Click here to load reader

KREATIVNE TEHNIKE U RAZREDNOJ NASTAVI

  • View
    250

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of KREATIVNE TEHNIKE U RAZREDNOJ NASTAVI

  • Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

    Filozofski fakultet

    Diplomski studij filozofije i pedagogije

    Andrea Ivoevi

    KREATIVNE TEHNIKE U RAZREDNOJ

    NASTAVI

    Diplomski rad

    Mentor: Dr. sc. Stanislava Irovi

    OSIJEK, 2013.

  • 2

    FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

    DIPLOMSKI STUDIJ FILOZOFIJE I PEDAGOGIJE

    KREATIVNE TEHNIKE U RAZREDNOJ

    NASTAVI

    DIPLOMSKI RAD

    Predmet: Odgoj za stvaralatvo

    Mentor: Dr. sc. Stanislava Irovi

    Sumentor: Doc.dr.sc. Branko Bognar

    Studentica: Andrea Ivoevi

    Matini broj:957

    OSIJEK, 2013.

  • 3

    SADRAJ

    POPIS SLIKA I TABLICA4

    1. UVOD....6

    2. POJAM KRATIVNOSTI......7

    2.1. Kategorije kreativnosti........10

    2.1.1. Kreativna osoba ......10

    2.1.2. Kreativan proces.11

    2.1.3. Kreativan produkt...12

    2.1.4. Kreativna okolina12

    2.2. Vrste kreativnog miljenja...13

    3. KREATIVNE TEHNIKE.....14

    3.1.Umne karte14

    3.2.Oluja ideja.15

    3.3.est eira..16

    3.4.Provokacija17

    3.5.Humor...17

    4. KREATIVNOST U NASTAVI18

    4.1.Poticanje kreativnosti ..19

    4.2.Kreativni uitelj....20

    4.3.Postupci sputavanja kreativnosti...23

    5. VREDNOVANJE KREATIVNOSTI...23

    6. EMPIRIJSKI DIO.25

    6.1. to je akcijsko istraivanje?.......................................................................................25

    6.2. Kontekst akcijskog istraivanja...26

    6.3. Moj istraivaki interes....27

    6.4. Plan akcijskog istraivanja..28

    6.5. Postupci prikupljanja podataka32

    7. PROCES OSTVARIVANJA AKCIJSKOG ISTRAIVANJA.33

    7.1. Prvi integrirani dan na temu Godinja doba.33

    7.2. Blok sat na temu Priam ti priu.45

    7.3. Blok sat na temu Matematike zgode..47

    7.4. etvrti susret na temu Super zvijezde..49

    8. INTERPRETACIJA...55

    8. ZAKLJUAK.57

    9.SAETAK...61

    10. LITERATURA..62

    11. PRILOZI...64

  • 4

    POPIS SLIKA I TABLICA

    POPIS SLIKA

    Slika 1. Prvi b. razred s uiteljicom Marijanom.......27

    Slika 2. Rezultati uenikih odgovora na tvrdnju: Moja uiteljica potie kreativnost?...33

    Slika 3. Uenici tijekom aktivnosti Kutija iznenaena.35

    Slika 4. Uenike umne mape nastale tijekom aktivnosti Godinja doba36

    Slika 5. Uenica tijekom aktivnosti Hobotnica37

    Slika 6. Ueniki rad nastao tijekom aktivnosti Tko sve smije jesti rukama i nogama....38

    Slika 7. Uenici glume tijekom aktivnosti Dovri priu...39

    Slika 8. Uenici tijekom aktivnosti Ljetna avantura hobotnice40

    Slika 9. Uenici se dogovaraju tijekom aktivnosti Matematike prie se vrte u krug..41

    Slika 10. Uenici iznose svoje ideje tijekom aktivnosti to bi bilo kad bi bilo....42

    Slika 11. Ueniki radovi nastali tijekom aktivnosti Priam ti viceve.44

    Slika 12. Uenica tijekom aktivnosti Kreatori.....45

    Slika 13. Rezultati evaluacije...46

    Slika 14. Uenici tijekom aktivnosti ovjee ne ljuti se..47

    Slika 15. Ueniki radovi nastali tijekom aktivnosti udesni brojevi..48

    Slika 16. Ueniki rad nastao tijekom aktivnosti Pisci.49

    Slika 17.Uenici tijekom aktivnosti Skladatelji50

    Slika 18. Uenici tijekom aktivnosti Koreografi..51

    Slika 19. Roditeljski sastanak...52

    Slika 19. Evaluacijski listi na kojem su uenici iskazali svoje miljenje i doivljaje o

    aktivnostima..52

    Slika 20. Uiteljica Jadranka Kurtovi za vrijeme intervjua.53

  • 5

    POPIS TABLICA

    Tablica 1. Tipovi miljenja...13

    Tablica 2. Karakteristike produktivnih i kreativnih uitelja.21

    Tablica 3. Ciljevi i kriteriji akcijskog istraivanja28

  • 6

    1. UVOD

    O kreativnosti, njezinom znaenju i vanosti danas se mnogo govori ali jo uvijek

    postoje kole u kojima je ona nepoznanica. Kreativnost je vana ljudska znaajka i potrebno

    ju je poticati u nastavi kako bi nastava bila blia ljudskim potrebama, a time i kvalitetnija.

    Dok se nekada smatralo da samo pojedinci imaju dar kreativnosti, danas se smatra

    kako sva djeca posjeduju kreativne potencijale, potencijale koje se treba poticati i razvijati od

    najranije dobi.

    Iako su brojna istraivanja provedena u drugoj polovici dvadesetog stoljea pokazala kako

    uenici bolje i lake ue pomou razliitih kreativnih tehnika, uenike se i dalje u brojnim

    kolama obrazuje iskljuivo tradicionalnim nastavnim metodama. Tradicionalno obrazovanje

    nije okrenuto prema djetetu i njegovim potrebama, ve potrebama drutva.

    Odnos kole i kreativnosti gledajui kroz povijesni razvoj nije bio idealan, a i danas brojni

    kritiari kole ukazuju da ona vie koi nego li razvija kreativnost. To je uvjetovano kako

    opom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa, koji je teko uskladiti sa stvaralakim

    procesom, tako i filozofijom kole koja je prvenstveno orijentirana na konvergentno miljenje

    i postojanje samo jednog tonog odgovora. ( L. Bognar, 2011)

    Ovu sam temu odabrala jer izostanak kreativnosti u kolama smatram problemom koji bi se

    to prije trebao rijeiti zbog dobrobiti uenika, te njihovog to kvalitetnijeg razvoja. U

    poticanju kreativnosti nuno je ukljuiti sve djelatnike odgojnih i obrazovnih ustanova, te

    obitelj i cjelokupnu zajednicu. Djelatnici odgojnih i obrazovnih ustanova trebali bi biti

    spremni na cjeloivotno uenje kako bi mogli poticati kreativnost i biti u korak s vremenom.

    Brojni autori smatraju kako je kreativna nastava klju u rjeavanju brojnih problema dananje

    kole. Jedan od njih je i Starko (2005) koji istie kako kreativna nastava treba sadravati

    kreativne i eksperimentalne metode uenja u nastavi koje e omoguiti uenicima da razvijaju

    kreativno miljenje i budu originalni.

  • 7

    2. POJAM KREATIVNOSTI

    Rije kreirati nastala je od latinske rijei creare to znai stvarati, proizvoditi stvari

    koje prije nisu postojale. (Bognar, 2010)

    Premda je pojam kreativnosti prisutan jo za vrijeme antike Gre i Rima, njegovo

    intenzivnije prouavanje poinje tek sredinom dvadesetog stoljea.

    Bognar i sur. (2008) govore o pristupima prouavanja kreativnosti, a to su: mistiki,

    psihodinamiki, kognitivni, socijalno-psiholoki i konfluentni pristup. U mistikom pristupu,

    kreativnost je neobjanjiv pojam koji se pripisuje nadnaravnom. Za psihodinamiki pristup

    kreativnost nastaje kao posljedica napetosti izmeu svjesne realnosti i nesvjesnih nagona.

    Kognitivni pristup kreativnost promatra kao dio ireg procesa razmiljanja, a ne kao

    samostalni proces. Zatim socijalno-psiholoki pristup koji smatra da su motivacija, socijalna

    klima i osobine linosti vane za kreativni proces, te konfluentni pristup koji smatra da se

    kreativnost sastoji od vie dimenzija i pristupa i obuhvaa kognitivni, psiholoki i socioloki

    pristup naglaavajui vanost utjecaja okoline na kreativnost. ( Bognar, Somoljani, 2008)

    Veliki utjecaj na novo shvaanje pojma kreativnosti imao je psiholog Joy Paul Guilford koji

    je smatrao kako se kreativnost ne moe poistovjeivati s inteligencijom, te je miljenje

    podijelio na konvergentno i divergentno. Konvergentno miljenje vezano je uz logiko

    zakljuivanje, pronalaenje ispravnog rjeenja, dok je divergentno miljenje vezano uz

    pronalaenje to veeg broja ispravnih rjeenja, te je osnovna karakteristika kreativnosti.

    elei doznati to preciznije odreenje faktora koji odreuju sposobnosti, Guilford je

    konstruirao model intelektualnih sposobnosti koji je imao svrhu organizirati postojea znanja,

    ali je i predviao jo neistraene sposobnosti. On navodi faktore divergentnog miljenja:

    fluentnost, fleksibilnost, originalnost, elaboracija redefinicija i osjetljivost na probleme.

    1.) Fluentnost (protonost) - spada meu primarne mentalne sposobnosti, a oituje se u

    lakom i matovitom smiljanju brojnih odgovora, ideja i brzoj uporabi rijei. Tu

    spada: tenost govora, protonost ideja i tenost izraavanja openito (Petz,1992)

    2.) Fleksibilnost (prilagodljivost) - moe biti perceptivna, kognitivna i/ili socijalna.

    Oituje se u brzom pronalaenju drugog rjeenja, u kombinaciji rjeenja, u

    pokretljivosti ideja

    3.) Originalnost (izvornost) - se iskazuje kao jedinstvenost i rijetkost ideja, metoda i

    proizvoda miljenja (Petz, 1992)

  • 8

    4.) Elaboracija (izvedivost) - je sastavnica konvergentnog miljenja, te je posebno

    znaajna u zadnjoj fazi kreativnog procesa u kojoj se provjerava upotrebljivost,

    primjenjivost i izvedivost proizvoda stvaralakog miljenja (Petz, 1992)

    5.) Redefinicija sposobnost naputanja starih naina tumaenja poznatih predmeta kako

    bi se koristili u nove svrhe

    6.) Osjetljivost za probleme sposobnost da se uoe nedostatci ili potrebe za promjenama

    Guilford je postavio temelje za daljnje razvijanje testova i programa za identificiranje i razvoj

    kreativnosti, te na takav nain omoguio brojnim istraivaima (Treffinger, Torrance)

    nastavak istraivanja jo dovoljno neistraenog pojma kreativnosti.

    Mnogo je definicija kreativnosti, to upuuje na to koliko je taj pojam jo uvijek sloen i

    zagonetan. Postoje dvojbe u shvaanju i definiranju pojma kreativnosti, dok jedni smatraju da

    je kreativan samo onaj pojedinac koji proizvodi, drugi misle da je i sposobnost uoavanja

    neobinog znak kreativnosti. Kao glavne osobine kreativnosti uzimaju se dva elementa:

    1.) Kreativan pojedinac uoava, vidi, doivljava, kombinira stvari i pojave na posve nov,

    drugaiji, neuobiajen nain

    2

Search related