KOMISIJA ZA TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

ZAGREB, Ksaver 200A

Z A P I S N I K

2. sjednice Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi ( u daljnjem tekstu Kolektivnog ugovora), sastavljen dana 25. travnja 2012. godine u prostorijama Ministarstva socijalne politike i mladih Zagreb, Ksaver 200a.

Započeto u 10,oo sati

Nazočni članovi:1. JADRANKA IVEZIĆ, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,2. DRAŽEN MANAGIĆ, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske 3. DIJANA MATIĆ, Ministarstvo socijalne politike i mladih 4. IVAN MATIĆ, kao zamjenik člana, Ministarstvo socijalne politike i mladih,5. MIRJANA ŠVENDA, Ministarstvo socijalne politike i mladih,6. KATA PAŠIĆ, Sindikat zdravstva, socijalne skrbi i MIO osiguranja.

Koordinator Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora Dijana Matić, dipl. pravnik, pozdravlja prisutne, konstatira da postoji kvorum, te predlaže slijedeći

Dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika sa 1. sjednice Komisije,2. Izbor i imenovanje zamjenika kooridnatora, 3. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi

Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi,4. Razno.

Ad 1) Usvajanje zapisnika sa 1. sjednice Komisije:Koordinator je zamolio nazočne da iznesu da li imaju primjedbe na zapisnik Komisije s prethodne sjednice. O obzirom da nije bilo primjedbi, zapisnik je jednoglasno usvojen.

Ad 2) Koordinator Komisije upoznaje nazočne članove sa činjenicom da njegov zamjenik više nije zaposlenik ovoga Ministarstva, temeljem koje činjenice je potrebno izabrati novog zamjenika, te predlaže za svoga zamjenika Ivana Matića, dipl. pravnika Ministarstva socijalne politike i mladih, kao zamjenika člana.Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Ad 3) Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi

Komisija za tumačenje KU mijenja tumačenje odgovara uz pitanje 16. sa 1. konstituirajuće sjednice koji se odnosi na isplatu jubilarne nagrade temeljem ukupnog staža i donosi novo tumačenje koje glasi:

Pravo na jubilarnu nagradu na temelju ukupnog radnog staža u javnim službama, sukladno odredbi ćl. 40. KU ima radnik za ukupni radni staž koji je uvjete za jubilarnu nagradu, po uvjetima odredaba ovoga KU ostvario nakon početka njegove primjene.

Pitanje 1.

Ostvaruje li radnica koja radi na zamjeni pravo na isplatu regresa nakon što je radila više od mjesec dana, a koristiti će razmjerni dio godišnjeg odmora sukladno čl. 59. Zakona o radu? Ako ostvari pravo na regres, da li joj se isplaćuje nakon iskorištenog razmjernog dijela godišnjeg odmora ili tek nakon odlaska iz ustanove?

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 65. Kolektivnog ugovora, navedenom radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora. Regres se isplaćuje jednokratno, najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a radnicima koji se kasnije zaposle ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Pravo na regres ima svaki radnik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

Pitanje 2.

Da li u Domu za starije i nemoćne osobe, čije je radno vrijeme organizirano u tri i dvije smjene za jedan dio radnika, prema odredbama čl. 19. KU može postojati preraspodjela radnog vremena u smislu odredbi čl. 47. Zakona o radu?

TUMAČENJE:Ne, sukladno odredbi čl. 19. st.3. Kolektivnog ugovora, u djelatnosti socijalne skrbi nema preraspodjele radnog vremena.

Pitanje 3.

U kom slučaju se računa prekovremeni rad u smislu čl. 21. KU, odnosno da li se pri rasporedu radnog vremena (u slučaju kad je nemoguće složiti idealan raspored radnog vremena, a da svi radnici iskoriste slobodne dane u tijeku jednog mjeseca gledano kalendarski) višak sati na kraju mjeseca računa kao prekovremeni rad? Napominjemo da prenesene slobodne dane iz jednog mjeseca radnici realiziraju u slijedećih mjesec ili dva odnosno vodi se računa da je prosječno tjedno radno vrijeme 40 sati kroz period od 4 mjeseca od datuma kad nastane situacija neiskorištenih slobodnih dana te je pitanje da li postupamo prema odredbama KU i ZOR-a?

TUMAČENJE:

Za primjenu čl. 46. st. 3. do 5. Zakona o radu (Narodne novine 147/09, 61/11), moraju biti ispunjeni uvjeti iz tih odredbi te odredbe čl. 19. st. 5. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.Dakle, sukladno odredbi čl. 46. st. 3. Zakona o radu, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima, ako je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama. Dakle, rad u smjenama j temeljni uvjet da bi se to primijenilo.Pri tome se misli na rad u smjenama kako to propisuje čl. 50. st. 1. Zakona o radu, koji određuje da je rad u smjenama organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena. Dakle, za to nije dovoljno da jedan radnik radi u dvije ili ti smjene, nego da istom radnom mjestu moraju postojati najmanje dva radnika koji se izmjenjuju.Nadalje, razdoblje nije cijele godine, nego po četiri mjeseca (ali se može odmah nakon završetka krenuti s novim razdobljem od četiri mjeseca).Pri tome radnike se mora točno i unaprijed obavijestiti od kada počinje to četveromjesečno razdoblje. U protivnom to se ne bi moglo koristiti.Dalje, odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od dvadeset četiri sata mjesečno, radnik može raditi najviše četrdeset osam sati tjedno, a istekom četveromjesečnog razdoblja, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.Kada se u zadnjem mjesecu (četvrtom) to izjednačavanje satnice radi postizanja potpune satnice radnicima u raspored rada stavi da u jednom danu rade 4 ili 5 ili 6 sati umjesto pune dnevne satnice, to je sukladno Zakonu o radu, a i Kolektivnom ugovoru, koji to ne ograničava. Međutim, za primjenu čl. 46. st. 3. do 5. Zakona o radu, u sustavu socijalne skrbi mora biti ispunjen i uvjet iz čl. 19. st. 5. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi. Prema toj odredbi Kolektivnog ugovora, odredba čl. 46. Zakona o radu može se primijeniti samo ako je to izuzetno potrebno za poslove koji se obavljaju za više različitih programa, odnosno na različitim lokacijama u domovima socijalne skrbi, uz isključivi petodnevni radni tjedan.Dakle, uvjeti su sljedeći:-smjenski rad, sukladno čl. 50. st. 1. Zakona o radu (uvjet iz Zakona o radu),- poslovi koji se obavljaju za više različitih programa, odnosno na različitim lokacijama u domovina socijalne skrbi (uvjet iz Kolektivnog ugovora),- petodnevni tjedan (uvjet iz Kolektivnog ugovora),-trajanje najviše četiri mjeseca, uz prethodnu obavijest kada počinje, koja je nužna i logična jer se inače ne zna da li poslodavac to koristi ili ne i od kada (uvjet iz Zakona o radu),- 24 sata odstupanja mjesečno (uvjet iz Zakona o radu,- najviše 48 sati rada tjedno (uvjet iz Zakona o radu),- nakon četiri mjeseca duži rad je prekovremeni, a kraći ide na teret poslodavca (uvjet iz Zakona o radu),

S obzirom da čl. 46. Zakona o radu predstavlja raspored radnog vremena (tako se i zove), o tome se poslodavac, sukladno odredbi čl. 149. st. 3. toč. . mora savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom koji ga zamjenjuje.

Pitanje 4.

Novi Kolektivni ugovor donesen je u listopadu ove godine, pa pitamo – kako će se primijeniti odredbe čl. 27. obzirom da su Odluke o korištenju i raspored godišnjeg odmora već doneseni, a najveći dio radnika je svoj godišnji odmor iskoristio prema odredbama prethodnog kolektivnog ugovora ?

TUMAČENJE:Odluke o korištenju godišnjeg odmora za 2011. godinu donesene su prije stupanja na snagu važećeg Kolektivnog ugovora. Nije potrebno donositi nove odluke o korištenju godišnjeg odmora za 2011. godinu, a odluke o trajanju godišnjeg odmora donesene nakon stupanja na snagu važećeg Kolektivnog ugovora (20. listopada 2011. godine) moraj se odnijeti po novom Kolektivnom ugovoru.

Pitanje 5.

Članak 40. Kolektivnog ugovora spominje ukupan staž kod istog poslodavca, za razliku od TKU koji spominje neprekidni staž kod istog poslodavca. Da li to znači da se računa ukupan staž u javnim službama bez obzira na prekid? Npr. rad u školi u vremenu od 1980. do 1985., pa onda rad u zavodu od 1989. do 1992., pa onda rad u domu soc. skrbi od 1999. do 2011. zbraja kao ukupan rad kod istog poslodavca?

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 40. Kolektivnog ugovora, kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca, što znači da se u ukupan radni staž u javnim službama računa ukupni radni staž proveden na poslovima u javnim službama bez obzira na prekid.

JUBILARNA NAGRADA:

Pitanje 6.

Djelatnice smo Centra za soc. skrb XY od prvog dana zaposlenja, sa svim statusnim promjenama koje su se događale, ali s kratkim prekidom tijekom radnog staža. Tako je socijalna radnica MŠ 02. lipnja 2011. god. navršila 35 godina ukupnog radnog staža provedenog u ovoj službi, a J. G. je 06. ožujka 2011. god. navršila 30 godina ukupnog radnog staža ostvarenog u ovoj službi.Prethodnim KU pravo na jubilarnu nagradu moglo se ostvariti za neprekidni radni staž u istoj službi što bi nama dvjema to pripadalo iduće godine za 20 godina neprekidnog radnog staža, odnosno 2013. godine za 15 godina neprekidnog radnog staža.Novim KU člankom 68. vezano uz članak 40. utvrđeno je da se jubilarna nagrada isplaćuje za ukupni radni staž proveden u javnim službama.Budući da smo obje ove godine ispunile navedeni ukupni radni staž, molimo da nas izvijestite da li se za isti u ovoj godini može isplatiti jubilarna nagrada, jer prethodni KU po kojem smo 2012. godine, odnosno 2013. godine trebale istu dobiti za neprekidni radni staž, više nije na snazi, pa da se ne bi desilo da nemamo pravo na jubilarnu nagradu ni ove ni iduće godine.

Pitanje 7.

Naša radnica  trenutno ima 31 godinu i nekoliko mjeseci ukupnog radnog staža u javnim službama. Kako za 30 godina radnog staža nije dobila jubilarnu nagradu po starom kolektivnom ugovoru naše mišljenje je da po novom kolektivnom ugovoru ostvaruje pravo na  jubilarnu nagradu za 30 godina staža. Molimo Vas Vaše tumačenje istog te se nadamo što hitnijem odgovoru.

Pitanje 8.

U siječnju 2012. bismo trebali isplatiti jubilarnu nagradu za 10 godina neprekidnog staža radnici Mariji Jović. Kako je na snazi članak 40. KU za djelatnost socijalne skrbi koji staž kod istog poslodavca, kao temelj za isplatu jubilarne nagrade, definira kao UKUPNI staž u javnim službama, spomenutoj radnici bi trebalo dodati 22 godine 4 mjeseca i 26 dana staža u javnim službama. Na dan 31.12.2011. radnica ima 10 godina neprekidnog, ali i 32 g 4 m i 26 d ukupnog staža.Molimo, zbog žurnosti, da nas uputite kako postupiti a da ne oštetimo prava radnice.

Pitanje 9.

Obzirom da je granskim kolektivnim ugovorom, koji je stupio na snagu 20. 10. 2011. g., kao osnova za obračun jubilarne nagrade utvrđen ukupni staž u javnim službama, umjesto neprekidnog staža kako to određuje čl.49. TKU, u praksi će se pojaviti problemi vezano za različite režime isplate jubilarne nagrade.

Primjerice, pojedinci koji su u 2011. godini dobili jubilarnu po osnovi neprekidnog staža već u 2012. g. mogu steći pravo na jubilarnu po osnovu ukupnog staža, dok oni koji bi sada u 2012.g. trebali ostvariti jubilarnu temeljem TKU ( neprekidnog staža ) možda uopće neće biti u prilici da je ostvare 2015.g. kada stječu uvjet ukupnog staža, i kada ističe rok na koji je KU za djelatnost zaključen.

Znači, moguće je da neki radnici za vrijeme trajanja Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi 2 puta ostvare pravo na jubilarnu nagradu, dok je za neke moguće da je u tom periodu uopće ne ostvare.

Naposljetku, postavlja se pitanje ima li radnik pravo u ovoj situaciji izabrati ono što je za njega povoljnije. Ukoliko bi se pak radnicima omogućio izbor između dva modela obračuna jubilarne nagrade, po osnovu neprekidnog staža sukladno TKU ili ukupnog staža sukladno granskom kolektivnom ugovoru, kako uopće vršiti isplate po dva režima ?!

Pitanje 10.

Člankom 40. st. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (NN RH 133/11) kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni staž proveden na poslovima u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.

Dosada se, temeljem čl. 49. Temeljnog kolektivnog ugovora u javnim službama (NN RH 115/10), kao staž kod istoga poslodavca računao neprekinuti staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca, a sukladno tumačenju komisije čl. 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, staž kod istog poslodavca, za utvrđivanje prava na jubilarnu nagradu, smatra se ukupni radni staž u javnim službama bez obzira na prekid i promjenu

poslodavca .Vezano za navedeno, neki radnici tako ostvaruju u istoj godini i prije stupanja i na nakon stupanja na snagu Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi pravo na jubilarnu nagradu, dok se drugima koji bi npr. ove godine ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, prema ovom tumačenju, pravo na stjecanje prolongira za nekoliko godina.

Pitanje 11.

Molimo Naputak o postupanju u svezi reguliranja prava na jubilarnu nagradu temeljem važećih kolektivnih ugovora.Na temelju članka 49. TKU radnik stječe pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekinuti staž ostvaren u javnim službama.Temeljem čl. 40. TKU radnik stječe pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupni staž ostvaren u javnim službama.Mišljenja smo da se granskim kolektivnim ugovorom ne bi smjelo zadirati u prava već regulirana temeljnim ugovorom za sve javne službe, pa bi u tom smislu temeljni kolektivni ugovor trebao imati veću pravnu snagu od granskog kolektivnog ugovora.Ipak, nameće se i pitanje može li se u ovom slučaju primijeniti načelo primjene povoljnijeg prava utvrđeno člankom 7. st. 3. Zakona o radu koji glasi: „Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.“S obzirom da nadležne komisije za tumačenje citiranih kolektivnih ugovora daju tumačenja samo za onaj kolektivni ugovor koji je u njihovoj nadležnosti, postoji opravdana bojazan da radnici koji su imali prekid rada u javnoj službi traže reguliranje navedenog prava i temeljem jednog i temeljem drugog ugovora.Stoga je potrebno da nam u što kraćem roku dostavite naputak o postupanju.

Pitanje 12.

Obračun jubilarne nagrade do sada nije predstavljao problem jer su odredbe KU za djelatnost socijalne skrbi bile identične odredbama TKU za službenike i namještenike u javnim službama.Obzirom da je granskim KU koji je stupio na snagu 20. 10. 2011. god. kao osnova za obračun jubilarne nagrade utvrđen ukupni staž u javnim službama, umjesto neprekidnog staža kako to određuje čl. 49. TKU, u praksi će se pojaviti problemi vezano za različite režime isplate jubilarne nagrade.Primjerice, pojedinci koji su u 2011. godini dobili jubilarnu nagradu po osnovi neprekidnog staža već u 2012. god., mogu steći pravo na jubilarnu nagradu po osnovi ukupnog staža, dok oni koji bi sada u 2012,. God, trebali ostvariti jubilarnu temeljem TKU (ne0prekidnog staža), možda uopće neće biti u prilici da je ostvare do 2015. god., kada stječu uvjet ukupnog staža i kada ističe rok na koji je KU za djelatnost zaključen.Znači, moguće je da neki radnici za vrijeme trajanja KU za djelatnost socijalne skrbi 2 puta ostvare pravo na jubilarnu nagradu, dok je za neke moguće da je u tom periodu uopće ne ostvare. Naposljetku, postavlja se pitanje ima li radnik pravo u ovoj situaciji izabrati ono što je za njega povoljnije?Ukoliko bi se pak radnicima omogućio izbor između dva modela obračuna jubilarne nagrade po osnovu neprekidnog staža sukladno TKU ili ukupnog staža sukladno granskom KU, kako uopće vršiti isplate po dva režima?Molimo za hitnost kako radnici ne bi čekali s isplatama jubilarne nagrade.

Pitanje 13.

Radnica će dana 23. ožujka 2012. godine navršiti 20 godina neprekidnoga staža u javnoj službi, a prije toga zaposlenja ima godinu i šest mjeseci staža u drugoj ustanovi socijalne skrbi, nakon čega je imala prekid radnog odnosa.Stoga je radnica navršila ukupno 20 godina radnog staža u javnoj službi dana 25. kolovoza 2010. godine, dakle, godinu i gotovo dva mjeseca prije stupanja na snagu novog KU.Obzirom na navedeno, da li ove godine ostvaruje pravo ja jubilarnu nagradu za navršenih 20 godina staža u javnoj službi, jer će u protivnom ostati bez jubilarne nagrade za 20 godina staža, te dobiti sljedeću tek za navršenih 25 godina staža?Radnica će dana 05. rujna 2012. godine navršiti 35 godina neprekidnog staža u javnoj službi, a prije toga zaposlenja ima još godinu i pet mjeseci staža u drugim javnim službama, nakon čega je imala prekid radnog odnosa.Stoga je radnica navršila ukupno 35 godina radnog staža u javnoj službi dana 03. travnja 2011. godine, dakle, nekih 7 i pol mjeseci prije stupanja na snagu novog KU.Obzirom na navedeno, da li ove godine ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 35 godina staža u javnoj službi jer će u protivnom ostati bez jubilarne nagrade za 35 godina staža, te dobiti sljedeću tek za navršenih 40 godina staža?Radnica će dana 07. svibnja 2012. godine navršiti 5 godina neprekidnog staža u javnoj službi, a prije toga zaposlenja ima još 6 godina i četiri mjeseca staža u drugim javnim službama, nakon čega je imala prekid radnog odnosa.Stoga, radnica ima trenutno ukupno 10 godina i 11 mjeseci radnog staža u javnoj službi.Obzirom na navedeno, da li ova radnica ima pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 5 godina neprekinutog staža u javnoj službi, odnosno 10 godina ukupnog staža u javnoj službi, te ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu tek za navršenih 15 godina staža početkom 2016. god.?

Pitanje 14.

Radnica je 23. siječnja 2012. god. napunila 15 god. neprekidnog staža u javnim službama te je isplatu jubilarne nagrade očekivala u veljači 2012. god po TKU.Navedena radnica ima 15 godina i 5 mjeseci ukupnog staža u javnim službama i smatra da je za nju povoljnija odreda čl. 69. TKU. Traži da joj se isplati jubilarna nagrada u veljači 2012. god., za 15 godina neprekidnog rada kako ne bi čekala još 4 godine i 7 mjeseci za isplatu jubilarne nagrade za 20 godina ukupnog radnog staža u javnim službama.Da li jubilarnu nagradu treba isplatiti sukladno čl. 69. TKU ili sukladno čl. 68 KU

Pitanje 15.

Radim u domu za starije i nemoćne u Osijeku,Drinska 10 i ove godine 36 djelatnika ima pravo na jubilarnu nagradu,ali s obzirom na nove promjene u kolektivnom ugovoru svi smo zakinuti za novce na koje smo računali. Ne obraćam vam se samo u svoje ime već i u ime svih ostalih jer nas zanima kako će se riješiti taj problem.Većini koja je trebala dobiti ove godine jubilarnu nagradu spajanjem staža tek će imati pravo za 3-4 godine.Molim da nam obrazložite sto dalje učiniti.Hvala.

Pitanje 16.

Jubilarna nagrada se do stupanja na snagu KU za djelatnost socijalne skrbi (NN 133/11) obračunavala za kontinuitet rada u javnim službama, a prema tumačenju TKU za službenike i namještenike javnim službama. Stupanjem na snagu KU jubilarna nagrada se obračunava bez obzira na prekide za ukupni staž u javnim službama.Kako postupiti glede obračuna za jubilarnu nagradu, jer će kod pojedinih radnika doći do dužeg čekanja za isplatu jubilarne nagrade, a za veći broj godina, ako se postupi prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi. Obzirom na načelo primjene za radnika najpovoljnijeg prava da li se može postupiti za obračun jubilarne nagrade prema TKU za službenike i namještenike u javnim službama npr. za manji broj godina radnog staža u kontinuitetu (npr. 10 godina u 2. mjesecu 2012., a ne čekati još 3 godine da se dobije jubilarna nagrada za 20 godina ukupnog radnog staža u javnim službama)?

Pitanje 17.

Radnica od 15.01.2007. radi bez prekida u CZSS/PCZSS Zabok, međutim svoj zahtjev opravdava čl. 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijale skrbi. Ukupni staž radnice u javnim službama (sa prekidima) je na dan podnošenja zahtjeva 25 godina, 6 mjeseci i 11 dana. S obzirom da radnica navedenog dana ima 5 godina neprekinutog staža, a zahtjev za 15 godina temelji na činjenici da je 07.12.2004.g. dobila jubilarnu nagradu za 10 godina staža molimo Vaše tumačenjeza visinu jubilarne nagrade koju možemo isplatiti navedenoj radnici

Pitanje 18:

1. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike – članak 49. kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.2. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi – članak 40. kao ukupni radni staž na poslovima u javnoj službi bez obzira na promjenu poslodavca.Stupio na snagu 20. listopada 2011. godineRadni odnos zasnovan 01. prosinca 1992.na dan 20. listopada 2011. ukupni staž 18. godina 10 mjeseci 20 dana po kolektivnom ugovoru pod br. 1. , pribrajanje staža po kolektivnom ugovoru pod br. 2.- u javnoj ustanovi Zavod za smještaj i rehabilitaciju Vrlika = 1 godina 5 mjeseci 18 dana- ukupan staž na dan 20. listopada 2011. = 20 godina 4 mjeseca 8 dana

Molimo očitovanje po kojem osnovu, odnosno kolektivnom ugovoru ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu.

Pitanje 19.

Radnica Doma K.B. bila je zaposlena u Srednjoj školi u Zabokuod 09.09.1991. do 31.08.1992. godine, zatim od 03.09.1992. do 03.11.2009. godine, a u Odgojnom domu Bedekovčina: od 04.11.2009. do 22.09.2010. godine, te od 10.01.2011. – još je u radnom odnosu. Imenovana radnica od dana zapošljavanja do danas ima ukupno 20 godina, 2 mjeseca i 11 dana staža. Da li imenovana radnica, s obzirom na prekide, ima pravo na

jubilarnu nagradu ili ne?

TUMAČENJE PITANJA 6, 7, 8, 9, 10 ,11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19

Sukladno odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine 147/09 i 61/11), ako je neko pravo različito određeno u više pravnih izbora, primjenjuje se pravo koje je za radnika najpovoljnije, ako zakonom nije drukčije određeno. Mogućnost izbora povoljnijeg prava temeljem ukupnog staža postoji od 20. listopada 2011. god. , kada je stupio na snagu Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Naime, s obzirom da se na radnike u djelatnosti socijalne skrbi primjenjuju dva kolektivna ugovora: Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi, koji imaju ponešto različite odredbe o uvjetima za stjecanje prava na jubilarnu nagradu, za radnike se primjenjuje povoljnije pravo. Koje je to povoljnije pravo, ima pravo izabrati sam radnik.Dakle, radnik ima pravo tražiti da mu se jubilarna nagrada isplati prema Temeljnom kolektivnom ugovoru, a ne prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi, ako tako želi. Npr. radnik ima sada 20 godina neprekidnog rada u javnim službama i 23 godine ukupnog rada u javnim službama. Takav radnik ima prvo tražiti jubilarnu nagradu za 20 godina neprekidnog rada u javnim službama, jer je to pravo iz Temeljnog kolektivnog ugovora, koje je za njega povoljnije. Znači, on ne mora čekati još 2 godine da skupi 25 godina ukupnog staža.Međutim, kada za 2 godine navrši 25 godina ukupnog staža u javnim službama, neće moći dobiti i tu jubilarnu nagradu za 25 godina ukupnog staža. Naime, radnik ima pravo izabrati povoljnije rješenje, dakle, povoljniju jubilarnu nagradu, ali nema pravo dobiti dvije nagrade po dva kolektivna ugovora to bi bila ista situacija kao da je plaća različito riješena s dva dokumenta – ugovorom i kolektivnim ugovorom, kojem slučaju radnik ima pravo izabrati jednu plaću koja je povoljnija, ali ne može uzeti obje plaće)

Pitanje 20.

Da li radnik ostvaruje u 2011. godini pravo na jubilarnu nagradu. Do 09. siječnja 2011. godine ima ukupni staž (škole i ustanova socijalne skrbi – centar za soc. skrb i njegovi prednici i slijedici) u trajanju od 31 godinu, 8 mjeseci i 9 dana. Ako bi radnik u naprijed navedenom slučaju ostvario prvo na jubilarnu nagradu, o istome bi se trebalo na vrijeme donijeti odluku i zatražiti potrebna financijska sredstva.

TUMAČENJE:Radnik nema pravo na jubilarnu nagradu u 2011. godini jer prema navodima iz pitanja nije ostvario jubilarne godine prema tada važećem kolektivnom ugovoru.Također nema pravo niti prema sada važećem Kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje do 20. listopada 2011. jer nama uvjete tj. jubilarne godine.

Pitanje 21.

Zanima me dali imam pravo na dodatak na plaću od 8 posto kako stoji u novom Kolektivnom ugovoru. Po struci sam diplomirani socijalni radnik sa završenim poslijediplomskim stručnim studijem iz socijalne psihijatrije i psihopatologije. Isti  sam završila i obranila magistarskim

radom 2007.g. i stekla naziv magistar socijalne psihijatrije. Inače sam zaposlena u Domu za psihički bolesne odrasle osobe, Zagreb, Dom Mirkovec.

TUMAČENJE: Da, sukladno odredbi čl. 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, osnovna plaća radnika u javnim službama uvećati će se za 8% ako radnik ima znanstveni ili specijalistički stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, ukoliko je isti vezan za djelatnost poslodavca.

Pitanje 22.

Člankom 60. Kolektivnog ugovora osnovna plaća radnika u javnim službama uvećat će se za 8% ako radnik ima znanstveni ili specijalistički stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti ukoliko je isti vezan za djelatnost poslodavca. Ovim putem Vas molimo za tumačenje, ostvaruje li radnik, zaposlen u Zavodu za socijalnu skrb u Gradu Zagrebu, koji je dana 15. 12. 2006. godine završio stručni poslijediplomski studij i obranio stručni magistarski rad na Visokoj policijskoj školi i stekao stručni stupanj magistar kriminalistike, pravo na povećanje plaće od 8%, sukladno navedenom članku Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

TUMAČENJE: Radnik nema pravo na uvećanje osnovne plaće za 8%, budući stručni poslijediplomski studij nije vezan za djelatnost poslodavca, sukladno odredbi čl. 60. Kolektivnog ugovora.

Pitanje 23.

Radnik je u ožujku 2011. godine dobio jubilarnu nagradu za 5 godina neprekinutog staža u javnim službama, a prije toga ima gotovo 9 godina staža u drugim javnim službama, nakon čega je imao prekid radnog odnosaZbrajanjem ukupnog staža radnik ove godine navršava 15 godina staža u javnim službama, pa je stoga naše pitanje ima li pravo na isplatu jubilarne nagrade za 15 godina staža u tekućoj 2012. godini, obzirom da je prošle 2011. dobio jubilarnu nagradu za 5 godina neprekinutog staža u javnoj službi?

TUMAČENJE:Prema odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za 15 godina.

Pitanje 24.

A) Da li radnik ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu po osnovi čl. 40.novog Kolektivnog ugovora, ako je na dan stupanja na snagu, imao ukupan radni staž u javnim službama, 20 god.4 mjeseca i 6 dana ?

TUMAČENJE:

Radnik nema pravo na jubilarnu nagradu jer nakon početka primjene Kolektivnog ugovora tj. nakon 20. listopada 2011. nije ostvario jubilarne godine dakle uvjete za jubilarnu nagradu.

B) Da li se radni staž ostvaren u Caritasu na poslovima socijalne skrb , te radni staž ostvaren u „ Poludnevnom boravku za djecu sa posebnim potrebama „ koje je imalo ugovor sa Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi o pružanju socijalnih usluga , a osnovano je od strane udruge invalida, može uvrstiti u staž potreban za ostvarivanje jubilarne nagrade ?

TUMAČENJE:Navedeni staž se na računa za jubilarnu nagradu jer se ne radi o radu u javnim službama u smislu Zakona o plaćama u javnim službama.

Pitanje 25.

Kod prava na jubilarnu nagradu, da li odredbe KU djeluju retroaktivno, odnosno da li se kolegicama koje su pravo na jubilarnu nagradu ostvarile u 2010. god. – obzirom na činjenicu da se sukladno odredbi čl. 40. KU kao staž kod istog poslodavca računa ukupni staž proveden u javnim službama, bez obzira na kontinuitet i promjenu poslodavca?

Na zahtjev radnika Centra za socijalnu skrb … molimo Vaš hitni odgovor na upit da li radnici ispunjavaju uvjete za isplatu jubilarne nagrade za ukupni staž u djelatnosti socijalne skrbi (KU za djelatnost socijalne skrbi), poimence kako slijedi:-RM za 20 godina navršenih dana 01. 01. 2010,-BD za 15 godina na dan 15. 7. 2011,-ČM za 5 godina na dan 28. 3. 2010.,-CM za 5 godina na dan 30. 6. 2010.,-VK za 10 godina na dan 12. 02. 2010. god.

TUMAČENJE:Odredbe Kolektivnog ugovora ne djeluju retroativno, pa ove radnice nemaju prvo na isplatu jubilarne nagrade po ovom kolektivnom ugovoru, jer su godine ukupnog radnog staža, koje su inače jubilarne, napunile prije primjene ovoga Kolektivnog ugovora, pa radi toga nemaju pravo na isplatu.

Pitanje 26.

Dana 13.01.2012. godine podnijela sam zahtjev za odobrenje jubilarne nagrade nakon ostvarenih 5 godina radnog staža u Centru za socijalnu skrb Velika Gorica. Zahtjev sam podnijela jer sam po novom kolektivnom ugovoru od 20.10.2011. godine te uvjete ostvarila, s obzirom da isti pod radni staž podrazumijeva ukupan staž, bez potrebnog kontinuiteta. Ukupno 5 godina radnog staža, kod istog poslodavca, tj. u Centru za socijalnu skrb Velika Gorica ostvarila sam dana 30.06.2010. godine, s tim da sam imala prekid radnog odnosa u trajanju od 2 mjeseca. Po starom kolektivnom ugovoru to pravo bih ostvarila na dan 31.12.2012. godine. Od strane ovog Centra poslan je upit bez konkretnih podataka, te je dobiven odgovor, koji nije jasan i koji se kosi s tumačenjem kolektivnog ugovora od dana 12.12.2011. godine, gdje je Komisija za tumačenje odgovarala na pitanja zaposlenika djelatnosti socijalne skrbi.

Molim da mi se objasni po kojem kolektivnom ugovoru će se meni odobriti jubilarna plaća nakon 5 godina radnog staža ostvarenih u Centru za socijalnu skrb Velika Gorica i kad je mogu ostvariti?

   TUMAČENJE: Ako će radnica dana 31. 12. 2012. god. imati 5 godina neprekidnog radnog staža, ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu po Temeljenom kolektivnom ugovoru, a Komisija upućuje na tumačenje uz pitanje 6. ovoga zapisnika.

Pitanje 27.

A) Prema rasporedu rada, radnik je odradio petodnevni radni tjedan - 40 sati ( od ponedjeljka do petka). Zbog potrebe posla radnik je zatim radio u subotu i nedjelju, tako da je njegov tjedni/mjesečni  fond odrađenih sati veći od redovitog fonda radnih sati.UPIT:

1. Ostvaruje li radnik pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad i uvećanje plaće za rad  subotom i nedjeljom?

TUMAČENJE:Radnik ostvaruje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad i uvećanje plaće za rad subotom i nedeljom.

B) Ako  radnik umjesto uvećanja plaće za prekovremeni rad koristi slobodne dane sukladno čl. 21 Kolektivnog ugovora, dali ostvaruje pravo i za uvećanje plaće za rad subotom i nedjeljom?  Imaju li pravo na novčanu naknadu subotom profesori koji sudjeluju u radu županijskog aktiva ?

TUMAČENJE:   Ako zaposlenik u tjednu odradi 40 sati te se ukaže potreba za radom subotom ili nedjeljom u tom slučaju ima pravo na uvećanje za prekovremeni rad i uvećanje za rad subotom i to za za stvarno odrađene sate.

Pitanje 28.

Noćni odgajatelj koji radi noću dobiva za svoj rad dodatak za rad 12,5%. Međutim poslodavac stavlja noćnog i da radi danju u smjenama za koje ostali radnici dobivaju 25% dodatka. Kada dnevne odgajatelje stavljaju da rade noćne oni i za te dane dobivaju dodatak od 25%. Po ovome noćni odgajatelji nisu u ravnopravnom položaju iako oni imaju stručnu spremu kao i ostali odgajatelji. Konkretno dali noćni koji rade danju imaju ista prava kao i dnevni odgajatelji ( dodatak) jer se poslodavac pravda da nemamo 50% dnevnog rada ( mjesečno) npr ..imamo 30-45%. Po ovome ispada da noćni odgajatelj ima za rad noć-dan isti dodatak 12,5% što je nepravedno.

TUMAČENJE:

Odgajatelj, prema odredbi čl. 59. st. 1. toč. 1.1.d. ostvaruje pravo na dodatak sa osnova uvjeta rada u iznosu od 25%, a isti taj odgajatelj, ukoliko radi noću za taj rad, prema odredbi čl. 59. st. 1. toč. 1.3.i. ostvaruje pravo na dodatak s osnova uvjeta rada u iznosu od 12,5% za rad odgajatelja noću.

Pitanje 29..

Upit za izračun jubilarne nagrade:A) Radnica ovoga doma je primjenom „starog“ KU u lipnju 2007. godine ostvarila pravo

na jubilarnu nagradu za 10 godina neprekidnog staža u javnim službama. No primjenom „novog“ KU ista radnica bi, uračunavajući joj radni staž (sa prekidima u javnim službama) u kolovozu (protekle 2011) godine ostvarila pravo na jubilarnu nagradu za 15 godina staža u javnim službama, a ista nije isplaćena jer je na snazi u to vrijeme bio „stari KU“.

B) Da li se toj radnici isplaćuje retroaktivno jubilarna nagrada ili će istoj biti isplaćena jubilarna nagrada za 20 godina tek za četiri godine, a „preskače“ joj se isplata jubilarne nagrade za 15 godina.

C) Što a radnicima koji su ostvarili pravo računajući o „novom“ KU još prije dvije-tri godine?

TUMAČENJEA) Radnica u kolovozu 2011. godine nije ostvarila pravo na jubilarnu nagradu za 15

godina ukupnog staža u javnim službama jer u to vrijeme postojeći Kolektivni ugovor koji određuje ukupni, a ne neprekidni staž za jubilarnu nagradu, još nije bio u primjeni.

B) Za pitanje b) upućujemo na tumačenje br. 6. C) Ti radnici nemaju pravo na jubilarnu nagradu prema postojećem Kolektivnog ugovoru,

jer s prava s ukupnog staža primjenjuju tek od 20. listopada 2011.

Pitanje 30:

Molimo Vas da nam pojasnite čl. 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi od 19. 10. 2011. g. (NN 133/11), što sve spada u javne službe vezano za isplatu jubilarnih nagrada. Primjer:- radnica je radila od: 06. 01. 1976. do 19. 01. 1978. godine u Zavodu za zaštitu

mentalnog zdravlja djece i omladine sada pod nazivom Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež,

- 20. 01. 1978. do 21. 5. 1987. godine u Dječjem vrtiću „Nada Dimić“,- 22. 5. 1987. do 01. 7. 1987. godine u Crvenom križu Hrvatske,- 01. 9. 1987. do 09. 12. 1987. godine u Centru za odgoj i obrazovanje djece i omladine,- 01. 3. 1992. do 10. 8. 1992. godine u Centru za njegu sa liječenjem boelsnika u kući

sada pod nazivom Ustanova za zdravstvenu njegu.

TUMAČENJE:Pojam javnih službi definiran je odredbom čl.2. Zakona o plaćama u javnim službama.Sukladno navedenoj odredbi Zakona, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež i Centar za odgoj i obrazovanje djece i omladine spadaju u tu kategoriju, a Ustanova za zdravstvenu njegu samo ukoliko nije privatna ustanova. Dječji vrtić i Crveni križ ne smatraju se javnom službom u smislu odredbe članka 2. navedenog Zakona o plaćama u javnim službama.

Pitanje 31:

Jubilarna nagrada – tumačenje traži seA) Radnica područnog centra za socijalnu skrb zaposlena je u sustavu socijalne skrbi od 24. 02. 1992. godine, znači 20 godina neprekidnog radnog staža. Prije nego što se zaposlila u Centru za socijalnu skrb, sada Područnom centru, radila je u Poreznoj upravi 1 godinu, 11 mjeseci i 7 mjeseci i 20 dana u Centru za socijalnu skrb, nakon čega se zaposlila kod poslodavca koji nije javna služba. S obzirom na odredbu čl. 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, molimo tumačenje ad li radnica ima pravo na jubilarnu nagradu s navršenih 20 godina neprekidnog radnog staža u pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi li joj se zbraja staž ostvaren u Poreznoj upravi i centru za socijalni rad (kao sveukupan radni staž proveden na poslovima u javnoj službi) i treba čekati 25 godina staža?

TUMAČENJE:Radnica ima pravo na jubilarnu nagradu za 20 godina neprekidnog radnog staža u djelatnosti socijalne skrbi, a Komisija upućuje na tumačenje uz pitanje 6 ovoga zapisnika, uz napomenu da Porezna uprava nije javna služba, u smislu Zakona o plaćama u javnim službama.

B) Radnica ovoga Područnog centra je dana 22. 9. 2011. godine navršila 2,8 godina neprekidnog radnog staža u centru za socijalnu skrb. Prije toga zaposlenja ima 2,4 godine radnog staža također u centru za socijalnu skrb, nakon čega je radila kod poslodavca koji nije javna služba. Radnica je dakle navršila ukupno 5 godina radnog staža na poslovima u javni službama, konkretno djelatnosti socijalne skrbi s danom 22. 9. 2011. godine. Da li radnica ima pravo na jubilarnu nagradu za navršenih pet godina u javnoj službi, obzirom da je Kolektivni ugovor stupio na snagu dana 20. listopada 2011. godine?

TUMAČENJE: Navedena radnica nema pravo na jubilarnu nagradu jer je pet godina ukupnog staža u javnim službama ostvarila prije početka primjene važećeg Kolektivnog ugovora, tj. prije 20. listopada 2011. godine.

Pitanje 32:

Upit u svezi čl. 68. KU za djelatnost socijalne skrbi (pravo na isplatu jubilarne nagrade)Prilikom utvrđivanja ukupnog radnog staža provedenog na poslovima u javnim službama, u svrhu ostvarivanja prava na isplatu jubilarne nagrade, uočili smo ad je osam radnika (popis u privitku dopisa) navršilo godine radnog staža navedene u čl. 68. KU,tijekom 2011. godine, ali prije 20. listopada 2011. godine, tj. prije stupanja na snagu istog. Na Vašoj konstituirajućoj sjednici održanoj dana 12. prosinca 2011. godine, dali ste Tumačenje pitanja broj 16. kojim navodite da radnik koji je navršio ukupno 20 godina radnog staža dana 15. listopada 2011. godine, tj. pet dana prije stupanja na snagu novog KU ostvaruje prav o na jubilarnu nagradu. Slijedom navedenog, molimo Vaš odgovor: Da li i radnici s popisa ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu sukladno odredbama KU koji je stupi na snagu 20. listopada 2011. godine?

TUMAČENJE:

Navedeni radnici nemaju pravo na isplatu jubilarne nagrade jer se radi o ukupnom stažu koji su ostvarili prije početka primjene važećeg KU tj. prije 20. listopada 2011.

Pitanje 33:

Jubilarna nagrada – tumačenje KU

Djelatnice smo Centra za socijalnu skrb od prvog dana zaposlenja, sa svim statusnim promjenama koje su se događale, ali s kratkim prekidom tijekom radnog staža. Tako je socijalna radnica M.Š. 02. 6. 2011. godine navršila 35 godina ukupnog radnog staža provedenog u ovoj službi a J. G. je 06. 3. 2011. godine navršila 30 godina ukupnog radnog staža ostvarenog u ovoj službi. Prethodnim KU pravo na jubilarnu nagradu moglo se ostvariti za neprekidni radni staž u istoj službi, što bi nama dvjema pripadalo 2012. godine za 20 godina neprekidnog radnog staža, odnosno 2013. godine za 15 godina neprekidnog radnog staža. Novim KU čl. 68. vezano uz čl. 40. utvrđeno je da se jubilarna nagrada isplaćuje za ukupni radni staž proveden u javnim službama. Budući da smo obje 2011. godine ispunile gore navedeni ukupni radni staž, molimo da nas izvijestite da li se za isti u ovoj godini može isplatiti jubilarna nagrada, jer prethodni KU po kojem smo 2012. godine, odnosno 2013. godine trebale istu dobiti za neprekidni radni staž, više nije na snazi. Napominjemo da je isti upit upućen prijašnjem Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi 30. 11. 2011. godine, na koji nismo dobili odgovor, pa također molimo da nas izvijestite da li se u našem slučaju analogno može primijeniti tumačenje tadašnje Komisije za tumačenje KU za djelatnost socijalne skrbi sa 1. sjednice održane 12. 12. 2011. godine, odnosno odgovor na pitanje broj 16.

TUMAČENJE:

Pravo na jubilarnu nagradu na temelju ukupnog radnog staža u javnim službama, sukladno odredbi ćl. 40. Kolektivnog ugovora ima radnik za ukupni radni staž koji je uvjete za jubilarnu nagradu, po uvjetima odredaba ovoga KU ostvario nakon početka njegove primjene, ali navedene radnice imaju pravo u 2012. godini temeljem neprekidnog radnog staža, a primjenom povoljnijeg prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora.

Pitanje 34:

Isplata jubilarne nagradeZaposlena sam u Domu za starije i nemoćne osobe Velika na poslovima medicinske sestre, molim tumačenje komisije, kada ostvarujem pravo na isplatu jubilarne nagrade i za koliko godina, sukladno navedenim zaposlenjima:Medicinski centar Požega 09. 4. 1984-03. 5. 1985. staž 1, 0, 25Medicinski centar Požega 12. 5. 1986-31. 5. 1987. staž 1, 0, 19Dom za starije i nemoćne osobe Velika 01. 6. 1987-31. 10. 1991. staž 4, 5, 0Dom za starije i nemoćne osobe Velika 17. 02. 1992-nadalje staž 20, 0,0.

TUMAČENJE:

Radnica je 17. veljače 2012. god. stekla prvo na jubilarnu nagradu prema Temeljnom kolektivnom ugovoru, koji se kao povoljnije pravo primjenjuje (za navršenih 20 godina neprekidnog radnog staža).

Pitanje 35.

Zaposlena sam u Domu za starije i nemoćne osobe Velika na poslovima medicinske sestre, molim tumačenje komisije, kada ostvarujem pravo na isplatu jubilarne nagrade i za koliko godina sukladno navedenim zaposlenjima:TR „KETI“, Velika 01. 3. 2004-28. 02. 2005. staž 1, 0, 0Opća županijska bolnica Požega 01. 3. 2005.-28. 02. 2006. staž 1, 0, 0TR „KETI“ Velika 01. 3. 2006.-15. 3. 2006. staž 0, 0, 15Dom za starije i nemoćne osobe Velika 09. 10. 2006.-31. 12. 2006. staž 0, 2, 22Dom za starije i nemoćne osobe Velika 01. 3. 2007 – nadalje.

TUMAČENJE: Radnica je 09. listopada 2011. god. stekla prvo na jubilarnu nagradu prema Temeljnom kolektivnom ugovoru, koji se kao povoljnije pravo primjenjuje (za navršenih 5 godina neprekidnog radnog staža).

Pitanje 36.

A) Kada radnik/ica u smjenskom radu radi 6 dana u tjednu(po 8 sati ili čak 12 sati jedan dan) ili svih 7 dana da li je to u skladu sa KU čl.19?Raspored rada je napisan za mjesec dana i nije bilo iznimnog slučaja npr.bolovanje drugog radnika.

TUMAČENJE:

Takav rad nije u skladu sa odredbom čl. 19. Kolektivnog ugovora.

B).Ako je radnik/ica radila 6 dana u tjednu neprekidno po 8 sati da li slijedeći tjedan treba biti slobodna jedan radni dan npr.ponedjeljak?

TUMAČENJE:

Da, u skladu sa odredbom čl. 26. st. 2. Kolektivnog ugovora.

C) U tjednu od 19.12. do 24.12. 2011. je odrađeno 6 dana(ponedjeljak do subote), a na rasporedu rada opet je radnik u utorak 27.12.2011. i kazano mu je da je slobodan dan iskoristio u ponedjeljak 26.12.2011. kada je bio državni blagdan! Da li je to tačno jer taj dan nije bio na rasporedu rada?U privitku je mišljenje pravnice iz  mjesečnog tiska Revizije i računovodstvo!

TUMAČENJE.

Radnik nije ostvario pravo na slobodni dan na dan 26. 12. 2011. god., budući je taj dan neradi i nije bio na rasporedu, već je trebao iskoristiti slobodan dan .

D) Da li je za imenovanje predstavnika radnika u Upravno vijeće ustanove socijalne skrbi dovoljna obavijest izbornog odbora o izboru RV-a i odluka RV-a o izboru svog predstavnika radnika u Upravno vijeće kako je propisano KU? Kada imenovanje stupa na snagu?

TUMAČENJE:

Da, dovoljna je obavijest izbornog odbora o izabranom predstavniku radnika Upravnom vijeću. Napominjemo da se ovdje, prema navodima iz pitanja, ne radi o imenovanju nego o izboru, a izbor stupa na snagu danom konačnosti rezultata izbora, sukladno posebnim propisima .

E) Ako u ustanovi nije izabran povjerenik za zaštitu na radu da li  sindikalni povjerenik preuzima njegove obveze i prava u skladu sa KU?Da li to vrijedi od stupanja na snagu novog KU?Da li je o tome potrebno izvjestiti ravnatelja pismenim putem?

TUMAČENJE:

Da, sukladno odredbi čl. 47. st. 6. Kolektivnog ugovora, sindikalni povjerenik preuzima obveze i prava povjerenika za zaštitu na radu. To pravo propisano je i TKU odredbom čl. 81. st. 3. , a sukladno odredbi čl. 47. st. 4. povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju na vrijeme na koje je sklopljen kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora, a o izabranom povjereniku zaštite na radu potrebno je obavijestiti poslodavca.

F)Ako se izmjeni raspored rada radnika/ice tijekom mjeseca zbog potrebe posla(bolovanja drugog radnika/ice ili službenog odsustva) radi više od mjesečne satnice i 6 ili 7 dana u tjednu kako se izračunava višak sati?Da li je to prekovremeni rad?

TUMAČENJE:Da, to je prekovremeni rad, sukladno odredbi čl .21. Kolektivnog ugovora.

Pitanje 37.

Da li je sedmodnevni neprekidan rad radnika u skladu sa člankom 19. Kolektivnog ugovora?

TUMAČENJE:Ne, takav rad nije u skladu sa odredbom čl. 19. KU, kojim je propisano st. 2. da je tjedno radno vrijeme raspoređeno na 5 dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka.

Pitanje 38.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeći upit: Imam li pravo na  putne troškove za vrijeme korištenja preostalog dijela(starog) godišnjeg odmora koji koristim u tekućoj godini, nakon što nisam dobila putni trošak već jedan mjesec tijekom godine zbog godišnjeg odmora. (ili srpanj ili kolovoz) Radim u DZO u Karlovcu, te prilažem jednom godišnje potvrdu o visini pojedinačne autobusne karte u jednom smjeru, obzirom da radim u smjenama i ne mogu koristiti usluge jednog prijevoznika?

TUMAČENJE:Radnica ima pravo na putne troškove za vrijeme korištenja preostalog dijela (starog) godišnjeg odmora koji koristi u tekućoj godini, sukladno odredbi čl. 66. st. 16. Kolektivnog ugovora.

B) Da li se radni staž ostvaren u Caritasu na poslovima socijalne skrb , te radni staž ostvaren u „ Poludnevnom boravku za djecu sa posebnim potrebama „ koje je imalo ugovor sa Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi o pružanju socijalnih usluga , a osnovano je od strane udruge invalida, može uvrstiti u staž potreban za ostvarivanje jubilarne nagrade ?

TUMAČENJE:Ne može, budući da se ne radi o radu u javnim službama.

Pitanje 39.

Radim u Domu za djecu i mladež Tuškanac kao odgojiteljica. Ove školske godine odgojna skupina kojoj sam odgajatelj ima raspored nastave i stručne prakse na način da radim tri tjedna poslije podne i jedan tjedan ujutro. Iz toga je vidljivo da radim u smjenama u jednom mjesecu.Međutim, u studenom 2011, godine radila sam od 31. 10. 2011. do 04. 11. 2011. ujutro ,a zatim tri tjedna poslije podne te od 28. 11. 2011. do 02. 12. 2011. ujutro. Također sam imala dežurstva 26. 11. 2011 (subota) od 08 do 21 sat.Kod isplate plaće za studeni nije mi priznat smjenski rad i naknada od 10% kao ni plaćena druga smjena dežurstva. Obrazloženje je da mi tjedni kad mijenjam smjenu ne padaju u isti kalendarski mjesec. Tako sam za studeni dobila 280,oo.- kuna manje plaćeno što je meni kao samohranoj majci jako puno.Osjećam se zakinutom i smatram da mi je nanesena nepravda kod isplate plaće. Molim Vas za Vaše mišljenje.

TUMAČENJE:

Radnica je svaki mjesec jedan tjedan radila u drugoj smjeni (31.10. do 4.11. 2011. te 28.11. do 2.12.2011.) stoga je za te tjedne pripada pravo na uvećenja plaće od 10% za rad u drugoj smjeni, a bez obzira što je dio tog tjedna prelazio u drugi kalendarski mjesec.

Pitanje 40.   Zaposlenica sam u ustanovi Centar za rehabilitaciju "Fra Ante Sekelez" Vrlika.  Moje pitanje za Vas glasi: Da li imam pravo na povećanje radnog staža u kadrovskoj evidenciji u ustanovi, ostvaren od obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Srbiji u razdoblju od 10.08.1987.-31.12.1990.god.? Napominjem da sam taj staž upisala u radnu knjižicu prije nekoliko mjeseci, a u računovodstvu ustanove mi još uvijek nije uveden.

TUMAČENJE:

Staž ostvaren u obavljanju samostalne djelatnosti u Srbiji od 10.8.1987. do 31.12.1990. ne računa se za uvećanje plaće s osnova radnog staža iz članka 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, jer se za to uvećanje plaće traži staž u djelatnosti socijalne skrbi odnosno javnim službama, budući da se ovdje honorira postojanje dužeg odgovarajućeg radnog iskustva.

Međutim, isti staž trebao bi se računati za uvećanje plaće od 0,5% po godini staža iz članka 55. st. 2. Kolektivnog ugovora prema kojoj osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Naime, ovdje se jednostavno radi o radnom stažu, a navedeni staž od obavljanja samostalne djelatnosti je radni staž. Činjenica što je staž

ostvaren u Srbiji ne utječe na ostvarenje prava, jer se radi o vremenu u kojem je Republika Hrvatska još bila u sastavu SFR Jugoslavije, pa se sve radni staževi jednako računaju.

Pitanje 41.

Molim Vas za pravni savjet  glede zasnivanja radnog odnosa. Naime, obzirom na transformaciju domova socijalne skrbi suglasnosti za zapošljavanje izdaju se na određeno vrijeme na godinu dana iako su, u ovom slučaju, to radna mjesta  na neodređeno radno vrijeme. Kako prema čl.18. KU kod zasnivanje radnog odnosa javni natječaj nije potreban ako se radi o određenom radnom vremenu nalazim se u dilemi da li  sam obvezna ići u javni natječaj kod zapošljavanja jer suglasnost je na određeno vrijeme tj. na godinu dana a zapravo s radi o radnom mjestu na neodređeno koje je upražnjeno jer se radnica zaposlila na drugo radno mjesto. TUMAČENJE: Traženje suglasnosti nije materija Kolektivnog ugovora.

Pitanje 42.

Molimo Vaše zajedničko tumačenje u svezi reguliranja prava na jubilarnu nagradu te prava na dodatak na magisterij različito reguliranih odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje “TKU”; “Narodne novine” broj 115/10) i odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi („Narodne novine“ broj 118/11, dalje "KU") . A) Na temelju članka 49. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje “TKU”; “Narodne novine” broj 115/10) radnik stječe pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekinuti staž ostvaren u javnim službama.Temeljem članka 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi („Narodne novine“ broj 118/11)  radnik stječe pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupni staž ostvaren u javnim službama.

TUMAČENJE:Komisija upućuje na tumačenje uz pitanje 6 ovoga zapisnika.

2. Na temelju članka 54. stavak 2. TKU osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.”Temeljem članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi („Narodne novine“ broj 118/11)  osnovna plaća radnika u u javnim službama uvećati će se za 8 % ako radnik ima znanstveni ili specijalistički stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, ukoliko je isti vezan za djelatnost poslodavca.Mišljenja smo da se granskim kolektivnim ugovorom ne bi smjelo zadirati u prava već regulirana temeljnim kolektivnim ugovorom za sve javne službe pa bi u tom smislu TKU trebao imati veću pravnu snagu od granskog kolektivnog ugovora. Ipak, nameće se i pitanje može li se u ovim slučajevima primijeniti načelo primjene povoljnijeg prava utvrđeno člankom 7. stavak 3. Zakona o radu (149/09 i 61/11) koji glasi: „Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije

drukčije određeno“?S obzirom da nadležne komisije za tumačenje citiranih kolektivnih ugovora daju tumačenja samo za onaj kolektivni ugovor koji je u njihovoj nadležnosti, postoji opravdana bojazan da radnici koji su imali prekid rada u javnoj službi traže reguliranje prava na jubilarnu nagradu i temeljem TKU i temeljem KU.

Ako se može primijeniti načelo povoljnijeg prava u slučaju reguliranja prava na dodatak na magisterij potrebno je dodatno razjasniti postoji li uopće specijalistički stupanj magistra znanosti i koji je temeljni kriterij procjene je li neki magisterij vezan za djelatnost poslodavca.

TUMAČENJE: Komisija upućuje na tumačenje uz pitanje 6 ovoga zapisnika.

Pitanje 43:

Zaposlenica koja radi na mjestu spremačice već duži period radi samo u jutarnjoj smjeni. Za vrijeme zimskih praznika raspoređena je da radi na drugom radnom mjestu i da radi u poslijepodnevnoj smjeni. U tom tjednu prvi dan je bio državni praznik ( ponedjeljak 26.12.2011) u utorak je radila od 13 do 15 sati kada joj je pozlilo zbog napadaja žučnog kamenca pa je otišla kući ( na rasporedu je za operaciju žučnog kamenca početkom mjeseca veljače), taj dan su joj priznali kao da je odradila cijelu smjenu, a sve ostale dane u tom tjednu je radila od 13 do 20 sati. Na obračunu plaće za mjesec prosinac nije obračunata druga smjena za te dane koje je odradila u poslijepodnevnoj smjeni. Na njezin upit zašto joj nisu obračunali drugu smjenu rekli su da nema pravo za isto, pa vas pitam da li može potraživati da joj se plati druga smjena za te dane.

TUMAČENJE:

Radnica, koja inače radi u jutarnjoj smjeni, tjedan dana je radila u poslijepodnevnoj smjeni od 13 do 20 sati, pa stoga za te sate ima pravo na uvećanja plaće od 10% za rad u drugoj smjeni.

Činjenica da je radnica jedan dan u tome tjednu otišla ranije s posla jer joj je pozlilo ne utječe na navedeno pravo.

Pitanje: 44:

Člankom 64. st.1.al.2. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (NN RH 133/11) radnik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti radnika, maloljetne djece ili supružnika radnika. Ostvaruju li pravo na navedenu pomoć samo radnici i članovi njihove obitelji čija je invalidnost utvrđena pravomoćnim rješenjem nakon stupanja na snagu Kolektivnog ugovora

TUMAČENJE:Navedeno pravo na pomoć utvrđuje se pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela, a isto pravo regulirano je i TKU. Radnik ostvaruje pravo jednokratno, nakon nastanka teške invalidnosti radnika, maloljetne djece ili supružnika radnika – u visini jedne proračunske osnovice.

Pitanje 45:

Slijedom odredbi čl. 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi od 19. listopada 2011. god., molimo pojašnjenje i odgovor na pitanje:Koliko iznosi (izražen u %) dodatak na plaću s osnova uvjeta rada za stručne radnike koji provode neposredni stručni rad s odraslim osobama i invaliditetom te djecom s tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama u okviru poludnevnog i/ili povremenog boravka?Naime, u Centru za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ Split, pružaju se različite usluge kroz razne oblike boravka i smještaja. Jasna nam je odredba da radnici koji rade na pružanju usluga smještaja imaju dodatak s osnova uvjeta rada od 25%, ali smo u dvojbi koliki dodatak na plaću s osnova uvjeta rada pripada stručnim radnicima koji rade na pružanju usluga poludnevnog i/ili povremenog boravka, (a koji se smatraju izvan institucijskim uslugama)?

TUMAČENJE:

Radnicima treba pripasti uvećenje plaće od 25% jer su isto uvećenja imali i prije početka primjena Kolektivnog ugovora, a do promjene je došlo u usklađivanju terminologije zbog čega radnici ne bi smjeli trpjeti štetne posljedice.

Pitanje 46:

Naš djelatnik MV sa danom 13. veljače 2012. god. trebao je prekinuti radni odnos zbog odlaska u starosnu mirovinu.Sa danom 2. siječnja 2012 god. trebao je započeti sa korištenjem godišnjeg odmora, međutim, zbog prijeloma ruke istoga je dana otvorio bolovanje, potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad dostavljamo u prilogu.Molimo Vas da nam odgovorite u što je moguće kraćem roku da li navedeni radnik ostvaruje pravo na korištenje godišnjeg odmora prema čl. 31. st. 3. KU za djelatnost socijalne skrbi nakon vremena provedenog na bolovanju?

TUMAČENJE:Ako radniku nije prestao radni odnos ima pravo na korištenje godišnjeg odmora sukladno odredbi čl. 31. st. 3. KU.

Pitanje 47.

Moli se naslov tumačenje čl. 32. KU za djelatnost socijalne skrbi, te da li je isti primjenjiv na ovaj slučaj: „Dana 25. listopada 2011. god. prilikom očevida na terenu u postupku priznavanja prava na pomoć za uzdržavanje od stranke, ugrizao me pas. Prijavila sam nezgodu na radu Zavodu za javno zdravstvo, liječniku primarne zdravstvene zaštite te HZZO u Sl. Brodu. Kod HZZO-a priznata mi je ozljeda na radu. Nezgodu sam prijavila i Croatia osiguranju u Sl. Brodu. Moja prijava kod Croatia osiguranja je otklonjena prema obavijesti o otklonu štete N-410/2011, jer nije ugovoreno osigurateljsko pokriće i ne ocjenjuje se invaliditet kao posljedica nesretnog slučaja i td. Budući se desetak godina liječim od bolesti krvožilnog sustava, bolesti štitnjače, te sam na terapiji lijeka Marvivarin unazad šest godina, ugriz psa kod mene je izazvao strah i stres, zbog jakog krvarenja koji je zaustavljen tek na Hitnoj pomoći.“

Nadalje, za ovu ili eventualne buduće štete da li su osigurana novčana sredstva, tko isplaćuje navedene štete, u kojem novčanom iznosu se štete nadoknađuju, da li je potrebno unaprijed zatražiti suglasnost Naslova za isplatu ove štete?

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 49. Kolektivnog ugovora, radi se o ozlijedi na radu, međutim, visina ni postupak naknade štete nisu regulirani odredbama toga ugovora.

Pitanje 48:A) jubilarne nagrade:Da li se radni staž u javnom službi upisan u radnu knjižicu kao volontera obračunava za ukupni radni staž u javnim službama?

TUMAČENJE:Navedeno vrijeme uračunava se u ukupni radni staž u javnim službama, ako se radilo o volontiraju tj. stručnom osposobljavanju za rad sukladno Zakonu o radu (a koje stručno osposobljavanje sada regulira odredba čl. 41. Zakona o radu, Narodne novine 147/09, 61/11).

B) Da li radni staž u SOS Dječje selo Lekenik ulazi u obračun ukupnog radnog staža u javnim službama?

TUMAČENJE:Ne, budući se SOS Dječje selo Lekenik ne smatra javnom službom sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama.

C) Da li radni staž proveden u Ustanovi za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući Dubravka Lekić ulazi u obračun za ukupni radni staž u javnim službama?

TUMAČENJE:Ne, budući se Ustanovi za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući Dubravka Lekić ne smatra javnom službom sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama.

D) Da li radni staž u dječjem vrtiću ulazi za obračun u ukupni radni staž u javnim službama?

TUMAČENJE: Ne, budući se dječji vrtić ne smatra javnom službom sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama.

E) Korištenje godišnjeg odmora:Da li se u 2012. godini može umanjiti prijevoz za dva mjeseca za 2011. i 2012. godinu, a zbog korištenja godišnjeg odmora?Obrazloženje:Radnik se vratio sa dužeg bolovanja 14. 12. 2011. godine. Sa danom 19. 12. započeo je sa korištenjem prvog dijela godišnjeg odmora za 2011. godinu, dok drugi dio u većem dijelu radnik treba iskoristiti do 30. 6. 2012. godine. Sa danom 05. 01. 2012. godine započeo je s bolovanjem (nastavno). Radniku je isplaćen trošak prijevoza u visini mjesečne karte za 12. mjesec 2011. i 1. mjesec 2012. godine. Prema Planu godišnjih odmora u 2012. godini ranici ustanove će čitav godišnji odmor ili veći dio koristiti tijekom ljetnog odmora

učenika. Svim radnicima u 2011. godini, osim onih koji nisu koristili godišnji odmor zbog dužeg bolovanja, u ustanovi je umanjen trošak prijevoza pri korištenju drugog dijela godišnjeg odmora za 2011. umanjiti za jedan mjesec u 2012. godine i jedan mjesec pri korištenju godišnjeg odmora za 2012. godinu, molimo vas za vaše tumačenje.

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 66. st. 1. toč. 16. zbog korištenja godišnjeg odmora radniku se naknada troškova prijevoza neće isplatiti a onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmora, pa prema tome, radniku se neće isplatiti naknada za prijevoz u onim mjesecima kada je koristio godišnji odmor, a ukoliko će radnik tijekom 2012. godine koristiti godišnji odmor za 2012. tada u se neće isplatiti naknada za vrijeme trajanja godišnjeg odmora.

F) Sati rada sindikalnog povjerenikaU ustanovi je izabrano Radničko vijeće sa jednim članom, a koji je član sindikata socijalne skrbi. Da li sindikalni povjerenik socijalne skrbi u tom slučaju ima pravo na dva sata tjedno na obavljanje sindikalnih aktivnosti?

TUMAČENJE:Da, sindikalni povjerenik ima pravo na 2 sata tjedno za obavljanje sindikalnih aktivnosti, sukladno odredbi čl. 81. toč. 5. Kolektivnog ugovora..

Pitanje 49.

Čl. 34. Kolektivnog ugovora uređeno je pitanje plaćenog dopusta za polaganje stručnog ispita.Moli se naslov tumačenje gore navedenog članka na način da li pravo na plaćen dopust imaju psiholozi koji po Pravilniku o psiholozima vježbenicima trebaju položiti stručni ispit. Hrvatska psihološka komora je samostalna organizacija hrvatskih psihologa. Prema zakonu o obavljanju psihološke djelatnosti navedenom djelatnosti mogu se kao zanimanjem baviti psiholozi na temelju dopusnice koju psihologu izdaje Hrvatska psihološka komora nakon položenog stručnog ispita. Djelatnica je položila stručni ispit pri Ministartvu zdravstva i socijalne skrbi 2009. god. za psihologa I. vrste zvanja.Moli se za hitnost u tumačenju jer će ispit biti zakazan u ožujku 2012. god.

TUMAČENJE:Psiholog ima pravo na slobodne dane sukladno odredbi čl. 35. Kolektivnog ugovora.

Pitanje 50:

Primjer 1.Radno vrijeme u Centru za rehabilitaciju Rijeka organizirano je kao kombinacija 7-satnog i 8-satnog radnog vremena s jednim dežurstvom vikendom (subota ili nedjelja po 10 sati), tako da je mjesečni fond sati ispunjen u cijelosti.Forma satnice je zadovoljena, ali nije predviđen tjedni odmor (48 sati) iza dežurstva.

TUMAČENJE: Ovako organizirano radno vrijeme nije u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. i čl. 26. Kolektivnog ugovora.

Primjer 2.Rado vrijeme medicinskih sestara organizirano je po sistemu 12-24-12-48, kako bi medicinska njega bila pokrivena kroz 24 sata. Odstupanje od mjesečnog fonda sati je minimalno. Mogući višak sati množi se s koeficijentom 1,5 za slobodne sate i koristi prema mogućnosti.

Primjer 3. Radno vrijeme organizirano je po osam sati sa jednim mjesečnim dežurstvom subotu ili nedjelju. Da li je taj dan tjednog odmora moguće koristiti umjesto bilo kojeg dana u tjednu (po dogovoru s radnikom) ili je obvezno spojiti ga da bi se zadovoljio tjedni odmor od 48 sati.

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 26. st.1. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Prema tome, obavezno ga je spojiti da bi se zadovoljio uvjet od neprekidni 48 sati.

Pitanje 51:

Čl. 63. st. 3. pravo na pomoć u slučaju smrti roditelja radnika – 1 proračunska osnovicaMoli se naslov za tumačenje gore navedenog članka na način da li pravo na pomoć imaju djelatnici u slučaju smrti očuha (maćehe) s kojim s živjeli u kućanstvu od radnog djetinjstva i koji je imao roditeljsku ulogu u životu osobe.

TUMAČENJE:

Sukladno odredbi čl. 63. st. 1. al. 3. pravo na pomoć ima radnik ili njegova obitelj u slučaju smrti, supružnika, djeteta i roditelja radnika – 1 proračunsku osnovicu. Ako je između očuha (maćehe) s jedne strane i radnika i njegovih potomaka s druge strane posvojenjem nastao neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze, sukladno odredbama Obiteljskog zakona, tada radnik ima pravo na pomoć.

Pitanje 52..Da li:A) Komisija za tumačenja , daje tumačenje Pravilnika o vrsti i djelatnosti doma socijalne skrbi................, ili ne? Ukoliko ne, tko daje tumačenje istog Pravilnika?

TUMAČENJE:Komisija za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi ne tumači navedeni Pravilnik, već ga tumači Ministarstvo socijalne politike i mladih.

B)Da li se 25 % na uvjete rada dobiva samo na neposredan rad, prema čl. 58. Pravilnika o vrsti i djelatnosti doma socijalne skrbi..........,ili na ukupnu satnicu? Na primjer: Radnik, odgajatelj  radi u trećem mjesecu 22 radna dana što iznosi 176 radnih sati.U istom mjesecu to je 132 sata neposrednog rada i 44 sata za ostale poslove.Da li mu za tih 44 sata pripada postotak od 25 % na uvjete rada ?

TUMAČENJE:

Osnovna plaća uvećava se za 25% , dakle, što uključuje i neposredan rad i ostale poslove.

C)Da li je u skladu sa zakonom da radnik odgajatelj bude na radnom mjestu u domu 6 sati, a sve ostale satove do punog radnog vremena kod kuće,osim ako ima kakav sastanak, a i to nije neposredan rad ? Da li u dnevnu evidenciju rada piše 6 sati ,ili svih 8 sati ?

TUMAČENJE: Kolektivni ugovor ne regulira pitanje organizacije rada. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno pa prema tome u evidenciju radnog vremena treba unijeti sve sate rada, dakle 8 sati dnevno.

Pitanje 53:

Molimo da nam odgovorite da li se vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju za rad u smislu članka 41. Zakona o radu koje je upisano u radnu knjižicu smatra radnim stažom u smislu članka 51. st. 2. TKU za službenike i namještenike u javnim službama odnosno članka 55. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, kao i u smislu drugih odredbi koje ostvarenje prava iz radnog odnosa vezuju uz duljinu radnog staža (primjerice godišnji odmor i sl.)

TUMAČENJE: Komisija upućuje na tumačenje pitanja broj 36A ovoga zapisnika.

Pitanje 54.

Dana 04. prosinca 2011. godine rodilo se treće dijete našem djelatniku D. I., K. I. Kako dijete nije rođeno u trenutku slanja zahtjeva za isplatu dara za djecu 01. prosinca 2011. tako za K.I. nismo mogli niti trebovati novac. No, kako je dijete rođeno uoči Sv. Nikole, na usmeni upit oca da li je on ipak imao pravo i za treće dijete dobiti naknadu, mi smo poslali zahtjev za isplatu tih sredstava, sa zahtjevima za mjesec ožujak 2012., pa Vas molimo da ukoliko je to zakonski osnovano, da ta naknada bude isplaćena.

TUMAČENJE:

Radnik D. I. sukladno odredbi čl. 69. Kolektivnog ugovora ima pravo na isplatu dara u prigodi dana Sv. Nikole.

Pitanje 55.

Molba: U Zavodu za socijalnu skrb u gradu Zagrebu zaposlena sam na neodređeno vrijeme od 1992.g. a u Područnom Centru za socijalnu skrb Dubrava od 2001.g. na poslovima administratora - daktilografa a koje radne obveze sam uvijek nastojala obavljati krajnje ažurno i odgovorno.Udana sam i majka punoljetnog sina (kod kojeg povremeno prespavam u podstanarskom stanu u  Zagrebu, gdje isti boravi zajedno sa djevojkom) jer koristim skoro svaki vikend a ponekad i dane u tjednu kada odlazim u Ivankovo kod supruga.

U istom kućanstvu živjeli smo suprug, ja, naš sin i suprugova majka do 2007.g. kada je suprug morao radi prelaska na drugo radno mjesto preseliti zajedno sa svojom majkom u Ivankovo kod Vinkovaca. U međuvremenu, zdravstveno stanje supruga koji je dugi niz godina imao poteškoća sa kičmom, PSP-om i dr. zdravstvenim problemima se vidno pogoršalo (uz redovnu moguću medicinsku terapiju i kontrole), tako da se od 2009.g. nalazi na neprekidnom bolovanju.Obzirom da su se zdravstvene tegobe supruga intenzivirale do te mjere da ima dana kada isti ne može obavljati osnovne pokrete (otežano ustajanje iz kreveta, odlazak u kupaonu, odijevanje) do odlazaka u Hitnu radi dobivanja injekcije za ublažavanje  bolova, te okolnost da suprugova majka koja živi s njim u domaćinstvu je stara 78 godina, teško pokretna a kojoj je također potrebna pomoć pri obavljanju osnovnih životnih potreba, lijepo Vas molim da mi pomognete u rješavanju mojih obiteljskih problema - na način da mi se pronađe slobodno radno mjesto u Vinkovcima ili bližoj okolici kako bih mogla pomoći suprugu i njegovoj majci. Dokaz: dio med. dokumentacije koji je priložen mojoj molbi koju sam uputila Ministarstvu 27.10.2011.g.Svjesna sam činjenice da danas nije jednostavno pronaći slobodno radno mjesto moga profila na navedenoj lokaciji,pa Vas molim da do pronalaska slobodnog radnog mjesta za mene a obzirom da radim u Područnom Centru za socijalnu skrb Dubrava - odobrite mi plaćanje troškova prijevoza vlakom Vinkovci - Ivankovo - Zagreb koji mjesečno iznose oko 2.500,00 kn.Dokaz: potvrde o prijevozu koje su priložene uz moju molbu od 27.10.2011.g.

TUMAČENJE:Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Pitanje 56.

Molimo da nam odgovorite na pitanje : Da li u dežurstvima tijekom vikenda ili državnih blagdana trebaju dežurati svi stručni djelatnici Centra, dakle : defektolozi -odgajatelji, defektolozi- nastavnici, pedagog, psiholog, logoped, defektolozi iz vaninstitucionalne skrbi,socijalni radnici, ili samo neki od njih i koji ? U našem Centru su ta dežurstva odrađivali odgajatelji, logoped, nastavnici, i defektolozi iz vaninstitucionalne skrbi . Već duže vremena nastavnici inzistiraju da budu izuzeti iz tih dežurstava, da li na to imaju pravo?

TUMAČENJE:

Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora. ali se upućuje na odredbu čl. 46. Zakona o radu i čl. 149. st. 3. toč. 7. Zakona o radu.

Pitanje 57.

Molim da mi odgovorite na slijedeća pitanja:5. Zanima me koliko smije iznositi maksimalni dnevni neposredni rad sa djecom

s problemima u ponašanju na smještaju u domu? Naime, trenutno radimo 8 sati tri tjedna poslijepodne u neposrednom radu s djecom s problemima u ponašanju (14:30h-22h), a četvrti tjedan poslodavac taj neposredni rad pokušava nadoknaditi tjednom kada radimo ujutro (7:30h-15h), kada neposredni dio rada s djecom s problemima u ponašanju iznosi 4 h (11h-15h),

dok djeca završe s obvezama u školi. Na taj način bi, prema poslodavčevim riječima, trebali imati vremena za pisanje dokumentacije koju moramo raditi daleko redovitije.

6. Je li posredan rad s djecom s problemima u ponašanju na smještaju u domu, moguće obaviti kod kuće? Pod time mislim na pisanje dokumentacije, pisanje godišnjih planova i slično, naročito kada nam poslodavac taj rad nije materijalno omogućio (nema dovoljno računala; jedno računalo na 8 odgajatelja, tako da svi odgajatelji to obavljaju kod kuće).

7. Trenutno radim na mjestu odgajatelja i na mjestu profesora u internoj školi 4 školska sata tjedno, no nemam to regulirano ugovorom. Ta 4 školska sta mi se vremenski smanje na mjestu odgajatelja, tj. toliko radim manje, no i dalj to iznosi 8 sati neposrednog rada s djecom s problemima u ponašanju na smještaju u domu. Zanima me imam li neka dodatna prava (za pripremu nastave), što trenutno uopće nije riješeno?

TUMAČENJE:

Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Dovršeno u 16,oo sati

KOORDINATOR KOMISIJE