8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 1/20

Broj 7Broj 7 •• Mart 2011.Mart 2011.

BESPLATAN PRIMJERAKwww.kultput.com

Slikar Darko Milo{evi}, Mili}i

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 2/20

Kultura je sastavniZekerijah Smajić, novinar i publi-

cista, nekadašnji urednik TV dnevnika,

dopisnik iz Brisela, autor mnogih pub-likacija, brošura, knjiga i komentara,prilikom nedavne posjete Srebrenici,dao je intervju za Kult put. Naglasio je da putem interneta ima priliku dase upozna sa sadržajem ovog maga-zina pohvalivši ideju i kompletan pro- jekt Udruženja „Prijatelji Srebrenice“na razvoju kulture i njenoj medijskojprezentaciji.

KULTPUT: Na koji način razvitikulturu u ovako malim sredinama?

SMAJIĆ: Kultura i u malim sredi-nama već postoji. Nisam nigdje sreoneku sredinu koja nema svoju tradiciju,običaj... Tu je sabran koloplet među-sobno dodirljivih vrijednosti i pitanje jekako to sve unaprijediti i kulturni životučiniti sadržajnijim, kako da in ormaci- ja o toj kulturi postane globalnija, kakoda jedan kulturni događaj iz Srebrenicei ovog područja bude distribuirana kaoiskustvo, kako dobra poruka i in or-macija da ode što dalje i da ne ostane ugranicama svoga lokaliteta.

KULTPUT: Kako te kulturne sadr-žaje približiti običnim građanima?

SMAJIĆ: Najbolji način da se ti sa-držaji i in ormacije približe građanimai u lokalnoj sredini i izvan nje su, nara- vno mediji.

KULTPUT: Kako kultura može do-prinijeti promociji jedne male sredine– gradova kao što su Srebrenica, Bratu-nac ili Milići?

SMAJIĆ: Ni jedna druga oblastne može promovisati jednu sredinukao što to može kultura. Na stotina-ma primjera je to dokazano i u BiH,ali i u malim sredinama. To rade našimuzičari, slikari, flmski umjetnici...

KULTPUT: Ima li razlike izmeđukulture u malim mjestima i velegradi-ma?

SMAJIĆ: Ne vidim razliku izmkulture u velikim i malim sredina

Bilo koji događaj iz malog mjesta mpostati svjetska senzacija, naravno,se dobro prezentuje i digne na globnivo. Ali, ako se jedan globalni dogne predstavi na visokom nivou,obradi marketinški i ne plasira inmacija, on će ostati anoniman.

KULTPUT: Koliko je kulturovih područja priznata i poznata u ropi i svijetu?

SMAJIĆ:Neosporno je da je Bi Hercegovina sa svojim kulturološ vrijednostima bliska Evropljmnogo više nego što mi to misliMeđutim, to je nedovoljno. Nekato bilo mnogo drugačije. Pri naambasadama u drugim zemljama je i ataše za kulturu, a sada nemamambasade u svim zemljama Evrounije. Mora se institucionizirati odprema kulturi na nivou države i lokazajednice. Samo u tom slučaju, ku

SADRŽAJ:

- Intervju: Novinar i publicistaZekerijah Smajić 2-3

- Biblioteka u novimprostorijama 3

- „Brankovi dani„- Branku s ljubavlju 4

- Prire|ene izlo`ba i recitacija 5

- Srebrenica-Beograd:Gluma ne zna za granice 6

- Umjetnost i muzika usvojstvu druženja, 7

- Veliko interesovanje zamuzičko obrazovanje 7

- “Izrazi se, Izgradi se”- muzi~ki8

- PIR- pozori{te iz Lakta{agostovalo u Milićima,Srebrenici i Bratuncu 9

- [to o~i vide - ruke stvore 8-9

- Čovjek u sredi{tuinteresovanja 9

- Ikone iz Mi}ine kuhinje 10

- Voz pla{io publikuKjubrik probudio strah 11

- Večernji izlazak – {ansavi{e za kulturu 12

- Prirodnom hranom dozdravog života 13

- Gu{enje u sapunici 14

- Formiran anti--tuberkulozni tim 15

- Literarni rad: SUSRET, 16

- Internet: Korist ili danguba?17

- Vox populi 18

- \a čko stvarala{tvo 18-19

- Edukacija novinara ikulturnih radnika strana 20

U rekonstruisanoj zgradi Doma ture u Bratuncu 14.marta svečanotvorene nove prostorije Narodne lioteke koja je, prema riječima direkSlavoljuba Mlađenovića, posljepet godina radila u neuslovnom i izmljenom prostoru.

-Konačno smo dobili odgovarai kvalitetno uređene i opremljene ptorije. Zahvaljujući Opštini, ussmo da opremimo čitaonički prosdječije odjeljenje i prostor za inte

usluge, kako bismo poboljšali urada, ali i kvalitet naših usluga, r je Mlađenović ističući da je u nprostorijama, površine 180 kvadrametara , predviđena i zavičajna zbi

On očekuje da će se u prostorijove ustanove ubuduće organizorazličiti kulturni sadržaji, što će una jediti njezin rad.

Intervju: Novinar i publicista Zekerijah Smajić

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 3/20

dio `ivota SMAJIĆ: Ako bismo mjerili ko-liko je kultura danas kao enomen, kaooblast, prisutna u medijima, moglo bise reći da su mediji nekulturni.Medijisu iz svojih sadržaja kulturu protjer-ali. Posebno se to odnosi na velikemedije, odnosno javne servise. Nekada je, dok sam ja uređivao TV dnevnik,na kraju emisije bila posebna rubri-ka iz kulture. Imali smo izlog knjige,TV, flmsku i likovnu kritiku, Danastoga nema. Nemamo ni ljude koji setime bave ili ako ih ima, ne bave setime jer to nemaju gdje da plasiraju. Sdruge strane imamo jednu pozitivnutendenciju koja ohrabruje. Generacijanovih medija (elektronski mediji i in-

ternet, privatne komercijalne radio-stanice) na lokalnom i regionalnomnivou prepoznaju da je kultura sastavnidio života. Prepoznaju u tome temui od toga prave svoje sadržaje. Ja samuvjeren da je budućnost na tim medi- jima. Znači, bez kulture u medijima,mediji neće biti relevantni.

RazgovaraoSadik Salimović

Istraživanje Etnička distanca i stereotipi građana Bosne i HercegSrđana Puhala, čiji su rezultati ljeni u augustu 2009., navodi da je “etničkog” pomalo zaboravljen u zapEvropi i SAD, itekako aktuelan kobaš kao i u cijeloj istočnoj Evropi. etničku distancu defniše kao spremda se prihvate ili odbiju karakterističcijalni odnosi. Rad daje hronološki p

rezultata istraživanja etničke distancepripadnicima grupa koje žive na proma bivše SFRJ, počevši od onih koje veo Rudi Supek 1961. godine, do istraživanja provedenih u protekle decenije. Interesantno je da su mladismatrali da je potpuno neprilično po vanje međuetničke/nacionalne razlik

Puhalo je istraživao i u Srebrenicšta kaže o tome:

„...Istraživanje Puhala i Agencijener MCA (2007.) među stanovn

opštine Srebrenica pokazalo je da snici ove opštine imaju izraženu etdistancu prema drugima narodimažive u Bosni i Hercegovini... Najvei Bošnjaka i Srba je spreman da pdruge narode kao komšije, ali je mspreman da uspostavi bliskije odnInteresantno je da i Srbi i Bošnjacida su spremni da se druže sa pripadndrugih naroda... “

Magazin iz kulture za područje Srebrenica će, nadamo se, dopronom osjećaju ponosa kojeg često vkod starih Srebreničana – ponosa ngeogra ski jedinstven predio, onomom osjećaju prijateljstva, razumijevosjećaja nepriličnosti da se onaj drtreći na bilo koji način odvaja od sebdamo se da će doprinijeti tom još postojećem raspoloženju za stvaranbrih prijateljstava.

Dragana Jovan

BIBLIOTEKA U NOVIM PROSTORIJAMAMlađenović je naveo da biblioteka

trenutno ima oko 35.000 knjiga različitihžanrova, te da u prosjeku godišnje ima više od hiljadu članova. On je napome-nuo da je, zbog teške ekonomske situaci- je u Bratuncu, učlanjenje u biblioteku već nekoliko godina besplatno.

Prisustvujući svečanom otvaranju,načelnik opštine Nedeljko Mlađenović je najavio da će do kraja ove godine biti

završena rekonstrukcija Doma kulture.On je napomenuo da će se u novom pros-toru, površine oko 3.000 metara kvadrat-nih, nalaziti i pozorišna dvorana.

-U prostorije Doma kulture privre-meno ćemo preseliti lokalnu adminis-traciju, jer planiramo da izgradimo novuzgradu opštine, rekao je Mlađenović.

K. Ćirković

Uz ovaj broj

ra sa ovih područja biće prisutnija naglobalnom nivou.

KULTPUT: Koliko je kultura zastu-pljena u našim medijima?

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 4/204

Povodom 27. marta-Dana Osnovneškole “Branko Radičević” iz Bratunca od21. do 26. marta, prvi put organizovana je mani estacija pod nazivom “Brankovidani ili Branku s ljubavlju”. Ova mani-estacija bila je posvećena umjetničkomstvaralaštvu Branka Radičevića, koji je os-tavio značajan trag u književnosti i kulturi19. vijeka.

-Naša ideja da organizujemo više-dnevni program obilježavanja Dana školepokazala se korisnom, jer smo prezen-tovali učeničko stvaralaštvo i uspostaviliprisniju saradnju sa školama iz okružanja,kako bi se djeca u uzvratnim posjetama

„Brankovi dani” - Branku s ljuba

više družila i sticala međusobna prijateljst- va, rekao je direktor škole Jovan Nikolić.

Mani estacija je počela školskom iz-ložbom najboljih likovnih radova učeni-ka, koji su inspirisani Brankovom pjes-mom “Đački rastanak”. Drugog danaorganizovano je takmičenje učenika uizražajnom čitanju i recitovanju pjesniko- vih stihova, praćeno solističkim nastu-pom osnovaca, koji su kroz pjesmu i igrupokazali ljepotu muzičkog izraza.

U okviru “Brankovih dana” organizova-no je i literarno popodne, a svoje stihove go- vorili su pjesnici amateri iz Bratunca i susjed-nih opština, te učenici - stvaraoci lijepog stiha.

O[ “Branko Radič ević ” obilježila Dan {kole {estodnevnom manifestacijo

Nastup kulturno-umjetničkih va SPKD “Prosvjeta” iz VlasenicJovanović” iz Srebrenice, te škols

lornih sekcija, potvrdio je da olznačajno mjesto u njegovanju ovog kraja.

Završni dio mani estacije pr je sportskim sadržajima, u okviruorganizovan i odbojkaški susret škole “Branko Radičević” iz zškole “Sveti Sava”.

Nakon svečane akademije, kojžana 26. marta, uz zapažen nastupa “Prvi partizan” iz Užica, nastadruženje u prostorijama bratunačke

-Sve sadržaje, koje smo orgatokom mani estacije, pratio je vroditelja naših učenika, koji su da su “Brankovi dani” značajan događaj za ovu školu, koja je po uspjesima učenika na dommeđunarodnim takmičenjima, za je Nikolić uvjeren da će ova manpostati tradicionalna i da će svakna biti sadržajnija.

Krstina Ći

Narodna biblioteka Srebrenica u po- vodu obilježavanja stogodišnjice Među-narodnog dana žena 8.marta, organizo- vala je u prostorijama Zavičajnog muze- ja izložbu dječijih likovnih radova posve-ćenih ovom prazniku.

Predstavljeni su likovni radovi kojisimbolizuju ovaj praznik i iz dječijeg ugla

ukazuju na položaj žene u našem društvukoje su uradili članovi likovne sekcije Os-novne škole „Kosta Todorović“ iz Skelana,a svoje pjesmice posvećene Danu ženarecitovali su učenici nižih razreda, članoviliterarne sekcije osnovne škole „PetarPetrović Njegoš“ iz Srebrenice.

Direktorica ove ustanove VesnaKočević izjavila je da je cilj organizova-

nja ovog programa davanje skromnogkulturnog doprinosa obilježavanju sto-godišnjice Dana žena i podsjećanja na vrijeme i ciljeve proglašavanja 8.martaMeđunarodnim danom žena (1910.godine na Drugoj internacionalnojkon erenciji žena u Kopenhagenu),ali i afrmacija dječijeg stvaralaštva te

podrška talentovanoj djeci da se pred-stave javnosti i da se nastave bavitistvaralaštvom.

Kočevićeva je naglasila da je veći brojdjece posjetio ovu izložbu i da je ovobila prilika velikom broju đaka, poseb-no onima iz Skelana, da se upoznajusa sadržajem muzejske zbirke i radomNarodne biblioteke.

Ove godine Međunarodni dau Srebrenici je obilježen mnogo snego prethodnih godina, brojnim

njima žena i poklonima koje su pfrme obezbijedile za svoje radnicegovori o pravima, položaju i pravnosti žena bili su zanemarovim skupovima.

Ipak, najsvečanije je bilo u šgdje su učenici priredili veoma mi sadržajne osmomartovske prire

PRIRE\ENE IZLO@BA I RECITACIJAZa Međ unarodni dan žena

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 5/20

Srebrenica-Beograd

Nedavno su mladi glumci iz Omladinskog pozorišta „BSmisao“ iz Srebrenice posjetili Beograd gdje su u Teatru“Mimart“ pohađali tri radionice iz oblasti eksperimentalnedramaturgije.Ovo je rezultat saradnje mladih srebreničkih glumaca ibeogradskog teatra čija je rediteljka Nela Antonović prošlegodine učestvovala u režiji predstave „Ljepotica i zvijeri“. Zaovu predstavu, Omladinsko pozorište „B Smisao“ dobilo jenagradu za najbolju masku, scenski pokret i scenografju naFestivalu omladinskih pozorišta Republike Srpske održanomkrajem prošlog ljeta u Zvorniku.

Verica Jovanović bila je jedna od mladihglumica koja je učestvovala na radionicamau Beogradu. Za nju je, kako kaže, ovo bilonezaboravno iskustvo i šansa da uz nova

iskustva unaprijede rad pozorišta.-Per ormans je nešto što smo mi i ranijeradili u dječijem pozorištu. Ali rad tijelom ineverbalni tetar je nešto novo o čemu mi tek stičemo prva znanja. Već smo počeli da prim- jenjujemo tehniku koju smo naučili u Beogradu i nadam se daćemo uskoro imati novu predstavu, koju ćemo krajem ljetapremijerno izvesti pred srebreničkom publikom, kaže Verica.

Nela Antunović, rediteljka Teatra „Mimart“ zadovoljna je radom i talentom srebreničkih glumaca. U budućnosti vidibezbroj prilika za saradnju.

Gluma ne zna za granice

Članovi Udruženja “Kreatera” izSrebrenice nedavno su upriličili kul-turni program pod nazivom „Ot- vorena vrata“, u cilju međusobnogdruženja mladih sa područja opštineSrebrenica. Nastupili su mladi članoviovog Udruženja, koji su se potrudili dapripreme muzički per ormans i na tajnačin upoznaju posjetioce sa muzikomkoju stvaraju.

Ovom prilikom nastupili su i lokalnibendovi „Prokleta Jerina“ i “Silver Stons”,koji su upravo ponikli iz muzičkih radi-onica ovog Udruženja, i za sada predstav-ljaju krunu njihovog rada. Iako zainteres-ovanost publike za ovaj program nije bila velika, mali broj posjetilaca izrazio je za-

Umjetnost i muzika u svojstvu dru`enjadovoljstvo ovom, ali i drugim aktivnosti-ma koje “Kreatera” sprovodi.

Predsjednik Udruženja Tomas Delukaže da mu je bilo zadovoljstvo prenijetisvoje znanje članovima ovih bendova.On je ovdje već tri godine, a u narednomperiodu očekuje da će muzička scena uSrebrenici biti bogatija bar za jedan bendkoji polaznici muzičkih radionica plan-iraju o ormiti.

Vrata ovog Udruženja otvorena sui za nešto starije Srebreničane. Nakonprošlogodišnjih psihoterapeutskih ra-dionica u aprilu planiraju organizovatitrening narativne terapije.

Ipak, za sada, pažnja se posvćujeradu sa mališanima čiju pažnju najviše

privlače muzičke radionice. Sa djrade i volonteri iz Holandije.

-Osnovni cilj nam je da polaznicdionica ispolje svoju kreativnost. Pžemo im da stavraju sopstevenu mukoju i sami vole slušati. Mislim da ima puno talentovane djece koja brzo uče. Ono što me oduševljava njihova velika ljubav prema muziciSander Van Gor, jedan od muzičterapeuta.

Pored muzike, sve popularmeđu mladim Srebreničanima sumjetničke radionice, gdje djecakako svoju kreativnost izraziti napiru.

S. Tri ov

“Otvorena vrata” u “Kreateri”

-Raditi sa mladima iz Srebrbilo je pravo zadovoljstvo. To višni mladi, oni postaju ozbiljni ljudimaju namjeru da se bave ovim

lom, i ja ih zaista vidim u tome. ko da ćemo nastaviti saradnju i nse da ćemo uskoro zajedno igratpredstavu, poručila je Antunović

Radionice su održane u oprojekta „Wake up“ (Probudi se) koji realizuju Teatar „M„Opera Cirkus“ iz Engleske i „Muzičari bez granica“ iz H

Projekt ima za cilj uspostavljanje dijaloga među grai onih koji se bave umjetnošću kako bi svi zajedno dokulturnom procesu i kulturnoj politici uopšte.

Dejan Petro

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 6/206

U Srebrenici je početkom martasa radom počela Muzička škola kojadjeluje u prostorijama Osnovne škole„Petar Petrović Njegoš “. Polaznici tre-nutno, pored teorijske nastave, imajupriliku naučiti svirati klavir, harmoni-ku i gitaru.

U rad sa 42 polaznika za sada suuključena tri nastavnika muzike.

- Nastavnik Adnan Avdagić predajeharmoniku, nastavnica Željka Malovićklavir, a ja se trudim prenijeti djeciznanja iz sol eđa i gitare. U svakomslučaju trudimo se djecu naučiti dasviraju i pjevaju, rekla je Ana Alempić,nastavnica gitare i sol eđa u Muzičkojškoli u Srebrenici.

Projekat muzičke škole pokrenula je humanitarna austrijska organizacija

„Bauern hel en Bauern – Salzburg“(Seljaci pomažu seljacima) sa kancelari- jom u Bratuncu. Na ovaj način, ovaorganizacija pružila je srebreničkimmališanima priliku da savladaju osnovemuzičkog obrazovanja.

Iako sviraju tek nekoliko dana,mališani iz ove škole pokazuju zavidansluh i talenat.

-Oduvijek sam želio da naučimsvirati harmoniku, sad mi se ukazalaprilika. Sviram svega nekoliko dana, aliosjećam da napredujem iz dana u dan,rekao je Nikola Savić, jedan od polazni-ka Muzičke škole.

Samo nekoliko mališana imalo jepriliku svirati prije polaska u ovu školui vježbali su samostalno jer roditeljinisu u situaciji da djeci omoguće

Po č ela sa radom Muzi č ka {kola u Srebrenici

Veliko interesovanje zamuzi~ko obrazovanje

Rijetki ljubitelji djela klasične mu-zike u Milićima nedavno su imali prilkuda “uživo”, sa scene Doma rudara, za-dovolje i svoje muzičke afnitete.

Za to su se pobrinuli Ministarstvoprosvjete i kulture Republike Srpskei Udruženje muzičkih umjetnika RS,koji su u Milićima organizovali koncertgitarista- Aleksandra Rađenovića, Bo-bana Adžića i Aleksandra Mihića.

Banjalučki muzičari predstavili suse klasičnim djelima španskih kom-pozitora, obradama mađarskih kom-pozicija i makedonskim olklornimmelodijama.

Član “Tria gitara” Aleksandar Rađe-nović kaže da je koncert organizovan uokviru projekta “Izrazi se, izgradi se”,čiji je cilj decentralizacija kulture u RS

i promocija mladih umjetnika koji svi-raju klasičnu muziku.

“Članovi Udruženja su ljudi koji suzavršili akademije različitih muzičkihprofla i instrumenata. Ovoga puta suu pitanju klasične gitare, a drugi put ćebiti neki drugi instrumenti i izvođači”,rekao je Rađenović.

Drugi važan cilj projekta jenjava Rađenović, podizanje nivzičke kulture građana u manjimnama.

“Jedan od osnovnih zadatakaženja i nas muzičara je da se protiv kiča, iako je ta pojava zdruštvo i što mi je jako žao, i mlaulaciju. Zato je na nama muztežak zadatak i cilj, ali pokumakar da ljudima pokažemo dai nešto drugačije, pa na svakoj da odluči da li mu se to sviđa ili jasnio je Aleksandar Rađenović

Organizaciju koncerta u Mpodržala je i materijalno popštinska vlast.

“Trio gitara” u Domu rudara u Mili ć ima

”IZRAZI SE, IZGRADI SE”- MU

uzimanje privatnih časova mPohađanje ove škole je besplatninteres djece za muzičko obrazotog razloga još veći.

S. Tri

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 7/20

Kao segment međunarodnog multimedijalnog projekta“Vrisak kroz svilenu paučinu” iz štampe je izašla nova knjiga

otografja “La Sa ran” iz ciklusa “Portret bosanskog behara”,autora Branislava Lukića Luke.

Na otografjama je predstavljena IlvanaHuremović iz BiH. Ljepotubosanskog behara autor jepored otografja pred-

stavio i kroz svoj pre-poznatljivi slikarski opus ipoeziju.

“Portret bosanskog behara” je zamišljen kao niz knjiga o-tografja, poezije i umjetničkih djela autora Branislava LukićaLuke čiji su modeli isključivo iz BiH. Nakon štampe cjelokup-nog ciklusa planirana je izložba otografja i umjetničkih slikamodela predstavljenih kroz otografje autora.

(Portal:sarajevo.x)

Vijesti sa portala

Milićki mališani ponovo su nedavno imali priluživaju u jednom zanimljivom i dinamičnom pozordogađaju.

Predstavom “Klovn i još dva”, najmlađoj milićkojsvoje umijeće na sceni Doma rudara u Milićima psu glumci “Pozorišta, igrališta, radilišta” iz Laktaša,svom pozorišnom repertoaru uglavnom ima predstadjecu.

Glumica i dramaturg Jelena Medić kaže da je ovstava igrana u velikom broju škola u Bosni i Hercegou nekim školama u Srbiji, te da se realizuje u okviru p“Klovnovi, pro esori, doktori”.

“Prije toga smo radili projekt- Klovnovi, doktorismo predstave po bolnicama širom BiH, a onda smo uda je stanje u zemlji toliko loše da se desi da dijete u bolnici pogleda pozorišnu predstavu, pa smo odluproširimo taj projekt. Ministarstvo prosvjete i kultupublike Srpske i Fond otvoreno društvo BiH su podrprojekt i predstavu ćemo izvesti u 30 opština u BiH, Jelena Medić.

Pored Jelene Medić, akteri predstave “Klovn i jobili su Igor Dojčinović, Milena Mastalo i Bojan Dron

Priliku da besplatno uživaju u predstavi PIR- poiz Laktaša, iskoristilo je preko 300 milićkih mališana“do posljednje stolice” ispunili salu Doma rudara.

Ova predstava je izvedena i u srebreničkom Kultcentru za više od 250 mališana iz obdaništa i učenpetog razreda osnovnih škola iz Potočara i Srebrenic

Takođe, glumci iz Laktaša izveli su ovu predstaučenike Osnovne škole “Branko Radičević” iz Bratu

G.P.-M

Stota izvedba predstave "@aba”Krajem marta, u “Kamernom teatru 55” u Sarajevu

priređeno je stoto izvođenje predstave “Žaba”. Riječ je o tea-tarskom jubileju kakav se rijetko događa i u mnogo većimkulturnim sredinama.

Tako se ova mala, intimna predstava svrstala uz bok predstavama ove kuće koje su takođe, imale preko sto iz- vedbi i koje su postale njen zaštitni znak, kao što su “Umrimuški” Alda Nikolaja, u režiji Admira Glamočaka, koja je dosada izvedena nevjerovatnih 228 puta, te predstave s najvišemeđunarodnih nagrada u historiji bh. teatra “Helverovanoć”, koju je prema tekstu Ingmara Vilkvista režirao DinoMustafć, a koja je gostovala u mnogim evropskim, a ričkim i južnoamaričkim zemljama i do sada izvedena 119 puta.

Podsjećamo da su ljubitelji pozorišne umjetnosti iz Sre-brenice imali priliku da vide predstavu „Žaba“ koja je izve-dena u Kulturnom centru.

Izložba radova pionira marketinga na prostoru bivše Ju-goslavije i jednog od najboljih marketing stručnjaka u svi- jetu Dragana Sakana (1950.-2010.) priređena je u sarajevskojgaleriji “BlackBOX”.

Sakan je po pro esiji bio psiholog, a svojim kreativnim ide- jama vladao je marketinškim svijetom posljednjih 30 godina.

Bio je osnivač advertising scene u bivšoj Jugoslaviji. Do-bitnik je stotine međunarodnih i domaćih nagrada, bio jeautor hiljada reklamnih kampanja, a bavio se sa 33 oblastikreativnog mišljenja.

Dragan Sakan izla`e u galeriji ”BlackBOX”

Nova knjiga fotografija BranislavaLuki}a Luke - ”La Safran”

PIR- pozori{te iz Lakta{a gostovalo uMilić ima, Srebrenici i Bratuncu

”KLOVN I JO[ DVME\U OSNOVCIM

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 8/208

Likovi stvaralaca-Jovan Kisin

SedamdesetogodišnjiJovan Kisin još kao dječak,

čuvajući stoku u rodnoj Ru-dini kod Donjeg Vaku a,počeo je da pravi trube od vrbove kore, te pište i jošneke predmete od drveta ita ljubav i interes za i obliko- vanje drveta nisu ga ni dodanas napustili.

“Rad sa drvetom i izra-da drvenih suvenira meni je prvenstveno hobi, alipravim i alatke od drvetaza novac ukoliko mi nekonaruči. Ranije sam višeradio upotrebne predme-te, jer je bilo narudžbi, asada izrađujem suvenire inajčešće ih poklanjam pri- jateljima. To mi je zado- voljstvo i taj hobi mi je ̀ ušaou krv`”, priča Jovan.

Ističe da je zimus višepravio držalice za razne po-ljoprivredne alatke, kosišta,sepete i korpe i da je skorosve radio po narudžbi, pamu nije ostalo puno radovaza otografsanje.

Ipak, pokazao nam jemalu kolekciju različitihsuvenira i mnoštvo korpi isepetića, od kojih su nekiurađeni za poznate kupce.

Iz “skladišta” je iznio onošto nije poklonio ili pro-

dao, a tu su drvene kašike, viljuške, kantari, tepsija, vretena, makaze, jaram, telji-zi, tronošci, saonice, čeki-ći, kliješta, noževi, čanci,oklagija, čunak, mosur, ka-lem, srp, nakovanj, potkovi-ca, dok su u maloj kolibi bre-zove metle, kosišta, držalice

[TO O^I VIDE - RUKE STVORE

za poljoprivredne alatke,grablje i vile - po koje dolazekupci iz raznih krajeva, jersu se uvjerili u kvalitet Jo- vanovih rukotvorina.

Uvjerili smo se da pos- jeduje malu galeriju suve-nira od drveta koja bi bilapoželjna u svakoj muzejskojzbirci i njegovo stvaralaštvonajbolje se može opisatinarodnom izrekom “što oči vide -ruke stvore”

“Najčešće radim minija-ture nekih predmeta i alatkikoji su ranije korišćeni udomaćinstvima, a sada surijetkost i mlađi ih se nesjećaju. Te minijaturne suve-nire poklanjam mlađima da vide čime su se njihovi preci

služili u svakodnevnom ži- votu u domaćinstvu i priobrađivanju zemlje”, istiičeovaj stvaralac.

Prema njegovim riječi-ma, mušterije mu najvišetraže brezove metle, držalice,kosišta i vile, a u posljed-nje vrijeme ima sve više

narudžbi za pletene korpei sepetiće, pa se ponešto izaradi za život, budući damu penzija nije dovoljna za

obezbjeđenje životnih na-mirnica i lijekove za supruguMilojku.

Kisin navodi da je na-kon rata pravio suvenire “zasvoju dušu” jer je navikaoda uvijek nešto radi i stvara,ali da se poslije pisanja unekim novinama o njego-

vom stvaralaštvu i majstvu drvodjeljstva situ

promijenila i sve više naručuje mu određene utrebne predmete od drva mnogi kada dođu kuponeku drvenu minijatkoja ih podsjeća na npredmete koji su se nda koristili, na tradicijtehnička dostignuća su se u posljednje dvijecenije toliko promijeda se najveći broj alakoje su se koristile u p

privredi i domaćinstvu ne upotrebljavaju i ssu zaboravljene pa ih ominijaturama čuva od za

rava.“Suvenire pravim radi zadovoljstva i krerazne oblike, a kondodržavam tražeći po šrazličite vrste odbačedrveta i grana, od kojuz pomoć noža, testeturpije i čekića - izrađu

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 9/20

sve ovo, jer druge alatenemam i ne koristim”, ističeon i napominje da posebnupažnju posvećuje izradi upo-trebnih predmeta koje radipo narudžbi, propisno i kvali-tetno, jer, veli, ne želi da sestidi svog posla.

Nožić kojim radi i stvaraumjetnine se, od svakod-nevne upotrebe, potrošio iistanjio, tako da više liči našilo.

Jovan priča da je urodnom kraju više radioupotrebne predmete i pro-davao ih na pijacama uTravniku, Bugojnu i Jajcu,a najviše je pravio presliceženama sa Vlašića i drugepredmete, koji su korišteniza preradu vune.

Ističe da je dobro zara-đivao u to vrijeme, ali rat jeprekinuo sve, pa je po do-lasku u Kutliće kod Srebre-nice pomalo radio radi zado- voljstva, poklanjao suvenirepoznanicima i ponovo se ču-lo za njega, pa ga i ovdje opet

traže mušterije i naručujurazne alatke, neki kupuju i su- venire da prijateljima pok-lone. Ali, ipak, Jovanove vje-šte i brze ruke ne dozvoljava- ju da se u kući ne nađe nekipoklon za svakog ko dođe u“njegovu” kuću.

Pri pozdravu novinaru je poklonio je minijaturnikantar rekavši da iz njegovekuće niko ne odlazi bez

uspomene, da je zahvalanmedijima jer su omogućilida se sazna za njega i da gamušterije traže i da obezbije-di tržište za svoje proizvodete da kantar, po njegovommišljenju, simbolizuje novi-narsku objektivnost.

Miro Pejić

Sredinom aprila u tuzlanskoj galeriji“Art ritmo” biće upriličena prva samo-

stalna izložba akademskog slikara iz MilićaDarka Juroševića.

Milićki umjetnik predstaviće se Tuzla-cima ciklusom akvarela, slikanih u nad-realnom maniru, koji, kako kaže, pred-stavljaju “nešto što je intimno i što izlaziiznutra iz umjetnika”.

“Saradnja sa tuzlanskom galerijom os-tvarena je dosta neočekivano. Kupovaosam neke boje i papir i potpuno slučajnoupoznao sam vlasnika galerije sa kojimsam se brzo dogovorio oko izložbe”, kažeJurošević.

Jurošević je završio Akademiju likovnihumjetnosti u Novom Sadu. Slikarstvu uči imališane u Osnovnoj školi “Aleksa Jakšić”u Milićima gdje je stalno zaposlen, a svojumjetnički “background” zaslužio je i ra-dom u milićkim rok- grupama, ponajprije“Izolantima”, sa kojima je skrenuo pažnju išire muzičke javnosti.

“Kada je riječ o slikarstvu, čovjek je usredištu mog interesovanja. Okrenutostprema čovjeku, njegovim osjećajima, stra-hovima, pobjedama i padovima, je onošto se provlači kroz sve moje slike, pa ikroz ovu izložbu koju pripremam. To jeneka strana čovjeka koju većina ljudi ne

primjećuje, dok umjetnici to prezentujui svog nekog ugla kroz sliku, skulpturu ilbilo koji drugi umjetnički izraz”, objašnjavaDarko Jurošević.

Jurošević će u Tuzli izložiti tridesetaakvarela, a za ovu priliku biće urađen i katalog izložbe sa biografjom i hronologijomdosadašnjeg umjetničkog rada milićkogslikara.

G.Peri

Milić ki slikar Darko Juro{ević priprema prvu samostalnu izlož

^OVJEK U SREDI[TU INTERESOVANJA

Emilija Tomi}, II 1 O[ “Branko Radi~evi}” BratunacNermin Tursunovi} VI razO[ “Poto~ari”

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 10/2010

Milanko Mirovi ć , duborezac iz Mili ć a

Milićanin Milanko Mirović duborezomu drvetu bavi se već više od 15 godina,na nagovor i uz podršku nastavnika li-kovnog Aleksandra Popovića.Radi to, kako kaže, prevashodno za svo- ju dušu, da “ubije” vrijeme i na “opipljiv”način izrazi unutrašnje raspoloženjei kreativnost, ali nema ništa protiv dasvoje rukotvorine pokaže i drugima, pasu Mišine ikone danas u posjedu brojnihmilićkih i inih domaćina, kojima se do-palo to što on radi.Iako nije brojao koliko ih je do sada izrez-bario u drvetu, Milanko procjenjuje da je već prešao broj od 100 urađenih ikona.Tematski se orijentisao na izradu ikonazbog toga što one, kaže, imaju simboličku vrijednost, a veoma su prikladne za radtehnikom duboreza.“Nastojao sam da ponešto i naučim oikonama, tako da sam pročitao dosta li-terature o tome i vjerujem da imam do- voljno znanja i da sam u stanju da uradim

autentičnu kopiju određene ikone. Važno je da se ne naprave neke pretjerane šare,da to što se uradi ne poprimi dimenzijekiča, što bi devalviralo moje namjere”,objašnjava Mirović.Radionica u kojoj nastaju Mišine ikone,

zapravo je dio kuhinje u stanu porodiceMirović u milićkom naselju Supač Polje.Samim tim, rad je moguć jedino kada je “smanjen promet” u tom dijelu stana,a drugi razlog zbog kojeg Mišo sa opre-zom “otvara radionicu” je alat za dubo-rez, koji je veoma oštar i poželjno ga jedržati podalje od ukućana.“Zato sam prisiljen da alat često skla-njam, pošto imam malu djevojčicu koja je radoznala. Skalpeli su jako oštri pa

moram poslije svake upotrebe da ih vra-tim na odgovarajuće mjesto, tako da samhendikepiran što se tiče tog prostora, ali vjerujem da ću u skorijoj budućnostiotvoriti radionicu”, kaže Mirović.To je jedan od razloga zbog kojeg Mi-lanko na izradi jedne ikone radi i više

od mjesec dana, jer nema uslovintenzivno posveti svom hobij“Riječima je teško opisati zadokoje čovjek osjeća kada neštouradi, kada mu rad uspije. Osjeolakšanje, pa onda tu ikonu scentralno mjesto u stanu, kao galeriji, zagleda je sa svih stranča milićki duborezac.Za “sirovinu” koristi najčešće jdaske, ali mogu “proći” i topobukva, pa i kruška, koja je veomza ovu vrstu radova. Sirovinu nobezbijediti, ali za Mirovića to iproblem.

G.

IKONE IZ MI]INE KUHINJE

utentičnu kopiju određene ikone. Važno

oin“k uolcgčZdbzop

z

Seazrd“nje

mtih vjoTla

Preporuka čitaocima Za mlađe članove preporučroman „Želim te“ autora FeMoća, nastavak romana „Tri iznad neba“.Za starije korisnike:Najčitanija knjiga u proteklom du „Senka vetra“, španskog pisalos Luis Safona.U Velikoj Britaniji je 2004. bio jtaniji roman od autora van enggovornog područja. U Njemačiste godine bio najčitaniji romautora van njemačkog i englesk vornog područja.Ako volite Bajatovu Zanesenoskesovih Sto godina samoće, sove pripovetke, Ime ruže UmEka, Klub Dima Artura Peres-tea, Njujoršku trilogiju Pola OZvonara Bogorodične crkve u Viktora Igoa i Palog anđela VHjortsberga, onda ćete voljeti i vetra, poručuju iz Narodne bibSrebrenica.

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 11/201

Od nastanka prvih pokretnih slika pado poslednjeg oskarovca „Kraljevoggovora“, flmska umjetnost doživjela je veliku trans ormaciju- od nijemog dozvučnog flma, od crno-bijelog do flmau boji. Međutim, jedna činjenica ostala je nepromijenjena, a to je da čovje-čanstvo ne prestaje da se oduševljavakinematografjom. Film je totalna umjetnost koja

omogućava svom tvorcuda pokretnim slikama izvucima, izrazi ideje, osje-ćanja i pogled na svijet.Prvi flm prikazan je uParizu, 28. decembra1895. godine. Trajao jesvega nekoliko minutai predstavljao je dola-zak voza na željezničkustanicu. Prilikom pro- jekcije, ljudi su, vidjevši

da im voz ide ususret,počeli da vrište i bježepo sali, ne znajući da jeto samo projektovano naplatnu. Šta se od tada dodanas promijenilo? Su-deći po e ektima, tehni-kama snimanja, novim

ormama, promijenilose dosta toga, ali nekestvari su ostale iste: Parižani su tadabježali zbog straha, a danas ljudi na-puštaju bioskopske sale zbog naruše-nog sistema vrijednosti. Umjetnost jednostvano nije na cijeni. Piraterija jenekažnjena. Film je devalviran je i-nom produkcijom, niskim pobudama,rijaliti programima, komercijalom.Holivud je upropastio flm, smatrajumnogi kritičari, ograničio je sedmuumjetnost, noseći se idejom da za

prosječnog Amerikanca flmovi trebada budu lako štivo, nešto što se lakoupija, za šta ne treba razmišljanje.Ipak, nije samo Holivud Amerika.Nije novac toliko bitan za pravi umjet-nički dojam. Stenli Kjubrik, američkiflmski režiser, igrao je šah za novac,mameći slabije igrače u „Washington

Sq parku“ u Njujorku i sa zarađenimnovcem snimio svoj prvi dugometraž-ni flm, 1953. „Strah i želja“. Bio je topočetak jedne izvanredne stvaralačkekarijere. Posebano treba istaći Kjubri-kovo sjajno ostvarenje „Isijavanje“ poscenariju Kliv Barkera. To je psihološkitriler i idealan primjer klasične umjet-nosti flmske industrije. Kjubrik dovodizlo unutar same porodice, uporišta sa- vremenog društva. Spori ritam flma,

e ektna vožnja arovima kroz zlhodnike pustog hotela, čine ova jednim od najjezivijih ikad sniml

I ostvarenja drugih reditelja popurantina, Džarmuša, Linča i Hiteško će biti prevaziđena u dankinematografji koja nezaustav

probija sve tehnološko-inovske barijere! Otvarajući odišnji 39. FEST slavni briglumac i režiser Ral Fajnsakrio oduševljenje gostovau Beogradu. Sudeći po tompo kritikama publike, naša matografja još nije dala konu riječ. Još se bori protivkomercijale i piraterije. Orenja poput Fajnsovog “Kona „ ili „127 sati”, “Kraljev vora”, “Crnog labuda”, “Čzvanog hrabrost”, samo suod naslova prikazanih na godišnjem estivalu koji jeradni naslov „U kom si flm

Takavim programom, beogski flmski estival, smstručnjaci, pokazao je da f vi bivše SFRJ nisu u krizi. krizi ni evropska kinemato ja jer posljednjih godina, čito španski i rancuski fl

zavređuju pažnju, posebno Alm varovi i flmovi Metju Kasovi

je i naša kinematografja: „Ko topeva“ i „Balkanski špijun“ i nešto„Bumerang“ i „Bure baruta“ sveneprevaziđeni flmovi.

Novi autori moraće dobro da se pde kako bi dostigli standard pomtih stvaralaca.

Nenad Petro

Voz pla{io publiku-Kjubrik

probudio strah

diglsau

mn

ren vzogra

Tsst vi

ači

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 12/2012

Iz lič nog ugla-Piše: Dejan Petrovi ć

Večernji izlazak – prva asocijacija pro- vod mladih u kafćima, duge, prijatne

večere u restoranima, ili šetnje gradskimkorzom, kino, pozorište ili galerija. Gdjebismo prije? Teško se odlučiti, ali samoukoliko živite u većem centru nego što je Srebrenica. Ovakva večernja druže-nja su rijetkost ili skoro nepoznanica uovim sredinama.Vikend u Srebrenici postao je tolikonezanimljiv da i ono malo ljudi koji gaprovode u ovom gradu požele da su neg-dje drugdje ili vikend jednostavno pres-pavaju. Zašto je to tako, teško da bi vamneko dao valjan odgovor. Ali, kao naj-češći razlog čućete kako ovdjenema ljudi, pa samim tim nemako da organizuje kulturne sadr-žaje u gradu. O posjetiocima dai ne govorimo, oni ovdje gotovoda i ne postoje.Kulturna mani estacija „DaniSrebrenice“ koja je ranijih godi-na okupljala i po nekoliko stoti-na učesnika na svakoj od aktiv-nosti, posljednjih godina bilježipad u broju kulturnih sadržaja,ali i posjetilaca. Nije samo ekonomskakriza uzrok tome, već i osipanje stanov-ništva i njihove migracije iz ove sredine.Kulturne programe potražili su na ne-kim drugim mjestima.

Prazne ulice, prazne i institucije

Kada ste posljednji put prošetali od Ba-ratove do Petriče i da li ste nekoga sre-li? Kada ste posljednji put čuli glasnumuziku iz dva kafća koja rade u centrugrada? Nedostaje li vam miris svježegpeciva i vrućeg hljeba? Meni iskreno da!Sve su to preduslovi za jedan normalanživot, a potom i za kulturu. Međutim, miih nemamo. Polako su nestali, prolazilipokraj nas, a da to nismo ni primijetili.Mnogi ne primjećuju ni sada.

Zašto su naše ulice prazne, zašto je našKulturni centar vikendom zaključan,

kome je potrebna tako velika zgrada i zašto ona uopšte služi? Da li u ovom graduima neko ko će mladima pružiti ruku iizvesti ih na pravi put? Ili će to biti samo„Prijatelji Srebrenice“ kroz Filmski e-stival ili Omladinski savjet kroz „Silver-town shine“ ? Pita li se neko šta uopšterade ti mladi ljudi? Milsim da ne. I jasam mlad, a još nisam doživio takvu si-tuaciju. I mi, omladina, smo „zatucani“.Malo se interesujemo za sredinu u kojojživimo. Sve te institucije i organizacijekoje rade u ovom gradu su tu zbog nas.

Ali, koristimo li ih dovoljno? Moždasmo navikli da nemamo ništa, da nema-mo gdje izaći. Valjda nam je to postalonormalno.Samo deset kilometara odavde, u Bratun-cu, svakog vikenda čućete muziku, vidje-ti puno šetalište i nasmijane ljude koji se,grickajući kokice, relaksiraju nakon teškoprovedenog dana na poslu. Na istom tomšetalištu ima i Srebreničana, koji će teško

vikendom prošetati ulicama svog grada(Srebrenice). Vjerovatno se pitate zašto,baš kao i ja. Ne znam, i to mi nikada nećebiti jasno! Da li je turbo olk bolji u Bra-tuncu, jer uglavnom je to ono što se ser- vira mladima, ne znam. Ali ono što znam jeste da čak ni istog tog turbo olka nemau Srebrenici. Zašto?! Iz prostog razlogašto ovdje nema ni kafća!

Viza za kulturu

Imamo mlade sportiste, umjetnike,kare, djecu koja svoje slobodno vrijprovode stvarajući pozorišne pred ve. Ali podrške za njih nema, ili je jako malo. Njihov trud i talenat ne ju ostati neprimijećeni. Svi im trebdati podršku, jer su upravo oni naša dućnost i stub kulture ovog grada.Imamo i rok bendove, mlade koji sraju muziku, koja je shvaćena uglavnu društvu samih članova tih muzičgrupa. Jer, očigledno je turbo olk

vlačniji, pa su kafći u Bratuncu sva vikenda dobro posjećeni.Naša „viza za kulturu“ usmože postati novi muzičkistival “Silver-demo est”, kna takmičenju demo bendprema najavama, okupiti prdvadeset muzičkih grupa iz krajeva Bosne i HercegovinePrvo muzičko nadmetanje u oru “Silver-demo esta” je odr02. aprila u Omladinskom ce

Srebrenica, a četiri najbolja da će nastupiti na ovogodišn“Silvertown Shine“ estivalu. Ono još dobra strana ove priče je da ćemsvakom mjeseca uživati u rok koncma ovih bendova.Mladi su ovdje kreativni, željni druži dobre zabave. Oni i pokreću najdio kulturnih dešavanja.Dakle, nije sve tako crno, možda smmi sami uspavali, možda nismo svjtoga gdje živimo i kakve mogućnimamo. Trgnimo se, i na kraju, procnite sami, da li želite izaći i provestidan vikend u svom gradu. Nemojte rnemamo gdje! Udružimo se i učinnaše živote zanimljivijim, opušteni sadržajnijim. Neka naše ideje posstvarnost, a večernji izlazak šansa zaturu više u našem gradu!

Ve~ernji izlazak – {ansa vi{e za kulturu

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 13/201

Krajem prošle godine u Keniji je dopunjena lista kulturnihtradicija, rituala i zanata koji su pod zaštitom UNESCO-a. Poprvi put je pod okrilje ove organizacije uvrštena i gastronom-ska kultura. Riječ je o francuskoj mediteranskoj kuhinji, koja je više ritual, nego zadovoljavanje potrebe za hranom i pozivana zajedništvo, slavlje i izobilje.Sam pojam kultura ne veže se isključivo za umjetnost, većse taj pojam posmatra u mnogo širem smislu. Pod pojmomkultura podrazumijeva se način života jednog društva, ili užedruštvene grupe, odnosno sadržaji u kojima njeni članoviostvaruju osnovne životne potrebe kao što su komunikacija,način ishrane, oblačenje, umjetnost, zabava…Kada se pripremate za obrok, u Francuskoj morate voditi ra-čuna o svemu, dekoraciji stola, pozicioniranju čaša za vodu,crveno i bijelo vino (oštrica noža mora biti usmjerena ka vi-ljušci čije su bodlje okrenute ka površini stola) i niz drugihpravila koje su sastavni dijelovi svakodnevne gastronomskeumjetnosti.Stručnjaci se slažu da je kultura ishrane živo polje podložnopromjenama, ali ih brine što sve veći broj ljudi ne posvećujedovoljno pažnje trajanju obroka. Jedan od razloga što je Fran-cuska konkurisala na ovo mjesto je i potreba da se edukujubudući naraštaji, kako bi se ubuduće očuvao jedinstveni duhtamošnje kuhinje.Brza hrana je zavladala toliko da nismo ni svjesni uticaja kojiima na naš život. Ona je povukla oštru liniju između siromaš-nih i bogatih, podstakla epidemiju gojaznosti.Najpodložniji štetnom uticaju velikih lanaca restorana brzehrane su svakako mladi: tinejdžeri, kojima se hrana servira u velu popularne kulture, i djeca, koju ovakvi restorani mameatraktivnim poklonima, igračkama i najljepšim igralištima.U Americi su put do mladih potrošača lanci restorana brzehrane našli kroz razna sponzorisanja školskih sekcija i klu-

bova.Moderan način života urbanog čovjeka nije donio napredak, već stvara nezdravog, tromog pojedinca. Nekada je bilo neza-mislivo da se jede u hodu.Porodični ručak smatran je dogmom u kojoj je uvedeno jedno jedino pravilo ‘’Kad se jede, ne priča se’’. Znači, podrazumije- valo se da na miru, bez ikakvih žustrih tema i rasprava jednaporodica doručkuje, ruča, večera.

Današnje stanje na polju kulture ishrane može se podvesti pomarketinški slogan manje atraktivan od onih kojima nas svakodnevno bombarduju ‘’Brza hrana-brza smrt’’.Svi drevni narodi shvatali su značaj kulture ishrane, posveću jući joj dosta značaja.U današnje vrijeme ishrana je bačena u drugi plan, ono što jdanas popularno su takozvane brze dijete, koje čine nuspojavbrzog načina ishrane.Tješi činjenica da su mnogi pojedinci krenuli u borbu proti

ovakvog stanja na polju kulture ishrane. Takva je i grupa ponazivom “Slow Food International” koja zagovara da se autetučni specijaliteti vrate na trpeze, zaštite i promovišu.Suština je povratak neiskvarenoj, prirodnoj, zdravoj hrani i namirnicama bez hemikalija, dodavanja hormona, i odbacivanjubrze hrane koja nema skoro nikakvu hranljivu vrijednost.Pokret nastoji da promoviše kulturu ishrane i tako vrati uživanje u tradicionalnoj domaćoj trpezi.

Ivana Neškov

KULTURA ISHRANE

Prirodnom hranom do

zdravog `ivota

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 14/2014

U posljednje dvije godine, javni TVemiteri, entitetske, kantonalne, pa čak i

lokalne televizijske kuće u BiH emitujuTV serije porijeklom iz Španije, Brazila,Turske... Na mjesec dana ranije počinje sesa najavama koje su bombastične i otpri-like ovog sadržaja: „Uskoro! Najgledanija,najskupocjenija, serija koja će vas ascini-rati... Serija koju ne treba da propustite...TV kuće nas bombarduju serijama i prava je poplava na TV ekranima. U toj poplavisve se uzburka, nastaje haos, sve pjeni izato se te serije nazivaju sapunicama!A, u suštini, sve serije su na isti kalup.Radnja se odvija u nekoj raskošnoj vili,bogatoj porodici u kojoj se ne zna ni ko je kome brat, ko je čije dijete, a ljubavnicaima na pretek. Glavna glumica je običnoljepuškasta djevojka umilnog glasa. Kadzažmiriš – imaš šta čuti, a kad otvoriš oči– imaš šta vidjeti. Ona je tokom serije,koja u kompletu ima najmanje 200 epi-zoda, a nerijetko i 300, non-stop suočenasa ljubavnim jadima i oko nje se sve vrti.Ona, po pravilu, u svakoj od serija, do-življava saobraćajni udes i svi je žale. Ste-kne simpatije gledalaca i svi je sažaljevajutokom cijele serije.

Plač na siluOna, kao i ostali glumci su puki anoni-musi i nikad neće stići do Holivuda jernemaju vremena da o tome razmišljajukad se pojedina serija snima po dvije-trigodine, a odmah poslije toga slijedi ula-zak u novi projekt istog tipa. Ni jedna se-rija ne nudi humor. Pola emisije prođe uplakanju. Plaču i gledaoci ( u daljem tek-

stu Žena). Ponekad je to plakanje na silu,ali važno je zaplakati i rasplakati Ženu.Glumac plače toliko dugo dok režiser neosjeti da je zaplakala i Žena pored TV-a.Radnja serije je toliko razvučena, pone-kad i dosadna, da bi se na kraju, poslijesedam mjeseci svakodnevnog emitovanjauspostavilo da je moglo sve stati u jedanigrani flm u trajanju od 90 minuta.

U svemu tome Žena je na velikim mu-kama. Jer, sve TV kuće koje smo ovdje u

prilici da gledamo,u svojim programimanude najmanje dvije, a ponekad i četiriserije tokom 24 sata. Žena se ne možeda odluči koju će prije gledati, posebnokada se termini emitovanja poklapaju.Žena onda gleda pola jedne, pola druge,a sutradan gleda reprize obje serije. Ako je nešto propustila tokom radnih dana –tu je nedjelja kada se cijelog dana emitujusve epizode iz prethodne sedmice.

Nije to sve.E, a onda nastupa večernji ter-min, kada počinju nove epizode drugihserija i to traje do 22 sata. U međuvre-mnu, prošao je termin za ručak i večeru.Žena nije uspjela ništa pripremiti za ve-čeru ili, ako je pripremala, to je zagoriloili iskipilo. Uglavnom, večera nikad nijegotova ili se jede oko ponoći. Zašto u po-noć? Pa, nema se kad prije, jer treba sa-gledati bar jedan dnevnik, a kad se iscrpikomplet svih serija, onda slijedi igraniflm da bi se Žena opustila i odmorila.Tek na kraju dana Žena vidi da ju je sje-denje pored TV-a toliko iscrpilo da nijenizašta. Ne može ni da zaspi na vrijeme.Zato nastavlja da gleda laganije flmove, ane daj bože da ima satelitski program iliinternet, pa da „zasjedne“ na acebook.

Tri mjeseca pred TV-omKad se sve sabere, Žena dnevno poredTV-a provede šest sati. Neko je sračunao

da Žena za gledanje jedne serijeemituju oko sedam mjeseci, prov

prekidno punih 15 dana. Ali, pmože da sjedi svih 24 sata, neksamo po danu – to je puni mjesenja. To je samo za jednu seriju! AŽena odluči da pažljivo gleda joa uz nju ide obično još jedna – zaključiti da Žena tokom godinTV-a provede tri mjeseca po 24 sNi to nije sve. Hajd, i da sagleda pažljivo, Žena se odlučuje da glprize, pa i reprize repriza da bi svla, da neki detalj ne bi promakao.dine Ženi prođe u gledanju da bi svake serije rekla – pa nije nešto Tek vidi da je uzalud protračila pživota, prateći da li će neka od abortirati ili će zadržati trudnoćni sama ne zna ko je otac. Dok sglumica odluči na udaju, Žena izi sve teže i teže ustaje jer postepedo kočenja mišića i bolova u zgloAli, Žena je uporna u gledanju. Bra što se „guši“ u sapunici, ide ddvadesetak dana prije kraja jednTV kuće već počnu najavljivati riju, još bolju i glamurozniju od se završava. I, tako, Žena mora i dalje.Mužu će reći da i on provodi mnomena pored TV-a gledajući uprenose, posebno kad je svjetskostvo. Da, ali udbalsko prvens„samo“ mjesec dana i to svakegodine. A, serije su svaki dan, svtvrt sata!Gledajući serije Ženi se jedino moždane vijuge. Jer, neophodnopamtiti nazive svih serija i likovmetežu ne pomiješati sadržaj pserija.Šest mjeseci u godini mnoge ženste na pametniji način.Ne gledaju ni jednu seriju!

S. Sali

IZ LIČNOG UGLA: Naša (ne)stvarnost

Gu{enje u sapunici

ds

žangid

r

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 15/201

ZDRAVSTVENA KULTURA

FORMIRANANTITUBERKULOZNI TIM

U Milićima je, pod pokroviteljstvomDruštva Crvenog krsta Bosne i Hercego- vine i uz fnansijsku podršku Razvojnogprograma Ujedinjenih nacija (UNDP),

ormiran mobilni antituberkulozni tim,čiji će zadatak biti da radi na ranom ot-

krivanju oboljelih od ove teške bolesti.Sekretar Opštinske organizacije Crve-nog krsta u Milićima Savo Đukanovićkazao je da će mobilni tim unkcionisatiu okviru Crvenog krsta, te da će imatidva zaposlena radnika, koja će plaćatiUNDP, medicinsku sestru, koja je struč-no osposobljena za terenske zadatke i vozača.- Milići su odabrani kao središte regijeBirač u realizaciji projekta preventivneborbe protiv tuberkuloze. Formiran jetim koji će pokrivati širi prostor, uklju-čujući ovu regiju, dio sarajevsko- roma-nijske regije i Hercegovine. Tim će proćiodgovarajuću obuku za rad na terenu,da bi od 1. aprila mogao samostalno dadjeluje- rekao je Đukanović.Ciljne grupe u ovoj preventivnoj kam-panji su lica u kolektivnim centrima,

zatvorima, povratnici, romska pocija, osnovci i srednjoškolci, te sougrožena lica.U obuci članovima milićkog timmažu kolege iz mobilnog antitubloznog tima u Bijeljini, koji unk

već nekoliko godina.Član bijeljinskog tima Tanja Stojčiobjašnjava da se godišnje, u prosjbijeljinskoj regiji identifkuje šest dam novooboljelih.- Naš zadatak je da na terenu, ukpostoji sumnja da je lice oboljelo, mo uzorak, koji se upućuje na anaovlaštene zdravstvene centre. Idencija oboljelog je ključni momenat unjavanju i liječenju tuberkuloznih

snika- objasnila je Tanja StojčinovU Bosni i Hercegovini postoji šesbilnih timova koji su regionalno pljeni, a koji realizuju projkat prtivne borbe protiv tuberkuloze. Pće trajati do 2012. godine, uz uknovčana ulaganja donatora od prekmiliona dolara.

G.

Ponekad Ponekad žalim što nisam dijete,Što lutkama kike plete,Što viteze sanja lijepe,Što i na javi hvata komete.Ponekad,čak i danas skačem posobi kao ludak,

Jer vjerujem da ću uvijek biti čudak,Što igračke i dalje voli,

I za jedan osmijeh i dalje moli.Ponekad sanjam vile,Što po cvijeću skaču čile,Sanjam kako smijeh je lijek,Sanjam kako grijeh nije grijeh.Ponekad odem čak i do dugeda nađem blago,

Da dobijem što je mome srcu drago,Ponekad odem čak i do neba,Da uzmem sve što mi trebaPonekad sjednem na prljav asfalt,Da osjetim čudan dječiji osmijeh,Da oslušnem kako trava raste,Da gledam crne,vesele laste.Ponekad se spustim među travui cvijeće,

I osjetim kako se kreće život,

polako, nježno i čedno,

I shvatim da je jedino djetinjstvobilo vrijedno.

Nataša Malikanović II 2 JU SŠC „Milutin Milanković“, Milići

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 16/2016

Shvatila sam ženo, kosa mi je sad mnogolepša,sjajnija,gušća i čvršća...i da, znam kakva je grozna bila...da, sigurna sam da si i one iskržljale krajeve pokazala mojojsestri...da,da sve ja znam.

Ako vas baš zanima,trenutno sedim na stolici u koju golim očima ne možete gledati, jer vas taj vidno prisutan kič ujeda i grebe za oči...o Bože,a tako sam mlada,molim te ne ubi- jaj me dezenima koje ni fzički ni psihički nisam sposobna da podnesem. U ruke joj besno, ali sa pokojim lažnim iskricamaradosti,ne bih li otkrila moje tamne misli koje su mi kružilecentrom mog izjadanog i izrabljenog mozga, trpam 5 KM, za rizuru kojom sam kao oduševljena,vau,kidam se od sreće,samošto u tom trenutku ili je tog istog bilo vrlo malo ili nisam znala

pravi način da iskažem tu „sreću“. Uzimam jaknu i kišobran idoslovno iskačem iz rizerskog salona sa tipičnim imenom nekedjeve za koju nijedna od ovih na rakanih čavki nikad nije ničula. Ali ispiranje i soljenje moje pameti,naravno,nastavlja se.Poskakujući,čisto iz želje da ne čujem glasna šaputanja mojesestre,u bledom i neuspelom pokušaju da me oraspoloži,idemnekoliko koraka ispred nje. Dogovor je bio, da nakon „zver-skog ubijanja“ jedine stvari koja mi se iole dopada na meni,tj.moje kose,produžimo do gradskog kafća, Jamajke,za kojim lu-duje cela hrpa šesnaestogodišnjaka, ali kad sam ja u pitanju,ucentru zbivanja je osim dobre atmos ere i poznatih likova,bio jedan nedokučiv,drugačiji i preko potreban detalj adolescentu.

Bilo je to jedno neobjašnjivo simpatično biće,koje sam jednom prilikom upoznala dok sam kružila sa rodicom oko gradskog trga...da budem iskrena, to upoznavanje i nije bilo Bog znakakvo,trajalo je svega desetak minuta,baš onoliko koliko mi jetrebalo da od neopisive treme izgovorim svoje ime...hm...ali,sveu svemu,to isto slatko biće,je sad nažalost,zauzeto,okupiranonekom drugom,sporednom osobom u mom životu,osobom kod koje uobičajen buntovnik i zanesenjak kao što sam ja traži štoviše mana, ne bi li sebi podigla odavno izgubljeno samopouz-danje... patetično i sebično,znam,ali u ovim godinama vam jenajbitniji onaj dobro poznati osećaj,oni žmarci koji prolaze duž vašeg tela,koji dobijate kad ugledate nekoga kome se najviše

nadate i uz to silno obradujete. Taj osećaj, sam doživela kad sam sa sestrom,koja je potrošila sve moguće raze za dizanjeraspoloženja,ušla na vrata kafća...sedeo je za šankom sa svojomdosadno stalnom ekipom i bilo ih je oko dvadesetak,ali za oko mimeđu svima zapadne baš on,oličje savršenstva za odbegle zatvo-renike iz najoholijeg zatvora pod nazivom „PUBERTET“...Nes- putano zbunjena, sa grčevima u želucu, koji su vam, da budemonačisto, predznak iliti alarm da se u vašem organizmu događaneobičan razvoj emocija. Gledajući direktno u njegove ogromne,

dijamantske, crne oči, zaboravila sam i na rizuru i priče koje sam od rizerki dobila kao glazuru na većkolač. Ali, kad sam shvatila da taj u koga unezverenonekoliko sekundi,uzvraća pogledom koji me iz jave btno u san, u nepovrat,naglim okretom, dok sam joškratkotrajno svesna, trčeći sam otišla za sto koji samveć spolja. Tamo započinje navodna konverzacija izmi mene, a ja verovali ili ne, ništa ne čujem,Tad sam jeodlutala, pobegla u te kristale, koji su mu bili uguranbeonjače, a koji su meni bili još uvek zacrtani u des eri mozga. Videla sam ga jasno... zapazila sam svanjemu. Crni kaput od čohe,maslinasto-zelene pantalstarke, bile su njegov skromni outft. Čak se i ošišaoliko gledanje u njega mi je stvaralo pravu groznicu, pro a često nazivao „ZALJUBITIS“... ali pored tobile ništa bolje...maštala sam potajno,praveći se da čureč moje sestre,da sedim sa njim i da slušam kako izonako izvrnuto kako je to samo on umeo, brzo i nerama koliko vam to bilo čudno, mene je svaki put iznoimpresioniralo, bilo je slatko i retko...želela sam da dte, ako treba samo sekunde sa njim,samo da bih m gledam...

I to je bilo to...to je sve što sam u suštini i mogono preodređeno za mene, ali kad sam se konačno p

to i pimirila sa porazom, on ustaje, izlazi i gubi se u zvrevi,gužvi i žurbi ljudi na zaleđenoj,as altnoj povrnjim beži i onaj prelepi osećaj,a sa mnom ostaje nadrenje zbog svega što me okružuje, a najviše zbog gluda niti mogu da ostvarim ono o čemu uporno maštadim na nekoliko koraka ispred njega,niti onome što realnost nikad neće dopustiti...

TIJANA TRIFKOVSrednjoškolski centar Sre

S U S R E T

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 17/201

Korištenjem interneta na pravi i odgo- varajući način dolazimo do poboljša-nja inteligencije, radnih sposobnosti,usavršavanja novih znanja i izražava-nja kreativnosti.

Sama dostupnost in ormacija i brzinain ormacija koju nam in-ternet omogućava je veli-ka prednost u odnosu nastandardne sisteme uče-nja i in romisanja.Inter-net u mnogim krugovi-ma, kako intelektualnimtako i kod ostalih, smatrase globalnim selom,kojepovezuje ljude bez ob-zira na godine ili geolokaciju,ono što pove-zuje ljude su zajedničketeme,ciljevi,interesi idruge s ere znanja kojese mani estuju kroz ra-zne blogove, orume,web

stranice.Takođe, koristitiinternet je veoma dobrarazvojna strategija rješa- vanja problema ili selekcije vijesti,prijesvega in ormativnih portala,web in-

ormatora, čiji se broj iz dana u danpovećeva. Danas na internetu slo-bodno možete pogledati vremenskuprognozu,vijesti iz svih s era života,kupovati,studirati,zaraditi i mnoge drugestvari sve ovisno od toga šta želite.In-ternet je postao kopija realnog svijetai većina dešavanja upravo potiče sa in-terneta, danas na internetu sutra u no- vinama.Zabava,odmor,opuštanje sutakođe prednosti koje internet nudisvakom korisniku kroz širok spek-tar ponude, ilmova, igrica, muzike,chata, druženja.

Protok in ormacija i dostupnost svimljudima koji trebaju da imaju mini-malne uslove, priključak na internet iračunar, što je postalo gotovo dio sva-kog domaćinstva,dovelo je da internetdobije i neku drugu stranu,kritičari birekli “negativna strana interneta”.

Samom svojom unkcionalnošću i do-stupnošću internet je plodno tlo za sve vidove malverzacije, korištenja in or-macija, otuđivanje identiteta i mno-gih drugih negativnih radnjih sličnimonim u realnom svijetu. Tako običnokorištenje interneta u svrhe komuni-ciranja, igranja, chata i drugih stvariodrazi se negativno na ličnost, odno-sno dovodi do zatupljenosti, jer čovjek je socijalno biće a danas sve više ljudi,bez obzira na uzrast, koristi računari društvene mreže poput, acebook,myspace i drugih. Nažalost, internetpostaje posrednik između ljudi kojisve manje koriste realne susrete u ži-

votu, a sve viže se oslanjaju na drtvene mreže i kontakte preko istih.

Znači dolazimo do zaključka da je iternet “ubica” druženja, zabave i ljuskih odnosa u realnom životu. Ljudanas provode sate pored računara n

internetu upravo na soc jalnim mrežama poput cebook koji je postao dnjihovog života,obično tkva mjesta ne dozvoljavačovjeku da napreduje i ksto sam naveo, da stiče noznanja,usavršava se i sličnKupovina preko internekoliko god imala svoje dobstrane zbog brzine obavljantransakcije,ekspeditivnosbrzog i pouzdanog načinizbora stvari u svrhu uštednovca, tako ima i negativstranu u kojoj osobe mogiskoristi bankovne račune

osobne podatke i kasnije iskoristiti na štetu korisnika

Prečesta i dugotrajna izliranost mladih ljudi korištenjem interneta dovodi njihove intelektualni fzičke predispozicije u pitanje,što re ektira na njihovo odrastanje i vđenje normalnog života.

Osobe koje mogu da usklade korištnje interneta i ograniče ga na potrebza učenje, in ormisanje i umjereupražnjavanje za zabavu, imaju dosdobre izglede da im internet bude okoristi i da izvuku ono najbolje.Kao isvemu treba imati granice i u korištnju interneta: Internet je dobar rob, azao gospodar.

Nihad Kad

Internet

Korist ili danguba?

acnjk čstzKk sttrbiznstis

ois

P

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 18/2018

Slaviša Mrkaja,šef Biroa za zapošljavanje uBratuncu

- Internetom se služim sva-kodnevno i on nije luksuz, već potreba svakog čovjekadanašnjeg vremena. Zahva-ljujući internetu sve infor-macije su dostupne svima imogu doći do njih na najbržinačin.

Slaviša Stanković,Milići

- Za mene internet ne predstav-lja gubljenje vremena. S obzi-orm da studiram, često kori-stim internet, kako za provjeruinformacija na fakultetu takoi za prikupljanje informacija ipodataka za seminarske rado- ve. Ponekad koristim i Face-book, ali sve u granicama. Ipak je 21.vijek i treba ići ukorak sa vremenom, pratiti i koristitinove oblike komunikacija.“

Sedina Muratović,SŠC Srebrenica

- Internet koristim prilikomizrade seminarskih radova

koji su mi potrebni za školu. Utome vidim prednost internetai mislim da vrijeme provede-ne uz računar nije izgubljeno.Doduše, ponekad se duže za-držim i na dopisivanju sa pri- jateljima, izgubim vremena, alito je, smatram, moderni načinkomunikacije.

Vox populi MOJA MAMAOna uvijek je tu,Uvijek da mi pruži pažnju svu,

Uvijek kada mi pomoć treba,Uvijek kada me opasnost vreba ! Ona ? Ko je ta osoba koja me puno voli ? Koja osoba me za oproštaj moli ? Ko zna da cijeni svaki moj trud ? Ko tvrdi da ništa nije uzalud ? Ko svaku moju suzu jednako doživljava ? Ko me tješi kad sam plačljiva ? Ipak, to je neko kome je do mene stalo,Stalo – bar malo ! Ko me ljubi svakog dana ? JEDINO NA SVIJETU , TO JE MOJA MAMA !

Anja Mirović, V JU OŠ „Aleksa Jakšić“,

Ognjen Babić V1 OŠ “BrankoRadič ević ” Bratunac

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 19/201

Uz fnansijsku podršku Udruženja“Dijalog centar Srebrenica-Bratunac”,

dvadesetak mladih stvaralaca iz Sre-brenice i Bratunca posjetilo je nedav-no Jajce.Prilikom trodnevne posjete , mladistvaraoci priredili su književno veče,

izložbu slika, kao i komercijalnu izlož-bu ručno izrađenog nakita.

Veče poezije i proze bilo je dobra pri-lika za razmjenu međusobnih iskusta- va sa domaćinima, jer su se ovom pri-likom predstavili i mladi književnici izJajca.

Izložba slika i ručno izrađenog nakiprema njenim riječima takođe je bi

uspješna. Velika zainteresovanost nročito je vladala za nakit Milice Stevnović.

S.Tri ov

Mladi stvaraoci posjetili Jajce

Grupa uč enika I razred OŠ Potoč ariMarija Savić , II 1 OŠ „Branko Radič ević “ Bratunac

Ilija Gengo V 1 OŠ „Branko Radič ević “Bratunac

Nikola Golijanović V 1 OŠ „Branko Radič ević “ Bratunac

8/3/2019 KULTPUT [broj 7, mart 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-7-mart-2011 20/20

KULTPUT, glasilo iz kulture za opštine Srebrenica, Milići i Bratunac. Izdavač: Udruženje „Prijatelji SrebrenicDragana Jovanović. Glavni urednik: Sadik Salimović. Redakcija: Miro Pejić, Ivana Nešković, Sanja Trifović, DKrstina Ćirković, Goran Perić, Dalibor Bačić i Slađana Brajović. Adresa Trg Mihajla Bjelakovića bb Srebrenic465. Tiraž 2000. Kultput izlazi mjesečno i besplatno se distribuira. Štampa: Har o-gra Tuzla. Za štampariju:

Udruženje „Prijatelji Srebrenice“ or-

ganizovalo je seminar i jednodnevnitrening novinara iz Milića, Srebrenicei Bratunca koji u okviru mreže novi-nara, rade na promociji kulture. Natemu pod nazivom „Kulturni identi-tet, pridruženo i punopravno članstvou Evropskoj uniji“ govorio je novinari publicista Zekerijah Smajić. On jeistakao da mu je bilo zadovoljstvo da

se druži sa novinarima iz ove regije

i da je imao priliku da svoja iskustvaprenese na mlađe kolege iz Srebrenice,Bratunca i Milića.„Cilj treninga je da se poboljša znanjenovinara, koje smo kroz naše Udru-ženje okupili u mrežu, o ulozi medijana očuvanju kulturnog identiteta, te označaju koji taj identitet ima u savre-menom kontekstu“ izjavila je Dragana

Jovanović, menadžer Udružen

jatelji Srebrenice“.U narednom periodu, kroz ppod nazivom „Medij kao instkohezije lokalne zajednice“, knansijski podržava ambasada vine Holandije, održaće se još jednodnevnih seminara i praradionica.

Edukacija novinarai kulturnih radnika