite kod ovog krivi nog djela je pravni poredak. Radnja krivi nog djela se sastoji u organizovanju grupe ljudi za

vršenje krivi nih djela. Djelo postoji bez obzira da li je došlo do izvr-šenja nekog od djela zbog kojeg je grupa i organizovana.

Izvršilac krivi nog djela, odnosno organizator može bit svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ BiH, KZ FBiH propisana je kazna zatvora od od jedne do deset godina, dok je u KZ RS i KZ BD BiH pro-pisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

162

Lakši oblik djela iz lana 249 stav 2 KZ BiH, lana 340 stav 2 KZ FBiH, lana 383 stav 2 KZ RS i lana 334 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada neko postane pripadnik ili lan grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. Za ovaj oblik djela u KZ BiH i KZ FBiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do dvije godine, a u KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 249 stav 3 KZ BiH, lanu 340 stav 3 KZ FBiH, lanu 383 stav 3 KZ RS i lanu 334 stav 3 KZ BD BiH propisano je da se pri-padnik grupe ljudi koji otkrije grupu ili pripadnik udruženja koji otkrije udruženje prije nego što je u njihovom sastavu ili za njih u inio krivi-no djelo, može osloboditi od kazne.

U lanu 249 stav 4 KZ BiH, lanu 340 stav 4 KZ FBiH i lanu 334 stav 4 KZ BD BiH propisano je da kada organizator otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi na in sprije i u injenje krivi nog djela iz stava 1, kazni e se nov anom kaznom ili kaznom zatvora do je-dne godine, a može se i osloboditi od kazne.

U lanu 383 stav 4 KZ RS propisano je da kada izvršilac djela iz st. 1. i 2. koji sprije i izvršenje krivi nih djela navedenih u stavu 1 ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaciju i vode e lanove udru-ženja, oslobodi e se od kazne.

4. Organizovani kriminal ( lan 250 KZ BiH, lan 342 KZ FBiH, lan 383a KZ RS i lan 336 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela organizovani kriminal iz lana 250 stav 1 KZ BiH, lana 342 stav 1 KZ FBiH, lana 383a stav 1 KZ RS ilana 336 stav 1 KZ BD BiH vrši ko u ini krivi no djelo propisano za-

konom Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercego-vine, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta, kao pripad-nik grupe za organizovani kriminal, tj. zlo ina kog udruženja, ako za pojedino krivi no djelo nije propisana posebna, odnosno teža kazna.

Pripadanje grupi ili drugom udruženju zna i prihvatanje svog u eš a u ostvarenju ciljeva, odnosno izražavanje svoje saglasnsti da se u estvuje u takvoj grupi. Grupa ili drugo udruženje treba da su organi-zovani radi vršenja krivi nih djela koja nisu pojedina no odre ena po vremenu, mjestu i na inu i dr. (npr. da bi vršili kra e, da bi se bavili ne-dozvoljenom trgovinom, proizvodili i stavljali u promet droge ili druga opojna sredstva).

163

Radnja krivi nog djela je dvoaktna kontinuirana aktivnost, koju ine: a) pripadanje organizovanoj kriminalnoj grupi, što zna i davanje

usmene ili pismene saglasnosti da se pristupi grupi, ili fakti ko vršenje zadataka u sastavu grupe, i b) radnja vršenja krivi nog djela koje je propisano zakonom. Djelo je svršeno preduzimanjem neke od djelat-nosti navedenih u zakonu.

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice pot-reban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Teži oblik ovog djela iz lana 250 stav 2 KZ BiH, lana 342 stav 2 KZ FBiH, lan 383a stav 2 KZ RS i lana 336 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada neko kao pripadnik, odnosno lan grupe za organizovani kriminal, odnosno zlo ina kog udruženja, u ini krivi no djelo propi-sano zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Her-cegovine, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta, za koje se može izre i kazna zatvora pet godina (prema KZ RS i KZ BD BiH –tri godine) ili teža kazna, ako za pojedino krivi no djelo nije propisana teža, odnosno posebna kazna, Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 250 stav 3 KZ BiH, lana 342 stav 3 KZ FBiH, lana 383a stav 3 KZ RS i lana 336 stav 3 KZ BD BiH vrši onaj ko organizuje ili bilo kako rukovodi grupom za organizovani kriminal koja zajedni kim djelovanjem u ini ili pokuša krivi no djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odnosno Br ko distrikta, (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – ako za pojedino krivi no djelo nije propisana posebna kazna). Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor.

Lakši oblik djela iz lana 250 stav 4 KZ BiH, lana 342 stav 4 KZ FBiH, lana 383a stav 4 KZ RS i lana 336 stav 4 KZ BD BiH vrši onaj ko postane pripadnik, odnosno lan grupe za organizovani krimi-nal ili zlo ina kog udruženja koja zajedni kim djelovanjem u ini ili pokuša krivi no djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, odno-sno Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odno-sno Br ko distrikta, ako za pojedino krivi no djelo nije propisana teža, odnosno posebna kazna. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna za-tvora od najmanje jednu godinu.

U lanu 250 stav 5 KZ BiH, lanu 342 stav 5 KZ FBiH, lanu 383a stav 5 KZ RS i lanu 336 stav 5 KZ BD BiH propisano je da se

164

pripadnik grupe za organizovani kriminal, odnosno zlo ina kog udru-ženja iz stava 1 do 4, koji otkrije tu grupu, može osloboditi od kazne.

165

GLAVA DESETA

KRIVI NA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

Glava XVI KZ FBiH, Glava XIV KZ RS i Glava XVI KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi na djela protiv života i tijela spadaju u red društvenoopa-snih djela koja su odavno poznata, i u zakonodavstvu i u pravnoj lit-eraturi.18 Jedan od najzna ajnijih prirodnih, fundamentalnih, opštecivi-lizacijskih ljudskih prava predstavlja pravo na život, pa je ono osnov i uslov postojanja svih drugih ljudskih prava i sloboda. Krivi nopravna zaštita prava na život i tjelesni integritet bila je razli ita tokom razvoja krivi nog prava, i ona predstavlja najzna ajniji segment krivi nopravne zaštite u svim savremenim krivi nim zako-nodavstvima. Napadi na život i tijelo ovjeka, u svim oblicima ljudskog društva, smatrani su društveno opasnim ponašanjem na koje se reagovalo veoma oštrim krivi nim sankcijama. Dakle, krivi na djela koja spadaju u ovu grupu predstavljaju takozvani opšti ili klasi ni kriminalitet, jer su poznata još od najstarijih vremena. Danas, u savremenim uslovima razvoja i fun-kcionisanja krivi nog prava, krivi na djela protiv života i tijela imajuposebno veliki zna aj, a za ova krivi na djela su propisane stroge ka-zne.

Pored života, ovom grupom krivi nih djela obezbje uje se zaštita tjelesnog integriteta ovjeka, što zna i da je ovjekov život u funkci-onalnoj i neraskidivoj vezi sa njegovim tjelesnim integritetom. Dakle, zašti uje se tjelesni integritet drugoga, odnosno ve ro enog ovjeka od protivpravnih povre ivanja i ugrožavanja pa sve do smrti. Prema tome, život ovjeka se zašti uje od samog za e a, dok se tijelo ovjeka štitiod ro enja. Zaštita života i tjelesnog integriteta je društvena funkcija i ona ne zavisi od volje pojedinca. Ova krivi na djela mogu biti izvršena

18 A. Staji , M. Vešovi , Krivi no pravo-posebni dio, Sarajevo, 1987, str. 78.

166

samo prema drugom licu, ali ne i prema samom sebi. Samopovre i-vanje kao i samoubistvo, nije kažnjivo izuzev kada se vrši radi ostva-rivanja neprihvatljivih ciljeva (npr. izbjegavanje vojne službe ili zlou-potreba prava iz socijalnog osiguranja). Zajedni ki objekt zaštite kod svih krivi nih djela iz ove grupe je život i tijelo, koji se odnosi na svako ljudsko bi e, bez obzira na starosnu dob i zdravstveno stanje. Osnovna djela iz ove glave, ubistvo i tjelesnu povredu, mogu se izvršiti kako sa umišljajem, tako i iz nehata, s tim da se u praksi ve i broj djela vrši sa umišljajem.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Ubistvo ( lan 166 stav 1 KZ FBiH, lan 148 KZ RS i lan 163 stav 1 KZ BD BiH)

Ubistvo je lišenje života drugog lica, tj. oduzimanje, odnosno uni-štavanje života drugog lica.19 Objekt ovog krivi nog djela je živ ovjek, odnosno ljudsko bi e i to od trenutka ra anja pa do smrti.20 Objekt na-pada je ovjek kao ljudsko bi e, odnosno njegov život. Ra anje se od-re uje kao trenutak kada je stvarno otpo eo proces ra anja u smislu fizi kog odvajanja ploda iz maj ine utrobe, dok za postojanje djela nije bitno zdravstveno stanje ro enog djeteta, kao ni da li je dijete sposobno za život. Nastupanje smrti se razli ito odre uje. Danas je prihva eno shvatanje da je trenutak nastupanja smrti onaj trenutak kada je došlo do smrti mozga. Djelo se sastoji u protivpravnom lišavanju života drugog lica sa umišljajem pri emu ne postoje posebne okolnosti koje ga ine teškim. Sredstva za izvšenje djela mogu biti fizi ka (npr. tjelesna snaga, oružje, otrov, i sl.) ili psihi ka (npr. izazivanje teške duševne boli, stra-ha ili drugih psihi kih stanja koja mogu da prouzrokuju smrt ovjeka).

Radnja krivi nog djela sastoji se u lišavanju života drugog živog lica. Radnja se može izvršiti injenjem, što se u stvarnosti naj-eš e i doga a, s tim da se može izvršiti i ne injenjem. Za krivi nu od-

govornost nije bitno sredstvo kojim je djelo izvršeno.

19 A. Staji , M. Vešovi , Krivino pravo-posebni dio, Sarajevo, str. 79. 20 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str. 183.

167

Posljedica kriv nog djela ubistva je smrt osobe koja se lišava života, s tim da mora postojati uzro na veza izme u preduzete radnje i nastupjele posljedice.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice koje protivp-ravno liši života drugo lice, a u pogledu krivce potreban je direktni ili eventualni umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 148 stav 2 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 1 u injeno pod osobito olakšavaju im okolnostima. Za ovaj ob-lik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

2. Teško ubistvo ( lan 166 stav 2 KZ FBiH, lan 149 KZ RS i lan 163 stav 2 KZ BD BiH)

Još je u starom njema kom pravu, kada se radilo o ubistvu, pos-tojala razlika izme u obi nog ubistva i umorstva, kao teže vrste ubis-tva. Savremena krivi na zakonodavstva razlikuju obi no, teško kao kva-lifikovano i lako kao privilegovano ubistvo. Razlikovanje se vrši na osnovu nekoliko kriterijuma.

Prema KZ FBiH i KZ BD BiH teško ubistvo postoji kada neko:1) drugoga liši života na svirep ili podmukao na in;2) drugoga liši života pri bezobzirnom nasilni kom ponašanju;3) drugoga liši života iz koristoljublja, radi u injenja ili prikri-

vanja kojeg drugog krivi nog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda;

4) liši života službeno ili vojno lice pri obavljanju poslova sigu-rnosti ili dužnosti uvanja javnoga reda, hvatanja u inioca krivi nog djela ili uvanja lica koje je lišeno slobode. Teško ubistvo prema KZ FBiH postoji i kada neko drugog usmrti iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda, a prema KZ BD BiH – i kada neko drugoga usmrti iz mržnje. Prma lanu 149 stav 1 KZ RS teško ubistvo postoji kada neko:

1) drugog liši života na naro ito svirep ili krajnje podmukao na-in;

2) drugog liši života iz koristoljublja, radi izvršenja ili prikri-vanja drugog krivi nog djela, iz bezobzirne osvete, mržnj ili iz drugih naro ito niskih pobuda;

3) drugog liši života pri bezobzirnom nasilni kom ponašanju;

168

4) drugog liši života i pri tom umišljajno dovede u opasnost život još nekog lica;

5) umišljajno liši života dva ili više lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri poro aju ili ubistvu u injenom pod osobito olakšavaju im okolnostima;

6) liši života dijete, maloljetno lice ili žensko lice za koje zna da je bremenito, ili

7) liši života sudiju ili javnog tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužila ke dužnosti, ili ko liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti uvanja javnog reda, hvatanja u inioca krivi nog djela ili uvanja lica lišenog slobode. U lanu 149 stav 2 KZ RS propisano je da e se kazna propi-sana za djela iz stava 1 primjenjivati i kad je lišenje života izvršeno or-ganizovano ili po narudžbi.

Izvršilac ovog krivi nog djela može da bude svako lice, a u po-gledu krivce potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

3. Ubistvo na mah ( lan 167 KZ FBiH, lan 150 KZ RS i lan 164 KZ BD BiH)

Djelo postoji kada jedno lice liši života drugo lice na mah, tj. u stanju jake razdraženoosti u koju je izvršilac doveden bez svoje krivice, napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije anjem od strane ubijenog. Ovo ubistvo je poznato je pod imenom ubistva u afektnom stanju, ili provociranim ubistvom. Pod afektnim stanjem podrazumijevaju se du-ševni potresi izazvani navalom osje anja, komplikovanim predstavama koje nastupaju i prolaze naj eš e naglo, ve inom sužavaju svjesnost i propra eni su tjelesnim pojavama. Ovdje se radi o afektnom stanju koje dovodi do jake razdraženosti, stoga ubistvo u ovakvom stanju smatra se lakšom vrstom ubistva, odnosno privilegovanim ubistvom. Stanje jakerazdraženosti je posebno duševno stanje u kojem se može na i duševno bolesna, ali i potpuo duševno zdrava osoba. Kada se radi o ubistvu na mah, mora se imati u vidu da afektno stanje, kao uslov za postojanje ovog krivi nog djela, još uvjek predstavlja normalno stanje izvršioca, odnosno stanje u kome je izvršilac ura unljiv. Pored stanja jake razd-raženosti izvršilac može ponašanjem usmr enog biti doveden i u stanje prepasti, što podrazumijeva patološki afekat straha jakog inteziteta što najprije dovodi do priko enosti, a poslije toga dolazi do odbrambenih

169

reakcija sa svrhom spašavanja. Svako lice ne reaguje isto na stanje jake razdraženosti i stanje prepa-sti.

U teoriji krivi nog prava esto se raspravlja o pitanju razliko-vanja ubistva na mah od ubistva u nužnoj odbrani, odnosno prekora-enju nužne odbrane. Postoje izvjesne sli nosti koje zahtijevaju razgra-

ni enje: a) kod ubistva u nužnoj odbrani, kao i kod ubistva u prekora-enju nužne odbrane, ubistvo kao odbijanje napada jeste jedini na in da

se napad odkloni, b) kod ubistva na mah izvršilac krivi nog djela, usljed afektnog stanja u kome se nalazi, nije uopšte u mogu nosti da razmišlja o tome može li se napad, odnosno teško vrije anje otkloniti na neki drugi na in osim ubistvom.21

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je posebni umišljaj, odnosno umišljaj na mah – dolus repentimus iliiznenadni napad.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

4. Ubistvo iz nehata ( lan 168 KZ FBiH, lan 152 KZ RS i lan 165 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH naziva se – prouzrokovanje smrti iz nehata, a u KZ RS – nehatno lišenje života, dok se u KZ BD BiH na-ziva – ubistvo iz nehata.

Krivi no djelo postoji onda kada je u inilac bio svjestan da svo-jom radnjom može drugog da liši života, ali je olako držao da do toga ne e do i ili da e to mo i da sprije i, kao i u slu aju kada u inilac nije bio svjestan da svojom radnjom može nekoga da liši života, iako je prema okolnostima pod kojima je u inio djelo i prema svojim li nim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogu nosti.

Privileguju a okolnost kod ovog krivi nog djela javlja se nehat, kao oblik krivice, po emu se ovo djelo razlikuje od obi nog ubistva. Djelo postoji bez obzira na to da li se radi o svjesnom ili nesvesnom nehatu.

Radnja djela sastoji se u lišavanju drugog života nehatno.Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu

krivice potreban je, dakle, svjesni ili nesvjesni nehat. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

21 J. Tahovi , o. s. str. 83.

170

5. Ubistvo djeteta pri poro aju ( lan 169 KZ FBiH, lan 151 KZ RS i lan 166 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH nziva se – edomorstvo, a u KZ RS i KZ BD BiH – ubistvo djeteta pri poro aju.

Djelo vrši majka koja liši života svoje dijete za vrijeme poro aja ili neposredno poslije poro aja, pod uticajem stanja koje je izazvano poro ajem.

Objekt zaštite je život ro enog djeteta i to od trenutka po etka poro aja do prekida fiziološke veze sa majkom i neposredno nakon toga. S medicinskog aspekta smatra se da poro aj traje od pojave prvih trudova do izbacivanja posteljice. Vrijeme neposredno nakon poroda se utvr uje u svakom konkretnom slu aju, ali se u medicinskoj literaturi uglavnom uzima da to vrijeme traje dvadeset etiri sata nakon poroda. Prema tome, usmr enje djeteta nakon tog vremena smatralo bi se ubi-stvom, a ne edomorstvom.

Za postojanje djela bitno je da je dijete živo ro eno, s tim da nije bitno da li je novoro en e sposobno za život. Djelo je svršeno lišenjem života novoro en eta, s tim da je kod ovog djela pokušaj mogu , koji je tako e kažnjiv.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo majka, i to samo prema svom djetetu, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

6. Navo enje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu ( lan 170 KZ FBiH, lan 153 KZ RS i lan 167 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH naziva se – u estvovanje u sa-moubistvu, a u KZ RS i KZ BD BiH – navo enje na samoubistvo i po-maganje u samoubistvu.

Za razliku od ranijih perioda, u savremenom krivi nom pravu samoubistvo se ne smatra kažnjivom radnjom. Jedan od razloga kojiopravdava ovakav stav, jeste da bi kažnjavanje lica koje je pokušalo da izvrši samoubistvo samo dovelo do toga da takvo lice stvarno izvrši samoubistvo. Pravo svakog ovjeka je da potpuno slobodno i neograni-eno raspolaže svojim životom sve do njegovog potpunog uništenja.

Me utim, iako je samoubistvo dekriminisano, navo enje nekog lica na samoubistvo, ili pomaganje da se izvrši samoubistvo, predstavlja djela-

171

tnosti koje su društveno veoma opasne. Prema tome, navo enje na sa-moubistvo i pomaganje u samoubistvu predstavlja sa-mostalni delikt.

Osnovni oblik krivi nog djela iz lana 170 stav 1 KZ FBiH,lan 153 stav 1 KZ RS i lana 167 stav 1 KZ BD BiH vrši ko navede

drugog na samoubistvo ili mu pomogne u samoubistvu, odnosno izvr-šenju, pa ono bude u injeno.

Radnja krivi nog djela sastoji se u navo enju na samoubistvo ili pomaganju u izvršenju samoubistva. Potrebno je da je radnjom navo-enja koju preduzima izvršilac kod nekog lica izazvana ili u vrš ena

odluka da izvrši samoubistvo, tj. da se radnjom pomaganja doprinese izvršenju samoubistva.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 170 stav 2 KZ FBiH, lana 153 stav 2 KZ RS i lana 167 stav 2 KZ BD BiH vrši ko djelo iz stava 1 u ini prema maloljetniku ili prema licu ija je sposobnost shvatanja zna enja svog djela ili upravljanja svojim postupcima bitno smanjena. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od dvi-je do deset godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 170 stav 3 KZ FBiH, lana 153 stv 3 KZ RS i lana 167 stav 3 KZ BD BiH vrši ko djelo iz stava 1 u ini prema djetetu ili prema osobi koja nije mogla shvatiti zna aj svog djela ili upravljati svojim postupcima. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Poseban oblik djela iz lana 170 stav 4 KZ FBiH, lana 153 stav 4 KZ RS i lana 167 stav 4 KZ BD BiH vrši ko okrutno, odnosno surovo ili ne ovje no postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podre enosti ili zavisnosti, pa ono usljed takvog postu-panja izvrši samoubistvo koje se može pripisati nehatu u inioca. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet go-dina. Lakši oblik djela iz lana 153 stav 5 KZ RS vrši ko drugome pomogne u samoubistvu koje je izvršeno, pri emu su postojale osobito olakšavaju e okolnosti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

172

U lanu 153 stav 6 KZ RS propisano je da ako je usljed djela iz st. 1 do 5 samoubistvo samo pokušano, sud u inioca može blaže kazniti.

7. Protivpravni prekid trudno e ( lan 171 KZ FBiH, lan 154 KZ RS i lan 168 KZ BD BiH)

Krivi no djelo se sastoji u prekidanju trudno e bremenite žene, odnosno u uništavanju ovje ijeg ploda i njegovo izbacivanje iz žene prije nego što je zapo elo ra anje.

Pod poba ajem se, uopšte, podrazumijeva prekid trudno e i uni-štenje ploda, s tim da poba aj može da bude prirodni (spontani) i nasi-lni.22 Prirodni ili spontani poba aj nastaje iz razli itih uzroka (npr. neka oboljenja, hormonalni poreme aj, anatomske anomalije žene i sl.). Kada se govori o krivi nopravnom zna enju poba aja, misli se samo na nasilni prekid trudno e, odnosno poba aj. Postoje i legalni prekidi trudno e, odnosno oni koji se vrše prema propisima o vršenju prekida trudno e, tj. kao mjera planiranja porodice.

Osnovni oblik krivi nog djela iz lana 171 stav 1 KZ FBiH, lana 154 stav 1 KZ RS i lana 168 stav 1 KZ BD BiH vrši ko protivno

propisima o prekidu trudno e trudnoj ženi s njenim pristankom izvrši prekid trudno e, zapo ne da vrši prekid trudno e ili joj pomogne da prekine trudno u.

Objekt krivi nopravne zaštite su zdravlje žene i plod u maj inoj utrobi, od za e a, pa do trenutka ra anja. Plod mora da bude živ. Pasi-vni subjekt je trudna žena koja je pristala na prekid trudno e.

Radnja krivi nog djela sastoji se u izvršenju ili zapo injanju pre-kida trudno e trudnoj ženi sa njenim pristankom ili u pomaganju tru-dnoj ženi da izvrši prekid trudno e.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 171 stav 2 KZ FBiH i lana 168 stav 2 KZ BD BiH vrši ko trudnoj ženi bez njenog pristanka zapo ne initi ili u ini prekid trudno e. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Teži oblik djela iz lana 154 stav 2 KZ RS vrši ko trudnoj ženi bez njenog pristanka, a ako je mla a od šesnaest godina, i bez pismene

22 B. ejovi , V. Miladinovi , Krivi no pravo, posebni dio, Niš, 1995. str. 171.

173

saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvrši ili zapo ne da vrši prekid trudno e. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora odjedne do osam godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 171 stav 3 KZ FBiH i lana 168 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 trudna žena teško tjelesno povrije ena, ili joj je zdravlje teško narušeno ili je prouzrokovana smrt trudne žene. Za ovaj oblik propisana je kazna zat-vora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 154 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila smrt, teška tjelesna povreda ili teško narušenje zdravlja ženskog lica nad kojim je vršen prekid trudno e. Za ovaj oblik djela u inilac e se kazniti za djelo iz stava 1 – zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2 – zatvorom od dvije do dvanaest godina.

Najteži oblik djela iz lana 171 stav 4 KZ FBiH i lana 168 stav 4 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 2 trudna žena teško tjelesno povrije ena, ili joj je zdravlje teško narušeno ili je pro-uzrokovana smrt trudne žene. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje jednu godinu.

8. Teška tjelesna povreda ( lan 172 KZ FBiH, lan 156 KZ RS i lan 169 KZ BD BiH)

Tjelesna povreda u najopštijem smislu predstavlja ošte enje ili narušavanje tjelesnog integriteta ili tjelesnog ili duševnog zdravalja drugog lica. S obzirom na obim i intezitet ošte enja tjelesnog integriteta ili narušavanja zdravlja postoji više oblika teške tjelesne povrede, a to su: a) obi na teška tjelesna povreda, b) osobito teška tjelesna povreda, c) teška tjelesna povreda sa smrtnom posljedicom, d) teška tjelesnapovreda iz nehata, i e) teška tjelesna povreda na mah.

Osnovni oblik krivi nog djela iz lana 172 stav 1 KZ FBiH, lana 156 stav 1 KZ RS i lana 169 stav 1 KZ BD BiH vrši ko drugoga teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši.

Objekt zaštite je tjelesni integritet ovjeka koji obuhvata njegovu fizi ku i psihi ku konstituciju, a koja se štiti od ro enja pa do smrti, pri emu je nebitno njegovo zdravstveno stanje.

Radnja krivi nog djela sastoji se u svakoj radnji kojom se teško povre uje tjelesni integritet ovjeka ili teško narušava njegovo zdravlje, s tim da se to može izvršiti injenjem i ne injenjem.

174

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 172 stav 2 KZ FBiH, lana 169 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 u ini prema bra nompartneru ili osobi s kojom živi u vanbra noj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne živi u zajednici. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 156 stav 2 KZ RS vrši ko drugog tjele-sno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usljed toga doveden u opasnost život povrije enog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ, ili je pro-uzrokovana trajna nesposobnost za rad povrije enog, ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost ili je djelo izvršeno iz mr-žnje. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 172 stav 3 KZ FBiH i lana 169 stav 3 KZ BD BiH vrši ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje na-ruši tako teško da je zbog toga doveden u opasnost život povrije enog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio nje-govog tijela ili koji važan organ, ili je prouzrokovana trajna nespo-sobnost za rad povrije enog ili trajno i teško narušenje njegovog zdra-vlja ili unakaženost. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Najteži oblik djela iz lana 156 stav 3 KZ RS postoji ako je us-ljed djela iz st. 1 i 2 nastupila smrt povrije enog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do dvanaest godina.

Tre i teži oblik djela iz lana 172 stav 4 KZ FBiH nastaje kada neko krivi no djelo iz stava 1 u ini iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda. Za ovaj oblik djela propisana je kazna od jedne do deset go-dina.

Tre i teži oblik djela iz lana 169 stav 4 KZ BD BiH nastaje kada neko krivi no djelo iz stava 1 u ini iz mržnje. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna od jedne do deset godina.

Lakši oblik djela iz lana 154 stav 4 KZ RS vrši ko djelo iz st. 1 i 2 u ini nehatno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

Drugi lakši oblik djela iz lana 154 stav 5 KZ RS vrši ko djelo iz st. 1, 2 i 3 u ini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost

175

napadom, teškim zlostavljanjem ili teškim vrije anjem od strane pov-rije enog. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora, i to: za djelo iz st. 1 i 2 – do tri godine, a za djelo iz stava 3 – od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 172 stav 5 KZ FBiH i lana 169 stav 5 KZ BD BiH postoji ako povrije eni umre zbog povrede iz st. od 1 do 4. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do dvanaest godina.

Lakši oblik djela iz lana 172 stav 6 KZ FBiH i lana 169 stav 6 KZ BD BiH postoji kada neko krivi no djelo iz st. od 1 do 3 u ini iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

Drugi lakši oblik djela iz lana 172 stav 7 KZ FBiH i lana 169 stav 7 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. od 1 do 3 u ini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom ili teškim vri-je anjem od ozlije enog. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Tre i lakši oblik djela iz lana 172 stav 8 KZ FBiH i lana 169 stav 8 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 4 u ini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom ili teškim vrije-anjem od povrije enog. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora

od šest mjeseci do pet godina.

9. Laka tjelesna povreda ( lan 173 KZ FBiH, lan 155 KZ RS i lan 170 KZ BD BiH)

Osnovni oblik djela iz lana 173 stav 1 KZ FBiH, lana 155 stav 1 KZ RS i lana 170 stav 1 KZ BD BiH vrši ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Objekt zaštite je tjelesni integritet, a posljedica se ogleda u ošte enju tjelesnog integriteta ili narušenju zdravlja koje se ne bi moglo podvesti pod tešku tjelesnu povredu.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Prema lanu 155 stav 3 KZ RS gonjenje za osnovni oblik ovog djela preduzima se po prijedlogu.

Teži oblik djela iz lana 173 stav 2 KZ FBiH i lana 170 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 u ini prema bra nom par-tneru ili licu s kojom živi u vanbra noj zajednici ili roditelju svog dje-

176

teta s kojim ne živi u zajednici. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do jedne godine.

Teži oblik djela iz lana 155 stav 2 KZ RS postoj ako je laka tje-lena povreda nanesena oružjem, opasnim oru em ili drugim sredstvom podobnim da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši. Za ovaj ob-lik djela u KZ RS propisana je kazna zatvora do tri godine.

Prema lanu 173 stav 3 KZ FBiH sud može u iniocu krivi nog djela iz stava 1 izre i sudsku opomenu ako je u inilac bio izazvan nep-ristojnim ili grubim ponašanjem ošte enog. Prema lanu 155 stav 3 KZ RS u iniocu djela iz stava 1 i 2 sud može izre i sudsku opomenu ako je bio izazvan teškim vrije anjem ili nasilni kim ponašanjem ošte e-nog. Prema lanu 170 stav 3 KZ BD BiH sud može u inioca krivi nog djela iz stava 1 osloboditi od kazne ako je u inilac bio izazvan nep-ristojnim ili grubim ponašanjem ošte enog.

10. U estvovanje u tu i ( lan 174 KZ FBiH, lan 157 KZ RS i lan 171 KZ BD BiH)

Djelo se sastoji u u estvovanju u tu i u kojoj je neko lišen života ili je drugome nanesena teška tjelesna povreda. Ovdje se kažnjava za samo u estvovanje u tu i. Pod tu om se podrazumijeva svako fizi ko obra unavanje u kojoj u estvuju tri ili više lica.

Sau esništvo u vidu postrekavanja i pomaganja, tako e može po-stojati ako su se radnje postrekavanja i pomaganja odvijale prije po-etka tu e i izvan njenog odvijanja.

Prema lanu 157 stav 2 KZ RS nema ovog krivi nog djela ako je lice bez svoje krivice bilo uvu eno u tu u ili se samo branilo ili raz-dvajalo druge u esnike tu e.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do tri godine.

11. Napuštanje nemo nog lica ( lan 176 KZ FBiH, lan 160 KZRS i lan 173 KZ BD BiH)

Osnovni oblik djela iz lana 176 stav 1 KZ FBiH, lana 160 stav 1 KZ RS i lana 173 stav 1 KZ BD BiH vrši ko nemo no lice koje mu

177

je povjereno ili o kojem je ina e dužan da se stara, ostavi bez pomo i u stanju ili prilikama opasnim za život ili zdravlje.

Radnja krivi nog djela sastoji se u ostavljanju bez pomo i nemo-nog lica, odnosno u uskra ivanje pomo i takvom licu. U pitanju je

pravo krivi no djelo ne injenja.Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice

potre-ban je umišljaj.Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana ka-

zna ili kazna zatvora do jedne godine, a u KZ RS – kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik djela iz lana 176 stav 2 KZ FBiH i lana 173 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovana smrt ostavljenog lica ili je ono teško tjelesno povrije eno ili mu je zd-ravlje teško narušeno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 160 stav 2 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje zd-ravlja ostavljenog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 160 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 nastupila smrt ostavljenog lica. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

178

179

GLAVA JEDANAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV POLNE SLOBODE I MORALA

Glava XIX KZ FBiH, Glava XIX KZ RS i Glava XIX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Današnja shvatanja polne slobode i polnog morala se znatno ra-zlikuju od shvatanja iz ranijih vremena. Razvojem društva mijenjala su se i shvatanja šta je u sferi seksualnosti prihvatljivo, a šta nije, odnosnošta je polno moralno, a šta nije. Tako da se i stav krivi nog prava, od-nosno zakonodavstva znatno izmjenio.

Kada se govori o djelima iz ove grupe može se re i da se ovdje radi o zaštiti slobode odlu ivanja u polnim odnosima. Motiv izvršenja ovih krivi nih djela je zadovoljavanje polnog nagona. Krivi nim djeli-ma kao što su: zadovoljenje polnih strasti pred drugim, trgovina ljudi-ma radi vršenja prostitucije, iskorištavanje djece i maloljetnih lica za pornografiju, proizvodnja i prikazivanje dje ije pornografije, povre uju se moralna shvatanja i moralna osje anja kod najve eg broja ljudi, što predstavlja javni moral društva u odre enom periodu.

Ciljevi inkriminacije iz ove glave su usmjereni u pravcu ostvari-vanja slobode odlu ivanja u polnom životu. Prema tome krivi na djela treba propisati samo za one radnje kojima se zadovoljenje polnog na-gona ostvaruje prinudom, odnosno kršenjem normi polnog morala. Pitanje je da li krivi no pravo treba da interveniše i u slu ajevima kada se zadovoljenje polnog nagona ostvaruje dobrovoljno uz uzajamnu sa-glasnost partnera samo zato što se time vrije a polni moral koji je veoma ambivalentan.

Maloljetna lica su posebno zati ena u pogledu polne slobode kao i u pogledu polnog iskorištavanja od punoljetnih lica. Kažnjava se ob-ljuba sa licem koje nije navršilo etrnaest godina, pa i kada to lice do-

180

brovljno pristane na obljubu. Pasivni subjekt može biti svako lice, tj. lica i muškog i ženskog pola.

Krivi na djela iz ove glave mogu biti izvršena samo sa umi-šljajem.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Silovanje ( lan 203 KZ FBiH, lan 193 KZ RS i lan 200 KZBD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela silovanja iz lana 203 stav 1 KZ FBiH, lana 193 stav 1 KZ RS i lana 200 stav 1 KZ BD BiH vrši ko drugo lice upotrebom sile ili prijetnje da e neposredno napasti na njegov život ili tijelo ili na život ili tijelo njemu bliskog lica prisili na polni odnos ili s njim izjedna enu polnu radnju.

Objekt zaštite kod ovog krivi nog djela je sloboda odlu ivanja drugog lica u pogledu stupanja u polne odnose, tj. vršenja druge polne radnje.

Silovanje je nepravo složeno krivi no djelo. Sastoji se iz pri-nude i polnog odnosa, odnosno obljube, pri emu je prinuda nedozvo-ljena, dok je polni odnos prirodan in izme u muškarca i žene. Pod obljubom se podrazumijeva prodiranje muškog polnog organa u ženski. Prisiljavanje ili prinuda se sastoji u primjeni sile ili prijetnje da e se neposredno napasti na život ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica. Sila može biti apsolutna (npr. upotreba fizi ke snage, primjena hipnoze, upotreba omamljuju ih sredstava) da bi se lakše savladao otpor žrtve. Sila može biti još i kompluzivna, odnosno odoljiva (npr. pasivni subje-kt nije lišen mogu nosti pružanja otpora, ali usljed djelovanja te sile on je prinu en da djeluje u odre enom pravcu). Prijetnja mora biti ozbiljna, odnosno da izvršilac djela stvarno i želi nanijeti zlo žrtvi, što joj sta-vljanja u izgled, s tim da prijetnja može biti usmjerena i prema njoj bliskim osobama.

Kriv no djelo je svršeno kad je upotrebom prinude došlo do polnog odnosa ili sa njim izjedna ene polne radnje. Pasivni subjekt je žrtva silovanja.

Radnja krivi nog djela sastoji se u prisiljavanju na polni odnos ili sa njim izjedna enu polnu radnju.

181

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice bez obzira na njen pol, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od dvije do deset godina.

Teži oblik djela iz lana 203 stav 2 KZ FBiH i lana 200 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 u ini na naro ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi u injeno više polnih odnosa ili s njim izjedna enih polnih radnji od više u inilaca. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

Teži oblik djela iz lana 193 stav 2 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 1 izvršeno prema maloljetnom licu, ili na naro ito svirep ili na-ro ito ponižavaju i na in, ili je istom prilikom izvršeno više silovanjaod strane više lica ili je silovanje izvršeno iz mržnje, ili je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušenje zdravlja ili trudno a silovanog ženskog lica. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je ka-zna zatvora od tri do petnaest godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 203 stav 3 KZ FBiH i lana 200 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzro-kovana smrt silovanog lica, ili je ono teško tjelesno povrije eno, ili joj je teško narušeno zdravlje, ili je silovano žensko lice ostalo trudno. Zaovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 193 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvr-šeno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina.

Poseban kvalifikovani oblik krivi nog djela iz lana 203 stav 4 KZ FBiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 izvrši iz etni ke, narodnosne, rasne, vjerske ili jezi ke netrpeljivosti. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

Poseban kvalifikovani oblik krivi nog djela iz lana 200 stav 4 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 izvrši iz mržnje. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 193 stav 4 KZ RS vrši kodrugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju ozbiljnom pri-jetnjom da e za njega ili njemu blisko lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj asti ili ugledu ili prijetnjom nekim drugim teškim zlom. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

182

Tre i teži oblik djela iz lana 203 stav 5 KZ FBiH i lana 200 stav 5 KZ BD BiIH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 u ini prema malo-ljetniku. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

etvrti teži oblik djela iz lana 203 stav 6 KZ FBiH i lana 200 stav 6 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 2, 3 i 4 u ini prema maloljetniku. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najma-nje pet godina.

Peti teži oblik djela iz lana 203 stav 7 KZ FBiH i lana 200 stav 7 KZ BD BiH postoji ako su krivi nim djelom iz stava 2 prou-zrokovane posljedice iz stava 3. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

2. Polni odnos s nemo nim licem ( lan 204 KZ FBiH, lan 194 KZ RS i lan 201 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela polni odnos sa nemo nim licem vrši ko izvrši polni odnos ili s njim izjedna enu polnu radnju s drugim licem, iskoristivši njegovu duševnu bolest, duševnu poreme enost, ned-ovoljnu duševnu razvijenost, neku drugu težu duševnu smetnju, ili ka-kvo drugo stanje tog lica zbog kojeg ono nije sposobno za otpor.

Radnja krivi nog djela sastoji se u izvršenju obljube, odnosno polnog odnosa ili sa njom izjedna ene polne radnje s drugom osobom iskoriš avanjem duševnog oboljenja, duševne poreme enosti, nedovo-ljne duševne razvijenosti, nemo i ili kakvog drugog stanja te osobe us-ljed ega to lice nije sposobno za otpor.

Pasivni subjekt može biti lice muškog i ženskog pola koje je us-ljed pomenutog stanja nesposobna za otpor.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice bez obzira na pol, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, dok je u KZ RS propisana ka-zna zatvora od jedne do deset godina.

Prvi teži oblik djela iz lana 204 stav 2 KZ BiH i lana 201 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 u ini prema licu ije je stanje nesposobnosti za otpor sam izazvao ili je u tome u estvovao. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Prvi teži oblik djela iz lana 194 stav 2 KZ RS postoji ako je krivi no djelo iz stava 1 u injeno prema maloljetnom licu ili na naro-ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in, ili je istom prilikom izvršeno

183

više djela od strane više lica, ili je nastupila teška tjelesna povreda, te-ško narušenje zdravlja ili trudno a nemo nog ženskog lica. Za ovaj ob-lik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 204 stav 3 KZ FBiH i lana 201 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini na naro ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi u injeno više polnih odnosa, ili s njim izjedna enih polnih radnji od više po inilaca. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 194 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvr-šeno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina.

Tre i teži oblik djela iz lana 204 stav 4 KZ FBiH i lana 201 stav 4 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 2 u ini na naro ito okrutan ili naro ito ponižavaju i na in, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi u injeno više polnih odnošaja, ili s njim izjedna enih polnih radnji od više u inilaca. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je ka-zna zatvora od tri do petnaest godina.

etvrti teži oblik djela iz lana 204 stav 5 KZ FBiH i lana 201 stav 5 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzro-kovana smrt lica s kojim je izvršen polni odnos ili s njim izjedna ena polna radnja, ili je ono teško tjelesno povrije eno, ili mu je zdravlje teško narušeno, ili ako je žensko lice ostalo trudno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Najteži oblik djela iz lana 204 stav 6 KZ FBiH i lana 201 stav 6 KZ BD BiH nastaje ako su krivi nim djelom iz st. 3 i 4 prouzro-kovane posljedice iz stava 5. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

3. Obljuba zloupotrebom položaja ( lan 205 KZ FBiH, lan 196 KZ RS i lan 202 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela obljuba zloupotrebom položaja iz lana 205 stav 1 KZ FBiH i lana 202 stav 1 KZ BD BiH vrši onaj ko

zloupotrebom svoga položaja navede na polni odnos ili s njim izje-dna enu polnu radnju drugo lice koje se zbog imovinskog, porodi nog, društvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili teških prilika nalazi pre-ma njemu u odnosu zavisnosti.

184

Osnovni oblik djela iz lana 196 stav 1 KZ RS vrši ko zloupot-rebom svog položaja navede na obljubu ili drugu polnu radnju lice koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podre enosti ili zavisnosti.

Radnja izvršenja djela sastoji se u navo enju na obljubu lica koje se nalazi prema izvršiocu u položaju zavisnosti.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje obljubu iz-vršava zloupotrebom svog položaja, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik ovog krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je za os-novni oblik ovog djela u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mje-seci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 205 stav 2 KZ FBiH, lana 196 stav 2 KZ RS i lana 202 stav 2 KZ BD BiH vrši nastavnik, vaspita , staralac, usvojilac (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – još i roditelj, o uh i ma-eha), ili drugo lice koje zloupotrebom svog položaja izvrši obljubu ili

drugu polnu radnju sa maloljetnim licem koje mu je povjereno radi u enja, vaspitanja, uvanja ili njege. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

4. Polno nasilje nad djetetom ( lan 207 KZ FBiH, lan 195 KZ RS i lan 204 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se polni odnošaj s djetetom, a u KZ RS - polno nasilje nad djetetom.

Krivi no djelo postoji kada se izvrši obljuba ili sa njom izjed-na en in sa djetetom.

Objekt zaštitie je polna sloboda djeteta koje nije navršilo etr-naest godina života, bez obzira na pol.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u izvršenju polnog odnosa sa djetetom.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice muškog ili že-nskog pola, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, a u KZ RS – kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik djela iz lana 207 stav 2 KZ FBiH, lana 195 stav 2 KZ RS i lana 204 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada neko izvrši nasilnu obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom (silovanje) ili sa nemo nim

185

licem (polni odnos s nemo nim licem). Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 207 stav 3 KZ FBiH i lana 204 stav 3 KZ BD BiH nastaje kada neko izvrši polni odnos ili s njim izjedna enu polnu radnju s djetetom zloupotrebom položaja ( lana 205 stav 2 KZ FBiH i lan 202 stav 2 KZ BD BiH – polni odnos zlou-potrebom položaja). Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Drugi teži oblik djela iz 195 stav 3 KZ RS postoji ako djelo iz st. 1 i 2 izvrši nastavnik, vaspita , staralac, usvojilac, ljekar, vjerski slu-žbenik ili drugo lice zloupotrebom svog položaja prema djetetu koje mu je povjereno na u enje, vaspitanje, uvanje ili staranje. Za ovaj ob-lik djela propisana je kazna zatvora od pet do petnaest godina.

Tre i teži oblik djela iz lana 207 stav 4 KZ BiH i lana 204 stav 4 KZ BD BiH nastaje kada neko izvrši krivi no djelo iz st. od 1 do 3 na naro ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi u injeno više polnih odnosa ili s njim izje-dna enih polnih radnji od više u inilaca. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Tre i teži oblik djela iz lana 195 stav 4 KZ RS postoji ako je djelo iz st. 1, 2 i 3 izvršeno na naro ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in, ili je istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu izme u u inioca i žrtve, ili je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušenje zdra-vlja ili trudno a silovanog ženskog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 207 stav 5 KZ FBiH i lana 204 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz st. od 1 do 3 pro-uzrokovana smrt djeteta, ili je dijete teško tjelesno povrije eno, ili mu je zdravlje teško narušeno, ili je žensko dijete ostalo trudno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Najteži oblik djel iz lana 195 stav 5 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 do 4 nastupila smrt djeteta. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

186

5. Rodoskrvnjenje ( lan 213 KZ FBiH, lan 201 KZ RS i lan 210 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo sastoji se u vršenju polnog odnosa (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – ili druge sa njom izjedna ene polne radnje) izme u srodnika po krvi u prvoj liniji ili izme u brata i sestre. Ovo krivi no djelo poznato je i pod nazivom incest.

Radnja izvršenja krivi nog djela je obljuba (prema KZ FBiH i KZ BD BiH – ili druga sa njom izjedna ena polna radnja) sa odre enim srodnikom po krvi. Za postojanje djela dovoljno je jednokratno pred-uzimanje radnje izvršenja.

Srodnici po krvi su lica koja poti u jedna od drugog, kao i lica koja poti u od zajedni kih predaka ili pretka. Dakle, postoje dvije vrste krvnog srodstva: a) u pravoj liniji, i b) pobo noj liniji. Krvno srodstvo u pravoj liniji ine sva lica koja poti u jedna od drugih u uzlaznoj ili silaznoj liniji. Krvno srodstvo po pobo noj liniji ine bra a i sestre i njihovo dalje potomstvo, ali se ovo djelo može izvršiti samo izme u bra e i sestara, ali ne i izme u daljih pobo nih srodnika.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo srodnik po krvi u prvoj liniji, odnosno brat ili sestra, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik ovog krivi nog djela u KZ FBiH propisana je no-v ana kazna ili kazna zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Za isto djelo u KZ RS propisana je kazna zatvora do tri godine ili nov ana kazna, dok je u KZ BD BiH propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Teži oblik djela iz lana 213 stav 2 KZ FBiH, lana 210 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini s maloljetnikom. Za ovo djelo u KZ FBiH propisana je kazna zatvora od jedne do pet go-dina, a u KZ BD BiH – kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 201 stav 2 KZ RS nastaje kada se djelo iz stava 1 izvrši sa djetetom ili maloljetnim licem. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od jedne do osam godina. U stavu 3 jepropisano da prema žrtvi djela iz stava 2 koja je u vrijeme izvršenja djela bila maloljetna, ne e biti primijenjene krivi ne sankcije. Ovo vrijedi i u slu aju kada je djelo nastavljeno nakon što je žrtva postala punoljetna.

Drugi teži oblik iz lana 213 stav 3 KZ FBiH i lana 210 stav 3 KZ BD BiH vrši ko djelo iz stava 1 u ini s djetetom. Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina, dok je u KZ BD BiH propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

187

GLAVA DVANAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE I OMLADINE

Glava XX KZ FBiH, Glava XX KZ RS i Glava XX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Brak i porodica predstavljaju osnovne ustanove društva u okviru kojih se stvaraju uslovi za normalan razvoj svake li nosti. Objekt za-štite kod ovih krivi nih djela jesu brak i porodica, tj. njihovi lanovi, a u prvom redu spadaju djeca i maloljetnici. Brak je zakonom ure ena zajednica života izme u muškarca i žene koja nastaje na osnovu lju-bavi, odnosno zajedni kih želja i interesa, pa iz takve zajednice nastaju odre ena prava i obaveze. Prema tome, brak je zajednica muškaraca i žene koji ima za cilj, ne samo zadovoljenje polne potrebe supružnika, ve i biološku reprodukciju ljudi. Ova zajednica je najuža i najinti-mnija zajednica iz koje nastaje porodica, koja predstavlja najvažniju eliju društva. Dakle, porodica je najprisnija i najhomogenija ljudska

zajednica koja je povezana krvno, emotivno, interesno i materijalno. Ovo zna i da je porodica osnovna elija svakog društva, koja u prvom redu služi za podizanje i vaspitanje podmladka u duhu korisnih i spo-sobnih lanova društva.

Pravni odnosi vezani za brak i porodicu ure uje se, na prvom mjestu, porodi nim pravom. Pravom se ne mogu regulisati, a niti zaš-tititi svi odnosi u braku i porodici. Takav stav je razumljiv ako se ima u vidu da su odnosi u braku i porodici intimne prirode i da bi mješanje zakona u tu sferu moglo da naruši prirodu. Regulišu se samo oni odnosi koji su bitni za zaklju enje i pravno postojanje braka, dok intervencija krivi nim sankcijama nastaje samo tamo gdje su sve ostale moralne i pravne sankcije nedovoljne da brak i porodica budu zašti eni u dov-oljnoj mjeri.

188

Ova krivi na djela obuhvataju uglavnom nezakonita postupanja bra nih drugova i službenih lica prilikom zaklju enja braka, koja se uglavnom odnose na uslove za njegovo postojanje. Brak je zajednica koja stvara me usobna prava i obaveze izme u supružnika, s tim da neispunjenje bra nih dužnosti ili bra no nevjerstvo ne predstavljaju krivi na djela, ali su osnov za razvod braka.

Sva krivi na djela iz ove glave spadaju u tzv. vlastoru na krivi-na djela, što zna i da njihov izvršilac po pravilu može biti samo odre-eno lice.

Sva krivi na djela iz ove glave mogu se izvršiti samo sa umišlja-jem, dok se kod nekih krivi ih djela pored umišljaja traži i postojanjekoristoljubive namjere.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Dvobra nost ( lan 214 KZ FBiH, lan 202 KZ RS i lan 211 KZ BD BiH)

Djelo se sastoji u zaklju enju novog braka od strane lica koje se ve nalazi u braku. Ovo krivi no djelo predstavlja napad na brak kao zajednicu jednog muškarca i jedne žene (monogamija).

Objekt zaštite je zakonito zaklju eni monogamni brak kao zaje-dnica jednog muškarca i jedne žene, kao i njihova ravnopravnost.

Radnja krivi nog djela sastoji se u zaklju enju novog braka, uz postojanje ve ranije zaklju enog braka. Krivi no djelo je svršeno sa-mim stvaranjem protivpravnog stanja, nezavisno što posljedica stvor-ena tim stanjem traje.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje se nalazi u braku, bez obzira na pol, a u pogledu krivce potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do jedne godine, dok u KZ RS propisana nov ana kazna li kazna zatvora do dvije godine.

Drugi oblik krivi nog djela iz lana 214 satv 2 KZ FBiH, lana 202 stav 2 KZ RS i lana 211 stav 2 KZ BD BiH vrši ko sklopi brak s licem za koje zna da se ve nalazi u braku. Za ovaj oblik krivi nog dje-la propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela iz stava 1.

189

U lanu 202 stav 3 KZ RS i lanu 211 stav 3 KZ BD BiH propi-sano je da ukoliko je raniji brak prestao ili je poništen, gonjenje se ne epreduzeti, a ako je preduzeto obustavi e se.

2. Omogu avanje sklapanja nedozvoljenog braka ( lan 215 KZ FBiH, lan 203 KZ RS i lan 212 KZ BD BiH)

Krivi no djelo omogu avanja sklapanja nedozvoljenog braka prema KZ FBiH i KZ BD BiH nastaje kada ovlaš eno lice pred kojom se brak sklapa ili mati ar koji obavljaju i svoju službenu dužnost omo-gu i sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, ništav ili se smatra nepostoje im.

Prema KZ RS ovo djelo nastaje kada službeno lice ovlaš eno za zaklju enje braka koje u vršenju svoje službene dužnosti svjesno doz-voli da se zaklju i brak koji je po zakonu zabranjen ili ništav.

Radnja krivi nog djela sastoji se u omogu avanju sklapanja braka koji je po zakonu zabranjen, ništavan ili se smatra nepostoje im.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo službeno lice, tj. Ovla-š eno lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora do jedne godine, a u KZ RS – nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

3. Vanbra na zajednica s mla im maloljetnikom ( lan 216 KZ FBiH, lan 204 KZ RS i lan 213 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo nastaje kada punoljetno lice živi u vanbra noj zajednici sa maloljetnim licem uzrasta do 16 godina. U nekim krajevi-ma naše zemlje postoji pojava, koja je plod zastarjelih shvatanja i obi aja, da se ugovara stvaranje vanbra ne zajednice izme u punolje-tnog i maloljetnog lica, naj eš e radi pribavljanja materijalne koristi, ili radi obezbje enja radne snage. 23

Radnja krivi nog djela sastoji se u življenju u vanbra noj zaje-dnici, a ne samo u održavanju polnih odnosa sa maloljetnim licem.

Pasivni subjekt je maloljetno lice u dobi od etrnaest do šesnaest godina, bez obzira na pol.

23 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str.454.

190

U slu aju da je izvršilac u stvarnoj zabludi u pogledu starosnedobi pasivnog subjekta, to e biti razlog isklju enja njegove krivi ne odgovornosti.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako punoljetno lice suprot-nog pola, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Poseban oblik djela iz lana 216 stav 2 KZ FBiH, lana 204 stav 2 KZ RS i lana 213 stav 2 KZ BD BiH vrši roditelj, usvojilac ili stara-lac koji maloljetniku u životnoj dobi izme u etrnaest i šesnaest godina života omogu i vanbra ni život s drugim licem ili ga na to navede. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za onovni oblik djela.

Teži oblik djela iz lana 216 stav 3 KZ FBiH, lana 204 stav 3 KZ RS i lana 213 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je djelo iz stava 2 u injeno iz koristoljublja. Za ovaj oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do tri godine.

Prema lanu 216 stav 4 KZ FBiH, lanu 204 stav 4 KZ RS i lanu 213 stav 4 KZ BD BiH, krivi no gonjenje ne e se preduzeti, a

ako je preduzeto, obustavi e se, u slu aju da do e do sklapanja braka izme u lica koja žive u vanbra noj zajednici.

4. Oduzimanje djeteta ili maloljetnika ( lan 217 KZ FBiH, lan 205 KZ RS i lan 214 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela oduzimanja djeteta ili maloljetnika vrši ko dijete ili maloljetnika protivpravno oduzme roditelju, usvojiocu, staraocu ili licu kome je povjeren, ili ko ga protivpravno zadržava ili spre ava da bude s licem koje ima to pravo ili ko onemogu ava izvr-šenje izvršne odluke o staranju prema djetetu ili maloljetniku.

Objekt zaštite su djeca i maloljetnici.Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u oduzimanju, zadrža-

vanju ili spre avanju maloljetnika da bude kod osobe koja na to imapravo, ili u onemogu avanju izvršenja izvršne odluke o staranju prema djetetu ili maloljetniku.

Da bi se radilo o krivi nom djelu svi navedeni oblici radnje mo-raju biti protivpravni, odnosno da nisu zasnovani na nekom zakonskom ovlaš enju.

191

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice pot-reban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je za isto djelo u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik ovog djela iz lana 217 stav 2 KZ FBiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 dijete ili maloljetnik napustio teritoriju Fe-deracije Bosne i Hercegovine ili teritoriju Bosne i Hercegovine. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

U lanu 217 stav 3 KZ FBiH i lanu 214 stav 2 KZ BD BiH pro-pisano je da se u inilac koji dobrovoljno preda dijete ili maloljetnika, može osloboditi kazne.

Teži oblik ovog djela iz lana 205 stav 2 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 1 u injeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usljed djela teže ugroženo zdravlje, vaspitavanje ili školovanje malo-ljetnog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 205 stav 3 KZ RS propisano je da u inioca djela iz st. 1 i 2 koji dobrovoljno preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je on po-vjeren ili omogu i izvršenje odluke o povjeravanju maloljetnika, sud može osloboditi od kazne.

U lanu 205 stav 4 KZ RS propisano je da pri izricanju uslovne osude za djelo iz st. 1 i 2 sud može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je malolje-tnik povjeren ili omogu i izršenje odluke kojom je maloljetnik povjeren odre enom licu ili ustanovi.

5. Promjena porodi nog stanja ( lan 218 KZ FBiH, lan 206 KZ RS i lan 215 KZ BD BiH)

Krivi no djelo promjene porodi nog stanja vrši onaj ko podmet-anjem, zamjenom ili na drugi na in promijeni porodi no stanje djeteta.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u promjeni porodi nog stanja djeteta, koja se može izvršiti podmetanjem, zamjenom ili na neki drugi na in. Pod podmetanjem se podrazumijeva prikazivanje da je djete rodila žena koja ga nije rodila.

Ovom inkriminacijom se štiti pripadnost djeteta odre enoj po-rodici, a djelo je svršeno nastupanjem promjene porodi nog stanja dje-teta.

192

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do dvije godine.

U lanu 206 stav 3 KZ RS propisano je da je pokušaj djela iz stava 1 kažnjiv.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 206 stav 2 KZ RS vrši onaj ko zamjenom ili na drugi na in nehatno promijeni porodi no stanje djeteta. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zat-vora do jedne godine.

6. Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika ( lan 219 KZ FBiH, lan 207 KZ RS i lan 216 KZ BD BiH)

Zapuštanje i zlostavljanje maloljetnika je inkriminacija koja ima za cilj zaštitu maloljetne djece od neodgovornog i po njihov psihi ki i fizi ki razvoj štetnog ponašanja roditelja ili drugih lica koja imaju za-konsku obavezu staranja o maloljetnoj djeci.24

Osnovni oblik krivi nog djela zapuštanja ili zlostavljanja djeteta ili maloljetnika može da izvrši roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitanjazapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara.

Objekt krivi nog djela je maloljetno lice koje nije napunilo osa-mnaest godina.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u grubom zanemari-vanju dužnosti zbrinjavanja ili vaspitanja djeteta ili maloljetnika.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo roditelj, usvojilac, sta-ralac ili neko drugo lice ija se dužnost zasniva na nekom pravnom os-novu, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je za isto djelo u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi osnovni oblik djela iz lana 219 stav 2 KZ FBiH, lana 207 stav 2 KZ BD BiH i lana 216 stav 2 KZ BD BiH kazni e se roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavi maloljetno lice, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili

24 M. Babi , I. Markovi , Krivi no pravo, posebni dio, Banja Luka, 2013, str. 171.

193

na prosja enje, ili ga iz koristoljublja navodi na ponašanje koje je šte-tno za njegov razvoj.

Za ovaj oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 219 stav 3 KZ FBiH i lana 216 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz st. 1 i 2 maloljetno lice teško tjelesno povrije eno, ili mu je teško narušeno zdravlje, ili se zbog krivi nog djela iz st. 1 ili 2 odalo prosja enju, prostituciji ili drugim ob-licima asocijalnog ponašanja ili delinkvenciji. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 207 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenjezdravlja maloljetnog lica, ili se maloljetno lice odalo prostituciji, alko-holu ili drugim oblicima asocijalnog ponašanja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

7. Nasilje u porodici ili porodi noj zajednici ( lan 222 KZ FBiH, lan 208 KZ RS i lan 218 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se nasilje u porodici, a u KZ RS – nasilje u porodici ili porodi noj zajednici.

Djelo se sastoji u ugrožavanju mira, tjelesnog integriteta ili du-ševnog zdravalja lana svoje porodice.

Osnovni oblik krivi nog djela prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu cjelovitost ili duševno zdravlje lana svoje porodice.

Osnovni oblik krivi nog djela prema KZ RS vrši onaj koprimjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spoko-jstvo, tjelesni integritet ili duševno zdravlje lana svoje porodice ili porodi ne zajednice i time dovede do povrede fizi kog ili psihi kogintegriteta pasivnog subjekta. Prema lanu 208 stav 7 KZ RS lanom porodice ili porodi ne zajednice, u smislu ovog krivi nog djela, sma-traju se suružnici ili bivši supružnici i njihova djeca i djeca svakog od njih, vanbra ni partneri ili bivši vanbra ni partneri, njihova djeca ili djeca svakog od njih, srodnici po tazbini zaklju no do drugog stepena bez obzira na injenicu da je bra na zajednica prestala, roditelji sada-šnjih i bivših bra nih i vanbra nih partnera, srodnici iz potpunog usvo-jenja u pravoj liniji bez ograni enja, a u pobo noj zaklju no sa etvrtimstepenom, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja, lica koja vezuje od-

194

nos starateljstva, lica koja žive ili su živjela u istom porodi nom do-ma instvu, bez obzira na srodstvo, te lica koja imaju zajedni ko dijete ili je dijete za eto, iako nikada nisu živjela u istom porodi nom do-ma instvu.

Objekt zaštite je prije svega, porodica kao cijelina, ali se štiti i svaki njen lan od nasilja preduzetog od nekog lana porodice.

Radnja izvršenja sastoji se u preduzimanju nasilja, ili u drskom ili bezobzirnom ponašanju prema lanu svoje porodice. Posljedica ovog krivi nog djela ogleda se u ugrožavanju mira, tjelesnog integriteta i psihi kog zdravlja lana porodice.

Izvršilac djela može biti svaki lan porodice koji neku od nave-denih radnji preduzima prema lanu svoje porodice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je no-v ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propi-sana nov ana kazna ili kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Prvi teži oblik ovog djela iz lana 222 stav 2 KZ FBiH i lana 218 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini prema lanu porodice s kojime živi u zajedni kom doma instvu. Za ovaj oblik

djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.Prvi teži oblik djela iz lana 208 stav 2 KZ RS postoji ako je pri

izvr-šenju djela iz stava 1 koriš eno oružje, opasno oru e ili drugo sre-dstvo pogodno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje naruši. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 222 stav 3 KZ FBiH i lana 218 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako je pri izvršenju krivi nog djela iz st. 1 i2 upotrijebljeno oružje, opasno oru e ili drugo sredstvo prikladno da teško povrijedi tijelo ili naruši zdravlje. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Drugi teži oblik iz lana 208 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanjezdravlja ili su ona u injena prema licu mla em od 18 godina ili u pri-sustvu lica mla eg od 18 godina. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina.

Tre i teži oblik djela iz lana 222 stav 4 KZ FBiH i lana 218 stav 4 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz st. od 1 do 3 lan porodice teško tjelesno povrije en ili mu je zdravlje teško narušeno, ili ako je krivi no djelo po injeno prema maloljetniku. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina.

195

Tre i teži oblik djela iz lana 208 stav 4 KZ RS postoji ako je us-ljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila smrt lana porodice ili porodi ne zaje-dnice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

etvrti teži oblik djela iz lana 222 stav 5 KZ FBiH, lana 218 stav 5 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz st. od 1 do 4 prouzrokovana smrt lana porodice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do petnaest godina.

Najteži oblik djela iz lana 208 stav 5 KZ RS vrši ko liši života lana porodice ili porodi ne zajednice kojeg je prethodno zlostavljao.

Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset go-dina.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 222 stav 6 KZ FBiH i lana 218 stav 6 KZ BD BiH vrši ko usmrti lana porodice kojeg je pretho-dno zlostavljao. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od naj-manje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Poseban oblik djela iz lana 208 stav 6 KZ RS nastaje kada neko prekrši mjere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na os-novu zakona, u kom slu aju se može kazniti nov anom kaznom i za-tvorom od tri mjeseca do tri godine.

196

197

GLAVA TRINAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Glava XXI KZ FBiH, Glava XXI KZ RS i Glava XXI KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Postojanje krivi nih djela protiv zdravlja ljudi posljedica je brzog razvoja medicinske nauke, koja posljednjih godina postiže velike uspje-he na polju o uvanja ovjekovog zdravlja.25 Zdravlje ljudi je sve više ugroženo, stoga je objekt zaštite kod ovih krivi nih djela zdravlje ljudi. Pod zdravljem se ne podrazumijeva zdravlje pojedinca, odnosno indivi-dualna vrijednost koja pripada svakom ovjeku, ve zdravlje kao opšta, zajedni ka vrijednost svih ljudi. Zdravlje predstavlja psihofizi ko sta-nje ovjeka kod koga postoji harmoni na funkcija svih organa i procesa koje ga ini sposobnim za normalan život, odnosno da je sposoban za rad i društvenu produktivnost. Za razliku od zdravlja, bolest je takvo psihofizi ko stanje koje nastaje dejstvom bacila, bakterija i virusa na ovjekov organizam i koji dovodi do poreme aja u gra i i funkciji po-

jedinih organa, tkiva, djelova tjela, odnosno orgaanizma u cjelini. Kada se govori o bolestima, posebnu opasnost predstavljaju zarazne bolesti koje se šire na veliki broj ljudi i na veliki prostor i koje izazivaju teške i trajne posljedice po zdravlje ljudi, a ne rjetko mogu prouzrokovati i smrt. Krivi na djela protiv zdravlja ljudi imaju dosta sli nosti sa krivi-nim djelima protiv života i tjela i s krivi nim djelima protiv opšte si-

gurnosti ljudi i imovine. Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugrožavanje zdravlja

ljudi, što zna i da postoji opasnost oboljenja neodre enog broja ljudi. Najve i broj krivi nih djela iz ove glave su blanketne prirode, odnosno kod ve eg broja djela radnja izvršenja se sastoji u kršenju propisa iz od-

25 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str. 495.

198

re ene oblasti zdravstvene zaštite, Prema tome, ova djela se vrše upra-vo kršenjem propisa iz oblasti zdravstvene djelatnosti.

Izvršilac ve eg broja krivi nih djela iz ove glave može biti svako lice, a manjeg broja samo odre ena lica kao što su: ljekar, zdravstveni radnik, veterinar itd. Ova djela mogu se vršiti i sa umišljajem i iz ne-hata.

Krivi no gonjenje za krivi na djela iz ove glave preduzima se po službenoj dužnosti.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Prenošenje zarazne bolesti ( lan 225 KZ FBiH, lan 211 KZ RS i lan 221 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela prenošenja zarazne bolesti vrši ko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležni organ zdravs-tvene službe odre uje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili spre avanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga do e do opa-snosti od širenja zarazne bolesti.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u nepostupanju po pro-pisima ili naredbama kojima nadležni organi, odnosno organizacije, od-re uju mjere radi suzbijanja ili spre avanja zaraznih bolesti.

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi osnovni oblik djela iz lana 225 stav 2 KZ FBiH, lana 211 stav 2 KZ RS i lana 221 stav 2 KZ BD BiH vrši ko ne postupi po pro-pisima ili naredbama iz stava 1 u pogledu suzbijanja ili spre avanja zaraznih bolesti kod životinja, pa zbog toga do e do opasnosti preno-šenja zarazne bolesti na ljude. Za ovo djelo propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

Teži oblik djela iz lana 211 stav 3 KZ RS postoja e ako je dje-lom iz stava 1 prenijeta neizlje iva zarazna bolest. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Lakši oblik djela iz lana 225 stav 3 KZ FBiH, lana 211 stav 4 KZ RS i lana 221 stav 3 KZ BD BiH postoja e ako su djela iz st. 1 i 2

199

u injena nehatno. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili ka-zna zatvora do šest mjeseci.

Drugi teži oblik djela iz lana 211 stav 5 KZ RS postoja e ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 4 nastupila teška tjelesna povreda ili teško na-rušenje zdravlja jednog ili više lica. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1 i 2 – od jedne do osam godina, a za djela iz stava 4 – do tri godine.

Tre i teži oblik djela iz lana 211 stav 6 KZ RS postoja e ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1 i 2 – od dvije do dvanaest godina, za djelo iz stava 3 – od dvije do petnaest go-dina, a za djelo iz stava 4 – od jedne do osam godina.

2. Nesavjesno pružanje ljekarske pomo i ( lan 229 KZ FBiH, lan 214 KZ RS i lan 225 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv nesav-jesno lije enje, a u KZ RS – nesavjesno pružanje ljekarske pomo i.

Osnovni oblik krivi nog djela nasavjesnog lije enja prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljaju i svoju djelatnost primjeni o ito neprikladno sredstvo ili o i-to neprikladan na in lije enja ili ne primjeni odgovaraju e higijenske mjere, pa time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica.

Osnovni oblik ovog djela prema KZ RS vrši ljekar koji se pri pružanju ljekarske pomo i ne pridržava pravila zdravstvene struke, pa time prouzrokuje znatnije pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica.

Objekt zaštite kod ovog djela je ovjekovo zdravlje od nesavjes-nih postupaka ljekara pri lije enju.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u primjeni o igledno nepodobnog sredstva ili o igledno nepodobnog na ina lije enja, ili u neprimjeni odgovaraju ih higijenskih mjera.

Djelo je svršeno kada je usljed preduzetih radnji nesavjsnog lije-enja prouzrokovano pogoršanje zdravstvenog stanja pasivnog subje-

kta, dok za postojanje djela je nje bitno da li je pasivni subjekat dao svoj pristanak izvršiocu na takvo nesavjesno pružanje ljekarske po-mo i.

Izvršilac krivi nog djela može biti ljekar, stomatolog, odnosno lice sa diplomom medicinskog fakulteta ili diplomom stomatološkog fakulteta, a za krivi nu odgovornost potreban je umišljaj ili nehat.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zavora do tri godine.

200

Drugi osnovni oblik djela iz lana 229 stav 2 KZ FBiH, lana 214 stav 2 KZ RS i lana 225 stav 2 KZ BD BiH vrši drugi zdravstveni radnik koji pri pružanju medicinske pomo i ili njege postupi nesav-jesno i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica. Za ovo krivi no djelo propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik djela.

Lakši oblik djela iz lana 229 stav 3 KZ FBiH i lana 225 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako doktor medicine ili doktor stomatologije izvrši krivi no djelo iz stava 1 iz nehata. Za ovo djelo propisana je kazna za-tvora do jedne godine.

Lakši oblik djela iz lana 214 stav 3 KZ RS nastaje ako su djela iz st. 1 i 2 u injena nehatno. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Drugi lakši oblik djela iz lana 229 stav 4 KZ FBiH i lana 225 stav 4 KZ BD BiH nastaje kada drugi zdravstveni radnik izvrši krivi no djelo iz stava 2 iz nehata. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora do jedne godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 214 stava 4 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila teška tjelesna povreda ili teškonarušenje zdravlja jednog ili više lica. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1 i 2 – od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3 – do tri godine.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 214 stav 5 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1 i 2 – od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3 – od jedne do osam godina.

3. Nedozvoljeno presa ivanje dijelova ljudskog tijela ( lan 231 KZ FBiH, lan 217 KZ RS)

Presa ivanje nekog dijela tjela sa jednog lica na drugo, danas se u medicini smatra prihva enim metodom lije enja. Ovakav na in lije e-nja dugo se smatrao amoralnim i antireligioznim inom, pa ga ni pravo nije prihvatalo. Danas se smatra da je o uvanje zdravalja i spašavanje života iznad moralno-religioznih skrupula, pa je presa ivanje dijelova tijela pravno regulisano.

Osnovni oblik krivi nog djela nedozvoljenog presa ivanja dije-lova ljudskog tijela prema KZ FBiH vrši ko medicinski neopravdano uzme radi presa ivanja dio ljudskog tijela s pristankom živog davaoca,

201

ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca.

Osnovni oblik ovog djela prema KZ RS vrši ko radi presa ivanja od drugog uzme dio tijela ili drugom presadi dio tijela, iako je uzimanje i presa ivanje dijela tijela po pravilima medicinske nauke i struke neo-pravdano.

Objekt zaštite kod ovog djela je zdravlje ljudi od nezakonitih pos-tupanja pri presa ivanju dijelova ljudskog tijela. Objekt napada su di-jelovi ljudskog tijela, živog ili mrtvog lica, koji se mogu presa ivati u skladu sa pravilima medicinske struke.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u nedozvoljenom uzi-manju radi presa ivanja dijela ljudskog tijela ili u nedozvoljenom pres-a ivanju dijela ljudskog tijela.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi osnovni oblik djela iz lana 231 stav 2 KZ FBiH vrši ko medicinski opravdano uzme, radi presa ivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka živog davaoca, ili ko medicinski opravdano presadi dio ljuds-kog tijela bez pristanka primaoca. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za prvi snovni oblik.

Drugi osnovni oblik djela iz lana 217 stav 2 KZ RS vrši ko radi presa ivanja uzme dio ovje ijeg tijela prije nego što je smrt utvr ena na propisan na in. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Teži oblik djela iz lana 231 stav 3 KZ FBiH vrši ko medicinski neopravdano uzme, radi presa ivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka živog davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 217 stav 3 KZ RS vrši ko radi presa-ivanja od drugog uzme dio tijela ili drugom presadi dio tijela bez sa-

glasnosti davaoca ili primaoca ili saglasnosti njihovih zakonskih zastu-pnika, ako davalac ili primalac nisu bili u stanju da daju saglasnost. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 231 stav 4 KZ FBiH vrši ko, radi presa ivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego što je smrt na pro-

202

pisani na in utvr ena. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Poseban oblik djela iz lana 217 stav 4 KZ RS vrši ko neo-vlaš eno za nagradu prodaje ili posreduje pri davanju dijelova tijela od živog ili umrlog lica radi presa ivanja. Za ovo djelo propisana je no-v ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Poseban oblik krivi nog djela iz lana 231 stav 5 KZ FBiH vrši ko, radi presa ivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta oso-ba za života tome izri ito pisano protivila, ili ko uzme radi presa ivanja dio tijela umrle maloljetne ili duševno bolesne osobe, bez izri itog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Drugi poseban oblik krivi nog djela iz lana 231 stav 6 KZ FBiH vrši ko, za nagradu ili radi zarade, da dio svog tijela ili dio tijela druge žive ili umrle osobe, radi presa ivanja, ili u tome posreduje. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije go-dine.

Tre i posebni oblik krivi nog djela iz lana 231 stav 7 KZ FBiH vrši doktor medicine koji u ini krivi no djelo iz st. od 1 do 4. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1, 2 i 4 –od šest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 3 – od najmanje tri godine.

4. Nepružanje medicinske pomo i ( lan 232 KZ FBiH, lan 215 KZ RS, lan 226 KZ BD BiH)

Tradicionalana pravila medicinske nauke, te kodeks ljekarske eti-ke nalažu ljekaru da pruži pomo bolesniku uvijek kada je to potrebno.

Osnovni oblik djela nepružanja medicinske pomo i KZ FBiH i KZ BD BiH vrši doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni radnik koji ne pruži neodložnu medicinsku pomo licu kome je takva pomo potrebna, iako je svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da zbog toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt tog lica.

Prema KZ RS osnovni oblik ovog djela vrši ljekar ili drugi zdra-vstveni radnik koji protivno svojoj ljekarskoj dužnosti odbije da ukaželjekarsku pomo bolesniku ili licu kome je takva pomo potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život ili opasnosti od nastu-panja teške tjelesne povrede ili teškog narušenja zdravlja.

203

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u odbijanju da se uka-že ljekarska pomo , što prakti no zna i da se radi o slu aju u kome bla-govremeno pružena ljakarska pomo može zna iti spas za takvo lice. Posljedica krivi nog djela sastoji se u pogoršanju zdravstvenog stanja lica kome je potrebna pomo .

Izvršilac krivi nog djela može biti samo ljekar ili drugi zdravst-veni radnik (doktor medicine i doktor stomatologije) i to onaj koji ve obavlja ljekarsku praksu, a u pogledu krivice dovoljan je nehat.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ RS propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kaz-na zatvora do dvije godine.

Teži oblik djela iz lana 215 stav 2 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 kod lica kome nije ukazana ljekarska pomo nastupila teška tjelesna povreda ili mu je zdravlje teško narušeno. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 215 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 nastupila smrt lica kojem nije ukazana ljekarska pomo . Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do dva-naest godina.

5. Nadriljekarstvo ( lan 233 KZ FBiH, lan 216 KZ RS i lan 227 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se nadrilje-karstvo, a u KZ RS – neovlaš eno pružanje medicinskih usluga.

Da bi došlo do poboljšanja ovjekovog zdravlja, jedan od uslova je da se lije enje, odnosno pružanje medicinske pomo i, vrši samo od strane lica koja su unaprijed stru no osposobljena za to. U praksi se još uvijek sre u slu ajevi da se lije enjem bave lica koja nisu kvalifi-kovana za taj posao.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko se, nemaju i propisanu stru nu spremu, neovlaš eno bavi lije enjem ili drugom zdravstvenom djelatnoš u.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela prema KZ RS vrši onaj ko se protivno propisima neovlaš eno bavi lije enjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga.

Objekt zaštite je zdravlje ljudi od nestru nog i nepodobnog lije-enja.

Radnja krivi nog djela sastoji se u neovlaš enom bavljenju lije-enjem ili drugom zdravstvenom djelatnoš u. Bavljenje e postojati i u

204

slu aju kada ono izvršiocu djela ne donosi nikakavu zaradu ili nagradu. Posljedica ovog krivi nog djela sastoji se u opasnosti za zdravlje ljudi. Radi se o apstraktnoj opasnosti.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje nema propi-sanu stru nu spremu za bavljenjem lije enjem ili drugim zdravstvenom djelatnoš u, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do jedne godine i nov ana kazna, dok je u KZ RS – ka-zna zatvora do dvije godine i nov ana kazna.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 216 stav 2 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 nastupila teška tjelesna povreda ili teško nar-ušenje zdravlja jednog ili više lica. Za ovaj oblik djela propisana je ka-zna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi teži oblik krivi nog djela iz lana 216 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do petnaest godina.

6. Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih životnih namirnica ( lan 234 KZ FBiH, lan 221 KZ RS i lan 228 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela proizvodnje i stavljanja u promet škodljivih životnih namirnica vrši ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili na drugi na in stavlja u promet škodljive životne namirnice, jelo, pi e ili druge proizvode škodljive za zdravlje ljudi.

Radnja krivi nog djela sastoji se u proizvodnji radi prodaje, prodaji, nu enje na prodaju ili stavljanje u promet na drugi na in živo-tnih namirnica, jela, pi a ili drugih proizvoda koji su škodljivi za zdra-vlje ljudi. Posljedica ovog krivi nog djela sastoji se u opasnosti za zdravlje ljudi. Radi se o apstraktnoj opasnosti.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana ka-zna zatvora do dvije godine i nov ana kazna.

Drugi oblik djela iz lana 221 stav 2 KZ RS vrši ko proizvodi, prodaje ili na drugi na in stavlja u promet sredstva za li nu njegu, dje-ije igra ke ili sli ne proizvode za masovno koriš enje ili potrošnju

koji su štetni za zdravlje. Za ovaj drugi oblik djela propisana je ista ka-zna kao i za prvi osnovni oblik.

205

Lakši oblik djela iz lana 234 stav 2 KZ FBiH, lana 221 stav 3 KZ RS i lana 288 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada neko izvrši djelo iz stava 1 (prema KZ RS i iz stava 2) iz nehata. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mje-seci, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do jedne godine i nov-ana kazna.

Teži oblik djela iz lana 221 stav 4 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3 nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenjezdravlja jednog ili više lica. Za ove oblike djela propisane su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1 i 2 – od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3 – do tri godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 221 stav 5 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove ob-like djela propisane su kazne zatvora, i to: za djela iz st. 1 i 2 – od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3 – od jedne do osam godina.

U lanu 234 stav 3 KZ FBiH, lanu 221 stav 6 KZ RS i lanu 228 stav 3 KZ BD BiH propisano je da se škodljive namjernice i predmeti oduzimaju.

7. Neovlaš ena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga ( lan 238 KZ FBiH, lan 224 KZ RS i lan 232 KZ BD BiH)

Višestruko štetno dejstvo opojnih droga i opasnosti koja se u nji-ma krije, dobro su poznati.

Osnovni oblik krivi nog djela neovlaš ene proizvodnje i stavlja-nja u promet opojnih droga vrši onaj ko neovlaš eno proizvodi, prera-uje, prodaje ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, drži ili pre-

nosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi na in neo-vlaš eno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge.

Objekt zaštite kod ovog krivi nog djela je zdravlje ljudi.Radnja izvršenja djela sastoji se u proizvodnji, preradi, prodaji ili

nu enju na prodaju opojnih droga, kao i u kupovanju, držanju ili pre-nošenju opojnih droga radi prodaje.26 Posljedica djela ogleda se u ap-straktnoj opasnosti za zdravlje ljudi.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

26 Z. Stojanovi , Krivi no pravo, Beograd, 2014, str. 294.

206

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od tri do deset godina.

Teži oblik djela iz lana 238 stav 2 KZ FBiH i lana 232 stav 2 KZ BD BiH vrši onaj ko organizuje grupu ljudi u cilju izvršenja kri-vi nog djela iz stava 1, ili ko postane pripadnikom takve organizovane grupe ljudi. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Teži oblik djela iz lana 224 stav 2 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 1 izvršeno od strane više lica ili je u inilac ovog djela organi-zovao mrežu preprodavaca ili posrednika, ili je za izvršenje djela is-koristio dijete ili maloljetno lice. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od pet do petnaest godina.

Poseban oblik djela iz lana 238 stav 3 KZ FBiH, lana 224 stav 3 KZ RS i lana 232 stav 3 KZ BD BiH vrši ko neovlaš eno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u KZ RS – kazna zatvora od tri do pet godina.

U lanu 224 stav 4 KZ RS propisano je da u inioca, koji prijavi od koga nabavlja opojne droge, sud može blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

U lanu 238 stav 4 KZ FBiH, lanu 224 stav 5 KZ RS i lanu 232 stav 4 KZ BD BiH propisano je obavezno oduzimanje opojnih droga i sredstava za njihovu proizvodnju.

8. Posjedovanje i omogu avanje uživanja opojnih droga ( lan 239 KZ FBiH, lan 225 KZ RS i lan 233 KZ BD BiH)

U savremenom krivi nom zakonodavstvu skoro da je opšte pri-hva eno rješenje da se za uživanje opojnih droga krivi no ne odgovara. Prihva en je stav da je narkomanija bolest koja se ne može lije iti primjenom krivi nopravnih mjera prema licima koja su se odala uži-vanju droga, ve njihovim lije enjem i mjerama prevencije.27

Osnovni oblik krivi nog djela posjedovanja i omogu avanja uži-vanja opojnih droga vrši lice koje navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo lice, ili stavi na

27 B. Vu kovi , V. Vu kovi , Krivi no pravo Crne Gore, Tivat, 2011, str. 659.

207

raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi na in omogu uje drugom da uživa opojnu drogu.

Radnja izvršenja sastoji se u navo enju drugog na uživanje opo-jne droge, davanju drugome opojne droge da je uživa, on ili drugo liceili u stavljanju na raspolaganje prostorija radi uživanja opojne droge, ili na neki drugi na in omogu avanje drugom licu da je uživa.

Objekt zaštite je zdravlje ljudi, a objekt napada su supstance i preparati koji su proglašeni za opojne droge.

Krivi no djelo je svršeno samim navo enjem na uživanje droga odnosno omogu avanjem njihovog uživanja davanjem prostorija ili na drugi na in. Za postojanje djela je nebitno da li je došlo do uživanja ili ne i koliko je bilo lica.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivce potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od dvije do deset godina.

Teži oblik djela iz lana 239 stav 2 KZ FBiH, lana 225 stav 2 KZ RS i lana 233 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini prema djetetu, maloljetniku, duševno poreme enom licu ili pre-ma više lica, ili ako su prouzrokovane naro ito teške posljedice. Za ovaj oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna za-tvora od tri do deset godina.

Lakši oblik djela iz lana 239 stav 3 KZ FBiH vrši ko neovla-š eno posjeduje opojnu drogu. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 239 stav 4 KZ FBiH, lanu 225 stav 3 KZ RS i lanu 233 stav 3 KZ BD BiH propisano je obavezno oduzimanje opojnih droga.

208

209

GLAVA ETRNAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA

Glava XXIV KZ FBiH, Glava XXII KZ RS i Glava XXIV KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Ovom grupom krivi nih djela štite se prava iz radog odnosa, s tim da objekt krivi nopravne zaštite nisu sva prava koja proizilaze iz so-cijalnog osiguranja. Pravo na rad predstavlja jedno od osnovnih ljuds-kih prava i zagarantovano je ustavom, zakonom, opštim i pojedina nim kolektivnim ugovorima kao i nizom podzakonskih opštih akata. Zaš-titna uloga ovih krivi nih djela se ogleda u tome da se svakom radniku obezbijedi nesmetano koriš enje prava po osnovu svog teku eg i mi-nulog rada.

Osnovna karakteristka krivi nih djela iz ove grupe jeste da su to blanketna krivi na djela koja se vrše povredom zakona, propisa ili dru-gih akata kojima se reguliše odre eno pravo iz radnog odnosa ili soci-jalnog osiguranja. Posljedica kod ovih krivi nih djela javlja se u vidu uskra ivanja ili ograni avanja nekog prava koje radniku pripada na osnovu zakona ili drugog propisa.

Izvršioci ovih krivi nih djela su lica koja u vršenju svojih služ-benih ovlaš enja ili radnih obaveza postupaju po propisima kojima se utvr uju prava iz radnog odnosa u primjeni na konkretna lica i u kon-kretnim situacijama, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj. Pov-rede propisa iz oblasti radnih odnosa koje su u injene iz nehata ne pre-stavljaju krivi no djelo, ve disciplinski prekršaj.

210

II POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Povreda prava iz radnog odnosa ( lan 280 KZ FBiH, lan 226 KZ RS i lan 274 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se povreda prava iz radnog odnosa, a u KZ RS – povreda osnovnih prava radnika.

Osnovni oblik krivi nog djela povrede prava iz radnog odnosa prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko kršenjem propisa ili opšteg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plati ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsus-tvu, zaštiti žena, omladine i invalida ili o zabrani prekovremenog ili no-nog rada, uskrati ili ograni i zaposlenom pravo koje mu pripada.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela prema KZ RS vrši onaj ko se svjesno ne pridržava propisa koji se odnose na zaklju ivanje ugovora o radu i prestanku radnog odnosa, plate i druga primanja iz radnog odno-sa, radno vrijeme, pauze, odmore, godišnje odmore, ili odsustva, zaštitu žena, omladine i lica sa invaliditetom, zaštitu radnica zbog trudno e i roditeljstva, zaštitu starijih radnika, zabranu prekovremenog ili no nog rada ili pla anja propisane naknade, i time uskrati radniku pravo koje mu pripada ili mu ga ograni i.

Objekt zaštite su prava iz radnog odnosa koja se odnose na zasni-vanje i prestanak radnog odnosa, plati i drugim primanjima, o radnom vremenu, odmoru, odsustvu, zaštiti žena, omladine i invalida, te o za-brani prekovremenog ili no nog rada.

Radnja izvršenja je uskra ivanje ili ograni avanje prava zaposle-nom koja mu pripadaju po propisima. Posljedica krivi nog djela je us-kra ivanje ili ograni avanje nekog od navedenih prava.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, ali e to redovno biti lice koje je nadležno da se stara o primjeni pomenutih propisa, a kojih se svjesno ne pridržava, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je za osnovni oblik krivi nog djela u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 226 stav 2 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 1 imalo za posljedicu neopravdano nepla anje pet plata djelimi-no ili u cjelosti ili gubitak prava koje proisti e iz nepla enih dopri-

211

nosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala sredstva. Za ovaj oblik kri-vi nog djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 226 stav 3 KZ RS vrši onaj ko radnici prekine radni odnos zbog trudno e, ili od zaposlene radnice za-htijeva izjavu da e u tom slu aju dati otkaz ugovora o radu ili prihva-titi sporazumni raskid radnog odnosa. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

2. Povreda prava iz socijalnog osiguranja ( lan 282 KZ FBiH, lan 228 KZ RS i lan 276 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela povrede prava iz socijalnog osigu-ranja prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko kršenjem propisa ili opšteg akta o socijalnom osiguranju uskrati ili ograni i nekom licu pravo iz socijalnog osiguranja koje mu pripada.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela prema KZ RS vrši ko se svje-sno ne pridržava zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju i time uskrati ili ograni i nekom licu pravo koje mu pripada.

Objekt zaštite su prava koja nekom licu pripadaju po osnovu so-cijalnog osiguranja.

Radnja izvršenja sastoji se u uskra ivanju ili ograni avanju prava iz socijalnog osiguranja nekom licu. Radnja krivi nog djela se može izvršiti injenjem i ne injenjem. Za postojanje djela bitno je da se rad-nja izvršenja preduzima kršenjem propisa o socijalnom osiguranju, s tim da pasivni subjekt može da bude doma i i strani državljanin. Pos-ljedica djela je povreda u vidu potpunog ili djelimi nog uskra ivanja ili ograni avanja nekog prava iz socijalnog osiguranja.

Izvršilac djela može biti svako lice, ali e to u principu biti lice koje je po svom položaju ili funkciji koju obavlja u mogu nosti da od-lu uje o pravu nekog lica po osnovu socijalnog osiguranja, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

3. Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja ( lan 283 KZ FBiH, lan 229 KZ RS i lan 277 KZ BD BiH)

Djelo ini lice koje lažnim prikazivanjem da je bolestan ili pro-uzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad postigne da mu se prizna pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po propisima ili opštem aktu ne

212

pripada. Po svojoj prirodi ovo krivi no djelo je blisko krivi nom djelu prevare. Radi se o jednom posebnom obliku prevare koje se izvršava na specifi an na in, tj. lažnim prikazivanjem, odnosno simuliranjem i prouzrokovanjem bolesti i nesposobnosti za rad i na taj na in sti e pro-tivpravnu imovinsku korist.

Objekt zaštite su prava iz socijalnog osiguranja od zloupotrebenjihovog koriš enja

Radnja izvršenja sastoji se u postizanju nekog prava iz socijalnog osiguranja a koje izvršiocu djela ne pripada po zakonu. Djelo ne e pos-tojati ako nije došlo do priznavanja prava koja licu ne pripadaju. Djelo je svršeno donošenjem akta nadležnog organa o priznavanju takvog prava. Pokušaj nije kažnjiv. Posljedica djela se sastoji u priznavanju prava koja u iniocu ne pripadaju i na taj na in se ugrožavaju fondovi socijalnog osiguranja.

Izvršilac djela može biti svako lice, ali e to u principu biti lice koje je korisnik nekog prava iz socijalnog osiguranja, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

4. Nepreduzimanje mjera zaštite na radu ( lan 285 KZ FBiH, lan 230 KZ RS i lan 279 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela nepreduzimanja mjera zaštite na radu prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši odgovorno lice u pravnom licu ili samostalni privrednik koji kršenjem zakona ili drugog propisa ili opšteg akta o mjerama zaštite na radu, ne sprovede propisane mjere za-štite na radu.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela prema KZ RS vrši lice odgo-vorno za preduzimanje mera zaštite na radu koje se svjesno ne pridr-žava zakona ili drugih propisa o mjerama zaštite na radu usljed ega nastupi opasnost za život ili zdravlje radnika.

Radnja izvršenja sastoji se u nesprovo enju propisanih mjera zaš-tite na radu, a koja se može izvršiti injenjem i ne injenjem. Posljedica ovog krivi nog djela je apstraktna opasnost za život i zdravlje ljudi.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo odgovorno lice u pra-vnom licu ili samostalni privrednik, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

213

U lanu 285 stav 2 KZ FBiH, lanu 230 stav 2 KZ RS i lanu 279 stav 2 KZ BD BiH propisano je da pri izricanju uslovne osude sud može u iniocu odrediti obavezu da u odre enom roku postupi po pro-pisima i mjerama zaštite na radu.

214

215

GLAVA PETNAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV IMOVINE

Glava XXV KZ FBiH, Glava XXIII KZ RS iGlava XXV KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi na djela protiv imovine se vrše u najve em broju i poznata su od najstarijih vremena. Krivi nim djelima iz ove glave štiti se imo-vina koja se sastoji od stvari, odnosno predmeta i imovinskih prava i interesa koji pripadaju fizi kom ili pravnom licu. S pravom je istaknuto da, s obzirom na društveno-ekonomsko ure enje pojedinih zemalja, kao i s obzirom na razlike u pojedinim politi kim sistemima, postoje i razli-ita shvatanja o tome koja se korist smatra protivpravnom, a koji su na-ini pribavljanja imovinske koristi dozvoljeni.28

Današnja krivi na djela se razlikuju od onih koja su vršena u pro-šlosti po na inu, tj. tehnici izvršenja. Grupni objekt krivi nopravne za-štite krivi nih djela iz ove glave je imovina, koja se pojavljuje u vidu pokretnih stvari. Na in vršenja krivi nih djela iz ove glave mijenjao se kroz istoriju i prilago avao novim imovinskim odnosima, kao i savre-menim tehni kim mogu nostima.

Osnovni motiv koji pokre e izvršioca ovih krivi nih djela je pri-bavljanje imovinske koristi za sebe ili za nekog drugog. U djela pri-bavljanja imovinske koristi spadaju (npr. kra a, razbojništvo, prevara, ucjena, utaja i dr.), dok u djela prisvajanja spadaju (npr. oduzimanje tu e pokretne stvari sa namjerom da stvar koju je oduzeo prisvoji). Pos-toje krivi na djela kod kojih ne postoji ni jedna od navedenih namjera, nego namjera oduzimanja tu e stvari radi posluge, a oduzeta stvar nakon posluge bi se vratila prijašnjem držaocu (npr. oduzimanje moto-rnog vozila).

28 N. Srzenti , A. Staji , LJ. Lazarevi , Krivi no pravo, opšti dio, Beograd, 1998. str. 378.

216

Za neka krivi na djela iz ove glave, a koja su u injena prema bra nom drugu, bratu ili sestri, srodniku po krvi u prvoj liniji, usvo-jiocu ili usvojeniku, ili prema drugim licima sa kojima u inilac živi u zajedni kom doma instvu, gonjenje se preduzima po prijedlogu.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Kra a ( lan 286 KZ FBiH, lan 231 KZ RS i lan 280 KZBD BiH)

Krivi na djela protiv imovine me usobno se razlikuju prema mnogim posebnim obilježjima. Krivi no djelo kra e sastoji se u oduzi-manju tu e pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Osnovna obilježja ovog krivi nog djela su radnja oduzimanja, tu a pokretna stvar – objekt dje-la, namjera u inioca – da za sebe ili nekog drugog pribavi, prisvajanjem stvari, protivpravnu imovinsku korist.

Pod tu om pokretnom stvari podrazumijevaju se samo predmeti materijalne prirode, bez obzira na to da li se nalaze u vrstom, te nom ili gasovitom stanju, kao i sama elektri na energija. Pod pokretnom stvari se u smislu ovog krivi nog djela, treba podrazumijevati svaku stvar koja se može pokrenuti, tj. odvojiti od glavne stvari, a da tom prilikom ne do e do njenog uništenja, odnosno ošte enja. Kada se radi o ovjeku, smatra se da on nije stvar i da ne može biti predmet kra e, dok dijelovi tijela koji su odvojeni od tijela kao i leš tijela mogu da budu predmet kra e.

Pokretna stvar koja se oduzima treba da je tu a. To zna i da ta stavar nije svojina izvršioca krivi nog djela, ali nije od zna aja da li je ta stvar svojina lica od koga se oduzima ili nekog drugog lica. Izuzetak su one stvari nad kojima je u inilac suvlasnik sa nekim drugim licem. Kra a postoji i kad se stvar oduzima od lica koje je i samo tu stvar pribavilo kra om.

Radnja krivi nog djela je oduzimanje tu e pokretne stvari. Krivi-no djelo se smatra izvršenim kada je stvar oduzeta od drugog lica,

odnosno kada je u inilac djela svojom radnjom prekinuo ranije priteža-nje na toj stvari i zasnovao svoje pritežanje. Što zna i kada je u mo-gu nosti da fakti ki raspolaže tom stvari. Pritežanje ne gubi prodavac

217

koji je kupcu dao stvar na razgledanje ili kada vlasnik da stvar na pri-vremeno koriš enje i sl. Sli no tome, privremeno udaljavanje od stvari ne zna i i gubitak pritežanja nad njom pa e, na primjer, u slu aju odu-zimanja stvari od putnika u vozu ili nekom drugom prevoznom sreds-tvu, postojati krivi no djelo kra e, iako se putnik trenutno odvojio od svoje stvari. Kada su u pitanju izgubljene ili napuštene stvari, smatra se da je prestalo pritežanje i da ove stvari ne mogu da budu predmet kra-

e. Za pojam svršenog krivi nog djela nije obavezno da je namjera pri-bavljanja koristi i ostvarena (npr. oduzimanje blanko eka, kra a je iz-vršena, nebitno je to što ga u inilac nije unov io), ali je bitno da je ta-kva namjera postojala u vrijeme vršenja kra e.

Kod ovog krivi nog djela mogu je i pokušaj koji postoji kada je zapo eto oduzimanje stvari ali radnja nije dovršena, ili je dovršena ali nije prekinuta državnina ranijeg u inioca. Tako e, pokušaj djela postoji i u slu ajevima kada radnja nije bila uspješna zbog odsustva predmeta (npr. zavla enje ruke u prazan džep). U slu aju kra e prema bra nom drugu, odnosno licu sa kojim se živi u trajnoj vanbra noj zajednici, sro-dniku po krvi u prvoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku, ili drugim licima sa kojima u inilac živi u zajedni kom doma instvu, go-njenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatv-ora do tri godine.

Lakši oblik djela iz lana 286 stav 2 KZ FBiH, lana 231 stav 2 KZ RS i lana 280 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je ukradena stvar male vrijednosti (prema KZ RS – ako ne prelazi iznos od 200 KM), a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrije-dnosti. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, dok je u KZ RS propisana no-v ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 286 stav 3 KZ FBiH i lanu 280 stav 3 KZ BD BiH pro-pisano je da se izvršilac djela st. 1 i 2 može osloboditi od kazne ako ukradenu stvar vrati ošte enom prije nego sazna da je otkriven.

2. Teška kra a ( lan 287 KZ FBiH, lan 232 KZ RS i lan 281 KZ BD BiH)

Teška kra a je poseban, odnosno kvalifikovani oblik kra e. Ona nastaje u slu aju kada se obi na kra a u ini pod odre enim kvalifika-tornim okolnostima koje ga ine teškom kra om.

218

Osnovni oblik krivi nog djela teške kra e iz lana 287 stav 1 KZ FBiH i lana 281 stav 1 KZ BD BiH postoji kada se kra a u ini:

1) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem ve ih prepreka da se do e do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajni, or-mara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora;

2) na naro ito opasan ili naro ito drzak na in;3) iskoriš avanjem stanja nastalog požarom, poplavom, potres-

om ili drugom nesre om, ili4) iskoriš avanjem bespomo nosti ili drugog naro ito teškog

stanja drugog lica. Prema KZBD osnovni oblik teške kra e postoja e i kada se kra a

izvrši iz mržnje.Osnovni oblik krivi nog djela teške kra e prema KZ RS postoji u

slu aju kada se obi na kra a u ini:1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savla ivanjem ve ih

prepreka da se do e do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvorenih prostora;

2) na naro ito opasan ili naro ito drzak na in;3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno

sredstvo radi napada ili odbrane; 4) od strane više lica koja su se udružila za vršenje kra a;5) iskoriš avanjem stanja prouzrokovanog požarom, poplavom,

zemljotresom ili sli nom nesre om;6) iskoriš avanjem nemo i ili drugog teškog stanja nekog lica,

ili7) iz mržnje.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi osnovni oblik krivi nog djela teške kra e iz lana 287 stav 2 KZ FBiH i lana 281 stav 2 KZ BD BiH postoji u slu aju:

1) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti;

2) ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja služi za vjerske obrede, ili

3) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naro itog nau nog, umjetni kog, istorijskog ili tehni kog zna aja ili se nalazi u javnoj zbirci, zašti enoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost.

219

Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Teži oblik ovog djela iz lana 232 stav 2 KZ RS postoji ako vri-jednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 287 stav 3 KZ FBiH i lana 281 stav 3 KZ BD BiH vrši ko u ini kra u iz lana 280 stav 2 KZ FBiH, odnosno iz lana 286 stav 2 KZ BD BiH na na in i pod okol-nostima iz stava 1 ili stava 2 ta ke 2 i 3. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 232 stav 3 KZ RS postoji ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, nau nog ili kulturnog zna-aja, ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM. Za ovaj

oblik djela propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina. Teži oblik krivi nog djela iz lana 281 stav 4 KZ BD BiH vrši ko

kra u ( lan 280 stav 1) po ini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oružje ili opasno oru e radi po injenja djela. Za ovo kri-vi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

3. Razbojni ka kra a ( lan 288 KZ FBiH, lan 234 KZ RS i lan 282 KZ BD BiH)

Krivi no djelo razbojni ke kra e postoji kada u inilac koji je za-te en na djelu kra e u namjeri da zadrži ukradenu stvar upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na njegov život ili tijelo.

Objekt zaštite kod ovog djela je imovina, dok je objekt napada tu a pokretna stvar.

Radnja izvršenja sastoji se u upotrebi sile ili prijetnje da e se neposredno napasti na život ili tijelo.

Djelo je svršeno sa trenutkom otpo injanja upotrebe sile ili prije-tnje neposrednog napada na život ili tijelo, s ciljem zadržavanja oduzete stvari.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik ovog krivi nog djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 288 stav 2 KZ FBiH i lana 282 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 neka osoba s umišljajem teško tjelesno povrije ena, ili je to krivi no djelo

220

u injeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje ili opasno oru e. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora najmanje pet go-dina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 234 stav 2 KZ RS postoji ako je pri izvršenju djela iz stava 1 nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna povreda ili ako je u injeno iz mržnje ili je djelo u injeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od pet do petnaest godina.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 288 stav 3 KZ FBiH, lana 234 stav 3 KZ RS i lana 282 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 neko lice s umišljajem lišeno života. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

4. Razbojništvo ( lan 289 KZ FBiH, lan 233 KZ RS i lan 283 KZ BD BiH)

Krivi no djelo razbojništva postoji kada neko upotrebom sile pro-tiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tu u pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist

Objekt zaštite kod ovog djela je imovina, dok je objekt napada tu a pokretna stvar.

Radnja izvršenja sastoji se u oduzimanju tu e pokretne stvari, upotrebom sile ili prijetnje. Djelo je svršeno kada je nakon upotrebe sile ili prijetnje došlo do oduzimanja tu e stvari.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik ovog krivi nog djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 289 stav 2 KZ FBiH i lana 283 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 neko lice s umišljajem teško tjelesno povrije eno, ili ako je u injeno iz mržnje, ili ako je to krivi no djelo izvršeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje ili opasno oru e. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 233 stav 2 KZ RS postoji ako je pri izvršenju djela iz stava 1 nekom licu umišljajno nanesena teška

221

tjelesna povreda ili ako je u injeno iz mržnje ili je djelo u injeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od pet do petnaest go-dina.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 289 stav 3 KZ FBiH, lana 233 stav 3 KZ RS i lana 283 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 neko lice s umišljajem lišeno života.Za ovaj najteži oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

5. Utaja ( lan 290 KZ FBiH, lan 235 KZ RS, lan 284 KZ BD BiH)

Krivi no djelo utaje se sastoji u protivpravnom zadržavanju, od-nosno prisvajanju tu e pokretne stvari koja je izvršiocu djela povjerena, a sve u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Razlika izme u kra e i utaje je u tome što je kod utaje tu a po-kretna stvar povjerena izvršiocu krivi nog djela. Dakle, radi se o tu oj pokretnoj stvari koja se nalazi u priteženju izvršioca, a za to priteženje postoji pravni osnov.

Objekt zaštite je imovina, dok je objekt napada tu a pokretna stvar.

Radnja izvršenja sastoji se u protivzakonitom zadržavanju, odno-sno prisvajanju tu e pokretne stvari. Djelo je svršeno onog trenutka kada izvršilac po ne sa tu om stvari da postupa ili raspolaže kao sa svojom.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik ovog krivi nog djela iz lana 290 stav 2 KZ FBiH, lana 235 stav 3 KZ RS i lana 284 stav 2 KZ BD BiH vrši staralac koji

po ini krivi no djelo iz stava 1. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi teži oblik ovog krivi nog djela iz lana 290 stav 3 KZ FBiH i lana 284 stav 3 KZ BD BiH nastaje ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, istorijskog, nau nog ili tehni kog zna aja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a izvršilac je postupao s ciljem pri-

222

bavljanja imovinske koristi takve vrijednosti. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 290 stav 4 KZ FBiH, lana 235 stav 2 KZ RS i lana 284 stav 4 KZ BD BiH postoji ako je utajena stvar male vrijednosti (prema KZ RS - ako ne prelazi iznos od 200 KM), a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi ta-kve vrijednosti. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana ka-zna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 235 stav 4 KZ RS postoji ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, nau nog ili kulturnog zna-aja ili ako vrijednost utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, odno-

sno iznos od 50.000 KM. Za ove oblike predvi ena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina – ako je utajena stvar od posebnog istori-jskog, nau nog ili kulturnog zna aja ili ako vrijednost utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, a ako iznos utajene stvari prelazi 50.000 KM propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi lakši oblik krivi nog djela iz lana 290 stav 5 KZ FBiH, lana 235 stav 5 KZ RS i lana 284 stav 5 KZ BD BiH vrši ko tu u po-

kretnu tvar koju je našao ili do koje je slu ajno došao protivpravno za-drži u namjeri da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist.

Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov-ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, dok je u KZ RS propisana

nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.U lanu 290 stav 6 KZ FBiH i lanu 284 stav 6 KZ BD BiH

propisano je da se u inilac krivi nog djela iz st. 1, 4 i 5 koji utajenu stvar vrati ošte enome prije nego sazna da je otkriven, može osloboditi kazne.

U lanu 235 stav 6 KZ RS propisano je da se gonjenje za djela iz st. 1, 2 i 5 preduzima po prijedlogu.

6. Ošte enje tu e stvari ( lan 293 KZ FBiH, lan 249 KZ RS i lan 287 KZ BD BiH)

Djelo se sastoji u ošte enju, uništenju ili injenju neupotreblji-vom tu e stvari.

Objekt zaštite je imovina, dok je objekt napada tu a stvar koja može biti pokretna ili nepokretna. Stvar ne mora imati nov anu vri-jednost, ali mora imati neku vrijednost za njenog vlasnika.

Radnja izvršenja sastoji se u ošte enju, uništenju ili injenju ne-upotrebljivom tu e stvari.

223

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 293 stav 2 KZ FBiH i lana 287 stav 2 KZ BD BiH vrši ko ošteti, izobli i, uništi ili u ini neupotreb-ljivom tu u stvar koja služi za vjerske svrhe, kulturno dobro koje se nalazi na javnom mjestu, posebno zašti eni objekat prirode, umjetni ki predmet, stvar od nau nog ili tehni kog zna enja, stvar koja se nalazi u javnoj zbirci ili je izložena za javnost ili stvar koja služi za javne potre-be ili koja uljepšava trgove, ulice ili parkove. Za ovaj oblik djela pro-pisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 249 stav 2 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 10.000, odnosno 50.000 KM. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: od šest mjeseci do pet godina – ako šteta prelazi iznos od 10.000 KM, odnosno od jedne do osam godina – ako taj iznos prelazi 50.000 KM.

Drugi teži oblik krivi nog djela iz lana 293 stav 2 KZ FBIH vrši onaj ko u ini djelo iz stava 1 zbog razlike u etni koj ili narodnosnoj pripadnosti, rasi, vjeroispovijesti, polu ili jeziku. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine

Drugi teži oblik krivi nog djela iz lana 249 stav 3 KZ RS i lana 287 stav 3 KZ BD BiH nastaje kada neko izvrši krivi no djelo iz st. 1 i 2 iz mržnje. Za ovaj oblik djela u KZ RS propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, dok je u KZ BD BiH propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U lanu 249 stav 4 KZ RS propisano je da se gonjenje za djelo iz stava 1 preduzima se po prijedlogu.

7. Prevara ( lan 294 KZ FBiH, lan 239 KZ RS i lan 288 KZBD BiH)

Ovo krivi no djelo sastoji se u dovo enju nekog lica lažnim pri-kazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu, ili održavanju u za-bludi i na taj na in navo enju tog lica da nešto u ini ili ne u ini na štetu svoje ili tu e imovine, a u namjeri da sebi ili drugome pribavi proti-vpravnu imovinsku korist.

224

Objekt krivi nog djela je tu a imovina, odnosno ekonomska pra-va i interesi.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u navo enju nekog lica da nešto u ini ili ne u ini, na štetu svoje ili tu e imovine. Dakle, kod prevare izvršilac se koristi obmanom kao na inom, tj. sredstvom da se neko dovede u zabludu ili održava u zabludi, odnosno koristi se lažnim prikazivanjem nekih injenica ili prikrivanjem stvarnih injenica. Pos-ljedica djela se sastoji u tome da pasivni subjekt u ini ili ne u ini nešto na štetu svoje ili tu e imovine.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovi oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 294 stav 2 KZ FBiH i lana 288 stav 2 KZ BD BiH postoji ako šteta pri injena djelom iz stava 1 prelazi 30.000 KM, a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja imovi-nske koristi takve vrijednosti. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 239 stav 2 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist do 200 KM, a u inilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu štetu. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana kazna ili ka-zna zatvora do jedne godine.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 294 stav 3 KZ FBiH i lana 288 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je šteta male vrijednosti, a u inilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 239 stav 3 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska šteta u iznosu koji prelazi 10.000, odnosno 50.000 KM. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: od šest mjeseci do pet godina – ako imo-vinska korist ili šteta prelazi iznos od 10.000 KM, odnosno od jedne do deset godina – ako taj iznos prelazi 50.000 KM.

Drugi lakši oblik krivi nog djela iz lana 294 stav 4 KZ FBiH i lana 288 stav 4 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini

samo s ciljem da drugoga ošteti, a bez cilja da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

225

Drugi lakši oblik djela iz lana 239 stav 4 KZ RS vrši ko djelo iz stava 1 u ini u namjeri da drugog ošteti. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 239 stav 5 KZ RS propisano je da se gonjenje za djelo iz stava 2 preduzima po prijedlogu.

8. Iznuda ( lan 295 KZ FBiH, lan 242 KZ RS, lan 289 KZBD BiH)

Krivi no djelo iznude sastoji se u prinu ivanju, odnosno prisi-ljavanju drugog lica silom ili ozbiljnom prijetnjom da nešto u ini ili ne u ini na štetu svoje ili tu e imovine, a u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu korist (prema KZ RS – ili ko na takav na in ut-jeruje dug).

Objekt zaštite je imovina i sloboda odlu ivanja ovjeka u raspo-laganju imovinom.

Radnja izvršenja sastoji se u prisiljavanju drugog na neku djela-tnost, a koja je štetna za njegovu ili tu u imovinu.

Prema tome, cilj preduzimanja radnje silom ili ozbiljnom prije-tnjom je da se pasivni subjekt dovede u poziciju da protiv svoje volje preduzme radnje štetne za svoju ili tu u imovinu.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 295 stav 2 KZ FBiH i lana 289 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je pri izvršenju krivi nog djela iz stava 1 upotrijebljeno oružje ili opasno oru e, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivi no djelo u injeno u sastavu grupe ljudi ili zlo ina ke organizacije, odnosno grupe za organizovani kriminal. Za teži oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik djela u lanu 242 stav 2 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000, odnosno 50.000 KM, ili ako je pri izvršenju djela upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili je djelo u injeno od strane više lica ili na naro ito grub i ponižavaju i na in. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: od jedne do osam godina – ako imovinska korist prelazi iznos od 10.000 KM, odnosno od dvije do dvanaest godina –

226

ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri izvršenju djela upotri-jebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili je djelo u injeno od strane više lica ili na naro ito grub i ponižavaju i na in.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 242 stav 3 KZ RS vrši ko se za nagradu bavi vršenjem djela iznude. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

9. Ucjena ( lan 296 KZ FBiH, lan 243 KZ RS i lan 290 KZBD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela ucjene (šantaža) vrši onaj ko u na-mjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da e protiv njega ili njemu bliskih lica otkriti nešto što bi njihovoj asti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto u ini ili ne u ini na štetu svoje ili tu e imovine, (prema KZ RS – ili ko na takav na in utjeruje dug. Radi se o jednom posebnom vidu krivi nog djela iz-nude, s tim što se kod iznude prinu avanje vrši upotrebom sile ili oz-biljnom prijetnjom, dok je kod ucjene u pitanju samo prijetnja i to odre-ena prijetnja, odnosno da e se iznijeti nešto što može da škodi asti i

ugledu lica kome se prijeti, ili njemu bliskih lica. Objekt zaštite je pokretna ili nepokretna imovina kao i sloboda

odlu ivanja ovjeka u pogledu raspolaganja imovinom.Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u prijetnji otkrivanjem

ne eg što se odnosi na lice kome se prijeti ili na neko njemu blisko lice. Posljedica krivi nog djela sastoji se, kao i kod iznude, u tome što pa-sivni subjekt preduzima izvjesno injenje, odnosno ne injenje na štetu svoje ili tu e imovine.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 296 stav 2 KZ FBiH i lana 290 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena znatna imovinska korist, ili je krivi no djelo u injeno u sas-tavu grupe ljudi ili zlo ina ke organizacije. Za ovaj oblik djela pro-pisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 243 stav 2 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000, odnosno 50.000 KM, ili je djelo u injeno od strane više lica ili na naro ito ponižavaju i na in. Za ove oblike djela predvi ene su ka-

227

zne zatvora, i to: od jedne do osam godina – ako imovinska korist pre-lazi iznos od 10.000 KM, odnosno od dvije do dvanaest godina – ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo u injeno od strane više lica ili na naro ito ponižavaju i na in.

Najteži oblik djela iz lana 243 stav 3 KZ RS vrši ko se za na-gradu bavi vršenjem djela ucjene. Za ovaj oblik djela propisana je ka-zna zatvora od tri do petnaest godina.

10. Zelenaštvo ( lan 298 KZ FBiH, lan 245 KZ RS i lan 292 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se lihvar-stvo, a u KZ RS – zelenaštvo. Radi se o veoma staroj pojavi koja se sastoji u iskoriš avanju teške materijalne ili neke druge sli ne situacije nekog lica da bi se za dati novac ili za neku drugu potrošnu stvar datu na zajam ili za izvršenu uslugu, ugovorila imovinsku korist koja je u velikoj nesrazmjeri sa datom imovinskom vrijednosti ili u injenom uslugom.29

Osnovni oblik krivi nog djela lihvarstva prema KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko iskoriš avaju i nuždu, teške imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasu ivanja drugog lica, primi od njega ili sa njim ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u o iglednoj nesrazmjeri s onim što je on dao, u inio ili se obavezao dati ili u initi.

Osnovni oblik djela iz KZ RS vrši ko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam ili za vršenje usluge koju u ini nekom licu, primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist iskoriš avaju i njegovo teško imovno stanje, teške prilike, nuždu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasu i-vanja.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u primanju ili ugova-ranju nesrazmjerne imovinske koristi. Nesrazmjerna imovinska korist može se ugovarati na razli ite na ine (npr. ugovaranjem viskokih ka-mata, nazna avanje u ugovoru ve eg iznosa od onog koji je stvarno po-zajmljen, itd.). Bitan elemenat za postojanje ovog krivi nog djela je da se ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi vrši iskorištavanjem teš-kog imovinskog stanja, teških prilika, nužde pasivnog subjekta, njego-vu lakomislenosti ili nedovoljne sposobnosti za rasu ivanje.

29 M. Babi , I. Markovi , Krivi no pravo, posebni dio, Banja Luka, 2013. str. 234.

228

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisan je nov-ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, dok je u KZ RS propisana

kazna zatvora do tri godine i nov ana kazna. Teži oblik djela iz lana 298 stav 2 KZ FBiH i lana 292 stav 2

KZ BD BiH postoji ako su krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovane teške posljedice ošte enom. Za ovaj teži oblik djela propisana je no-v ana kazna ili kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 245 stav 2 KZ RS postoji ako su usljed djela iz stava 1 nastupile teške posljedice za ošte enog ili je u inilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000, odnosno 50.000 KM. Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora i nov ane kazne, i to: od šest mjeseci do pet godina – ako su nastupile teške posljedice za ošte enog ili je u inilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi iznos od 10.000 KM, odnosno od jedne do deset godina – ako taj iznos prelazi 50.000 KM.

Drugi teži oblik djela iz lana 298 stav 3 KZ FBiH i lana 292 stav 3 KZ BD BiH vrši ko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi. Za ovaj oblik djela propisana je nov-ana kazna ili kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

11. Paljevina ( lan 301 KZ FBiH, lan 250 KZ RS i lan 295 KZBD BiH)

Krivi no djelo paljevine predstavlja novinu u našem krivi nom zakonodavstvu. Njegovim propisivanjem nastoji se pružiti ja a krivi-nopravna zaštita imovini, odnosno imovini koja je namijenjena za sta-

novanje ili za privredno koriš enje. Osnovni oblik krivi nog djela paljevine vrši ko zapali tu u ku u

ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili privrednom koriš enju, ili tu u poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj upotrebi.

Objekt zaštite je imovina, i to ona koja je namijenjena stanovanju ili privrednom poslovanju.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u paljenju tu e ku e ili drugog objekta namijenjenog stanovanju ili privredno-ekonomskom koriš enju, ili paljenju tu e poslovne zgrade ili zgrade u javnoj upot-rebi. Dakle, ovdje se radi o uništavanju ili ve em, odnosno težem ošte-enju tu e imovine podmetanjem požara. Djelo je svršeno samim pa-

ljenjem nekih od navedenih objekata.

229

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 301 stav 2 KZ FBiH i lana 295 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovana šteta koja prelazi 100.000 KM, ili je krivi no djelo iz stava 1 u injeno s ciljem prevare osiguravaju eg društva. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do dvanaest godina.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 250 stav 2 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 prouzrokovana šteta velikih razmjera. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od dvije do dvanaest godina.

12. Zloupotreba osiguranja ( lan 302 KZ FBiH, lan 240 KZ RS i lan 296 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH nosi naziv zloupo-treba osiguranja, a u KZ RS – osigurani ka prevara. Ono predstavlja novinu u našem krivi nom zakonodavstvu, i njenim propisivanjem nas-toji se sprije iti i suzbiti pokušaji da se naplati fiktivna ili fingirana šte-ta od osiguranja.

Osnovni oblik krivi nog djela zloupotrebe osiguranja vrši ko u namjeri da od osiguravaju eg društva naplati osiguranu sumu, uništi, ošteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv uništenja, ošte enja, gubitka ili kra e, i zatim prijavi štetu.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se iz uništenja, ošte enja ili sakrivanja stvari koja je osigurana protiv uništenja, ošte enja, gu-bitka ili kra e, a zatim prijavljivanja štete. Djelo se smatra svršenim prijavljivanjem lažne štete.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov-ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, dok je u KZ RS propisana

kazna zatvora do tri godine. Drugi osnovni oblik krivi nog djela iz lana 302 stav 2 KZ FBiH,

lana 240 stav 2 KZ RS i lana 296 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada neko u namjeri da od osiguravaju eg društva naplati osiguranu sumu za slu aj tjelesnog ošte enja, tjelesne povrede ili narušenja zdravlja, pro-uzrokuje sebi takvo ošte enje, povredu ili narušenje zdravlja. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

230

U lanu 302 stav 3 KZ FBiH i lanu 296 stav 3 KZ BD BiH pro-pisano je da se u inilac djela iz st. 1 i 2 može osloboditi kazne ako odu-stane od odštetnog zahtjeva prije nego sazna da je otkriven.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 240 stav 3 KZ RS postoji ako je djelima iz st. 1 i 2 pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000, odnosno 50.000 KM.

Za ove oblike djela predvi ene su kazne zatvora, i to: od šest mjeseci do pet godina – ako imovinska korist prelazi iznos od 10.000 KM, odnosno od jedne do deset godina – ako taj iznos prelazi 50.000 KM.

231

GLAVA ŠESNAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE,

POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA

Glava XXVI KZ FBiH, Glava XXXIII KZ RS i Glava XXVI KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Pravo na zdravu životnu sredinu spada u osnovno pravo ovjeka i gra anina. Razvojem nauke i tehnologije, pored nesumnjivih koristi, donio je i mnoge nove izvore ugrožavanja života i zdravlja ljudi kroz uništenje i upropaš ivanje životne i radne sredine ovjeka. Jedan od najve ih problema predstavlja zaga enost vazduha, vode, šuma i zem-ljišta. Mnogobrojna industrijska postrojenja vršenjem svoje djelatnostimoraju zaga ivati okolinu, pa se pokušava da se zaga enost svede na odre enu mjeru, iako i ta mjera nije bezopasna za život i zdravlje ljudi. Do koje mjere je dozvoljeno zaga ivati životnu sredinu odre ena je po-sebnim propisima iz oblasti zaštite i unapre enja ovjekove sredine, u vidu odre enih skala i koli ina zaga ivanja vazduha i vode.

Krivi nim djelima iz ove glave štiti se ovjekova sredina, tj. ov-jekova okolina u najširem smislu rije i. Osnov krivi nopravne zaštite ovjekove okoline nalazi se u me unarodnim i doma im pravnim izvo-

rima (npr. dokumentima Savjeta Evrope i Evropske unije). Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugrožavanje, odnosno

konkretna opasnost za život ili zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet. Izvršilac ve eg broja krivi nih djela iz ove glave može da bude

svako lice, a samo manji broj djela mogu izvršiti odre ena lica, kao što su službeno ili odgovorno lice. Ova djela mogu se izvršiti sa umišlja-jem ili iz nehata.

Sva krivi na djela iz ove glave mogu se podijeliti na sljede e podgrupe: a) opšta krivi na djela protiv životne sredine, b) krivi na

232

djela u vezi sa opasnim materijama, c) krivi na djela protiv biljnog i životinjskog svijeta, i d) krivi na djela protiv nazakonitog lova i ri-blova.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Zaga ivanje životne sredine ( lan 303 KZ FBiH, lan 415 KZ RS i lan 297 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se one i-š enje okoliša, a u KZ RS zaga ivanje životne sredine.

Osnovni oblik krivi nog djela one iš enja okoliša iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko kršenjem propisa zagadi vazduh, zemljište, teku u, staja u ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko pod-zemlje ili na drugi na in ugrozi isto u, kakvo u vazduha, zemljišta, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili pri-rodnog genetskog sklada biološke raznovrsnosti na širem podru ju i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog rastinja.

Osnovni oblik krivi nog djela iz KZ RS vrši ko kršenjem propisa o zaštiti, o uvanju i unapre enju životne sredine zagadi vazduh, zemlji-šte ili vodu u ve oj mjeri ili na širem prostoru.

Osnovni oblik krivi nog djela iz KZ BD BiH vrši ko kršenjem propisa zagadi vazduh, zemljište, teku u, staja u ili podzemnu vodu, vodotok, ili na drugi na in ugrozi isto u kvaliteta vazduha, zemljišta, vode, vodotoka ili prirodnog genetskog sklada biološke raznovrsnosti na širem podru ju i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog rastinja.

Objekt zaštite je zdrava i o uvana životna sredina u cjelini ili pojedini njeni segmenti, vazduh, zemljište, voda, vodotok, more, mors-ko dno i morsko podzemlje.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u zaga ivanju vazdu-ha, vode ili zemljišta kršenjem propisa o zaštiti, uvanju i unapre enju životne sredine. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ži-vot ili zdravlje ljudi, odnosno biljni ili životinjski svijet.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

233

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS pro-pisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi osnovni oblik krivi nog djela iz lana 303 stav 2 KZ FBiH vrši onaj ko zagadi vazduh, zemljište, teku u, staja u ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi na in ugrozi isto u i kvalitet vazduha, zemljišta, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznovrsnosti i time izazove opasnost za život ili zdra-vlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno ošte enje šuma, bilja ili drugog rastinja u širem podru ju. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Teži oblik oblik krivi nog djela iz lana 415 stav 2 KZ RS postojiako je usljed djela iz stava 1 došlo do uništenja ili znatnog ošte enja šuma, biljaka ili drugog rastinja na širem prostoru ili je životna sredina zaga ena u toj mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi ili životinja. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od jedne do pet godina.

Drugi osnovni oblik krivi nog djela iz lana 297 stav 1 KZ BD BiH vrši onaj ko zagadi vazduh, zemljište, teku u, staja u ili podzemnu vodu, vodotok, ili na drugi na in ugrozi isto u kvaliteta vazduha, ze-mljišta, vode, vodotoka, ili prirodnog genetskog sklada biološke razno-vrsnosti i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno ošte enje šuma, bilja ili drugog rastinja u širem podru ju. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 303 stav 3 KZ FBiH i lana 297 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 u ini iz nehata. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

Lakši oblik krivi nog djela iz lana 415 stav 3 KZ RS postoji ako su djela iz st. 1 i 2 u injena nehatno. Za lakši oblik djela iz stava 1propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je za djelo iz stava 2 propisana nov ana kazna ili kazna zatvora od šest mjeseci do dvije godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 303 stav 4 KZ FBiH i lana 297 stav 4 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz st. 1 i 2 neko lice teško tjelesno povrije eno ili je prouzrokovana imovinska šteta ve-likih razmjera. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

234

Drugi teži oblik krivi nog djela iz lana 303 stav 5 KZ FBiH i lana 297 stav 5 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stavova

1 i 2 ovoga lana prouzrokovana smrt jednog ili više lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jede do dvanaest godina.

Tre i teži oblik krivi nog djela iz lana 303 stav 6 KZ FBiH i lana 297 stav 6 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 3

neko lice teško tjelesno povrije eno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

etvrti teži oblik krivi nog djela iz lana 303 stav 7 KZ FBiH i lana 297 stav 7 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 3

prouzrokovana smrt jednog ili više lica. Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

2. Ugrožavanje životne sredine otpadom ( lan 305 KZ FBiH, lan 416 KZ RS i lan 299 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela ugrožavanja životne sredine odpa-dom iz KZ FBiH vrši onaj ko protivno propisima odbacuje, odlaže, skuplja, skladišti, obra uje i prevozi otpad ili uopše njime postupa na na in kojim se ugrožava kvalitet vazduha, zemljišta, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja na širem podru ju i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti ops-tanak šuma, bilja ili drugog rastinja.

Osnovni oblik ovog kriv nog djela iz KZ RS vrši onaj ko pro-tivno propisima prera uje, odlaže, odbacuje, sakuplja, skladišti ili pre-vozi radioaktivne ili druge opasne materije ili sa njima postupa na na in kojim se ugrožava vazduh, zemljište ili vodu u mjeri koja može izazvati opasnost za zdravlje ili život ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, biljaka ili drugog rastinja.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ BD BiH vrši onaj koprotivno propisima odbacuje, odlaže, skuplja, skladišti, obra uje i pre-vozi otpad ili uopšte njime postupa na na in kojim se ugrožava kvalitet vazduha, zemljišta, vode ili vodotoka, na širem podru ju i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog rastinja.

Objekt zaštite je životna sredina od protivpravnih radnji vezanih za odpad bilo koje vrste.

Radnja izvršenja krivi nog djela je alternativno odre ena. Za pos-tojanje djela bitno je da se radnja preduzima u odnosu na odpad u bilo

235

kom stanju, bilo koje vrste, odnosno koli ine i da je preduzimanje ra-dnje protivno propisima. Posljedica ovog krivi nog djela sastoji se u apstraktnoj opasnosti za zdravlje ljudi.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi oblik djela iz lana 305 stav 2 KZ FBiH vrši ko odbacuje, odlaže, skuplja, obra uje i prevozi otpad ili uopšte s njim postupa na na in kojim se ugrožava kvalitet vazduha, zemljišta, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje i uništenje ili znatno ošte enje šuma, bilja ili drugog rastinja na širem podru ju. Za ovaj ob-lik djela predvi ena je ista kazna kao i za osnovni oblik.

Teži oblik djela iz lana 416 stav 2 KZ RS vrši ko zloupotrebom svog službenog položaja ili ovlaš enja odobri vršenje djela iz stava 1. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do tri go-dine.

Drugi oblik djela iz lana 299 stav 2 KZ BD BiH vrši ko odba-cuje, odlaže, skuplja, obra uje i prevozi otpad ili uopšte s njim postupa na na in kojim se ugrožava kvalitet vazduha, zemljišta, vode ili vodo-toka i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno ošte enje šuma, bilja ili drugog rastinja na širem podru ju. Za ovaj oblik djela predvi ena je ista kazna kao i za osnovni oblik.

Lakši oblik djela iz lana 305 stav 3 KZ FBiH i lana 299 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 po ini iz nehata. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 416 stav3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zaga enja životne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za život ili zdravlje ljudi. Za ovaj oblik djela propi-sana je kazna zatvora od jedne do pet godina.

3. Nesavjesno pružanje veterinarske pomo i ( lan 308 KZ FBiH, lan 425 KZ RS i lan 302 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela nesavjesnog pružanja veterinarske pomo i vrši veterinar ili ovlaš eni veterinarski pomo nik koji pri pru-

236

žanju veterinarske pomo i propiše ili primijeni o igledno nepodobno sredstvo ili o igledno nepravilan na in lije enja ili uopšte nesavjesno postupa pri lije enju i time prouzrokuje uginu e stoke u ve em broju.

Ovom inkriminacijom se štite život i zdravlje životinja od nesav-jesnog pružanja veterinarske pomo i.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u propisivanju ili pri-mjeni o igledno neprikladnog sredstva za lije enje, te uopšte nesavje-sno postupanje pri lije enju. Posljedica krivi nog djela je prouzro-kovanje uginu a stoke u ve em broju.

Djelo je svršeno kad je usljed preduzimanja nekog od navedenih oblika radnje izvršenja došlo do prouzrokovanja navedene posljedice. Za postojanje djela je bitno da je radnja izvršenja preduzeta prilikom pružanja veterinarske pomo i, odnosno lije enja.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo veterinar ili ovlaš eni veteri-narski pomo nik, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Lakši oblik djela iz lana 308 stav 2 KZ FBiH, lana 425 stav 2 KZ RS i lana 302 KZ BD BiH nastaje ako se krivi no djelo iz stava 1 izvrši iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

4. Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja ( lan 310 KZ FBiH, lan 423 KZ RS i lan 304 KZ BD BiH)

Osnovni oblik ovog krivi nog djela nepostupanja po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko za vrijeme epidemije sto ne bolesti koja može ugroziti sto arstvo ne pos-tupi po naredbi ili odluci nadležnog organa donijetoj na osnovu propisa kojom se odre uju mjere za suzbijanje ili spre avanje bolesti.

Osnovni oblik krivi nog djela iz KZ RS vrši ko ne postupi po propisima i naredbama kojima nadležno državno tijelo odre uje mjere za suzbijanje ili spre avanje zarazne bolesti kod životinja ili bilja i time izazove opasnost od širenja te bolesti ili njenih uzro nika ili biljnih šteto ina.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u nepostupanju po naredbi ili odluci nadležnog organa, koja je donijeta na osnovu propisa kojom se odre uje mjere za suzbijanje ili spre avanje bolesti životinja.

237

Djelo se može izvršiti injenjem ili ne injenjem, dok nepostupanje mora postojati u vrijeme epidemije kakve sto ne bolesti, koja ugrožava sto arstvo. Prema tome, vrijeme preduzimanja radnje izvršenja je bitno obilježje ovog krivi nog djela, odnosno ono može biti izvršeno samo u to vrijeme. Posljedica krivi nog djela se sastoji u apstraktnoj opasnosti za sto arstvo. Djelo je svršeno samim nepostupanjem po naredbama ili odlukama nadležnog organa.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Drugi osnovni oblik krivi nog djela iz lana 310 stav 2 KZ FBiH, lana 423 stav 2 KZ RS i lana 304 stav 2 KZ BD BiH vrši ko za

vrijeme dok traje opasnost od bolesti i šteto ina koje mogu ugroziti biljni svijet, ne postupi po naredbi ili odluci nadležnog tijela donijetojna osnovu propisa kojom se odre uju mjere za suzbijanje ili spre av-anje bolesti ili šteto ina. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za prvi osnovni oblik.

Teži oblik ovog krivi nog djela iz lana 310 stav 3 KZ FBiH, la-na 423 stav 3 KZ RS i lana 304 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz st. 1 i 2 prouzrokovana znatna šteta. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

Lakši oblik djela iz lana 310 stav 4 KZ FBiH, lana 423 stav 4 KZ RS i lana 304 stav 4 KZ BD BiH nastaje kada se krivi no djelo iz st. od 1 do 3 izvrši iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

5. Šumska kra a ( lan 316 KZ FBiH, lan 430 KZ RS i lan 310 KZ BD BiH)

Osnovni oblik djela šumske kra e vrši ko radi kra e obori u šumi jedno ili više stabla, a koli ina oborenog drveta je ve a od dva kubna metra (prema KZ RS – ve a od tri kubna metra).

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u obaranju jednog ili više stabala u šumi radi kra e. Djelo se može izvršiti samo u tu oj šumi.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

238

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik djela iz lana 316 stav 2 KZ FBiH, lana 430 stav 2 KZ RS i lana 310 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je koli ina oborenog drveta ve a od pet kubnih metara (prema KZ RS – ve a od osam kub-nih metara), ili ako je krivi no djelo iz stava 1 po injeno u zašti enoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi posebne namjene. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna za-tvora od šest mjeseci do pet godina i nov ana kazna.

U lanu 430 stav 3 KZ RS propisano je da se oboreno drvo i sredstva koja su upotrijebljena za obaranje drveta oduzimaju.

6. Protivzakoniti lov ( lan 319 KZ FBiH, lan 436 KZ RS i lan 313 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela protivzakonitog lova iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko protivpravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divlja u ve em broju ili u ve oj vrijednosti, ili divlja iji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlaš eno iznese izvan zemlje vrhunski trofej ve e vrijednosti ili vrhunske trofeje u ve em broju, ili ko lovi za-šti enu životinjsku vrstu.

Osnovni oblik ovog djela iz KZ RS vrši onaj ko lovi divlja za vrijeme lovostaja.

Objekt zaštite je divlja kao dobro od opšteg interesa koja se štiti i koristi na na in koji je predvi en zakonom i drugim propisima.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 319 stav 2 KZ FBiH i lana 313 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini sre-dstvima ili na na in koji je zabranjen ili kojim se divlja masovno uništava. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 436 stav 2 KZ RS vrši ko neovlaš eno lovi u zabranjenom lovištu, ubije ili rani divlja ili je uhvati živu. Za

239

ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 436 stav 3 KZ RS postoji ako je djelo iz stava 2 u injeno prema visokoj divlja i. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Tre i teži oblik djela iz lana 436 stav 4 KZ RS vrši ko lovi ri-jetku ili prorije enu vrstu divlja i iji je lov zabranjen, ili ko lovi bez posebne dozvole odre enu vrstu divlja i za iji je lov potrebna takva dozvola, ili ko lovi na na in ili sredstvima kojima se divlja masovno uništava. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

U lanu 319 stav 3 KZ FBiH, lanu 436 stav 5 KZ RS i lanu 313 stav 3 KZ BD BiH propisano je da se ulovljena divlja i sredstva koja su upotrijebljena za lov oduzimaju.

7. Protivzakoniti ribolov ( lan 320 KZ FBiH, lan 437 KZ RS i lan 314 KZ BD BiH)

Djelo se sastoji u protivpravnom lovu ribe ili druge vodene ži-votinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen.

Osnovni oblik djela protivzakonitog ribolova iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme u vrijeme kad je to zabranjeno ili na teritoriji na kojoj je to zabranjeno, ili ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme eksplozivom, elektri nom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim na inom ili sredstvom koji su štetni za njihovo rasplo avanje ili koji su propisima zabranjeni.

Osnovni oblik ovog djela iz KZ RS vrši onaj ko lovi ribu i druge slatkovodne životinje u vrijeme kada je to zabranjeno ili na podru jima na kojima je to zabranjeno ili ko lovi ribu i druge slatko-vodne životinje eksplozivom, elektri nom strujom, otrovom, sredstvom za omamljivanje i time prouzrokuje uginu e ribe ili ko lovi ribu na na in štetan za njeno rasplo avanje.

Radnja izvršenja odre ena je alternativno. Posljedica ovog kri-vi nog djela je apstraktna opasnost za riblji fond, dok za postojanje djela se ne traži da je i nastupila konkretna opasnost.

Izvršilac krivi nog djela može bit svako lice, a u pogledu kri-vice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

240

Teži oblik krivi nog djela iz lana 320 stav 2 KZ FBiH i lana 314 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovano uginu e ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih živo-tinja ili organizama u širim razmjerima. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik djela iz lana 437 stav 2 KZ RS nastaje ako je djelom iz stava 1 prouzrokovano uginu e ribe ili drugih slatkovodnih životinja u ve im razmjerama. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

U lanu 320 stav 3 KZ FBiH, lanu 437 stav 3 KZ RS i lanu 314 stav 3 KZ BD BiH propisano je da e se ulov i sredstva koja su upotrijebljena za lov oduzeti.

241

GLAVA SEDAMNAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

Glava XXVII KZ FBiH, Glava XXXI KZ RS i Glava XXVII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi na djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine su ona djela ijim se izvršenjem, zbog opasnosti radnje izvršenja, upotrijebljenog

sredstva ili usljed neke druge okolnosti, dovodi u opasnost život ma-njeg ili ve eg broja ljudi ili imovina ve eg obima.30 Prema tome, os-novna karakteristika krivi nih djela iz ove grupe ogleda se u tome što ona izazivaju opštu opasnost za život ljudi i imovinu. Dakle, u pitanju je opasnost za život ili tijelo ljudi, koja prijeti neodre enom broju lica, odnsno neodre enoj imovini. Može se raditi i samo o jednom licu ili jednoj stvari, s tim što se unaprijed ne smije znati o kom licu ili kojoj stvari se radi. Ovakva zaštita predstavlja poljedicu tehni ko-tehnološ-kog razvoja.

ovjekov rad su u mnogome zamijenile mašine koje su mu sa je-dne strane olakšale i obogatile život, ali sa druge strane su ga istovre-meno i ugrozile. Mašine koje su zamjenile ljude su automatizovane i imaju ogromnu proizvodnu mo , ali isto tako i mo kojom ugrožavaju živote i zdravlje ljudi i uništavaju materijalna dobra. Cilj ove inkrimi-nacije je da se pove a ljudska pažnja u radu i postupanju sa opasnim sredstvima i energijama, što zna i da je neophodno da se preduzmu sve mjere da se opasnost upotrebe tih sredstava i posljedica koje ona osta-vljaju ograni e, odnosno da se obezbijedi kakva-takva sigurnost.

Radnja izvršenja ovih krivi nih djela je u stvari osloba anje pri-rodnih ili vješta kih stvorenih sila koje ovjek nije u stanju da drži u svojoj vlasti. Kod ovih krivi nih djela, za razliku od drugih, radi se o 30 Lj. Lazarevi , Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 2000, str. 137.

242

posljedici ugrožavanja, koja zapravo proizilazi iz društveno korisnih i neophodnih radnji, koje same po sebi nose opasnost, do kojih dolazi greškom u postupanju ili samoj kontroli, izazivaju i nesre e kod kojih stradaju ljudi i uništava se imovina. Posljedica ovih krivi nih djela je, kao što je ve re eno, izazivanje opšte opasnosti za život ljudi i imo-vinu.

Krivi na djela iz ove glave su toliko specifi na, s obzirom na svo-ju posljedicu, potom, na sredsvo izvršenja, vrijeme i mjesto izvršenja, da ih treba izdvojiti u posebnu cjelinu, te da se na taj na in istakne nji-hov zna aj.

Izvršilac krivi nih djela iz ove glave može biti svako lice, dok kod nekih djela to može biti samo službeno ili odgovorno lice, a u pogledu krivice kod jednog broja djela potreban je umišljaj, s tim da se ve i dio tih djela može izvršiti iz iz nehata.

Prema posljedici krivi na djela iz ove glave mogu se podijeliti u tri podgrupe i to na: a) krivi na djela konkretne opasnosti, b) krivi na djela apstraktne opasnosti, i c) krivi na djela povrede.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Izazivanje opšte opasnosti ( lan 323 KZ FBiH, lan 402 KZ RS i lan 317 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela izazivanja opšte opasnosti vrši onaj ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, joniziraju im ili radioaktivnim zra enjem, motornom silom, elektri -nom ili drugom energijom, pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom, izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu ve eg obima.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se preduzimanju opšte-opasne radnje ili koriš enju opšteopasnog sredstva kojim se stvara opa-snost za život ljudi i imovinu. Posljedica ovog krivi nog djela je kon-kretna opasnost za život ljudi, odnosno imovinu ve eg obima.

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice pot-reban je umišljaj.

Za ovaj osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

243

Drugi oblik ovog krivi nog djela iz lana 323 stav 2 KZ FBiH, lana 402 stav 2 KZ RS i lana 317 stav 2 KZ BD BiH vrši službeno ili

odgovorno lice koje ne postavi propisane ure aje za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih gasova ili joniziraju ih ili radioa-ktivnih zra enja, elektri ne energije ili drugih opasnih sredstava, ili ove ure aje ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slu aju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uopšte ne postupa po propisima ili tehni kim pravilima o zaštitnim mjerama, i time izazove opasnost za život ljudi i imovinu ve-eg obima. Za ovaj oblik djela propisana je ista ka-zna kao i za prvi

osnovni oblik. Teži oblik djela iz lana 323 stav 3 KZ FBiH, lana 402 stav 3

KZ RS i lana 317 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 po ini na mjestu gdje je okupljen ve i broj ljudi. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

Lakši oblik oblik djela iz lana 323 stav 4 KZ FBiH, lana 402 stav 4 KZ RS i lana 317 stav 4 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st.1 i 2 po ini iz nehata. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS propisan nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 402 stav 5 KZ RS postoji ako su djela iz st. 1, 2. i 3 u injena iz mržnj . Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 402 stav 6 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3 i 4 nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica ili imovinska šteta velikih razmjera. Za ove oblike djela u i-nilac se može kazniti: za djelo iz st. 1 i 2 – zatvorom od jedne do deset godina, za djelo iz stava 3 – zatvorom od jedne do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4 – zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 402 stav 7 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3 i 4 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove oblike djela u inilac se može kazniti: za djela iz st. 1, 2 i 3 – zatvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 4 – zatvorom od jedne do osam godina.

244

2. Uništenje ili ošte enje važnih privrednih objekata ili javnih naprava ( lan 324 KZ FBiH, lan 405 KZ RS i lan 318 KZBD BiH)

U savremenim društvima razvojem tehnike i civilizacije uopšte došlo je do toga da se normalan život gra ana teško može zamisliti bez koriš enja odre enih ure aja za javnu upotrebu kojima se omogu ava zadovoljavanje nekih zajedni kih potreba gra ana.31

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko rušenjem, paljenjem ili na drugi na in uništi ili ošteti, važan industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekt, napravu ili pos-trojenje za vodu, toplotu, plin, elektri nu ili drugu energiju, naprave si-tema veza ili druge naprave javne upotrebe i time izazove njihov zastoj ili otežani rad.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ RS vrši onaj ko uni-šti, ošteti, izmjeni, u ini neupotrebljivim ili ukloni ure aje javne upo-trebe za vodu, toplotu, gas, elektri nu ili drugu energiju ili ure aje si-stema veza ili druge javne ure aje i time prouzrokuje poreme aj u ži-votu gra ana ili funkcionisanju privrede.

Objekt krivi nopravne zaštite kod ovog djela su su važni indus-trijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, ure aji i postrojenja za vodu, toplotu, gas, elektri nu ili drugu energiju, ure aji sistema veza i drugi ure aji javne upotrebe.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u uništenju ili ošte e-nju važnih privrednih objekata ili javnih naprava. Krivi no djelo je svršeno kada je uništenjem, ošte enjem, ili injenjem neupotrebljivim ovih ure aja došlo do poreme aja u životu gra ana, odnosno funkcio-nisanju privrede. Posljedica djela sastoji se u zastoju, potpunog ili djelimi nog prestanka ili otežanog rada objekta ure aja ili postrojenja.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu kri-vice potreban je umišljaj.

Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 324 stav 2 KZ FBiH i lana 318 stav 2 KZ BD BiH vrši ko protivpravno ukloni ili isklju i iz rada sprave ilipostrojenja iz stava 1 i time izazove poreme aj u redovnom životu gra-

31 Z. Stojanovi , Krivi no pravo, posebni dio, Sarajevo, 2001. str. 167-168.

245

ana. Za ovaj lakši oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mje-seci do pet godina.

Teži oblik djela iz lana 405 stav 2 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 nastao znatan poreme aj u koriš enju ovih ure aja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Lakši oblik djela iz lana 324 stav 3 KZ FBiH i lana 318 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 405 stav 3 KZ RS postoji ako su djela iz st. 1 i 2 u injena nehatno. Za ove oblike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz stava 1 – kaznom zatvora do dvije godine, a za djelo iz stava 2 – kaznom zatvora do tri godine.

Drugi lakši oblik djela iz lana 324 stav 4 KZ FBiH i lana 318 stav 4 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 2 u ini iz nehata. Za ovaj oblik djela propisana je nov a kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

3. Ošte enje zaštitnih naprava na radu ( lan 325 KZ FBiH, lan 404 KZ RS i lan 319 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela ošte enja zaštitnih naprava na radu vrši onaj ko u rudniku, tvornici, gradilištu ili nekom drugom mje-stu gdje se obavlja rad uništi, ošteti, isklju i ili ukloni zaštitne ure aje i tako prouzrokuje opasnost za život ljudi ili za imovinu ve ih razmjera.

Objekt zaštite su život i tijelo ljudi za vrijeme rada na radnom mjestu, odnosno ure aji koje služe za zaštitu u procesu rada.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u uništenju, ošte enju ili uklanjanju zaštitnih naprava. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za život ljudi ili za imovinu vežeg obima.

Za postojanje djela bitno je da se radnja izvršenja preduzima u rudnicima, fabrikama, radionicama, ili na svakom drugom mjestu gdje se obavlja bilo kakav rad.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu kri-vice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, dok je u KZ RS propisana ka-zna zatvora od jedne do pet godina.

Drugi oblik djela iz lana 325 stav 2 KZ FBiH i lana 404 stav 2 KZ RS i lana 319 stav 2 KZ BD BiH vrši lice koje je odgovorno za preduzimanje mjera zaštite na radu u rudnicima, tvornicama, gradili-

246

štima ili drugim mjestima gdje se obavljaju radovi, ne postavi zaštitne ure aje ili ih ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slu aju potrebe ne stavi u funkciju, ili uopšte ne postupa po propisima o mjerama zaštite na radu i tako prouzrokuje opasnost za život ljudi ili imovinu ve ih razmjera. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 325 stav 3 KZ FBiH, lana 404 stav 3 KZ RS i lana 319 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 po ini iz nehata. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH prop-isana je kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 325 stav 4 KZ FBiH i lanu 404 stav 4 KZ BD BiH propisano je da pri izricanju uslovne osude za krivi no djelo iz st. 2 i 3 sud može po iniocu odrediti obavezu da u odre enom roku postavi zaštitne naprave.

Teži oblik djela iz lana 404 stav 4 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica ili imovinska šteta velikih razmjera. Za ove obike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz st. 1 i 2 – zatvorom od jedne do deset godina, a za djelo iz stava 3 – zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 404 stav 5 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove obike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz st. 1 i 2 – zatvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 3 – od jedne do osam godina.

4. Nepropisno i nepravilno izvo enje gra evinskih radova ( lan 326 KZ FBiH, lan 403 KZ RS i lan 320 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela nepropisnog i nepravilnog izvo-enja gra evinskih radova vrši odgovorno lice koje pri projektovanju,

rukovo enju ili izvo enju gra evinskih radova (prema KZ RS – još i gradnji mostova ili puteva ili kakvoj drugoj gradnji), postupi protivno propisima ili opštepriznatim tehni kim pravilima i time izazove opa-snost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima. Odgovorno lice koje pri projektovanju, rukovo enju ili izvo enju gra evinskih radova, gradnji mostova ili puteva ili kakvoj drugoj gradnji, postupi protivno propisima ili opštepriznatim tehni kim pravilima i time izazove opa-snost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima.

247

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u postupanju pro-tivno propisima ili opštepriznatim tehni kim pravilima pri projektova-nju, rukovo enju, ili izvo enju kakve gradnje ili gra evinskih radova. Posljedica krivi nog djela sastoji se u izazivanju opasnosti za život i tijelo ljudi, odnosno za imovinu ve eg obima.

Izvršilac krivi nog djela može da bude samo lice koje je odgo-vorno za izvo enje gra evinskih radova, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je kazna zatvora od jedne do pet godina, dok u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 326 stav 2 KZ FBiH, lana 403 stav 2 KZ RS i lana 320 stav 2 KZ BD BiH nastaje kada neko krivi no djelo iz stava 1 u ini iz nehata. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili zatvor do tri godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 403 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica. Za ove oblike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz stava 1 –zatvorom od jedne do deset godina, a za djelo iz stava 2 – zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Drugi teži oblik krivi nog djela iz lana 403 stav 4 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 i 2 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove oblike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz stava 1 – za-tvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2 – zatvorom od jedne do osam godina.

Najteži oblik krivi nog djela iz lana 403 stava 5 KZ RS postoji ako je izvršenjem djela iz stava 1 pribavljena protivpravna imovinska korist ili je prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM. Za ovaj oblik djela u inilac se može kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos štete prelazi 50.000 KM – kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

5. Nepropisni prevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala ( lan 329 KZ FBiH, lan 407 KZ RS i lan 323 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela nepropisnog prevoza eksploziv-nog ili zapaljivog materijala vrši onaj ko protivno propisima o prometu eksplozivnog ili lako zapaljivog materijala preda na prevoz javnim sa-

248

obra ajnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam prenosi koriste i se javnim saobra ajnim sredstvima.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u nepropisnoj predaji na prevoz eksplozivnog ili lako zapaljivog materijala, ili u prenošenju takvog materijala uz koriš enje javnih prevoznih sredstava. Posljedica krivi nog djela je apstraktna opasnost za život ili tjelo ljudi ili imovinu ve eg obima. Djelo je svršeno preduzimanjem radnje izvršenja.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

249

GLAVA OSAMNAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRA AJA

Glava XXVIII KZ FBiH, Glava XXXII KZ RS i Glava XXVIII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Objekt krivi nopravne zaštite kod ovih krivi nih djela jeste bez-bjednost javnog saobra aja. Normalno i bezbjedno odvijanje javnog saobra aja je od višestrukog društvenog zna aja. Kada se radi o bez-bjednosti saobra aja, naro ito kada je rije o drumskom saobra aju sta-nje kod nas je veoma nezadovoljavaju e. U javni saobra aj uklju uje se sve ve i broj vozila ija se brzina kretanja konstantno pove ava. Loše saobra ajnice, neispravna vozila, slaba tehni ka opremljenost i druge okolnosti pove avaju stepen ugroženosti ljudi i imovine pri vršenju saobra aja. Uz pomo saobra ajnih sredstava došlo je do velike pok-retljivosti ljudi i robe. Sve to doprinosi da u saobra aju esto dolazi do saobra ajnih nesre a, gdje strada veliki broj ljudi i dolazi do velike ma-terijalne štete. Zbog toga mjere prevencije imaju poseban zna aj u spre avanju saobra ajnih nesre a i suzbijanju saobra ajne delikvencije.

Zaštita ljudskih života i imovine u saobra aju ostvaruje se i pri-mjenom sankcija prema onima koji ne poštuju obaveze i zabrane koje proizilaze iz saobra ajnih propisa. Cilj inkriminacije iz ove galave je da se kažanjavanjem u esnika u saobra aju podigne njihova svijest u saobra aju, da se poštuju saobra ajni propisi i tehni ka pravila u vožnji i koriš enju saobra ajnih sredstava, kako bi se na taj na in doprinijelospre avanju saobra ajnih nesre a. Krivi na djela protiv bezbjednosti saobra aja mogu se podijeliti na: a) krivi na djela kojim se štiti javni saobra aj na putevima, b) krivi na djela zaštite željezni kog, brodskog, tramvajskog, trolejbuskog i prometa ži arom, i c) krivi na djela kojim se štiti uopšte javni saobra aj.

250

Posljedice ovih krivi nih djela je ugrožavanje, odnosno izaziva-nje opasnosti za život ljudi ili imovinu ve eg obima, ali i ugrožavanje javnog saobra aja. Izvršilac krivi nog djela je naj eš e u esnik u sao-bra aju, dok je sredstvo izvršenja vozilo u saobra aju.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Ugrožavanje javnog saobra aja ( lan 332 KZ FBiH, lan 410 KZ RS i lan 326 KZ BD BiH)

Ovim krivi nim djelom obuhva eni su razni oblici ugrožavanja javnog saobra aja. Osnovni oblik djela vrši u esnik u saobra aju na pu-tevima koji se ne pridržava saobra ajnih propisa i time tako ugrozi ja-vni saobra aj da dovede u opasnost život ljudi ili imovinu ve eg obima, pa usljed toga kod drugoga nastupi imovinska šteta preko 5.000 KM (prema KZ RS – pa usljed toga kod drugoga nastupi teška tjelesna po-vreda ili imovinska šteta preko 3.000 KM).

Objekt zaštite kod ovog djela je bezbjednost svih vidova javnog saobara aja, odnosno život i tjelo ljudi i imovina ve eg obima.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u nepridržavanju saobra ajnih propisa, odnosno svako postupanje u esnika u saobra aju koje je suprotno propisima u saobra aju. Posljedica krivi nog djela sastoji se u konkretnoj opasnosti za život ljudi ili za imovinu ve eg obima.

Izvršilac krivi nog djela može da bude u esinik u saobra aju na putevima, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi oblik djela iz lana 332 stav 2 KZ FBiH i lana 326 stav 2 KZ BD BiH vrši ko ugrožavanjem željezni kog, brodskog, tramvajs-kog, trolejbusnog ili saobra aja ži arom dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu ve ih razmjera. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do pet godina.

Lakši oblik djela iz lana 332 stav 3 KZ FBiH, lana 410 stav 2 KZ RS i lana 326 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 (prema KZ RS – samo iz stava 1) po ini iz nehata. Za ovaj oblik djela u

251

KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 410 stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1 ili 2 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove oblike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz stava 1 – zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2 – zatvorom od jedne do osam go-dina.

2. Nesavjestan nadzor nad javnim saobra ajem ( lan 335 KZ FBiH, lan 413 KZ RS i lan 329 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela nesavjesnog nadzora nad javnim saobra ajem vrši odgovorno lice kome je povjeren nadzor nad stanjem i održavanjem saobra ajnica i objekata na njima, prevoznim sredstvima ili javnim saobra ajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova rada voza a, ili kome je povjereno rukovo enje vožnjom, koje nesavjesnim vršenjem svoje dužnosti izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u nesavjesnom nad-zoru nad javnim saobra ajem.

Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera, što zna i da e nes-avjesno postupanje biti ono postupanje koje je suprotno obavezama, odnosno zabranama koje proizilaze iz odgovaraju ih propisa kojima se reguliše javni saobra aj. Posljedica krivi nog djela sastoji se u konkret-noj opasnost za život i tjelo ljudi, odnosno za imovinu ve eg obima.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo odgovorno lice kome su povjereni poslovi nadzora nad saobra ajem, odnosno licu kome je povjereno rukovo enje vožnjom, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do pet godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Drugi oblik djela iz lana 335 stav 2 KZ FBiH, lana 413 stav 2 KZ RS i lana 329 stav 2 KZ BD BiH vrši odgovorno lice koje izda nalog za vožnju ili dopusti vožnju iako zna da voza zbog umora, bol-esti, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbjedno up-ravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno, pa tako izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik djela.

252

Lakši oblik djela iz lana 335 stav 3 KZ FBiH, lana 413 stav 3 KZ RS i lana 329 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 po ini iz nehata. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propi-sana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 413 stav 4 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica ili imovinska šteta velikih razmjera. Za ove oblike djela u inilac se može kazniti: za djelo iz st. 1 i 2 – zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3 – zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 413 stav 5 KZ RS postoji ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 nastupila smrt jednog ili više lica. Za ove obli-ke djela u inilac se može kazniti: za djelo iz st. 1 i 2 – zatvorom od dvi-je do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3 – zatvorom od jedne do osam godina.

3. Neukazivanje pomo i licu povrije enom u saobra ajnoj nesre i ( lan 337 KZ FBiH, lan 414 KZ RS i lan 331 KZBD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela neukazivanja pomo i licu povrije-enom u saobra ajnoj nesre i iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši voza

motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i lice koje je povrije eno tim prevoznim sredstvom ili iju je povredu prouzrokovao.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ RS vrši voza motor-nog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i lice koje je tim prevoznim sredstvom ili radi njega povrije eno.

Objekt zaštite kod ovog djela je život povrije enog lica u saobra-ajnoj nesre i.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u ostavljanju bez po-mo i lica koje je povrije eno u saobra ajnoj nesre i.

Za postojanje djela nebitna je priroda i težina prouzrokovane povrede, ve da je povrije eni u trenutku kada je postojala obaveza pružanja pomo i bio živ, a djelo je svršeno samim ostavljanjem lica bez pomo i.

Izvršilac krivi nog djela može biti samo voza motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

253

Teži oblik djela iz lana 337 stav 2 KZ FBiH i lana 331 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovana teška tjelesna povreda ili smrt povrije enog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 414 stav 2 KZ RS nastaje ako je zbog neukazivanja pomo i nastupila teška tjelesna povreda povrije enog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 414 stav 3 KZ RS postoji ako je zbog neukazivanja pomo i nastupila smrt povrije enog lica. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

254

255

GLAVA DEVETNAESTA

KRIVI NA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG SAOBRA AJA

Glava XXX KZ FBiH, Glava XXIX, XXX i XXXI KZ RS i Glava XXX KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Krivi na djela iz ove glave imaju dvojako odre eni objekt zaštite, a to su: a) javni red i mir i b) pravni saobra aj. Kada se radi o krivi nim djelima protiv javnog reda i mira ona ine jednu heterogenu grupu djela. U ovu grupu svrstana su razli ita djela iji se objekti me usobno i ne dodiruju, odnosno nemaju bližu povezanost, sem da se njima re-meti javni red i mir. U ovu grupu svrstana su, na primjer, krivi na djela spre avanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, nasilni ko ponašanje, i dr.

Krivi na djela protiv pravnog saobra aja poznatija su pod ime-nom kriv nih djela falsifikovanja isprava. U ovu grupu spadaju, na pri-mjer, falsifikovanje isprave, navo enje na ovjeravanje neistinitog sadr-žaja i dr. Krivi nopravna zaštita pravnog saobra aja se uglavnom svodi na zaštitu vjerodostojnosti isprava, odnosno sigurnost pravnog saobra-aja. Prema tome, ono što je odlu uju e za razlikovanje ovih krivi nih

djela od drugih jeste objekt krivi nopravne zaštite. To je saobra aj, od-nosno povjerenje u istinitost isprava koje treba da postoji u pravnim odnosima u koje stupaju fizi ka i pravna lica.32

Za postojanje djela iz ove grupe potrebno je da je radnja izvršenja preduzeta naj eš e upotrebom nasilja, silom, prijetnjom ili na neki drugi protivpravni na in.

Posljedica kod ovih djela javlja se u vidu povrede ili ugrožavanja, kao što je narušavanje javnog reda i mira, stvaranje opasnosti za spo-kojstvo i sl. 32 B. ejovi , M. Kuli , Krivi no pravo, Beograd, 2011, str. 560.

256

Izvršilac krivi nog djela iz ove glave može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Spre avanje službenog lica u vršenju službene radnje ( lan 358 KZ FBiH, lan 387 KZ RS i lan 352 KZ BD BiH)

U vršenju svojih ovlaš enja službena lica preduzimaju odre ene djelatnosti, tj. dužna su da ih preduzimaju. Osnovni oblik krivi nog djela spre avanja službenog lica u vršenju službene radnje iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu sprije i službeno lice u obavljanju službene radnje koju je preduzelo u okviru svojih ovlaš enja ili ga na isti na in prisili na obavljanje službene radnje.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ RS vrši onaj ko silomili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu da sprije i službeno lice u institucijama Republike Srpske u vršenju službene radnje koju e preduzelo u okviru svojih ovlaš enja ili ga na isti na in prinudi na vršenje službene radnj .

Objekt zaštite je službena dužnost, što zna i njeno neometano vr-šenje, odnosno samostalnost službenih lica u obavljanju službenih ra-dnji.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u spre avanju službe-nog lica u vršenju službene radnje. Posljedica djela je povreda u viduspre avanja službenog lica u izvršenju radnje koju je bio dužana da iz-vrši u okviru svojih ovlaš enja. Djelo je svršeno kada je službeno lice sprije eno da izvrši službenu radnju. Mogu je i pokušaj ovog djela, odnosno mogu a je situacija da je upotrebljena sila ili prijetnja ali službeno lice nije sprije eno da izvrši službenu radnju.

Izvršilac djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik krivi nog djela u KZ FBiH i KZ BD BiH pro-pisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 358 stav 2 KZ FBiH, lana 387 stav 2 KZ RS i lana 352 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom

257

iz stava 1 službeno lice zlostavljano ili je lako tjelesno povrije eno (prema KZ FBiH – i ako je službeno lice uvrije eno), ili je krivi no djelo iz stava 1 po injeno prijetnjom upotrebe oružja. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mje-seci do pet godina.

Najteži oblik djela iz lana 358 stav 3 KZ FBiH i lana 352 stav 3 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz st. 1 i 2 po ini prema službenom licu pri obavljanju poslova javne bezbjednosti ili bezbjednosti Fede-racije Bosne i Hercegovine, odnosno Br ko distrikta ili dužnosti uva-nja javnog reda, hapšenja po inilaca krivi nog djela ili uvanja lica kome je oduzeta sloboda. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je u KZ BD BiH propisana kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

U lanu 358 stav 4 KZ FBiH, lanu 387 stav 4 KZ RS i lanu 352 stav 4 KZ BD BiH propisano je da se u inilac krivi nog djela iz st. 1, 2 i 3 može osloboditi kazn ako je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem službenog lica.

2. U estvovanje u grupi ljudi koja sprije i službeno lice u vršenju službene radnje ( lan 360 KZ FBiH, lan 389 KZ RS i lan 354 KZ BD BiH)

Krivi no djelo u estvovanja u grupi ljudi koja sprije i službeno lice u vršenju službene radnje sastoji se u u estovanju u grupi ljudi koja zajedni kim djelovanjem sprije i ili pokuša da sprije i službeno lice u vršenju službene radnje ili ga na isti na in prisili na vršenje službene radnje.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u u estovanju u grupi lica koja zajedni kim djelovanjem sprije i službeno lice u vršenju službene radnje ili pokuša sprije iti službeno lice u vršenju službene radnje ili je prinudi na isti na in na vršenje službene radnje. Djelo je svršeno kada je zajedni kim djelovanjem grupe službeno lice sprije-eno u vršenju službene radnje ili je na tu radnju prinu eno.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice koje je u esnik u grupi ljudi koja je povezana sa nekom namjerom, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

U lanu 360 stav 2 KZ FBiH, lanu 389 stav 2 KZ RS i lanu 354 stav 2 KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina

258

za onog ko organizuje ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja u ini krivi no djelo iz stava 1.

3. Organizovanje otpora ( lan 361 KZ FBiH, lan 391 KZ RS i lan 355 KZ BD BiH)

Krivi no djelo organizovanja otpora se sastoji u organizovanju ili pozivanju drugih na pružanje nasilnog otpora prema zakonitim odluka-ma ili mjerama nadležnih organa ili prema službenom licu u vršenju službene radnje.

Objekt zaštite je javni red i mir koji se sastoji u poštovanju na za-konu zasnovanih odluka i mjera organa vlasti.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u organizovanju ili pozivanju na pružanje nasilnog otpora zakonitim odlukama ili mjerama nadležnih organa, dok se posljedica djela sastoji u ugrožavanju izvrše-nja zakonitih odluka, mjera i službenih radnji. Djelo je svršeno samim organizovanjem drugih i pozivanjem na pružanje nasilnog otpora.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivce potreban je umišljaj.

Za osnovni oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisa-na nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Teži oblik djela iz lana 361 stav 2 KZ FBiH, lana 391 stav 2 KZ RS i lana 355 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 prouzrokovano nesprovo enje ili je znatno otežano sprovo-

enje zakonite odluke ili mjere nadležnog organa. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

U lanu 361 stav 3 KZ FBiH i lanu 355 stav 3 KZ BD BiH pro-pisano je da e se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniti onaj ko organizuje ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja u ini kri-vi no djelo iz stava 1, dok je u lanu 391 stav 3 KZ RS propisano da e se istom kaznom kazniti organizator ili vo a grupe.

4. Neu estvovanje u otklanjanju opšte opasnosti ( lan 365 KZ FBiH, lan 409 KZ RS i lan 359 KZ BD BiH)

Krivi no djelo neu estvovanja u otklanjanju opšte opasnosti vrši onaj ko protivno naredbi nadležnoga organa, odnosno organizacije bez opravdanog razloga odbije da u estvuje u otklanjanju opasnosti od po-žara, poplave ili sli ne opasnosti.

259

Radnja izvršenja djela sastoji se u neotklanjanju opasnosti od po-žara, poplave ili drugih opštih opasnosti. Da bi postojalo ovo krivi no djelo mora da postoji naredba nadležnog organa koja je obavezuju a za odklanjanje opasnosti, a odbijanje izvršenja te obaveze mora biti bez opravdanog razloga, što se procjenjuje u svakom konkretnom slu aju. Djelo je svršeno odbijanjem u estvovanja u otklanjanju opasnosti od poplave, požara i drugih sli nih opasnosti.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice koje je po na-redbi nadležnog organa obavezno da u estvuje u otklanjanju opšte opa-snosti, dok je u pogledu krivice potreban umišljaj.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci, dok je KZ RS propisana nov a-na kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

5. Skidanje ili povreda službenog pe ata ili znaka ( lan 366 KZ FBiH, lan 394 KZ RS i lan 360 KZ BD BiH)

Krivi no djelo skidanja ili povrede službenog pe ata ili znaka vrši onaj ko skine ili povrijedi službeni pe at ili znak koji je ovlaš eno službeno lice stavilo radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede pe ata ili znaka u e u takvu prostoriju ili otvori predmet na koji je bio stavljen službeni pe at ili znak.

Objekt zaštite su predmeti ili prostorije na kojima su stavljeni službeni pe ati ili znaci.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u skidanju službenog pe eta ili znaka, u povredi službenog pe ata ili znaka, ili u otvaranju osiguranog predmeta, odnosno u ulasku u osiguranu prostoriju bez ski-danja ili povrede službenog pe ata ili znaka.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

U lanu 394 stav 2 KZ RS propisano je da je i pokušaj kažnjiv.

260

6. Oduzimanje ili uništenje službenog pe ata ili službenih spisa ( lan 367 KZ FBiH, lan 395 KZ RS i lan 361 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo ini onaj ko protivpravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na neki drugi na in u ini neupotrebljivim službeni pe-at, knjigu, spis ili ispravu institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine,

Republike Srpske i Br ko distrikta Bosne i Hercegovine ili druge koja vrši javna ovlaš enja ili se kod njih nalazi.

Krivi no djelo oduzimanja ili uništenja službenog pe ata ili službenih spisa iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko protivpravno odu-zme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi na in u ini neupotrebljivim služ-beni pe at, knjigu, spis ili ispravu institucije u Federaciji Bosne i Her-cegovine, odnosno u Br ko distriktu, ili drugog pravnog lica koje vrši javno ovlaš enje, ili se kod njih nalazi.

Ovo djelo prema KZ RS vrši onaj ko protivpravno oduzme, sa-krije, uništi, ošteti ili na drugi na in u ini neupotrebljivim službeni pe-at, knjigu, spis ili ispravu koja pripada državnom organu, preduze u,

ustanovi ili drugom pravnom licu koje vrši javna ovlaš enja ili se kod njih nalazi.

Objekt zaštite su službeni pe ati, knjige, spisi ili isprave koje pri-padaju državnim organima, odnosno subjektima koji vrše javna ovl-aš enja.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u oduzimanju, skri-vanju, uništenju, ošte enju, ili injenju neupotrebljivim na drugi na in službenog pe ata, knjige, spisa ili isprave. Djelo je svršeno oduzima-njem službenog pe ata, knjige, isprave, ili spisa, odnosno injenjem tih predmeta neupotrebljivim bilo da su oni uništeni ili ošte eni.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBH, KZ RS i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora do tri godine.

7. Lažno predstavljanje ( lan 369 KZ FBiH, lan 396 KZ RS i lan 363 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela lažnog predstavljanja vrši onaj ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom na-

261

nese kakvu štetu lažno predstavlja kao službeno ili vojno lice, ili neo-vlaš eno nosi kakve znake službenog ili vojnog lica.

Ovim djelom štiti se ugled i autoritet službenih i vojnih lica, odnosno njihove službe.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u lažnom predsta-vljanju ili u neovlaš enom nošenju oznaka službenog ili vojnog lica. Djelo je svršeno momentom lažnog predstavljanja, odnosno kada se iz-vršilac lažno predstavi kao službeno ili vojno lice ili kada neovlaš eno nosi znak službenog ili vojnog lica. Za postojanje djela potrebno je da se jedna od napred navedenih radnji izvršenja preduzima u odre enoj namjeri, odnosno da izvršilac na ovaj na in za sebe ili drugo lice pribavi kakvu imovinsku ili neimovinsku korist ili da nekome nanese štetu.

Izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice po-treban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do jedne godine.

Poseban oblik krivi nog djela iz lana 369 stav 2 KZ FBiH, lana 396 stav 2 KZ RS i lana 396 stav 2 KZ BD BiH vrši onaj ko izvrši kakvu radnju koju je ovlaš eno da izvrši samo odre eno službeno lice (prema KZ RS – koju je ovlaš eno da izvrši samo odre eno službeno ili vojno lice). Za ovaj oblik krivi nog djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

8. Samovlaš e ( lan 370 KZ FBiH, lan 397 KZ RS i lan 364 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela samovlaš a iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada.

Osnovni oblik ovog djela iz KZ RS vrši onaj ko samovlasno pri-bavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada.

Objekt zaštite je autoritet državnih organa koji su po zakonu nad-ležni da obezbje uju ostvarivanje prava i obaveza gra ana i pravnih lica, te da uspostavljaju narušena prava na zakonu zasnovan na in. Objekt napada mogu biti razli ita prava kao što su stvarna, nasledna, obligaciona, roditeljska i dru-ga prava.

Radnja izvršenja krivi nog djela odre ena je kao pribavljanje ne-kog svog prava, odnosno prava za koje izvršilac smatra da mu pripada. Kriv no djelo e postojati, samo onda ako se neko pravo pribavlja bez

262

pravnog osnova. Djelo je svršeno kad je neko pribavio pravo koje mu pripada ili za koje smatra da mu pripada.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do šest mjeseci.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 370 stav 2 KZ FBiH i lana 364 stav 2 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini u sastavu grupe ljudi ili udruženja organizovanog radi po injenja tog krivi nog djela. Za ovo krivi no djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teži oblik krivi nog djela iz lana 397 stav 2 KZ RS vrši ko sa-movlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje da e napasti na život ili tijelo, ili u sastavu organizovane grupe. Za ovo djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseca do tri godine.

Poseban oblik djela iz lana 397 stav 3 KZ RS nastaje kada iz-vršilac djela iz prethodnih stavova u ini za drugoga, kada e se kazniti kaznom propisanom za ta djela.

U lanu 397 stav 4 KZ RS propisano je da se gonjenje za djelo iz stava 1 preduzima po prijedlogu.

9. Falsifikovanje isprave ( lan 373 KZ FBiH, lan 377 KZ RS i lan 367 KZ BD BiH)

Isprave imaju veliki zna aj za pravni saobra aj svake zemlje. Krivi no djelo se sastoji u pravljenju lažne isprave, ili u preina enju prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava, ili u upotrebi lažne ili neistinite isprave kao prave, ili u nabavljanju ovakve isprave radi upotrebe. Pravni saobra aj se zasniva na povjerenju u istitnitost isprava. On se ne bi mogao normalno odvijati, naro ito u savremenim uslovima, ako bi se provjeravala istinitost svake upotrebljene isprave.33

Objekt zaštite je pravni saobra aj, odnosno isprava. Pod ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili odre en da služi kao dokaz kakve injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u pravljenju lažne isprave ili u preina enju prave isprave u namjeri da se takva isprava

33 LJ. Lazarevi , Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 2000. str. 346.

263

upotrijebi kao prava ili u nabavljanju takve isprave radi upotrebe ili upotrijebi lažne ili preina ene isprave kao prave.

Objekt napada je isprava, a mogu e je razlikovati isprave u užem i širem smislu. Isprava u širem smislu je svaki predmet koji je po-doban i odre en da služi kao dokaz kakve injenice (npr. broj motora, broj šasije, kamen koji obilježava me u, i dr.). Isprava u užem smislu je izjava volje ili misli nekog lica o pravno relevantnoj injenici koja je data u pisanoj formi, koju ine sljede a etiri elementa: 1) izjava mora da predstavlja izjavu volje ili misli nekog lica, 2) izjava mora da bude data u pisanoj formi, 3) izjava mora da sadrži neku pravno relevantnu injenicu, i 4) izjava mora biti ovjerena od strane lica koju ju je dalo da

bi se znalo da je autenti na. Isprave mogu biti: a) privatne i b) javne. Privatna isprava, je

isprava koja je izdata od pojedinaca bez u eš a državnih organa ili organizacija koje imaju javna ovlaš enja (npr. ugovor, priznanica, testament, i dr.). Javna isprava je ona isprava koju izdaje državni or-gan, odnosno ovlaš eni organ ustanove ili organizacije koja vrši javne funkcije u pismenoj formi u granicama svoje nadležnosti (npr. izvod iz mati ne knjige ro enih, vjen anih, umrlih, i dr.).

Postoji podjela isprava i na: a) originale, b) duplikate, c) prepise i kopije. Original je ona isprava koja poti e od izdavaoca. Duplikat je originalna isprava koja sadrži izjavu volje ili misli izdavaoca sa injena u više primjeraka istovremeno ili naknadno. Prepis sadrži volju ili mi-sao izdavaoca, s tim da nije izdat od njega, a dokaznu snagu ima samo onda ako je ovjeren od nadležnog organa. Kopija se razlikuje od pre-pisa, jer ona predstavlja tehni kih sredstava umnoženu ispravu.

Djelo je svršeno samim pravljenjem lažne isprave, dok za pos-tojanje djela nije obavezno da je i došlo do takve upotrebe.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do tri godine

Teži oblik krivi nog djela iz lana 373 stav 2 KZ FBiH, lana 377 stav 2 KZ RS i lana 367 stav 2 KZ BD BiH vrši ko napravi lažnu javnu ispravu, testament, mjenicu, ek, javnu ili službenu knjigu ili dru-gu knjigu koja se mora voditi na osnovu zakona, (prema KZ RS – i ko preina i takvu pravu ispravu ili ko takvu lažnu ili preina enu ispravu stavi u opticaj, ili je drži radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu). Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

264

10. Navo enje na ovjeravanje neistintog sadržaja ( lan 375 KZ FBiH, lan 381 KZ RS i lan 369 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH naziva se ovje-ravanje neistinitog sadržaja, dok se u KZ RS naziva navo enje na ov-jeravanje neistinitog sadržaja.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela vrši onaj ko dovo enjem u zabludu navede nadležni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri nešto neistinito što ima da služi kao dokaz u pravnom saobra aju

Objekt krivi nog djela su javne isprave, zapisnici i knjige. Dakle, objekt krivi nog djela ne mogu da budu privatne isprave.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u navo enju nadležnog organa na ovjeravanje neistinitog sadržaja. Krivi no djelo se može izvršiti kako navo enjem injenica koje uopšte ne postoje, tako i po-ricanjem injenica koje stvarno postoje, ili mijenjanjem njihove sadr-žine i smisla.34 Djelo je svršeno kada nadležni organ, koji je doveden u zabludu, ovjeri nešto neistinito u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi, a koje treba da služi u pravnom prometu kao dokaz.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od tri mjeseca do pet godina, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi oblik djela iz lana 357 stav 2 KZ FBiH, lana 381 stav 2 KZ RS i lana 369 stav 2 KZ BD BiH vrši ko ispravu, zapisnik ili knjigu iz stava 1 upotrijebi znaju i da su neistiniti. Za ovaj oblik djela propisana je ista kazna kao i za osnovni oblik.

11. Nadripisarstvo ( lan 377 KZ FBiH i lan 371 KZ BD BiH)

Krivi no djelo nadripisarstva vrši onaj ko se, nemaju i propisanu stru nu spremu, neovlaš eno za nagradu bavi ukazivanjem pravne po-mo i.

Objekt zaštite je zakonito ukazivanje pravne pomo i od ovlaš e-nih lica, na na in i po postupku koji su odre eni zakonom. Da li je pružanje pravne pomo i vršeno neovlaš eno, to se procjenjuje u sva-kom konkretnom slu aju s obzirom na odgovaraju e propise kojima se reguliše ova djelatnost.

34 J.Tahovi , o.s. str. 443.

265

Radnja izvršenja sastoji se u neovlaš enom bavljenju ukazivanja pravne pomo i za nagradu. Pravna pomo se pruža na razli ite na ine, od davanja pravnih savjeta i obavještenja, do pisanja podnesaka za postupanje pred sudom i drugim državnim organima kao i zastupanje fizi kih i pravnih lica u odgovaraju im postupcima pred ovim orga-nima.

Za postojanje djela potrebno je da se neovlaš eno pružanje po-mo i vrši za nagradu, što zna i da nagrada mora biti ugovorena, odno-sno primljena. Nagrada se uglavnom sastoji u novcu, ali je mogu e da predstavlja i neku drugu imovinsku korist.

Krivi no djelo je svršeno bavljenjem neovlaš enim pružanjem pravne pomo i.

Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, s tim da to može biti i lice sa završenim pravnim fakultetom, ako nije ovlaš eno da dru-gima pruža pravnu pomo .

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

266

267

GLAVA DVADESETA

KRIVI NA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI RA UNARSKIH PODATAKA

Glava XXXII KZ FBiH, Glava XXIV A KZ RS i Glava XXXII KZ BD BiH

I OPŠTE KARAKTERISTIKE

U savremenom komuniciranju izme u pojedinaca ili izme u po-jedinaca i pravnih lica, odnosno izme u pravnih lica, koriste se mnogo-brojne i raznovrsne tehnologije.35 Na ovaj na in omogu uje se da se brže upute odre ene informacije, i da se lakše i brže do e do njih ili do nekih podataka. Danas kompjuter, odnosno ra unar, predstavlja jednu od najzna ajnijih tekovina tehni ko-tehnološkog razvoja društva. Pored prednosti koje ra unar nosi sa sobom i pored ogromne koristi za ov-je anstvo, ra unar je vrlo brzo postao i sredsvo zloupotrebe nesavjesnih pojedinaca, grupa pa i itavih organizacija. Ovdje je rije o krivi nim djelima koja su nova i koja ulaze u tzv. visoko-tehnološki ili kompjut-erski kriminalitet, odnosno sajber kriminalitet.

Ova krivi na djela imaju za objekt zaštite zakonito, efikasno, pra-vilno i blagovremeno funkcionisanje sisema elektronske obrade podataka kao i povjerenje u ta nost podataka unijetih u ra unarske, odnosno kompjuterske sisteme. Za razli ite oblike i vidove zloupotrebe kompjutera u teoriji se upotrebljavaju razli iti nazivi, kao što su: zlo-upotreba ra unara, ra unarska prevara, informati ki kriminalitet, saj-ber kriminalitet i dr.

Ovu grupu krivi nih djela karakteriše specifi an na in izvršenja kriv nih djela i sredstvo kojim se izvršavaju krivi na djela. Ova kri-vi na djela se vrše upotrebom kompjutera, odnosno uz pomo ra unara ili posredstvom ra unara. Pošto se radi o novoj tehnologiji koja ima

35 B. Vu kovi , V. Vu kovi , Krivi no pravo Crne Gore, Tivat, 2011. str.718.

268

velike mogu nosti primjene, ra unarski kriminalitet karakteriše velika dinamika i šarolikost pojavnih oblika, formi i vidova ispoljavanja.

Izvršioci ovih krivi nih djela su specifi na kategorija lica, odno-sno to su lica koja posjeduju odre ena specijalna, stru na i prakti na znanja iz oblasti informatike i ra unarske tehnike. Ova djela se teško otkrivaju, iz razloga što se vrše prikriveno, i bez vidljive prostorne i vremenski bliske povezanosti izme u izvršioca djela i pasivnog sub-jekta.

Izvršilac ovih krivi nih djela može da bude svako lice, ali su to naj eš e lica koja raspolažu sa odre enim specijalnim znanjem i vje-štinama iz oblasti informatike i kompjuterske tehnologije. Ova djela djela vrše se isklju ivo sa umišljajem.

II. POJEDINA KRIVI NA DJELA

1. Ošte enje ra unarskih podataka i programa ( lan 393 KZ FBiH, lan 292a KZ RS i lan 387 KZ BD BiH)

Osnovni oblik krivi nog djela ošte enja ra unarskih podataka i programa vrši onaj ko neovlaš eno izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi na in u ini neupotrebljivim ra unarski podatak ili program.

Objekt zaštite je bezbjednost ra unarskih podataka ili programa. Objekt radnje je ra unarski podatak ili program.

Radnja izvršenja sastoji se u brisanju, izmjeni, ošte enju, prikriv-anju ili na drugi na in injenju neupotrebljivim ra unarskih podataka ili programa. Krivi no djelo je svršeno kada je usled radnje izvršioca ra u-narski podatak ili program postao neupotrebljiv. Podatak ili program se smatraju neupotrebljivim kada se usljed preduzete radnje više uopšte ne mogu koristiti za svrhu kojoj su namijenjeni. Posljedica djela sastoji se u povredi zašti enog dobra.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, ali e to naj-eš e biti lice koje raspolaže sa odre enim specijalnim znanjem i vje-

štinama iz oblasti informatike i kompjuterske tehnologije. U pogledu krivice, za postojanje djela potrebno je da je izvršilac postupao sa umišljajem.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zat-vora do jedne godine.

269

Teži oblik krivi nog djela iz lana 393 stav 2 KZ FBiH i lana 387 stav 2 KZ BD BiH vrši ko suprotno zaštitnim mjerama neovla-š eno pristupi ra unarskim podacima ili programima ili neovlaš eno presre e njihov prenos. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 292a stav 2 KZ RS pstoji ako je djelom iz stava 1 prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 10.000 KM. Za ovaj oblik djela predvi ena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri go-din .

Poseban oblik djela iz lana 393 stav 3 KZ FBiH i lana 387 stav 3 KZ BD BiH vrši onaj ko onemogu i ili oteža rad ili koriš enje ra u-narskog sistema, ra unarskih podataka ili programa ili ra unarsku ko-munikaciju. Za ovaj oblik djela propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Drugi teži oblik djela iz lana 292a stav 3 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 30.000 KM. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 393 stav 4 KZ FBiH i lana 387 stav 4 KZ BD BiH postoji ako je krivi no djelo iz st. od 1 do 3 po i-njeno u odnosu na ra unarski sistem, podatak ili program organa vlasti, javne službe, javne ustanove ili privrednog društva od posebnog javnog interesa, ili je prouzrokovana znatna šteta. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Poseban oblik djela iz lana 393 stav 5 KZ FBiH i lana 387 stav 5 KZ BD BiH i lana vrši onaj ko neovlaš eno izra uje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili ini drugome dostupne posebne sprave, sredstva, ra unarske programe ili ra unarske podatke stvorene ili prilago ene za izvršenje krivi nog djela iz st. od 1 do 3. Za ovo djelo propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

U lanu 393 stav 6 KZ FBiH i lanu 387 stav 6 KZ BD BiH propisano je da e se oduzeti posebne sprave, sredstva, ra unarski pro-grami ili podaci stvoreni, koriš eni ili prilago eni za izvršenje krivi nih djela, kojima je izvršeno krivi no djelo iz st. od 1 do 3, dok je u lanu 292a stav 4 KZ RS propisano da se oduzimaju ure aji i sredstva kojima je u injeno krivi no djelo iz st. 1 i 2, ako su u svojini u inioca.

270

2. Ra unarska prevara ( lan 395 KZ FBiH, lan 292g KZ RS i lan 389 KZ BD BiH)

Po svojoj prirodi krivi no djelo ra unarske prevare predstavlja poseban oblik prevare. Osnovni oblik djela iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši ko neovlaš eno unese, ošteti, izmijeni ili prikrije ra unarski poda-tak ili program ili na drugi na in uti e na ishod elektronske obrade po-dataka s ciljem da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku ko-rist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu.

Osnovni oblik ovog djela iz KZ RS vrši onaj ko unese neta an podatak, propusti unošenje ta nog podatka ili na drugi na in prikrije ili lažno prikaže podatak i time uti e na rezultat elektronske obrade i pre-nosa podataka u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imo-vinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu.

Objekt zaštite kod ovog djela je bezbjednost ra unarskih sistema od unošenja neistinitih podataka i povjerenje u ove sisteme.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u neovlaš enom uti-canju na rezultat elektronske obrade podataka. Da bi se radilo o ovom djelu potrebno je da su te radnje preduzete sa ciljem da se sebi ili dru-gom pribavi imovinska korist. Posljedica djela se ogleda u prouzro-kovanju imovinske štete za drugog, bez obzira na iznos štete.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je u KZ RS propisananov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine.

Teži oblik djela iz lana 395 stav 2 KZ FBiH, lana 292g stav 2 KZ RS i lana 389 stav 2 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 395 stav 3 KZ FBiH i lana 389 stav 3 KZ BD BiH postoji ako je krivi nim djelom iz stava 1 pri-bavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM. Za ovo djelo pro-pisana je kazna zatvora od dvije do dvanaest godina.

Drugi teži oblik djela iz lana 292g stav 3 KZ RS postoji ako je djelom iz stava 1 pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 30.000 KM. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od dvije do deset godina.

271

Lakši oblik djela iz lana 395 stav 4 KZ FBiH, lana 292g stav 4 KZ RS i lana 389 stav 4 KZ BD BiH vrši ko krivi no djelo iz stava 1 po ini samo s ciljem da drugoga ošteti. Za ovo djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

3. Ometanje rada sistema i mreže elektronske obrade podataka ( lan 396 KZ FBiH i lan 390 KZ BD BiH)

Krivi no djelo ometanja rada sistema i mreže elektronske obrade podataka vrši onaj ko neovlaš enim pristupom u sistem ili mrežu ele-ktroni ke obrade podataka izazove zastoj ili poremeti rad toga sistema ili mreže.

Objekt zaštite ovog krivi nog djela je neometani rad sistema i mreže elektronske obrade podataka.

Radnja izvršenja krivi nog djela je posljedi na, odnosno odre-ena je njenom posljedicom.

Za postojanje djela mora se raditi o neovlaš enom pristupu u si-stem, odnosno mrežu elektronske obrade podataka, te da je zbog toga došlo do zastoja ili poreme aja u njihovom radu.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

Za ovo krivi no djelo propisana je nov ana kazna ili kazna za-tvora do tri godine.

4. Neovlaš eni pristup zašti enom sistemu i mreži elektronske obrade podataka ( lan 397. KZ FBiH, lan 292d KZ RS i lan 391 KZ BD BiH)

Ovo krivi no djelo u KZ BiH i KZ BD BiH naziva se neovlaš eni pristup zašti enom sistemu i mreži elektronske obrade podataka, a u KZ RS – neovlaš eni pristup zašti enom ra unaru, ra unarskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka.

Ovim krivi nim djelom štiti se ra unarski sistem, pod kojim se podrazumijeva skup me usobno povezanih ra unara koji komuniciraju razmjenjuju i podatke.

Osnovni oblik ovog krivi nog djela iz KZ FBiH i KZ BD BiH vrši onaj ko se neovlaš eno uklju i u sistem ili mrežu elektronske ob-rade podataka kršenjem mjera zaštite.

272

Osnovni oblik ovog djela iz KZ RS vrši onaj ko se, krše i mjere zaštite, neovlaš eno uklju i u ra unar ili ra unarsku mrežu ili neov-laš eno pristupi elektronskoj obradi podataka.

Objekt zaštite kod ovog djela je sigurnost sistema i mreže ele-ktronske obrade podataka.

Radnja izvršenja krivi nog djela odre ena je kao neovlaš eno uklju ivanje u sistem ili mrežu elektronske obrade podataka, pod uslo-vom da se to ini kršenjem mjera zaštite, odnosno bez pravnog osnova.

Za postojanje djela nisu od zna aja motivi neovlaš enog uklju-ivanja, niti je važno da li se radi o uklju ivanju u cijeli sistem, odno-

sno mrežu, ili jedan njihov dio.Izvršilac krivi nog djela može biti svako lice, a u pogledu krivice

potreban je direktni umišljaj.Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je nov-

ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS pro-pisana nov ana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

Teži oblik djela iz lana 397 stav 2 KZ FBiH, lana 292d KZ RS i lana 391 stav 2 KZ BD BiH vrši ko upotrijebi (prema KZ RS – ili snimi) podatak dobijen na na in iz stava 1. Za ovaj oblik djela u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana kazna zatvora do tri godine, dok je u KZ RS propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Drugi teži oblik krivi nog djela iz lana 397 stav 3 KZ FBiH i lana 391 stav 3 KZ BD BiH postoji ako su krivi nim djelom iz stava 2

prouzrokovane drugome teške posljedice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik kriv nog djela iz lana 292d stav 3 KZ RS postoji ako je usljed djela iz stava 1 došlo do zastoja ili ozbiljnog poreme aja funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mreže ili su nastupile druge teške posljedice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine.

5. Ra unarska sabotaža ( lan 398 KZ FBiH, lan 292b KZ RS i lan 392 KZ BD BiH)

Krivi no djelo ra unarske sabotaže iz KZ FBiH i KZ BD BiH postoji kada neko unese, izmijeni, izbriše ili prikrije ra unarski podatak ili program ili se na drugi na in umiješa u ra unarski sistem, ili uništi ili ošteti sprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da onemogu i ili znatno omete postupak elektronske obrade podataka zna ajnih orga-nima vlasti, javnim službama, ja-vnim ustanovama, trgova kim društvi-

273

ma ili drugim pravnim licima od posebnog javnog interesa (prema KZ FBiH – pa time prouzrokuje štetu u iznosu ve em od 500.000 KM).

Prema KZ RS ovo djelo postoji kada neko unese, uništi, izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi na in u ini neupotrebljivim ra una-rski podatak ili program ili uništi ili ošteti ra unar ili drugi ure aj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namjerom da onemogu i ili znatno ometa postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od zna aja za državne organe, javne službe, ustanove, preduze a ili druge subjekte.

Objekt zašite kod ovog djela su elektronski sistemi i mreže za elektronsku obradu i prenos podataka koji imaju poseban društveni zna-aj.

Radnja izvršenja krivi nog djela sastoji se u onemogu avanju ili znatnom ometanju postupka elektronske obrade i prenosa podataka koji su od zna aja za državne organe, javne službe, ustanove, preduze a ili druge subjekte. Za postojanje djela neophodno je da je radnja izvršenja preduzeta u odre enoj namjeri. Krivi no djelo je svršeno preduzima-njem djelatnosti koja predstavlja radnju izvršenja.

Izvršilac krivi nog djela može da bude svako lice, ali e to, po pravilu, biti lice koje raspolaže odre enim specijalnim znanjem i vješ-tinama iz oblasti informatike i kompjuterske tehnologije. U pogledu krivice, potrebno je da je izvršilac postupao sa direktnim umišljajem.

Za ovo krivi no djelo u KZ FBiH i KZ BD BiH propisana je ka-zna zatvora od jedne do osam godina, dok je u KZ RS propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

274

275

LITERATURA

-Atanackovi . D. Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 1981.-Babi . M., Markovi . I., Krivi no pravo, posebni dio, Banja Luka, 2013. -Ba i . F., Kazneno pravo, Zagreb, 1998.- ejovi . B., Miladinovi . V. Krivi no pravo. posebni dio, Niš, 1995.- ejovi . B., Kuli . M., Krivi no pravo, Beograd, 2011.-Grubiša. M., injeni no stanje u krivi nom postupku, Zagreb, 1980. -Horovi . S., Krivi no pravo, posebni dio, Mostar, 2000.-Kuli . M., Poresko pravo, Beograd, 2012.-Lazarevi . Lj., Peri . O. Krivi no pravo, posebni dio, Novi Sad, 1979.-Lazarevi . Lj. Krivi no prav, posebni dio, Beograd, 1998.-Lazarevi . Lj., Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 2000.-Neši . Lj., Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 1987.-Krivi ni zakon i zakon o krivi nom postupku Bosne i Hercegovine, program za krivi no pravo, Sarajevo, 2003.

-Simi . D., Priru nik za polaganje pravosudnog ispita, Beograd, 1984. -Srzenti . N., Staji . A., Krivi no pravo, Opšti i posebni dio, Sarajevo, 1983. -Staji , A., Vešovi . M.: Krivi no pravo, posebni dio, Sarajevo, 1987.-Stankovi . N., Terorizam i Finansiranje terorizma, Br ko, 2013.-Stankovi . N., Krivi no pravo, Opšti dio, Br ko, 2016.-Stojanovi . Z., Krivi no pravo, Beograd, 2014.-Stojanovi . Z., Krivi no pravo, posebni dio, Sarajevo, 2001.-Tahovi . J., Krivi no pravo, posebni dio, Beograd, 1961.-Tomi . Z. Krivi no pravo, posebni dio, Sarajevo, 2007. -Vu kovi . B., Vu kovi . V., Krivi no pravo Crne Gore, Tivat. 2011. -Vu kovic. B., Vu kovi . V. Krivi no pravo Crne Gore, Cetinje, 2009.-Zlatari . B. Krivi ni zakonik u prakti noj primjeni, Zagreb, 1958.

PROPISI

- Krivi ni zakon Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15 i 40/15); - Krivi ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH", broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16); - Krivi ni zakon Republike Srpske („Službeni glasnik RS", broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13), i - Krivi ni zakon Br ko distrikta Bosne i Hercegovine – pre iš eni tekst (“Službeni glasnik Br ko distrikta BiH”, broj 33/13).

276

CIP - Каталогизација у публикацији Народна и универзитетска библиотека Републике Српске, Бања Лука

343.3/.7(075.8)

СТАНКОВИЋ, Недељко, 1957- Krivično pravo : posebni dio / Nedeljko Stanković. - Brčko [Distrikt] : Evropski univerzitet Brčko Distrikta, 2017 (Banja Luka : Markos). - 276 str. ; 25 cm

Tiraž 200. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. - Bibliografija: str. 275.

ISBN 978-99955-99-20-1

COBISS.RS-ID 6328088