Anatomija organoleptičke konstruktivnosti

Prije 1.000 godina stvari su bile puno jednostavnije. Nije postojala mogućnost izbora

koji sve zakomplicira do te mjere da dobro poznate stvari postavi naglavačke. Ako ste

bili hoch, pili ste vino, ako niste, pili ste – pivo. Nažalost, uz sav izbor, mnogi i danas

vjeruju da su stvari ostale na tome.

Srećom i zahvaljujući prirodnim zakonito-

stima koje tjeraju vrijeme da uglavnom

protječe prema naprijed, danas živimo u

dobu u kojem nas je količina izbora konačno

dobro opremila da možemo krenuti s

krčenjem jednodimenzionalnog pogleda

da pivo ima samo dvije funkcije: sredstva

protiv žeđi te jeftinog, legalnog i lako

dobavljivog opijata za izazivanje pijanstva.

U hrvatskoj kulturi pivo se do sada većinom

smatralo pićem „radničke klase“ koje svoje

mjesto može naći isključivo uz „liziku i

Lizika & parizer

1

Pivo je, poput vina, proizvod zemlje –

načinjeno od najfinijih prirodnih proizvoda.

Pivo je umjetnost, zanat i znanost. Kompoz-

icija koju pivar sklada kada sastojke pretvara u

pivo. Njegova je partitura vrlo često komplek-

snija od one koju koriste vinari. Užitak je

gledati kako u uvodu iz žitarica majstorski

njedri slatki šećer za vrenje (baš zato jer je s

grožđem to lakše). Pa drugi stavak – u kojem

priziva čaroliju kvasa da zaogrne šećer u plašt

laganog alkoholnog okusa. Zatim, stane na

trenutak i u trećem prizove šapat bojažljivog

i nježnog hmelja da kompoziciji pruži svoju

zavodljivu puninu arome, okusa i čistoće..

Priznajemo – odlutasmo, ali svjesno! Jer

željeli smo pokazati da pivo doista može biti

jednako plemenito i složeno kao vrhunsko

vino. A sada s obje noge pritišćemo kočnicu.

Ne želimo da ovo ode u krivom smjeru!

2

parizer“, a ne na obiteljskom stolu. Neke

reklame koje i danas možemo vidjeti na

televiziji postojano se drže tog stereotipa. Pa

svaki bi se čovjek složio da rade pametno:

„ako nije pokvareno, nemoj popravljati“!

Ahem. Može jedno pitanje? Tko želi voziti

dobar automobil, kvalitetan i koji se ne kvari,

kojem se ne treba ručno rastavljati „getriba“?

Osim ono dvoje koje je iz želje da budu

kontra i drukčiji reklo „NE!“, pretpostavljamo

da većina ljudi ovdje dijeli pozitivno mišljenje.

Eh, sad, zanimljiva je koincidencija da u nas

vrlo popularne marke takvih vozila dolaze baš

iz zemalja koje su poznate po svojoj stručnosti

i tradiciji u proizvodnji kvalitetnog piva. Takvo

pivo si može priuštiti svatko, a proizvode ga

u toliko vrsta i u toliko okusa da o njemu uz

istinske ljubitelje i one koji će to tek postati

redovito diskutiraju priznati stručnjaci.

Nije vino sve što sja...

3

Kriglu nismo osmislili za pivske snobove

ljude koji svoje prijatelje žele impre-

sionirati utilizacijom bombastične fraze-

ologije te opisima koji bi i najekscentričnije

l ikovne k r it ičare ostavi l i u suzama

ljubomore. Mišljenja smo da je fino i

kvalitetno pivo pravo svih ljudi, bez obzira

otkuda dolazili i kamo išli. Vjerujemo da

svako pivo u sebi ima nešto posebno (ooo,

da!). Isto tako vjerujemo da su neka piva

bolja od drugih. No i o tome nećemo jer

bi se naša top lista sigurno razlikovala od

vaših. Kriglu smo osmislili kao alat koji će

vam pomoći u izradi i proširenju vlastitog

pivskog opusa i omiljenih kompozicija.

I ne zaboravite: odlike kvalitetnog piva su

zanimljivost, osobnost i dostupnost svima.

Bilo bi nam drago vidjeti da sve više ljudi

prihvati takav stav jer – u konačnici – svi to

zaslužujemo!

Znanstvenici potvrđuju

Ukoliko ste zapeli na nekoj mozgalici, počastite se kvalitetnim pivom! Novo istraživanje

američkog sveučilišta u Illinoisu pokazuje da umjerena konzumacija laganih alkoholnih

pića, suprotno dosadašnjem vjerovanju, povoljno utječe na mogućnost rješavanja mis-

aonih problema.

Tim sa sveučilišta u Illinoisu iz Chicaga

pod vodstvom profesorice (aha!)

Jennifer Wiley vjeruje da lagano alkohol-

izirano stanje može poboljšati radni i

memorijski kapacitet ljudskog mozga.

Riječ je o poboljšanju razmišljanja o danoj

temi ili problemu kojeg valja riješiti na

način da se u razmatranje istovremeno (i

nesvjesno) uzima nekoliko ideja, odnosno

misli . Ukratko, konzumacija alkohola

povoljno djeluje na razvoj šireg kontekstu-

alnog i strateškog razmišljanja te dolazak

do novih i inovativnih rješenja problema.

Nekoliko piva = veća pamet

4

5

Nizom pokusa nad voljnim ispitanicima

(da ne kažemo pokusnim kunićima!),

tim je utvrdio da je „zlatni rez“ na oko 0,7

promila. U takvom raspoloženju ispitanici

su nailazili na manje probleme u zadacima

koji su tražili strogu pozornost, ali su zato

briljirali na onima koji su zahtijevali fleksi-

bilno razmišljanje. Studija navodi kako su

„veseli“ ispitanici ne samo riješili 40 posto

više pitanja od kontrolne skupine koja se

nije podvrgla pivskim čarima, već su to u

prosjeku napravili i tri i pol sekundi brže (12

sekundi, u usporedbi s 15,5 za nepivopije).

Profesorica Wiley je mišljenja da nas

prevelika usredotočenost na zadanu temu

može otupjeti do te mjere da u obzir

prestanemo uključivati širi kontekst koji

je neizbježan element svake inovacije.

Što reći? Saznanja svakako imaju smisla s

obzirom na to da alkohol gotovo oduvijek

ima reputaciju društvenog i intelektualnog

„maziva“! Gomile pisaca, slikara i „partijanera“

svakako bi se složile s navedenom studijom.

Jeli pivo pivo?

Jednostavno rečeno – pivo je alkoholno piće koje se dobiva fermentacijom žitarica.

Po d p i v o m s e p o d r a z u m i j e v a

s l a b o a l k o h o l n o p i ć e , k o j e s e

proizvodi u procesu alkoholnog vrenja

iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca.

Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija

od žitarica, najčešće od ječma i daje

pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi

punoća okusa i koncentracija osnovnog

ekstrata piva.Hmelj konzervira pivo i

daje mu ugodan mir is i gorak ukus,

dok pivsk i kvasac izaziva a lkoholno

vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i

ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan

i biološki uravnotežen proizvod, pa se

s pravom smatra “tekućom hranom”.

Prema star im iskopinama i zapis ima

arheolozi su utvrdili da su stari Babilonci

proizvodili pivo u domaćinstvu još 7000

godina p.n.e. Imali su 16 sorti piva, a za

vrenje su koristili ječmeni šećer i pšenicu.

Od tamo se proizvodnja piva prenijela u

stari Egipat, Perziju, Grčku i druge zemlje.

Što je zapravo pivo?

6

7

Što pivo dobiva od žitarica?

Osnovni sastojci su: Žitarice (uglavnom ječam, pšenica)

Hmelj (različite vrste)

Kvasac (odgovoran za postupak vrenja)

Voda (čini oko 95% vašeg piva i stoga

je njezina kvaliteta, tvrdoća i mineralna

struktura od velike važnosti)

Boju (boja korištenih žitarica izravno utječe

na boju piva). Okus (uglavnom dolazi od

ječmenog slada, dok hmelj i kvasac nisu

toliko zastupljeni). Maltozu (slad dobivena

fermentacijom žitarica. Kvasac potom pret-

vara slad u alkohol i ugljični dioksid).

Proteine (proteini u žitaricama pomažu

konzistenciji pjene vašeg piva) Dekstrine

(sastojci žitarica koji pivu daju punoću i

bogatstvo okusa - „ono nešto“).

Proizvodnja piva datira od prvih civili-

zacija koje su koristile žito kao svoju

osnovnu namirnicu (Sumerani, 4 tisuće

godina p.n.e.). S obzirom da su razne

vrste žitarica bile prisutne na svim konti-

nentima (izuzev Antarktika), evo nekoliko

primjera od čega se sve proizvodilo pivo.

Sjeverna Europa pšenica

Azija riža

Mezopotamija ječam

SAD kukuruz

Afrika proso i šećerna trska

8

Razlika između ale i lager piva: vrsta kvasca Saccharomyces Uvarum

ALE LAGER

starost par tisuća godina oko 200 godina

vrenje na toplim temperaturama na hladnim temperaturama

fermentacija kvasac se diže na vrh tekućine kvasac se spušta na dno tekućine

temperatura proizvodnje 12-24° C 4-14° C

temperatura posluživanja 10-14° C 4-7° C

vrijeme proizvodnje brže (tjedan dana) sporije (mjesec dana i više)

okus jači, teži, intenzivniji slabiji, osvježavajući, lakši

zastupljenost 10% 90%

Saccharomyces Cervisiae

Uz dvije glavne vrste piva (altbiere i

lagere) postoji i treća koja se nalazi „na

pola puta“. Ta se piva nazivaju hibridnima.

Stvar je u tome da se proizvode ili na nižoj

temperaturi (kao lageri), ali uz kvas za

altbier piva, ili pak na višoj temperaturi (kao

altbieri), ali korištenjem kvasa za lager piva.

Specijalitetna piva, s druge strane, imaju

gotovo neograničen broj kombinacija. U

osnovi se radi o pivima koja se proizvode na

klasičan način (primjerice lageri ili pšenična

piva), a u koja se prilikom vrenja dodaju

novi sastojci poput raznih vrsta hrane,

voća, koštunica, trava i zapravo svega što

ludim alkemičarima (pardon, pivarima)

može pasti napamet. Na ovom području

vlada posvemašnja anarhija, odnosno

nepoštivanje zakona o čistoći piva, pa ih je

zbog toga obično vrlo zabavno raditi (a i piti)!

9

Nema ih svugdje

Što su hibridna i specijalitetna piva?

Savršeno ljetno pivo

Možda ste se pitali po čemu je pšenično

pivo zapravo pšenično? Odgovor

je jednostavan: prema tome što u sladu

(smjesi žitarica za vrenje), među ječmom

i eventualno drugim žitaricama poput

kukuruza ili raži, većinu mase čini - pšenica.

Pšenična piva u pravilu sadrže između 30

i 70 posto pšeničnog slada dok ostatak

čini uobičajeni ječmeni slad. Iako postoje

brojne varijante, sva piva ove vrste imaju

nekoliko zajedničkih karakteristika. Primjerice,

pšenica ima znatno veći udio proteina u

odnosu na ječam pa je zbog toga pjena

kod pšeničnih piva znatno trajnija i gušća.

Pšenično pivo - bijela ovca pivskog svijeta

10

HefeweizenO v o j e n a j p o z n a t i j a i o r i g i n a l n a

porodica pšeničnih piva kojoj pripada

i Paulaner Hefe-Weissbier Natur trüb.

Berliner WeisseOva porodica potječe iz sjeverne Njemačke

i karakterizira ju činjenica da uz kvasac

piva vriju uz pomoć bakterije Lactoba-

cillus delbruckii, a koja se koristi pri proiz-

vodnji jogurta! Samim tim, Berliner Weisse

piva odlikuje lagano kiselkast okus. Unatoč

tome, piva su obično lagana i svježa te vrlo

pjenušava. Ljudi vole eksperimentirati s ovom

vrstom piva te ih često miješaju s raznim

vrstama slatkih voćnih sirupa. No, svakako

ih prije toga treba isprobati “u originalu”!

Zbog njega su ova piva također mutnija

od ječmenih. Zanimljivo je da pšenica

zapravo vrlo malo utječe na izravan miris i

okus piva. No ona, s druge strane, uvelike

utječe na kvalitetu tekućine koja u ustima

ostavlja osebujan osjećaj nježne svježine.

Pšenična piva su vrlo pjenušava i većinom

laganog okusa, čime predstavljaju idealnu

okrepu i osvježenje u l jetnoj sezoni.

Nastala je u Bavarskoj kao posljedica prve

iznimke u zakonu o čistoći piva (Rhein-

heitsgebot), a koja je omogućila korištenje

pšenice kao jednog od glavnih sastojaka.

Hefeweizen piva su svjetlije boje i lagano

zamućena. Flaširaju se i poslužuju nefiltrirana

te stoga sadrže dio kvasca preostalog od vrenja

koji pridonosi posebnom okusu, mirisu i aromi.

Pšenična piva nastaju gornjim vrenjem te ih

mnogi, naročito Englezi, u skladu s tim piju na

sobnoj temperaturi. No, slobodno ih poslužite

i ohlađene te prema želji i s kriškom limuna.

Porodice pšeničnih piva

11

12

Tamna pšenična piva (Dunkelweizen i Weizenbock)Rade se na istovjetan način kao Hefeweizen

piva s tom razlikom da se koristi tamniji slad,

odnosno brže sušena i pržena smjesa žitarica.

Zbog takvog slada, piva ove porodice su

kestenjaste, odnosno tamno narančaste boje.

Vrlo su popularna na Oktoberfestu, a odlikuje

ih pun i bogat slatko-prženi okus. Osnovna

razlika između Dunkelweizena i Weizen-

bocka je u relativnoj gustoći (Weizenbock

je nešto gušći, odnosno puniji). I Paulaner

ima svoj “Dunkel”: Hefe-Weissbier Dunkel.

KristallKristalna pšenična piva svoje ime nose zbog

svoje - kristalne čistoće! Ona se, naime,

filtriraju, čime se dobiva prozirna tekućina

nalik na klasična ječmena piva, no tim se

procesom ujedno uklanja i dio sastojaka

koje pšenična piva čine posebnima. Taj

proces, na sreću, nije potpun te dio osjećaja

i okusa pšeničnog piva i dalje ostaje, samo je

znatno suptilniji i nježniji u odnosu na nefil-

trirane vrste. Kristalna piva su najlakša među

pšeničnim pivom. Paulanerov predstavnik ove

porodice zove se Hefe-Weissbier Kristallklar.

Neki to rade i ovako

Zaledite gaKažu da se osveta najbolje servira hladna

– a isto vrijedi i za pivo - ili ne? Činjenica

je da prehladno pivo nema okusa jer su

vam osjetila potpuno zaleđena. Možda to

nekima i jest namjera, ali nama sigurno

nije! Stoga pripazite, sve ispod 6 °C je

siguran način da upropastite svoje pivo.

Ostavite ga u prtljažnikuJedno od najčešćih mjesta za zapostavljanje

svog piva je prtljažnik – na sigurno toplom.

Međutim, visoka temperatura (jednako kao i

preniska) neprijatelj je broj jedan za vaše pivo

jer mu time bitno skraćujete vijek trajanja.

6 Načina da pokvarite pivo

13

Otvorite ga i zaboravite Jednom kada otvorite svoje pivo započeli ste

utrku s vremenom. Zato vam savjetujemo da

ne čuvate svoju kriglu „za poslije“, jer će vas

dočekati pomor svega što vrijedi u vašem pivu.

Dobro ga promućkajte prije otvaranja Hm...jedino ako se želite dobro

našaliti na tuđi račun.

Iskapite ga izravno iz boce ili limenke Pivo u čaši ili krigli ima prilike „prodisati“ i

riješiti se ugljičnog dioksida koji vas može

dovesti u razne „nezgodne“ situacije, zato

ne preporučujemo konzumaciju iz boce.

Popijte ga na prazan želudac Sigurno znate koje pivo ide uz ćevape, a

koje uz čokoladu – da da…čokoladu - no

o tome ćemo drugom prilikom. Zato nema

razloga da pivo ne postane dijelom vaše

svakodnevice, kvalitetno i u dobroj mjeri .

14

Top 5 činjenica o Paulaneru

U čemu je kvaka

1122

334455

Svako Paulaner pivo koje se prodaje

u Hrvatskoj proizvodi se i puni u

Münchenu.

Paulaner piva proizvode se

po tradicionalnoj recepturi

usklađenoj prema bavarskom

zakonu o čistoći piva iz 1516. godine.

Paulaner je do danas prodao gotovo

3 milijuna hektolitara piva.

Paulaner je vodeći izvoznik bavarskih

piva za najvažnija svjetska tržišta.

Postoji 15 različitih sezonskih vrsta

Paulaner piva.

15

Koja temperatura je najboljaS toliko različitih piva na izbor često se

pitamo koja je prava temperatura na kojoj

ih valja piti. Kako je to prije svega stvar

osobne preferencije ( jel’ ne’ko za kuhano

pivo?! , ovdje ćemo navesti neke prihvaćene

norme koje slobodno možete mijenjati

prema svom nahođenju. Ne zaboravite:

eksperimentiranje s pivom = zabava

Pivo se služi u temperaturnom rasponu

između „ledeno hladne“ i sobne temper-

ature koju pivari (i ljubitelji piva) obično

preporučuju na osnovi boje. Svjetlijim

pivima tako uglavnom više odgovaraju niže

temperature dok se na drugom kraju skale

nalaze tamna piva. OK, vadimo termometar:!

Ledena (0-4 °C): Idealno za svako pivo koje zapravo ne želite okusiti. U ovim polarnim predjelima vrebaju zvjerke poput svijetlih lagera, tzv. „zlatnih“ piva, cidera (znamo, znamo, to nije pivo, ali dobro paše uz njega) te bezalkoholnih piva.

Hladna (4-7 °C): Na ovom području vladaju pšenična piva Hefeweizen i Kristalweizen varijeteta, pilsneri , voćna piva i jaka lager piva.

„Kul“ (8-12 °C): Kul temperatura za kul piva: jantarna (narančasta), slatka stout piva, kisela voćna,dimljena te klasična tamna dunke piva.

Podrumska (12-14 °C): Kao stvorena za gorka i trpka piva s visokim udjelom hmelja, kao i za jaka bock pšenična te klasična piva i kisela „divlja“ s primjesama kvasca za fermentaciju jogurta. Postoji i legenda o tome da ovdje cider ima drukčiji, ali isto tako vrlo dobar okus.

Topla (14-16 °C): R e z e r v i r a n a z a j a k a , d v o s t r u k o , trostruko i četverostruko fermentirana p i v a ( n p r . d o p p e l b o c k ) , j a k a s t o u t p i v a , k a o i z a – m e d o v i n u !

Prži! (70 °C): Ako ni je r i ječ o nekoj vrst i izuzetno jakog i začinjenog kuhanog zimskog piva (koje se iz praktičnih razloga ionako pije samo po zimi), ne želite biti ovdje!

Co

Tko zna, zna

Iako je pivo samo po sebi vrlo ukusno, definitivno je još ukusnije kada ga se upari s

finim zalogajem. U mračnoj prošlosti takvo je parenje uglavnom bila privilegija vina,

budući da se pivo smatralo nedostojnim partnerom finog jela. Oh, kakve li zablude!

Pivo je prirodan pratilac hrane u što se u

zadnje vrijeme uvjerava sve više vrsnih

kuhara, pivara i ljubitelja piva. Europske

„pivske nacije“ poput Njemačke, Belgije,

Austrije i Mađarske, u svojim su restoranima i

barovima stoljećima čuvale ovu tajnu i nisu se

sramile kuhati i posluživati pivo uz svoja vrsna

jela. Primjerice, u belgijskoj tradicionalnoj

cuisine a la biere (tj. pivskoj kuhinji), postoji

recept za zeca kuhanog u pivu od višanja,

kao i za flamansku goveđu juhu s pivom.

Kombiniranje piva i hrane

16

U Češkoj se uz palačinke s krumpirom i

svinjetinom poslovično služi čaša Budvar ili

Bernard piva, dok u Bavarskoj specijalitete

od svinjskog mesa prate nezaobilazna jaka

bock piva poput Paulanerovog Salvatora.

Ovu, do sada nepravedno zapostavljenu

kulturu, kuhari i pivari danas nezaustav-

ljivo šire svijetom nošeni novootkrivenom

vjerom i užitkom uparivanja piva i hrane.

U Americi su trenutačno vrlo popularna

lokalna piva iz malih pivovara i pivnica

koje služe u kombinaciji sa zdravim suvre-

menim jel ima. Što je tu je, jedno je

sigurno – pivo u kuhinji i u blagovaonici

konačno uživa zasluženo pravo i priznanje

kakvo se do sada isključivo davalo vinu.

Europljani vole piti pivo uz svoje obroke,

uključujući i doručak. U tome, naravno,

prednjače nacije s razvijenim pivarskim

industrijama, poput Njemačke, Engleske

i Belgije.

Njemačka: U Njemačkoj (i većini sjevernoeuropskih

zemalja) nacionalna kuhinja zapravo čini

dio pivarske tradicije, a ne obrnuto! Sve što

Nijemci bace na tanjur gotovo moli za svoju

odgovarajuću pivsku pratnju. Vino tu obično

čvrsto drži svoju zasluženu - drugu - poziciju.

17

Belgija: B e l g i j a j e z e m l j a p o z n a t a p o s v o j o j

gastronomskoj ponudi i vrlo velikom izboru

piva. U belgijskim restoranima ćete redovito

naići na jela iz pivske kuhinje. To je pravi užitak

– kada vam na stol donesu jelo priprem-

ljeno s pivom, a u pratnji još jednog u čaši!

Engleska: Iako se Engleska (i Irska) obično ne smatraju

z e m l j a m a v i s o k e k u l i n a r s k e t r a d i c i j e

( je l i tko za r ibu i k rumpir iće?) , nj ihova

svakodnevna jela koja se mogu iskušati

u p u b ov i m a s u z a p r avo j a k o u k u s n a .

Akcije „u pub za pod zub“ (kako ih obično

nazivaju) su vrlo popularne i pristupačne

tako da se u njima može uživati svaki dan!

18

19

Paulaner Hefe-Weissbier Naturtrüb & Dünkel Pšenično pivo il i Weissbier je izvrsno

osvježavajuće ljetno pivo. Posljednjih

j e n e k o l i k o g o d i n a o v o p i v o s v e

popularnije među mlađom generacijom.

SalvatorSalvator je prvo Paulaner pivo. Proces

proizvodnje je isti kao i u 18 stoljeću.

K a r a k t e r i z i r a j u g a b a k r e n a b o j a i

dominatni okus hmelja, ječma i slada.

4 Paulanerova piva koja možete kupiti u Hrvatskoj

20

Paulaner Hefe-Weissbier AlkoholfreiPaulanerovo prvo bezalkoholno pivo.

Z a h v a l j u j u ć i o d l i č n o j p r o i z v o d n o j

receptur i , ima okus pravog piva što

ga čini odličnim osvježenjem za sve

koj i že le okus p iva s malo k a lor i ja .Paulaner je njemačka pivovara koju su u

17. stoljeću u Münchenu osnovali franjevci

redovničke zajednice Sv. Franje Paulskog iz

bavarskog samostana Cloister Neudeck ob

der Au. Ime pivovare Paulaner potječe od

redovnika koji su stanovali u minhenskoj

ulici Neuhauser i koji su od 1634. godine

izrađivali pivo za vlastite potrebe. Tijekom

praznika su smjeli prodavati svoje jako lager

pivo (tzv. bock) koje je u vrlo kratkom roku u

gradu postalo vrlo popularno. Nakon ukidanja

samostana 1799. godine, zgrada je prenam-

ijenjena u zatvor. U 1806. godini zdanje

otkupljuje stanoviti pivar Franz Xaver Zacherl

te nastavlja tradiciju proizvodnje lagera pivom

Salvator (“spasitelj” na latinskom). Paulaner u

Njemačkoj trenutačno zauzima osmo mjesto

prema količini proizvedenog i prodanog

piva, a zanimljivo je i to da se proizvodi i

puni isključivo na svojoj izvornoj i jedinoj

proizvodnoj lokaciji. Ekskluzivni zastupnik

za Paulaner u Hrvatskoj je tvrtka Dolium.

Kratka priča o Paulaneru

DOLIUM d.o.o. zastupnik Paulanera za Hrvatsku.

A Velimira Škorpika 3b - hala B/C 10 090 Zagreb T +385 (0)1 63 93 550 F +385 (0)1 63 93 551

E dolium@paulaner.hr W www.paulaner.hr FB www.facebook.com/Paulaner.Hrvatska