KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA 2018...aktivnost, a finalna 6.9.2017. nakon ljetne stanke i pri kraju priprema za novu sezonu. Travanj je pe-riod kraja prvenstva Hrvatske, a uoči početka

KINEZIOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU UDRUGA KONDICIJSKIH TRENERA HRVATSKE

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA RH SPORTSKI SAVEZ GRADA ZAGREBA

STUDENTSKI ZBOR KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBUEUROPEAN PHYSICAL CONDITIONING ASSOCIATION

16. godišnja međunarodna konferencija

KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA 2018

ZBORNIK RADOVA

Zagreb, 23. i 24. veljače 2018.

urednici:

LUKA MILANOVIĆVLATKA WERTHEIMER

IGOR JUKIĆ

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Udruga kondicijskih trenera Hrvatske

Zagreb, 2018.

BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

75

16. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 23. i 24. veljače 2018.

BIOMEHANIČKA PROCJENA IGRAČA RAGBIJA PRI POVRATKU U AKTIVNOST NAKON RANE REHABILITACIJE KOMPLICIRANOG PRIJELOMA TIBIJE I FIBULE

Marko Buljac1,2, Filip Bolčević3, Dalibor Kiseljak4

1Hrvatski Akademski Rugby Klub Mladost, Zagreb, Hrvatska2Poliklinika Ligament, Zagreb, Hrvatska

3Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska4Zdravstveno veleučilište Zagreb, Hrvatska

UVODRagbi je kontaktni sport s učestalim različitim

oblicima kontakta poput „čišćenja“, „obaranja“ i „zabijanja“. Utakmica traje 80 minuta i zahtijeva od igrača da se natječu u kompetitivnom okružju. Igrači u prosjeku prolaze 20-30 kontakata tijekom svakog treninga i 30-50 kontakata, ovisno o pozi-ciji, tijekom utakmica. Radi takvog volumena uobi-čajene su razne mišićno-koštane ozljede, a najveći postotak svih ozljeda je na donjim ekstremitetima (King i sur., 2009).

Budući da neke od tih ozljeda znaju biti teške i vrlo ograničavajuće, cilj sportaša i fizioterapeuta je kroz program rehabilitacije postići što brži opo-ravak i povratak sportu s nikakvim ili što manjim ograničavajućim faktorima poput mišićnih disba-lansa i asimetrija, nestabilnosti ili funkcionalnih deficita poput manjka snage. Procjena stanja spor-taša i njegove mogućnosti povratka u puni napor natjecateljskog režima je zahtjevan i odgovoran pro-ces. Prerani povratak može rezultirati dugotrajnim funkcionalnim deficitima uz opasnost od ponovne ozljede, stoga je procjena stanja sportaša prije po-vratka izrazito bitna, u profesionalnim krugovima i uobičajena. Pedobarografska analiza hoda, testi-ranja jednonožnih i sunožnih skokova na tenziome-trijskoj platformi te Functional Movement Screen (FMS), metode su s kojima je moguće identificirati i kvantificirati eventualne prepreke za puni oporavak sportaša. Zasebno, metode ne daju punu sliku stanja ispitanika, ali kombinirane uz kvalitetnu analizu i interpretaciju mogu dati dobar uvid u trenutne mo-gućnosti sportaša.

Cilj rada je prikazati funkcionalni status i otkri-ti moguće deficite na kraju rane rehabilitacije prije

povratka sportu. Pristup je multikomponentni i sa-drži dvije točke mjerenja: netom prije povrataka u punu natjecateljsku aktivnost te nakon ljetne stan-ke, pri kraju priprema za novu sezonu. Pretpostav-ka istraživanja je da će biti objektivizirani neki od deficita poput asimetrija i disbalansa.

METODEU laboratoriju za biomehaniku Kineziološkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, provedena su te-stiranja funkcionalnog statusa dvojice ispitanika, u dvije točke mjerenja. Ispitanik A (24) je igrač ragbi-ja, visine 180 cm i mase 111 kg. Posljednje tri godi-ne je reprezentativac Republike Hrvatske u ragbiju i ragbiju 7. Na utakmici ragbija 8.10.2016. zadobio je kompliciranu frakturu lijeve potkoljenice. Prijelomi su bili multifragamentarni, na lijevoj tibiji i fibuli, s dislokacijom. Napravljeni su otvorena repozici-ja i osteosinteza pločicom i vijcima. Ispitanik već 16.1.2017. hoda bez štaka i uz fizioterapiju počinje provoditi prilagođene treninge. Ispitanik B (27) je uzet kao kontrola za kvalitetniju analizu i uspored-bu rezultata. Ispitanici su suigrači u istom klubu i reprezentaciji te igraju slične pozicije uz manje antropometrijske razlike i razlike u sastavu tijela.

Inicijalna mjerenja provedena su 21.4.2017., ne-tom prije povratka ispitanika u punu natjecateljsku aktivnost, a finalna 6.9.2017. nakon ljetne stanke i pri kraju priprema za novu sezonu. Travanj je pe-riod kraja prvenstva Hrvatske, a uoči početka re-prezentativnog ciklusa. Nakon sezone ragbija XV. slijede regionalni turniri, europsko klupsko prven-stvo i europski turniri ragbija sedam koji sežu do kraja lipnja. Pripreme za novu sezonu započinju sre-dinom srpnja.

Izvorni znanstveni rad

BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

76

Marko Buljac, Filip Bolčević, Dalibor KiseljakBIOMEHANIČKA PROCJENA IGRAČA RAGBIJA PRI POVRATKU U AKTIVNOST NAKON RANE REHABILITACIJE...

Testiranja funkcionalnog statusa primijenjena su kroz multikomponentni pristup, koji se sastojao od tri testa. Testovi koji su se provodili su FMS sa 7 podtestova, pedobarografska analiza hoda pomoću Zebris medical sustava i testovi jednonožnih i su-nožnih skokova na tenziometrijskoj platformi tipa Kistler Quattro Jump. Sva tri testa su provedena isti dan i prethodio im je dan odmora. Testovi su se od-vijali u periodu od 2 sata, nakon standardnog iden-tičnog protokola zagrijavanja i pripreme.

REZULTATIDva FMS testa su zabilježila promjene izme-

đu prvog i drugog mjerenja, rezultat testa „duboki čučanj“ se povećao sa ocjene 1 na ocjenu 2, a test „prednoženje“ sa ocjene 2 na maksimalnu ocjenu 3. Ostali testovi nisu bilježili promjene. Na testovima „prekorak“ i „sklek“ ispitanik je postigao maksi-

malnu ocjenu, testovi „iskorak na liniji“ i „rotacij-ska stabilnost“ ocijenjeni su s 2, a test „mobilnost ramena“ s 1. Ukupni rezultat na prvom mjerenju bio je 14, a na drugom 16.

Kod izvođenja skokova na Kistler Quattro Jump platformi, za oba ispitanika zabilježena su po tri pra-vilna skoka s pripremom (eng. Counter Movement Jump, CMJ), unilateralnih CMJ-a, skok iz čučnja (eng. Squat Jump, SJ) i jednu seriju skokova iz sto-pala (eng. Continuous Jump with Straight Legs, CJSL) od kojeg smo analizirali 5 najboljih rezultata.

Skok iz čučnja (SJ) koristi se kao test eksplo-zivne jakosti, koncentričnog tipa. Skok se izvodi iz statičkog položaja, kreće se iz položaja fleksije bez uobičajenog ekscentričnog dijela skakanja u vis i korištenja elastične energije (eng.Stretch Shorte-ning Cycle). Test služi procjenjivanju koncentrične komponente eksplozivnosti skoka.

unilateralnih CMJ-a, skok iz čučnja (eng. Squat Jump, SJ) i jednu seriju skokova iz stopala

(eng. Continuous Jump with Straight Legs, CJSL) od kojeg smo analizirali 5 najboljih

rezultata.

Skok iz čučnja (SJ) koristi se kao test eksplozivne jakosti, koncentričnog tipa. Skok se

izvodi iz statičkog položaja, kreće se iz položaja fleksije bez uobičajenog ekscentričnog dijela

skakanja u vis i korištenja elastične energije (eng.Stretch Shortening Cycle). Test služi

procjenjivanju koncentrične komponente eksplozivnosti skoka.

Slika 1. Rezultati prvog i drugog mjerenja SJ eksperimentalnog ispitanika.

Slika 2. Rezultati prvog i drugog mjerenja SJ kontrolnog ispitanika.

Skok s pripremom (CMJ) je test eksplozivne jakosti elastičnog karaktera, za razliku od SJ

sastoji se i od ekscentričnog dijela pokreta gdje ispitanik spušta centar mase tijela prije no što

kreće u skok. Varijacija CMJ koju smo isto provodili je i unilateralna verzija kod koje je

jedina razlika da se skok izvodi na jednoj nozi. Sve komponente skoka su jednake, jedino se


unilateralnih CMJ-a, skok iz čučnja (eng. Squat Jump, SJ) i jednu seriju skokova iz stopala

(eng. Continuous Jump with Straight Legs, CJSL) od kojeg smo analizirali 5 najboljih

rezultata.

Skok iz čučnja (SJ) koristi se kao test eksplozivne jakosti, koncentričnog tipa. Skok se

izvodi iz statičkog položaja, kreće se iz položaja fleksije bez uobičajenog ekscentričnog dijela

skakanja u vis i korištenja elastične energije (eng.Stretch Shortening Cycle). Test služi

procjenjivanju koncentrične komponente eksplozivnosti skoka.



Skok s pripremom (CMJ) je test eksplozivne jakosti elastičnog karaktera, za razliku od SJ

sastoji se i od ekscentričnog dijela pokreta gdje ispitanik spušta centar mase tijela prije no što

kreće u skok. Varijacija CMJ koju smo isto provodili je i unilateralna verzija kod koje je

jedina razlika da se skok izvodi na jednoj nozi. Sve komponente skoka su jednake, jedino se


BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

77


Skok s pripremom (CMJ) je test eksplozivne ja-kosti elastičnog karaktera, za razliku od SJ sastoji se i od ekscentričnog dijela pokreta gdje ispitanik spušta centar mase tijela prije no što kreće u skok. Varijacija CMJ koju smo isto provodili je i unilate-ralna verzija kod koje je jedina razlika da se skok izvodi na jednoj nozi. Sve komponente skoka su jednake, jedino se noga koja ne izvodi skok flekti-ra lagano u kuku kako bi što više izolirao rezultat suprotne noge bez pomoći dominantne muskulatu-re kuka i natkoljenice koji inače sudjeluju u skoku.

Asimetrije lijeve i desne noge eksperimentalnog ispitanika, računane na bazi prosječnih rezultata vi-sina skokova, na prvom testiranju su pokazale 3% u korist desne noge te na drugom 1,4% u korist li-jeve noge. Prosječne vrijednosti sila korištenih kod skokova pokazale su asimetrije lijeve i desne noge na prvom testiranju od 6,7% i na drugom od 1,6% na oba u korist lijeve noge. Kontrolni ispitanik za-bilježio je minimalnu razliku i asimetriju od 3,4% u korist lijeve noge kod rezultata visine skokova, na drugom testiranju se asimetrija u visini skoko-va povećala na 9,3%. Prosječne vrijednosti sile na prvom testiranju su pokazale asimetriju od 8,2% u korist desne noge dok je drugo testiranje pokazalo razliku od 1,3%.

Skokovi iz stopala (CJSL) čine test u kojem ispi-tanik izvodi povezane skokove, a ispituje se reaktiv-na eksplozivna jakost mišića potkoljenica i stopala. Takvim skokovima dominantno se testira elastič-na eksplozivna jakost plantarnih fleksora i mišića

stražnje strane potkoljenice. Ispitanik izvodi seriju skokova te se u analizi rezultata izdvaja 5 tehnički i rezultatski najboljih skokova, izračunava prosjek istih i s tim prosječnim rezultatom se procjenjuje učinak na ovom testu.

Na prvom testiranju ispitanikov prosječni re-zultat visine skokova CJSL bio je 34,92 cm te pro-sječna vrijednost sile koju je postizao 39,2 W/kg. Na drugom testiranju pokazao je nešto niže rezultate gdje je prosječni rezultat visine skokova bio 30,7 cm, a prosječna vrijednost postignute sile 37,5 W/kg. Kontrolni ispitanik na prvom testiranju postiže prosječnu visinu skokova od 35,4 cm te prosječnu silu od 39,3 W/kg, dok na drugom testiranju poka-zuje minimalni napredak visine skoka s rezultatom 35,6 cm i prosječne postignute sile 41 W/kg.

U pedobarografskoj analizi hoda smo koristi-li samo tri varijable iz cjelokupnog seta varijabli, koje su davale najviše relevantnih informacija, a to su: dijagrami pritiska, geometrija hoda i tablice parametara sile.

Dijagrami pritiska su pokazali spuštena stopala odnosno svodove obaju ispitanika. Kod eksperimen-talnog ispitanika možemo uočiti povišeni pritisak ispod 2., 3. i 4. metatarzalne kosti oba stopala i s izraženom žarišnom točkom pritiska ispod falangi palca desne noge. Dijagrami drugog mjerenja poka-zuju širenje i povišeniji pritisak ispod metatarzalnog dijela lijevog stopala i povišeniji pritisak na sredini lateralnog svoda lijevog stopala.

noga koja ne izvodi skok flektira lagano u kuku kako bi što više izolirao rezultat suprotne

noge bez pomoći dominantne muskulature kuka i natkoljenice koji inače sudjeluju u skoku.

Slika 3. Rezultati prvog i drugog mjerenja CMJ eksperimentalnog ispitanika.

Asimetrije lijeve i desne noge eksperimentalnog ispitanika, računane na bazi

prosječnih rezultata visina skokova, na prvom testiranju su pokazale 3% u korist desne noge

te na drugom 1,4% u korist lijeve noge. Prosječne vrijednosti sila korištenih kod skokova

pokazale su asimetrije lijeve i desne noge na prvom testiranju od 6,7% i na drugom od 1,6%

na oba u korist lijeve noge. Kontrolni ispitanik zabilježio je minimalnu razliku i asimetriju od

3,4% u korist lijeve noge kod rezultata visine skokova, na drugom testiranju se asimetrija u

visini skokova povećala na 9,3%. Prosječne vrijednosti sile na prvom testiranju su pokazale

asimetriju od 8,2% u korist desne noge dok je drugo testiranje pokazalo razliku od 1,3%.

Skokovi iz stopala (CJSL) čine test u kojem ispitanik izvodi povezane skokove, a

ispituje se reaktivna eksplozivna jakost mišića potkoljenica i stopala. Takvim skokovima

dominantno se testira elastična eksplozivna jakost plantarnih fleksora i mišića stražnje strane

potkoljenice. Ispitanik izvodi seriju skokova te se u analizi rezultata izdvaja 5 tehnički i

rezultatski najboljih skokova, izračunava prosjek istih i s tim prosječnim rezultatom se

procjenjuje učinak na ovom testu.

Na prvom testiranju ispitanikov prosječni rezultat visine skokova CJSL bio je 34,92

cm te prosječna vrijednost sile koju je postizao 39,2 W/kg. Na drugom testiranju pokazao je

nešto niže rezultate gdje je prosječni rezultat visine skokova bio 30,7 cm, a prosječna

vrijednost postignute sile 37,5 W/kg. Kontrolni ispitanik na prvom testiranju postiže

prosječnu visinu skokova od 35,4 cm te prosječnu silu od 39,3 W/kg, dok na drugom

Slika 3. Rezultati prvog i drugog mjerenja CMJ eksperimentalnog ispitanika.

BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

78


testiranju pokazuje minimalni napredak visine skoka s rezultatom 35,6 cm i prosječne

postignute sile 41 W/kg.

U pedobarografskoj analizi hoda smo koristili samo tri varijable iz cjelokupnog seta

varijabli, koje su davale najviše relevantnih informacija, a to su: dijagrami pritiska, geometrija

hoda i tablice parametara sile.

Dijagrami pritiska su pokazali spuštena stopala odnosno svodove obaju ispitanika.

Kod eksperimentalnog ispitanika možemo uočiti povišeni pritisak ispod 2., 3. i 4.

metatarzalne kosti oba stopala i s izraženom žarišnom točkom pritiska ispod falangi palca

desne noge. Dijagrami drugog mjerenja pokazuju širenje i povišeniji pritisak ispod

metatarzalnog dijela lijevog stopala i povišeniji pritisak na sredini lateralnog svoda lijevog

stopala.

Slika 4. Eksperimentalni ispitanik, prvo mjerenje.

Slika 5. Eksperimentalni ispitanik, drugo mjerenje.


testiranju pokazuje minimalni napredak visine skoka s rezultatom 35,6 cm i prosječne

postignute sile 41 W/kg.

U pedobarografskoj analizi hoda smo koristili samo tri varijable iz cjelokupnog seta

varijabli, koje su davale najviše relevantnih informacija, a to su: dijagrami pritiska, geometrija

hoda i tablice parametara sile.

Dijagrami pritiska su pokazali spuštena stopala odnosno svodove obaju ispitanika.

Kod eksperimentalnog ispitanika možemo uočiti povišeni pritisak ispod 2., 3. i 4.

metatarzalne kosti oba stopala i s izraženom žarišnom točkom pritiska ispod falangi palca

desne noge. Dijagrami drugog mjerenja pokazuju širenje i povišeniji pritisak ispod

metatarzalnog dijela lijevog stopala i povišeniji pritisak na sredini lateralnog svoda lijevog

stopala.


Slika 5. Eksperimentalni ispitanik, drugo mjerenje.Slika 5. Eksperimentalni ispitanik, drugo mjerenje.

Slika 6. Kontrolni ispitanik, prvo mjerenje.

Rezultati geometrije hoda kod ispitanika nisu pokazali bitnije razlike između prvog i

drugog testiranja. Nešto je veća duljina koraka lijeve i desne noge, ali razlika između duljina

koraka ostaje skoro ista, na prvom testiranju 6 cm, a na drugom 5 cm. Širina koraka se

smanjila s 22 cm na 19 cm, a rotacija stopala ostala je u razinama prvog mjerenja od 12,7°

lijeve te 10,2° desne noge. Kontrolni ispitanik zabilježio je slične rezultate s manjim

promjenama bez većih razlika.



Parametri sile zabilježeni pomoću pedobarografske platforme tijekom 1. faze (prelaska

preko pete), na prvom mjerenju iznose 1053,9 N kod lijeve noge i 1064,9 N kod desne noge te

1133,4 N kod lijeve i 1214,6 N kod desne noge na drugom mjerenju. Tijekom druge faze


Rezultati geometrije hoda kod ispitanika nisu pokazali bitnije razlike između prvog i drugog te-stiranja. Nešto je veća duljina koraka lijeve i desne noge, ali razlika između duljina koraka ostaje skoro ista, na prvom testiranju 6 cm, a na drugom 5 cm.

Širina koraka se smanjila s 22 cm na 19 cm, a rota-cija stopala ostala je u razinama prvog mjerenja od 12,7° lijeve te 10,2° desne noge. Kontrolni ispitanik zabilježio je slične rezultate s manjim promjenama bez većih razlika.














BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

79


Parametri sile zabilježeni pomoću pedobaro-grafske platforme tijekom 1. faze (prelaska preko pete), na prvom mjerenju iznose 1053,9 N kod lije-ve noge i 1064,9 N kod desne noge te 1133,4 N kod lijeve i 1214,6 N kod desne noge na drugom mjere-nju. Tijekom druge faze (prelaska preko prstiju) na prvom mjerenju zabilježeno je 1187,2 N lijeve noge i 1130,9 N desne noge, a na drugom mjerenju 1183,3 N lijeve noge te 1154,2 N desne noge.

DISKUSIJAUkupni FMS rezultati prvog i drugog mjerenja

su 14 i 16. Prema Duke i sur. (2017) iskusni igra-či ragbija s predsezonskim FMS rezultatima ispod 14,5 imaju 5 do 10 puta veću vjerojatnost pretrpjeti jednu ili više ozljeda radi koje će izbivati s terena u kompetitivnoj sezoni uspoređujući ih sa sportašima koji postignu rezultat barem 14,5. Dodatni faktor su i dani izbivanja s terena. Igrači koji pripadaju grupi <14 kada se i dogodi ozljeda u prosjeku više dana provode ozlijeđeni i imaju dulji oporavak (Tee i sur., 2015). Preliminarna istraživanja u drugim sporto-vima, poput američkog nogometa, također upuću-ju da igrači koji su na FMS testiranju imali rezultat manji ili jednak 14 imaju 11,7% veću vjerojatnost da će zadobiti ozljedu koja će uzrokovati neko vri-jeme izbivanja s terena (Kiesel i sur., 2007). Bitno je napomenuti da FMS rezultati jednaki 14 ili manji upućuju na veću vjerojatnost od ozljede, dok rezul-tati veći od 14 ne isključuju rizik od ozljede. Kva-liteta fundamentalnog pokreta, koji se procjenjuje FMS-om, prediktivna je za ozljede koje uzrokuju izbivanje s terena i trebala bi se smatrati kao važan














(prelaska preko prstiju) na prvom mjerenju zabilježeno je 1187,2 N lijeve noge i 1130,9 N

desne noge, a na drugom mjerenju 1183,3 N lijeve noge te 1154,2 N desne noge.


DISKUSIJA

Ukupni FMS rezultati prvog i drugog mjerenja su 14 i 16. Prema Duke i sur. (2017)

iskusni igrači ragbija s predsezonskim FMS rezultatima ispod 14,5 imaju 5 do 10 puta veću

vjerojatnost pretrpjeti jednu ili više ozljeda radi koje će izbivati s terena u kompetitivnoj

sezoni uspoređujući ih sa sportašima koji postignu rezultat barem 14,5. Dodatni faktor su i

dani izbivanja s terena. Igrači koji pripadaju grupi <14 kada se i dogodi ozljeda u prosjeku

više dana provode ozlijeđeni i imaju dulji oporavak (Tee i sur., 2015). Preliminarna

istraživanja u drugim sportovima, poput američkog nogometa, također upućuju da igrači koji

su na FMS testiranju imali rezultat manji ili jednak 14 imaju 11,7% veću vjerojatnost da će

zadobiti ozljedu koja će uzrokovati neko vrijeme izbivanja s terena (Kiesel i sur., 2007). Bitno

je napomenuti da FMS rezultati jednaki 14 ili manji upućuju na veću vjerojatnost od ozljede,

dok rezultati veći od 14 ne isključuju rizik od ozljede. Kvaliteta fundamentalnog pokreta, koji

se procjenjuje FMS-om, prediktivna je za ozljede koje uzrokuju izbivanje s terena i trebala bi

se smatrati kao važan predsezonski alat za procjenu igrača. Istraživanje Waldron i sur. (2016)

pokazalo je da se poboljšanja u brzini, snazi i jakosti kroz kompetitivnu sezonu ne oslanjanju i

ne ovise o promjenama FMS rezultata. Bez specifičnog fokusa na razvoj FMS obrazaca

pokreta, rezultat se neće poboljšati u korelaciji s unaprjeđenjima ostalih sposobnosti.

Sistematske promjene u atletskim sposobnostima mogu se razviti neovisno o promjenama u

funkciji pokreta, što demonstrira očite razlike između fizičke izvedbe i fizičke funkcije.

Rezultati skokova na Kistler Quattro Jump platformi pokazali su uglavnom pad

rezultata uz poneko povišenje, što možemo povezati s periodom kada su provedeni prvo i

drugo mjerenje; prvo u drugoj polovini natjecateljske sezone kada je volumen treninga manji,

a intenzitet i forma najviši, a drugo na kraju ljetnih priprema, kada je volumen treninga najviši

u cijeloj sezoni. Suprotno očekivanjima, pokazao se pad rezultat kod oba ispitanika.


predsezonski alat za procjenu igrača. Istraživanje Waldron i sur. (2016) pokazalo je da se poboljšanja u brzini, snazi i jakosti kroz kompetitivnu sezonu ne oslanjanju i ne ovise o promjenama FMS rezul-tata. Bez specifičnog fokusa na razvoj FMS obra-zaca pokreta, rezultat se neće poboljšati u korelaciji s unaprjeđenjima ostalih sposobnosti. Sistematske promjene u atletskim sposobnostima mogu se ra-zviti neovisno o promjenama u funkciji pokreta, što demonstrira očite razlike između fizičke izvedbe i fizičke funkcije.

Rezultati skokova na Kistler Quattro Jump plat-formi pokazali su uglavnom pad rezultata uz pone-ko povišenje, što možemo povezati s periodom kada su provedeni prvo i drugo mjerenje; prvo u drugoj polovini natjecateljske sezone kada je volumen tre-ninga manji, a intenzitet i forma najviši, a drugo na kraju ljetnih priprema, kada je volumen treninga najviši u cijeloj sezoni. Suprotno očekivanjima, po-kazao se pad rezultat kod oba ispitanika. Ozlijeđe-ni ispitanik je u konačnici imao bolje performanse skokova inicijalno tijekom povratka na teren nego kasnije na kraju priprema prije početka nove sezo-ne. Rezultati visine skokova SJ su jedini parametri gdje je ispitanik postigao bolje rezultate uz gotovo jednako i minimalno smanjenje sile generirane tije-kom odraza, što je zanimljivo kada se uzmu u obzir smanjenja visina skokova kod CMJ, unilateralnog CMJ i CJSL. Navedeni rezultat može se povezati s pripremama, načinom treninga i količinom pokreta koji se temelje na sličnom početnom položaju kao i SJ poput mrtvog dizanja, čučnja, trzaja s koljena, nabačaja s koljena i slično.

BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

80


Unilateralni CMJ kod prvog mjerenja skokova prikazao je nižu visinu skokova lijeve noge naspram desne, ali s višom silom tijekom odraza nego što je to bilo kod desne noge. Drugo mjerenje pokazalo znatno homogenije rezultate gdje nije bilo razlika kao u prvom mjerenju, unilateralni skok koji je bio viši imao je i višu silu tijekom odraza. Taj rezultat možemo tumačiti s periodom kad je rađeno prvo mjerenje gdje propriocepcija i kontrola lijeve noge još smanjena radi ozljede, što i potkrepljuju rezul-tati asimetrija lijeve i desne noge što se tiče visina skokova. Očekivana asimetrija i manje ispoljavanje sile lijeve noge nije zabilježeno, upravo suprotno, desna noga bilježi slabije rezultate sila te na prvom testiranju pokazuje lošiji rezultat za 6,7%, a što se na drugom smanjuje na razliku od 1,6%. Ovu poja-vu možemo objasniti kroz količinu rada koju je ispi-tanik proveo tijekom rane rehabilitacije s dodatnim terapijama i samostalnim treningom koji je provo-dio. Asimetrije su u granicama normalnog i manje u odnosu na kontrolnog ispitanika. Bilateralni de-ficit ispitanika se povećao između dva mjerenja što znači da se odnos zbroja sila između unilateralnih skokova i sunožnih skokova povisio u korist unila-teralnih skokova.

Pedobarografska analiza hoda pri drugom mje-renju na dijagramima pritiska pokazuje širenje i po-višeniji pritisak ispod metatarzalnog dijela lijevog stopala i povišeniji pritisak na sredini lateralnog svoda lijevog stopala, što se može tumačiti kao veća sigurnost pri hodu i slobodnije opterećivanje lijeve noge. Parametri sile kod 1. i 2. faze su se povisili između dva mjerenja. Zabilježena je viša sila kod obje noge u 1. fazi prelaska preko peta, što možemo objasniti kroz nešto dulji korak u drugom mjerenju. Najveće povišenje sile između prvog i drugog mje-renja zabilježila je prva faza sile desne noge, faza koraka gdje se amortizira sila iz prethodnog koraka i kreće u drugu fazu koraka gdje se generira sila, prebacuje težina tijela naprijed i u novi korak. Po-većanje od 100 N u prvoj fazi koraka desne noge, nadovezujući se na dulji korak te veće i više zone na dijagramima pritiska lijevog stopala, moguće je objasniti kroz činjenicu da je ispitanik generirao veću silu u drugoj fazi koraka lijeve noge te je tu silu zatim morao amortizirati u prvoj fazi koraka desne noge.

ZAKLJUČAKIspitanik, igrač ragbija reprezentativne natjeca-

teljske razine, pretrpio je tešku i vrlo zamornu ozlje-du koja je zbrinuta kirurški. Iako frakture u ragbiju, nogometu i ostalim sportovima na travi nisu neuo-

bičajene, istraživanja koja se tiču prognoza i ishoda teških prijeloma je malo (Robertson i sur., 2012; Jo-veniaux i sur., 2010). Prognoze za povratak sportu nakon loma tibije i fibule u nogometu su otprilike 40 tjedana (Boden i sur., 1999). Problematično je prognozirati, radi svih varijabli koje su uključene u odluku da je sportaš spreman vratiti se u puno opterećenje. Ispitanik je u ovom slučaju započeo s prilagođenim treniranjem s prvom momčadi već 24 tjedna nakon ozljede. Inicijalno testiranje prika-zano u ovom radu napravljeno je 28 tjedana nakon ozljede, znatno brže od većine početnih procjena li-ječnika i referentnih prognoza. Navedeno pokazuje da nije dovoljno samo držati se okvirnih prognoza kada treba početi s pojedinim vježbama nego je po-treban uvid u funkcionalno stanje pacijenta. Stoga je za utvrđivanje slike stvarnog stanja sportaša po-trebna optimalna kombinacija testova za objektivi-zaciju faktora koji pozitivno ili negativno utječu na rehabilitacijski proces.

Testovi koje smo koristili nisu otkrili funkcio-nalne deficite kod ispitanika, ali ipak je tijekom pr-vog mjerenja bio prisutan određeni psihološki defi-cit u vidu blaže kineziofobije. Ispitanik je pokazivao nesigurnost u svoje sposobnosti što je razumljivo kada se uzmu u obzir sve okolnosti, no s rezultatima prvog mjerenja ta nesigurnost je nestala i cjeloku-pan stav ispitanika se promijenio. Istraživanje nije dovelo do statistički značajnih rezultata i zaključa-ka, ali je pomoglo ispitaniku da prevlada spome-nuti strah, čime je omogućen siguran povratak na teren bez deficita i ograničavajućih faktora, što je i krajnji cilj rehabilitacije. Također, u ovom radu je prikazana upotreba biomehaničkog instrumentari-ja u kliničkoj praksi tijekom procjene stanja ispita-nika te su pokazane mogućnosti njegove primjene u utvrđivanju i razumijevanju inicijalnog stanja te kontroli tijekom trenažnog procesa.

LITERATURA1. Boden, B.P., Lohnes, J.H., Nunley, J.A., & Garrett

Jr, W.E. (1999). Tibia and fibula fractures in soccer players. Knee Surgery, Sports Traumatology & Arthroscopy, 7(4), 262-266.

2. Duke, S.R., Martin, S.E., & Gaul, C.A. (2017). Preseason functional movement screen predicts risk of time-loss injury in experienced male rugby union athletes. Journal of Strength & Conditioning Research, 31(10), 2740-2747.

3. Joveniaux, P., Ohl, X., Harisboure, A., Berrichi, A., Labatut, L., Simon, P., ... & Dehoux, E. (2010). Distal tibia fractures: management and complications of 101 cases. International Orthopedics, 34(4), 583-588.

BIOMED

ICIN

SKE

I BIOMEH

ANIČ

KE

OSN

OVE

KONDIC

IJSK

OG T

RENIN

GA

81


4. Kiesel, K., Plisky, P.J., & Voight, M.L. (2007). Can serious injury in professional football be predicted by a preseason functional movement screen?. North American Journal of Sports & Physical Therapy, 2(3), 147-158.

5. King, D.A., Hume, P.A., Milburn, P., & Gianotti, S. (2009). Rugby league injuries in New Zealand: a review of 8 years of Accident Compensation Corporation injury entitlement claims and costs. British Journal of Sports Medicine, 43(8), 595-602.

6. Robertson, G.A., Wood, A.M., Bakker-Dyos, J., Aitken, S.A., Keenan, A.C., & Court-Brown, C.M. (2012). The epidemiology, morbidity, and outcome of soccer-related fractures in a standard population. American Journal of Sports Medicine, 40(8), 1851-1857.

7. Tee, J., Klingbiel, J., Collins, R., Lambert, M., & Coopoo, Y. (2015). Functional Movement Screen predicts severe contact and non-contact injuries in professional rugby union players. South African Journal of Sports Medicine, 27(Suppl), 34-34.

8. Waldron, M., Gray, A., Worsfold, P., & Twist, C. (2016). The reliability of functional movement screening and in-season changes in physical function and performance among elite rugby league players. Journal of Strength & Conditioning Research, 30(4), 910-918.

Documents

KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA 2018...aktivnost, a finalna 6.9.2017. nakon ljetne stanke i pri kraju priprema za novu sezonu. Travanj je pe-riod kraja prvenstva Hrvatske, a uoči početka