GLAsILO HRVATA CRnE GORE

Godina IX Broj 77/78 Kolovoz / Rujan 2011. Issn 1800-5179

Kulturno ljeto

Bura emocija publici na darStr. 13

Škola mandolineStr. 47

Suradnja za primjerStr. 8

Epicentar kulturnihdogađanjaStr. 15

Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 KotorTelefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233E-mail: hgd-kotor@t-com.meŽiro-račun: 510-4741-76Osnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor WEB: www.hrvati.me

Predsjednik: Mirko Vičević VD urednica: Tijana PetrovićUr e đivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo schubert, VivijanVuksanović, Danijela Vulović, Joško Katelan Fotografije: FotoParteli, Radoje Milić, P. Turčinović, radio Dux i arhiva društ-va. Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Biro Konto-Igalo Naklada: 800 primjeraka

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi dvomjesečno.

Poštovani čitateljiVruće ljeto, požari, žučne rasprave u Parlamentu, iscrpljujući pre-

govori Premijera Lukšića s opozicijskim strankama glede Izbornogzakona, prethodili su ovom broju Glasnika.

Ipak, proteklo će se razdoblje pamtiti i po dobrome ukoliko je u pi-tanju turistička sezona, rekordan broj kruzera prispjelih u kotorsku lu-ku, dobra popunjenost marina u Porto Montenegru, u Baru… Osobi-to raduje i bogata i kvalitetna ponuda kulturnih događanja u svimgradovima crnogorskog primorja.

U ovom broju Redakcija vam preporučuje dvije nove rubrike, kojeće pratiti svaki budući broj: Sport i Vremeplov. Kroz Vremeplov namje namjera predstaviti vam stare, neobjavljene dokumente iz privatniharhiva, Državnog arhiva i arhiva Kotorske biskupije. Pozivamo vas nasuradnju, šaljite nam priloge i stare dokumente ili slike iz vaših škri-nja i škafetina.

Uvjereni smo da ćete biti zadovoljni odabranim temama u ovombroju i kvalitetom tiska.

Uredništvo

Saopćenje iz Hrvatske građanske inicijative

Članstvo Hrvatske Građanske Inicijative želi da se zahvali načestitki koju ste nam poslali povodom devete obljetnice postojanja na-še političke stranke.

Kako se HGI priprema za redoviti izborni Sabor, rukovodstvo poli-tičke stranke odlučilo je da Dan stranke (24. kolovoz) ove godine neobilježavamo svečano, kao što je bilo uobičajeno do sada, s obziromda održavanje izbornog Sabora iziskuje velike pripreme.

Sljedeće godine HGI proslavlja 10 godina postojanja, te za tu pri-godu planiramo svečano obilježiti taj naš jubilej. Svakako da ćete osvemu biti obavješteni i na vrijeme upoznati s programom svečanosti.

To je jedna od planiranih aktivnosti koja HGI čeka nakon našeg re-dovitog izbornog Sabora, jer nas tijekom sljedeće godine očekuju i lo-kalni parlamentarni izbori, kako u Tivtu, tako i u Kotoru.

Marija Vučinović, Predsjednica

2

3

Piše: Ljerka DRAGIčEVIć,zastupnica u Skupštini Crne Gore

Na sjednici drugog van-rednog zasjedanja u2011 godini SkupštineCrne Gore, koja je održana6.rujna 2011.godine i trajalatri dana, a na kojoj se razma-trao:

PRIJEDLOG ZAKONA O IZ-MJENAMA I DOPUNAMA ZA-KONA O IZBORU ODBORNI-KA I POSLANIKA

PRIJEDLOG ZAKONA O DO-PUNAMA ZAKONA O CRNO-GORSKOM DRŽAVLJAN-STVU.

Zasjedanje druge vanrednesjednice trajalo je tri dana,6., 7. i 8. rujna 2011.godine,a završeno je 8. 9. poslije 18sati i, hvala Bogu, donesen jekonačno IZBORNI ZAKON.

Kažem konačno, jer, evo,malo manje od 4 (četiri) godi-ne radi se na usuglašavanjuistog i nekoliko puta je bio uSkupštini na usvajanje, aliusvajanja nije bilo, samo pro-dužavanja.

Usvajanjem i proglašenjemUstava Crne Gore, u listopa-du 2007. godine, organi vlastiu Crnoj Gori preuzeli su na

sebe obvezu usuglašavanjazakona i propisa s Ustavom urokovima koji su Ustavom ipropisani.

Jedan od zakona koji je tre-balo usuglasiti sa Ustavompo članku 8 USTAVNOG ZA-KONA ZA SPROVOĐENJEUSTAVA CRNE GORE , a uroku od tri mjeseca od danastupanja na snagu ovog zako-na (19.10.2007) je i Zakon oizboru odbornika i poslanika.

Nije pisan novi zakon, već jestari zakon trebalo usuglasitis Ustavom u gore navedenomroku, a usuglašen je tek 8. 9.2011. godine.

Zakon o izmjenama i dopu-nama zakona o izboru odbor-nika i poslanika kao Ustavnizakon u Skupštini Crne Gore,

donosi se s dvotrećinskom ve-ćinom, što će reći da ga mora-ju podržati najmanje 54 po-slanika od 81, koliko ih je uParlamentu.

Usuglašavanje je trajalo odlistopada 2007. do rujna2011.

U 2007. godini formirana jeradna grupa za usuglašava-nje koja nije završila rad, te jeopet u 24. sazivu formiranaradna grupa za usuglašava-nje, koja je radila od jeseni2009. do zime 2010., kada jesvoj mandat vratila Kolegiju-mu Skupštine, te je Kolegi-jum nastavio rad na usugla-šavanju do rujna 2011. godi-ne.

Od samostalnosti države Cr-ne Gore, od svibnja 2006. iproglašenjem Ustava u listo-padu 2007., mi, Hrvati, prviput u novijoj povijesti na ovimprostorima, te državi CrnojGori dobivamo svoje mjestokoje nam i pripada s obziromna našu autohtonost i velikukulturnu baštinu.

Ovdje moram spomenuti ipokojnog gospodina Božu Ni-kolića, koji je bio prvi pred-stavnik Hrvatske građanskeinicijative u Skupštini CrneGore i koji je bio član radnegrupe za donošenje Ustava,

SKUPŠTINA CRNE GORE JE USVOJILA ZAKON O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA

Izborni zakonU dosadašnjem Izbornom zakonu izborni cenzus zamanjinske narode je iznosio 3%, a ovim Zakonom zahrvatsku manjinu usvojen na nivou od 0,35%. Od sada ćese nastavni predmet u obrazovnom sustavu nazivati „Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost“.

4

koji je svojim zalaganjem i za-laganjem užeg rukovodstvaHGI-a na čelu s gospođomMarijom Vučinović, dopriniounošenju hrvatskoga jezikakao jezika u službenoj upo-trebi u Ustav Crne Gore.

Godine 2009., utemeljenjemu preambuli, te u člancima 8,13, 17 i 79 Ustava Crne Gore,počinje i velika borba za prviulazak Hrvata samostalno naparlamentarne izbore.

Autentična zastupljenost iafirmativna akcija su Usta-vom zagarantirani, ali modelkoji je trebalo dogovoriti, biloje teško, te su bila potrebnavelika zalaganja kako samestranke - HGI-a, predsjedni-ce, gospođe Marije Vučinović,tako i mene osobno.

Hrvati kao manjina prepoz-nati su na ovim prostorimakako na polju kulture tako ina polju politike. Prepoznataje hrvatska stranka HGI i pre-poznato je njezino djelovanje.

U pregovorima za status Hr-vata u Zakonu koji su vođenina relaciji HGI - Vučinović -Dragičević s liderima drugihstranaka, kako pozicijskih ta-ko i opozicijskih, otvorila suse vrata za borbu za naše

mjesto, za mjesto Hrvata uZakonu.

Ja sam bila član radne gru-pe od 2009. godine.

Nekoliko puta sam djelovalaamandmanski, i moj jeamandman bio poslat dva pu-ta na ocjenu Venecijanske ko-misije, koja se pozitivno izja-snila o istom.

Amandmani su se odnosiliuglavnom na smanjen cenzusHrvatima za dobivanje jednogposlanika u Skupštini CrneGore.

Na kraju, uz veliki trud i ne-prekidnu borbu kroz razgovo-re, pregovore, izlaganja, pole-mike, ubjeđivanja i amand-mane u Radnoj grupi i Kolegi-jumu, dobili smo svoje mje-sto.

Normalan cenzus je 3 %, zamanjine 0,7 %, i to samo za li-ste s nacionalnim predzna-kom, a za Hrvate cenzus je0,35 %.

Sada ću citirati članak Za-kona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o izboru odborni-ka i poslanika, koji se odnosina Hrvate i koji je takav usvo-jen.

Članak 62, točka 2 glasi:„U slučaju da ni jedna od iz-

bornih lista pripadnika hrvat-skog naroda u Crnoj Gori neispuni uslove iz stava 1 ovogčlana i tačke 1 ovog stava,najuspješnija od njih, sa naj-manje 0,35 % važećih glasovastiče pravo na jedan poslani-čki mandat.“

Ovaj je zakon donesen uparlamentu jednoglasno odprisutnih poslanika kojih jebilo 71. Nažalost, poslanici al-banskih partija nisu bili pri-sutni, njih 4 i 6 je bilo oprav-dano odsutno.

Sada je, dragi moji Hrvati,na nama sve ostalo. Ukolikohoćemo svog predstavnika uParlamentu, moramo se po-truditi i izglasati ga!

Jedan od opozicijskih uvjetaza podršku ovog zakona bio jei naziv predmeta koji izučavajezik i književnost u školama.

U rješenju ovog naziva pred-meta, Hrvati su dobili svojemjesto jer sada se nastavnipredmet zove „ Crnogorski-sr-pski, bosanski i hrvatski jeziki književnost.“

I to je naš plus i samim timšto će se izučavati u školamaravnopravno s jezicima uslužbenoj upotrebi, ali o ovo-me u narednom broju!

5

Pišu: neven sTAnIčIć i Tijana PETROVIć

Sedmi festival mediteran-skog teatra Purgatorije uorganizaciji tivatskogCentra za kulturu i pod po-kroviteljstvom Općine Tivat,službeno je otvoren 29. lipnjapredstavom Gospoda Glemba-jevi, Ateljea 212 iz Beograda,a trajao je do 3. rujna. Tije-kom nešto više od dva mjese-ca, izveden je 71 program, odčega je najviše izvedeno kaza-lišnih predstava – 40, 17glazbenih, 5 likovnih i 5 pro-grama drugih umjetničkihpodručja. „Smatramo, kao or-ganizatori, da je ovo jedan oddosad najboljih festivala, ka-ko u takmičarskom dijelu se-lektiranih predstava, tako i usvim ostalim kulturnim seg-mentima što, uostalom, ovaj

festival i čini drugačijim, bo-gatijim i sadržajnijim od slič-nih festivala.” - kazala je di-rektorica Centra za kulturu,Milena Radojević, na konfe-renciji za tisak povodom zat-varanja festivala.

U natjecateljskom dijeluPurgatorija, publika je imalapriliku vidjeti regionalne ka-zališne projekte kao što suGospoda Glembajevi, Ateljea212, Turbofolk riječkog kaza-lišta (HNK-a) Ivan PlemenitiZajc, Rođeni u Yu i Metamor-foze (koja je ukupni pobjed-nik festivala) Jugoslovenskogdramskog pozorišta... Novakazališna predstava tivatskogCentra za kulturu Meditera-no, od koje je mnogo očekiva-no, naišla je na izuzetan pri-jem publike, a ovih dana stižui pozivi za brojna gostovanja.

I djeca su mogla uživati u fe-stivalu gledajući sljedeće

predstave: Vis Životinje, Pepaprase i dobra vila, Noddy i ve-sela družina, Crvenkapa, Pe-tar Pan ženski petko...

Glazbeni segment Purgatori-ja bio je kvalitetan i raznovr-stan, od filharmonije iz Tira-ne, koja se publici predstavila3. srpnja na Ljetnoj pozornici,preko džeza i klasične glazbe,do izuzetno kvalitetnog dijelaklapskog pjevanja u kojem sukoncertima publiku obrado-vale klape Kumpanji, iz Blatas otoka Korčule te i Cambi izKaštel Kambelovca.

Izuzetno bogat program ovo-godišnjih Purgatorija, koji jeimao po- nešto za svačijiukus, organizatorima dajepravo da budu ponosni na svešto je ostvareno. Na nama jeda im poželimo mnogo uspje-ha u osmišljavanju budućih,još kvalitetnijih i zanimljivijihPurgatorija

OD 29. LIPNJA DO 3. RUJNA U TIVTU JE ODRŽAN VII FESTIVALMEDITERANSKOG TEATRA PURGATORIJE

Tivatsko kulturno ljetoIzuzetno bogat program ovogodišnjih Purgatorija, kojije imao ponešto za svačiji ukus, organizatorima dajepravo da budu ponosni na sve što je ostvareno.

“Turbo folk” „Mediterano“

6

Piše: nila MILIčIć VUKOsAVIć

Dubrovnik i šire dubro-vačko područje i ove segodine 1. listopada spijetetom prisjećaju najtežihdana u svojoj novijoj povije-sti. Dvadeset godina prošlo jeod 1. listopada 1991. godinekada je Jugoslavenska naro-dna armija, u sklopu agresijena Republiku Hrvatsku, ot-počela s dugo pripremanimopćim napadom na dubrova-čko područje. Toga je dana, ušest sati ujutro, s kopna,mora i zraka, počela agresijana Dubrovnik – grad je ostaobez struje, vode i telefonskihveza sa svijetom, što je po-

trajalo iduća tri mjeseca.

Da se ne zaboravi

Brojna su događanja koji-ma je Dubrovnik obilježiodvadesetu obljetnicu i sjeća-nje na ratno stradanje i sveone koji su za Hrvatsku dalisvoje živote: tako je Udrugahrvatskih civilnih stradalni-

ka iz Domovinskog rata Du-brovačko neretvanske župa-nije organizirala dvodnevniprogram „Da se ne zaboravi“.Na dubrovačkom groblju Bo-ninovo položeni su vijenci,svetu misu na Srđu predvo-dio je dubrovački biskupmonsinjor Mate Uzinić, a uKazalištu Marina Držića odr-žan je prigodni program du-brovačkih osnovnih škola. U

01.10.2011. GODINE DUBROVNIK OBILJEŽIO DVADESETUOBLJETNICU NAPADA NA GRAD I ŠIRE PODRUČJE

Ne ponovilo seHerojskomobranom gradaDubrovačkibranitelji suporazili agresora,te zajedno sasvim građanimakoji su ostali usvom gradu,svojom hrabrošćui žrtvom ispisalinajsvjetlijestranice bogateDubrovačkepovijesti

7

Gruškoj luci spušteni su vi-jenci u more, služena je isveta misa za poginule u Do-movinskom ratu u crkvi Ma-le braće, te održan koncertklapa na skalinima crkve Sv.Vlaha, uz sudjelovanje klapa: Atlant, Amfora, Alegria,Oštro, Smokontradura, Ka-še, Cavtajke i Mareta .

Maraton sjećanja

Maraton sjećanja - naziv jeprograma kojim je Udrugahrvatskih dragovoljaca do-movinskog rata Dubrovačkoneretvanske županije, u su-botu 1. listopada, obilježiladvadeset godina od neprija-teljskog napada na Dubrov-nik. Maraton je, u čast du-brovačkim herojima, objedi-nio sve točke herojske obra-

ne Grada - od Belvedera,preko Orkanskih visova,Nuncijate, Sustjepana, Brga-ta i Bosanke do Srđa. Dvade-set kilometara za 20 godinasjećanja istrčao je maratonacJerko Brečić iz Imotskoga, ana Pločama su mu se, prekoStraduna, do Pila pridružili ičlanovi Atletskog kluba Du-brovnik, te učenici dubrova-čkih osnovnih škola Lapad iMarina Držića.

Na ključnim točkama obra-ne Dubrovnika - uz Spomenploču na Belvederu, Spome-niku braniteljima na Pilama,u Sustjepanu i na Srđu, po-loženi su vijenci i zapaljenesvijeće u znak sjećanja nasve poginule hrvatske brani-telje. Na Srđu su maratoncaJerka Brečića dočekali i čla-novi Udruge hrvatskih dra-govoljaca domovinskog rata

iz cijele Hrvatske. Maratonsjećanja pod pokrovitelj-stvom Dubrovačko-neretvan-ske županije - u čast dubro-vačkim braniteljima, 20 kilo-metara za dvadeset godinasjećanja - završio je uz prigo-dni program muške klapeStaglin iz Slanoga..

Međunarodnakonferencija

„Izvještavanje onapadima na

Dubrovnik – 20godina poslije“

Povodom obilježavanja 20-te obljetnice napada na širedubrovačko područje, u Du-brovniku je održana i dvod-nevna međunarodna konfe-rencija “Izvještavanje o na-padima na Dubrovnik - 20godina poslije». Organizatoriističu kako je riječ o jedinomskupu koji se od ratnih godi-na do sada bavio ulogom me-dija u Domovinskom ratu.Novinari lokalnih medija,kao i brojni hrvatski i ino-zemni i ratni izvjestitelji zna-čajno su doprinijeli rasvje-tljavanju stvarnih događanjapred svjetskom javnošću.Uloga medija bila je “javnimmnijenjem opkoliti one kojisu opkolili grad”, kako biDubrovnik postao najbolnijatočka agresora, a što će do-prinijeti i konačnom ishodu,oslobađanju cjelokupnog te-ritorija i međunarodnompriznanju Republike Hrvat-ske. Na konferenciji je sudje-lovalo 20-tak stručnjaka izHrvatske, Velike Britanije,Francuske i Crne Gore, pro-pitujući ulogu medija u ra-svjetljavanju, ali i producira-nju realnosti u vremenuagresije na Hrvatsku. Uz pot-poru Sveučilišta u Dubrovni-ku, skup je organizirao pro-fesor s Odjela za komuniko-logiju dubrovačkog sveučili-šta, Mato Brautović.

8

HG: Već petu godinu steVeleposlanik Republike Hr-vatske u Crnoj Gori, da li stezadovoljni onim što ste posti-gli?

- Prije pet godina krenulismo praktično od početka umeđudržavnim odnosima Hr-vatske i nove samostalne Cr-ne Gore. Tehnički gledanosmo s Crnom Gorom moralisklopiti desetine novih i po-trebnih međunarodnih spo-razuma kako bi naši građaniimali sva uobičajena prava izaštitu (putnu, pravnu, soci-jalnu, zdravstvenu, mirovin-sku, manjinsku, poslo-vnu…). Ekonomski gledanosuradnja dvije zemlje u poče-tku se kretala oko 50 miliju-na eura a zatim narasla pre-ko 300% da bi se u žiži krizesmanjila i danas opet laganoraste u čemu preko 90% do-minira izvoz iz Hrvatske s

oko 80 uključenih poduzeća.Politički je najvažniji cilj biopopraviti ratom narušene od-nose i vrata koja je državnivrh dviju zemalja odškrinuosvojim dogovorom širom ot-voriti. Danas nemamo nika-kvih skrivenih problema umeđudržavnim odnosima ičesto se čuje ocjena da suodnosi Hrvatske i Crne Goreponajbolji u regiji što se oči-tuje i u njihovoj suradnji i re-zultatima na putu u Europ-sku uniju i NATO. Hrvatskaje završila pregovore s EU aCrna Gora će prema diplo-matskim naznakama krozkoji dan dobiti ocjenu kojajoj omogućava početak pre-govora. Hrvatska je postalačlanica NATO-a a Crna Gorauspješno ispunjava prijela-zne uvjete za ulazak u ovu si-gurnosnu organizaciju. Per-cepcija Crne Gore u diplo-

matskim krugovima uključu-je ocjenu da ona postepenopreuzima nakon završetkaHrvatske vodeću ulogu u re-giji kada se radi o integracij-skim procesima što je kom-pliment obzirom na ekonom-sku krizu, veličinu zemlje iosobito samo pola decenijesamostalnosti Crne Gore.Ljudski je bilo najteže uspo-stavljati prekinute veze me-đu građanima dviju zemaljaobzirom na rat, žrtve, materi-jalnu štetu i narušeno povje-renje, strahove i neizvjesnostu komunikaciji kao i činjeni-cu da se radi o procesu kojitraži vrijeme. U tom područjuuložen je poseban napor inajviše sam zadovoljan posti-gnutim u obnavljanju kul-turnih, ekonomskih, sport-skih i manjinskih odnosa.Danas imamo nekoliko stoti-na kulturnih i sportskih go-

INTERVJU SA PETROM TURČINOVIĆEM, VELEPOSLANIKOM REPUBLIKE

HRVATSKE U CRNOJ GORI

Suradnjaza primjerU Hrvatskom Glasniku je u prosincu2006. godine (Glasnik br. 25)objavljen prvi intervju saVeleposlanikom Republike Hrvatskeu nezavisnoj Crnoj Gori, PetromTurčinovićem.

9

stovanja godišnje, ekonom-ske sporazume o suradnji ve-likog broja hrvatskih župani-ja s Crnom Gorom, razrađe-ne programe posjete i sura-dnje od pčelara i košarkašado gospodarskih komora.Kada sam došao u Crnu Go-ru pažljivo smo poticali orga-nizaciju tek prvih posjeta ikontakata i želim se ovomprilikom zahvaliti i HG koji jepomagao u tome procesu kaojedan od partnera. Procesnormalizacije odnosa us-pješno je priveden kraju in-tenzivnim uključenjem sub-jekata s dubrovačkog podru-čja u niz zajedničkih proje-kata s crnogorskim partneri-ma (zaštita od požara, kul-turna suradnja, ekonomskasuradnja, sporazumi s Du-brovnikom i županijom, turi-stička suradnja, sportskikampovi…). Danas sa zado-

voljstvom konstatiram da jeokretanjem budućnosti prev-ladana prošlost /ne i zabo-ravljena/. Kreativnost susje-da jedino je ograničenje uoptimalnom podizanju kvali-tete života uz granicu dvijudržava okrenutih EU. Časnuulogu u tome ima mala aliuočljiva hrvatska zajednica uCrnoj Gori. Dakle, zadovo-ljan sam postignutim aliostalo je još dosta nedovrše-nog posla i uvjeren sam da ćeuz upornost i dobre odnoseživot uz „bivšu“ granicu ubudućnosti biti velika pred-nost unutar EU.

HG: Hrvatska zajednica uCrnoj Gori je mala, ali zna-čajna po bogatom kulturnomnaslijeđu. Da li smatrate daje to blago na pravi način va-lorizirano, zaštićeno i pre-zentirano?

- Obzirom na veliko i re-spektabilno hrvatsko kultur-no nasljeđe u Crnoj Gori s je-dne strane i skromna sred-stva dviju zemalja u situacijiekonomske krize jasno je daovo nasljeđe nije ni cjelovitoevidentirano niti prezentira-no a kamoli do kraja zaštiće-no. Međutim puno je naprav-ljeno i obnovljeno od materi-jalne baštine poput katedralesv. Tripuna do niza drugihobjekata. Slično je i s nema-terijalnom baštinom (jezik,glazba, običajno pravo, knji-ževnost, gastronomija) kojuuspješno od zaborava čuvajupojedinci, NVO, arhivi, insti-tucije i mediji poput HG i Ra-dio Duxa. U proteklom raz-doblju posebno su me veseli-li doprinosi čuvanju upravonematerijalne baštine kojipodsjećaju koliko je Jadranpovezivao jer dominira slič-nost jezika i običaja duž ci-jele obale. Vrijeme je da ovasličnost obnovi intenzitet lo-kalnih kontakata i u sklopuEU ciljeva agende za Medite-ran nađe i financijsko pokri-će kroz zajedničke EU pro-jekte.

HG: Prema izmjenama Za-kona o manjinskim pravima islobodama predviđen je dru-gačiji način formiranja na-cionalnih Savjeta-Vijeća, ka-ko bi se izbjegao veliki utje-caj političkih stranaka, što bitrebalo učiniti a da se omo-gući veće učešće predstavni-ka civilnog društva i nezavi-snih intelektualaca. Kako jeto pitanje riješeno u Hrvat-skoj?

- Budući da je članovimaSavjeta za nacionalne manji-ne u ožujku ove godine u Hr-vatskoj isticao mandat Vla-da Republike Hrvatske je 10.veljače 2011. godine donijelaZaključak kojim poziva vijećai udruge nacionalnih manji-na da predlože kandidate zaimenovanje članova savjetaza nacionalne manjine. Na

10

sjednici održanoj 17. ožujka2011. godine Vlada je imeno-vala na vrijeme od četiri go-dine 5 članova Savjeta iz re-da istaknutih kulturnih,znanstvenih, stručnih, vjer-skih djelatnika, te 6 članovakoje su predložila vijeća na-cionalnih manjina. Za pred-sjednika Savjeta imenovan jepredstavnik židovske nacio-nalne manjine, te dva pot-predsjednika jedan iz redasrpske i jedan iz reda njema-čke nacionalne manjine.

U cilju provedbe Ustavnogzakona o pravima naciona-lnih manjina Vlada Republi-ke Hrvatske je na sjednici

održanoj 19. svibnja 2011.godine donijela Odluku o ra-spisivanju izbora za pred-stavnike nacionalnih ma-njina u jedinicama lokalnei područne (regionalne) sa-mouprave i Odluku o raspi-sivanju izbora za članovevijeća nacionalnih manjinau jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samou-prave. Na istoj sjednici Vladedonesena je i Odluka o odre-đivanju visine naknade tro-škova izborne promidžbe zaizbor članova vijeća i pred-stavnika nacionalnih manji-na u jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samou-

prave.Sukladno Odluci Vlade RH

izbori su održani u nedjelju10. srpnja 2011. godine.

Za članove vijeća nacio-nalnih manjina Vlada je ra-spisala ukupno 312 izbora ito 71 u županijama i GraduZagrebu, 127 u gradovima i114 u općinama.

Za predstavnike naciona-lnih manjina u jedinicamalokalne i područne (regio-nalne) samouprave raspisa-na su ukupno 232 izbora,od čega 88 u županijama i uGradu Zagrebu, 81 u grado-vima i 63 u općinama. VladaRepublike Hrvatske je nasjednici održanoj 2. lipnja2011. godine donijela Odlu-ku o raspisivanju dopunskihizbora za dva predstavnikasrpske nacionalne manjine uOpćinskom vijeću Općine Ze-munik Donji. Kao što viditeiz pregleda postupak izboraza članove savjeta, vijeća ipredstavnike je sveobuhva-tan i kompleksan na razinidržave i lokalno.

HG: Na osnovu istog Zako-na predviđen je drugačiji na-čin raspodjele sredstavaFonda za financiranje manji-na u Crnoj Gori. Isključen jekriterij postotnog učešćamanjine u ukupnom stano-vništvu, na osnovu kojega supojedini Savjeti dobivaliogromna sredstva,bez obzirana kvalitetu projekata, što jeizazvalo burna reagiranja ja-vnosti. Kakva je praksa u Hr-vatskoj?

- U Državnom proračunuRH za provođenje Akcijskogplana za provedbu Ustavnogzakona o pravima naciona-lnih manjina za razdoblje od2011.-2013. godine na pozi-cijama nadležnih tijela plani-rana su sredstva u ukupnomiznosu od 143.704.348,00kn.

U Državnom proračunu Re-publike Hrvatske za 2011.godinu za programe udruga i

Trnovačko jezero

11

ustanova 19 nacionalnih ma-njina iz područja informira-nja, izdavaštva, kulturnogamaterizma i kulturnih ma-nifestacija putem Savjeta zanacionalne manjine osigura-na su sredstva u iznosu od41.336.318 kuna. U okvirunavedenog iznosa sredstavaza šest udruga srpske nacio-nalne manjine osiguran je iz-nos od 11.293.000 kuna.Ako usporedite brojevno uče-šće pojedine manjine u po-pulaciji Hrvatske sa dobive-nim iznosima vidjeti ćete naprimjeru srpske nacionalnemanjine kao najveće kolikisu omjeri.

HG: Godinama slušamoobećanja hrvatskih zvanični-ka prilikom njihovih posjetaCrnoj Gori i susreta sa pred-stavnicima hrvatskih Udru-ga, o povećanju sredstavakoja Hrvatska doznačuje zadjelatnost hrvatskih Udrugau Crnoj Gori. Nasuprot toga,sredstva se svake godinesmanjuju. Da li imate nazna-ke o promjeni takvog stanja?

- Prateći za vrijeme mojegmandata u Crnoj Gori dodje-ljena sredstva za djelatnostihrvatskih udruga u CrnojGori situacija je bila slijede-ća: 2007 godine dodijeljeno

je 16 000 €, 2008 godine16000 €, 2009 godine 15 000€, 2010 godine 12 000 €,2011 godine do danas 12500 € uz najavu za još barem4500 € do kraja godine na-mjenski za hrvatske medijeRadio Dux i HG. Imajući ra-zumijevanja za krizu ipak sekrenulo prošle i osobito ovegodine u promjenu stanjanabolje.

HG: Hrvatsko građanskodruštvo je najveća i najorga-niziranija Udruga u CrnojGori. U okviru njenih brojnih

aktivnosti, izdavačka djelat-nost zauzima značajno mje-sto. Hrvatski glasnik već de-vetu godinu uspješno izlazi.Međutim, postoji realnaopasnost od gašenja zbog ne-dostatka sredstava. Nismouspjeli dobiti podršku odzvaničnih Institucija ni u Hr-vatskoj, ni u Crnoj Gori. Ka-ko po Vašem mišljenju obez-bijediti stabilne izvore fina-nciranja?

- Odgovor nije jednostavanali očigledno se ne može ra-čunati samo na državne do-prinose koji će i dalje posto-jati ali neće biti dostatni. Mi-slim da se maksimalno trebaokrenuti komercijalnim mar-ketinškim aktivnostima i re-klamama, dio sredstava do-biti iz donacija hrvatske za-jednice i hrvatskih poduzećaa dio iz sredstava fondova EUkoji se otvaraju promjenomstatusa koje obje zemlje ima-ju. Čini mi se najvažnijimosigurati novce za priloge su-radnika i postepeno početi stranzicijom štampanog medi-ja na web što treba završitišto prije obzirom na progno-ze budućnosti štampanih no-vina. Tiskana izdanja novinau Hrvatskoj ‘izumrijet’ će do2029. godine, predviđa Futu-re Exploration Network. Pre-

Hridsko jezero

12

ma istim prognozama, tiska-ne novine prvo će nestati uSAD-u, i to već 2017. godine.

HG: Sada jedno relaksiraju-će pitanje, koje nije vezano niza diplomaciju, ni za međudr-žavne odnose. Kako vidite Cr-nu Goru kao ekološku državui koji dio Crne Gore Vam senajviše dopada?

- Razvijene države su uništi-le svoju prirodu. Ovo što imaCrne Gora rijetkost je kakvusam vidio jedino u rezervatuApača u državi Nju Meksiko,SAD. Ali to treba čuvati i nje-govati. Crna Gora se brzo raz-vija. Sigurno ćete biti sve bo-gatiji, imati više automobila.Ali, imati ćete i više buke,saobraćajnih gužvi, više zaga-đenja…i jednog dana će vamsve to dosaditi i poželjeti ćeteprirodu, mir…Ali, ako nasta-vite da uništavate ovo najljep-še što imate, a to je i vaše naj-veće bogatstvo, nećete imatičemu da se vratite jer ćete ga,

u međuvremenu, izgubiti. Za-to uložite maksimalan trudda očuvate ovo što imate. Toje najmanje što se očekuje, jerje Crna Gora po Ustavu eko-loška država. Opravdajte tajnaziv, budite lideri, neka seregion, zapravo čitav svijet,ugleda na vas.

Sjever je moj omiljeni dioCrne Gore. Sve što Crnu Goruizdvaja od ostatka svijeta na-lazi se u sjevernom dijelu dr-žave. Tu je očuvana divlja pri-roda, mistične planine, bistrerijeke, potoci…, a posebnoplaninska jezera. Kad kažemjezera mislim na ona nedo-voljno poznata, koja turistijoš masovno ne posjećuju.Moj favorit je Trnovačko jeze-ro, koje se nalazi ispod Voluj-ka, na granici sa BiH. Ono mepodsjeća na Obećanu zemljuŠangr-La. Drugo jezero jeHridsko. To je prava divljina.Tek kad ste sasvim sami sanjim shvatite zašto Prokletijezovu „prokleta planina“. Treće

na listi omiljenih crnogorskihjezera je Zabojsko, podsjećame na hrvatska jezera. Nala-zi se na Sinjajevini. Za razli-ku od prethodna dva, ono jeokruženo gustom šumom. Tuod mira i tišine bole uši, a vo-da je prekrasno čista.

Međutim, smetaju mi vašeloše navike vezane za čistoću.Razočaran sam takvim odno-som prema prirodi, uništava-te ono najbolje i najljepše štoimate. Smeće ostavljate svu-da, najljepše dijelove pretva-rate u deponije smeća.

Na tragu tog kontrasta, sre-dinom svibnja Turčinović jeorganizirao u Podgorici izlož-bu svojih fotografija, kojom ježelio pokazati koliko je odu-ševljen crnogorskom priro-dom, a razočaran ponaša-njem dijela građana. Naziv iz-ložbe je ECOnfuzija, zbir kon-trasta: lijepo-ružno i cvijeće-smeće, sa čime se stalno su-sretao u Crnoj Gori.

13

KONCERT TEREZE KESOVIJE ODRŽAN UCRNOGORSKOM NARODNOM POZORIŠTU U

PODGORICI 29. RUJNA 2011. GODINE

Prožimanje publike ihrvatske dive, odpočetka do krajakoncerta, na velikojsceni nacionalnogteatra, pretvorilo se uistinsku razmjenupozitivnih osjećanja iuspomena.

Buraemocijapublicina dar

Buraemocijapublicina dar

14

Piše: Danijela VULOVIć

Listajući brojeve Hrvatskog glasnika,nailazimo na prvi poslijeratni inter-vju s Terezom Kesovijom, u broju 22iz srpnja 2006. godine, i to u njezinoj po-paljenoj kući uKonavlima. „Volim ovu zemlju u kojoj

sam se rodila, ali volim i one zemlje u ko-jima sam doživjela lijepe trenutke. A ja ihjesam doživjela u Crnoj Gori i izdala bihsamu sebe kad bih rekla bilo što drugo.Otud i jeste ta moja bol. Otud dolazi, štosam vjerovala da se to ne može dogoditi.Voljeli smo se, zaboga....“ - kazala je tadaTereza.Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

u prošloj je godini započelo razgovore ve-zane uz njezin dolazak u Crnu Goru, uzželju da bude gost na Tripundanskoj ve-čeri u jubilarnoj godini našega Društva.To se, međutim, nije ostvarilo. Ali evo, na-kon 22 godine, Tereza je ipak nastupila u

Crnoj Gori, održavši prekrasan koncert29. rujna u Podgorici. Publika je stojeći,uz buran aplauz, dočekala izlazak hrvat-ske dive na scenu. „Koncert u Podgoricipredstavlja ruku pomirenja i plemenitogpraštanja... U Domu omladine 1989. go-dine imala sam koncert i saznala da je iz-gorjelo CNP. U sredini nastupa spontanosam rekla da taj koncert poklanjam za je-dan kamen temeljac za novo kazalište, za-to je ovaj koncert svojevrsno kumstvo na-cionalnom teatru.“ - kazala je Tereza. Terezu je pratio Crnogorski sinfonijski

orkestar pod vodstvom dirigenta AlanaBjelinskog.Producenti koncerta su Muzički centar

Crne Gore i Crnogorsko narodno pozori-šte, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Go-re i Ministarstva kulture, a sponzor je Pr-va banka Crne Gore. Koncert je organizi-ran kao nekomercijalni, uz pozivnice, uzprisutnost velikog broja ličnosti iz politi-čkog, kulturnog i javnog života, kao i di-plomatskog kora.

15

Piše: Tripo sCHUBERT

SUB AQVA FEST

Ovogodišnji 10., jubilarni,Mediteranski festival podvod-nog filma “Sub aqua fest” otvo-ren je 18. lipnja premijerom fil-ma „Lovci na mine“ redateljaPippe Capellanija, vlasništvonacionalne talijanske televizije.U natjecateljskom dijelu prika-zano je 13 filmova iz desetakzemalja: Italije, Njemačke,Amerike, Turske, Meksika,Francuske, Hrvatske, Mađar-ske, Nizozemske i Španjolske.Hrvatska se predstavila filmom„Otvoreno more“, autora AnteŽuljevića. Prikazana su najbo-lja filmska ostvarenja podvod-nog svijeta u ovoj godini.

II. FESTIVAL GUDAČA

U organizaciji škole za osno-vno i srednje glazbeno obrazo-vanje „Vida Matjan“ i NVO-a„Bocche di Cattaro“, organizi-ran je od 26. lipnja do 1. Sr-pnja 2011. Drugi festival guda-ča. Riječ je o manifestaciji kojaima javni međunarodni karak-ter promotivno edukativnog ti-pa, na kojoj su sudjelovali po-laznici glazbenih škola iz Crne

Gore, studenti Muzičke akade-mije iz Cetinja te učenici iz Be-ča i Graza, pod stručnim vod-stvom poznatih glazbenika izinozemstva: Darinke MatićMarović, Kotoranke koja je bilavišegodišnji rektor Univerzitetau Beogradu - dirigent, Radova-

na Papovića - redovnog profe-sora na Muzičkoj akademiji uCetinju, Đorđa Bajića - profe-sora violončela u Beču i Arka-dija Vinokurova iz Kijeva –sveučilišnog profesora u Beču iLinzu.

NA CRNOGORSKOM PRIMORJU TURISTIČKI POSLENICI,HOTELIJERI I UGOSTITELJI ZADOVOLJNI KULTURNOM

PONUDOM OD ULCINJA DO HERCEG NOVOG

EPIcENTarkulturnih događanja

Tijekom cijele godine Kotor obilujefeštama, ali one koje se odvijaju odlipnja do kraja kolovoza zadovolje inajizbirljivije sladokusce, domaće ifurešte.

“Sub aqua fest”

16

FESTIVAL POZORIŠTAZA DJECU

XIX međunarodni kotorskifestival pozorišta za djecu otvo-ren je 2. srpnja 2011. simbo-ličnom predajom ključeva gra-da Kotora, koje je od gradona-čelnice Marije Maje Ćatovićprimio mali admiral Bokeljskemornarice Dragan Marković.

“Za plemenitost, ljepotu i

osjećaj za lijepo i prave vrijed-nosti koje teatar sam po sebiznači, Kotor vam otvara svasvoja vrata, a vrata od srca ot-varaju brojni umjetnici za dje-cu iz 14 zemalja” - kazala jegradonačelnica Marija Ćatović,predajući ključeve grada naj-mlađima da, kako je rekla,„bez sumnje i s punim povjere-njem čuvaju drevni Kotor“.

Mali admiral Marković rekaoje da će djeca biti dobri čuvari

grada tijekom festivalskih da-na. Izvedeno je 14 predstava unatjecateljskom dijelu te višeod pedesetak različitih progra-ma na trgovima, pjacama, pja-cetama, u atrijumima i dvora-nama, u kojima je sudjelovaloviše od tisuću djece iz 14 ze-malja.

Nakon završetka festivala,dječji je žiri nagradio Zagrepča-ne, Mađare i Slovence, a žirigrada Kotora Podgoričane.

Pobjednik u dramskoj kate-goriji je predstava “VIS ŽIVOTI-NJE”, gradskog kazališta “Tre-šnja” iz Zagreba. U lutkarskojkategoriji najbolje ocijenjenapredstava je bila “Tri praščića ivukovi” mađarskog kazališta izPečuha, a u eksperimentalnojkategoriji pobijedila je predsta-va “Kralj prisluškuje” sloven-skog kazališta iz Ljubljane. Ži-ri grada Kotora jednoglasnomje odlukom za najbolju pred-stavu u cjelini proglasio pred-stavu “Ulcinjski gusar” grad-skog kazališta iz Podgorice.

KLARINET FEST

Ovogodišnji treći međunaro-dni „Klarinet fest“ održan je uKotoru od 4. do 10. srpnja“Kralj prisluškuje”

Haydnova radionica

17

2011. pod motom „Rapsodija uplavom“ s ciljem da pokažeupravo one posebnosti koje i iztehničkog i iz interpretativnogaspekta podrazumijevaju oda-brane metode za unapređenjemladog klarinetista, budućegsolista i komornog glazbenikasvjetskih koncertnih podija.Predavači su bili profesori Ale-ksandar Tasić i Ljubiša Jova-nović iz Srbije te prof. ŽeljkoMilić iz Hrvatske.

Pored škole klarineta i konce-rata održan je i performans„Oživimo kotorske pjace“, a nakraju festivala zajednički kon-cert velikoga puhačkog orke-stra s kotorskom limenomglazbom na trgu sv. Tripuna.

DON BRANKOVI DANI MUZIKE

Deseti jubilarni don Brankovidani muzike otvoreni su 13.srpnja 2011., na Dan državno-sti Crne Gore na trgu sv. Tri-puna, uz sudjelovanje Crno-gorskoga simfonijskog orke-stra te više od 200 pjevačazdruženih crnogorskih zborova(zbor Stanka Dragojevića izPodgorice, Cetinjske muzičke

Otvaranje “Don Brankovihdana muzike”

Dječija predstava “Mogli”

VIS Životinje Zagrebačkokazalište

18

akademije, muzičkih škola izKotora i Podgorice), dvoje vo-kalnih solista, Snežane Savi-čić-Sekulić iz Srbije i Ivice Ša-rića iz Bosne i Hercegovine.Zborom je dirigirala DarinkaMatić- Marović, a orkestromAlexei Shatskiy. Koncertom jeobilježen veliki jubilej kompo-zitora Franza Liszta - 200-go-dišnjica njegova rođenja, čemuje doprinio jedan od najcjenje-nijih interpretatora autorovastvaralaštva, pijanist KemalGekić iz Hrvatske.

Tijekom Festivala do 12. ko-lovoza smjenjivali su se vrhun-ski svjetski glazbenici (Milen-ković, Catamario, Hyejin, Ru-binstein, Brlek, Morales, Kara-dagić…) na različitim lokaliteti-ma u Kotoru i okolici (pod svo-dom sv. Tripuna, u crkvi sv.Duha, Bogorodičnu hramu naPrčanju, ljetnoj pozornici, pja-cama i pjacetama).

„Mnogo je umjetnika i prijate-lja umjetnosti prošlo Festiva-lom i ostavilo važan trag obo-gaćujući i mijenjajući svojimtalentom našu svakodnevnicu,bojeći je drugačije i ljepše. Ovegodine kroz program nazvanReminiscencije, želimo da evo-ciramo upravo one umjetnikečiji su kotorski trenuci odnese-ni sjećanjem na sve mogućemeridijane svijeta, ali i da no-vim imenima otvorimo prosto-re za nova muzička pamćenja.Ne trošeći se tolikom pričom,već čuvajući se ćuteći, ovih de-set godina ispisivani dnevniciumjetnika, publike i samogagrada, potvrda su nam da radi-mo nešto vrijedno i individual-nog i kolektivnog pamćenja.Sjećanja upravo i služe da ču-vamo ono što volimo, da naspodsjete na ono što jesmo, daprave barijeru svemu nebit-nom, uvijek gravirajući u našeživotne reljefe te važne pojedi-načne trenutke, a ne dane, go-dine ili decenije. U nekim odtih momenata, u kotorskimskrivenim mjestima prijatelj-skih susreta, okruženi i ispu-njeni vječito mladom muzi-

kom, sjećamo se i don Brankai svih ljudi i događaja, sa i mi-mo koncertnih scena, shvaća-jući da smo načeli cijelu jednumalu, prelijepu vječnost trenu-tka“ - rekao je pijanist RatimirMartinović, umjetnički direk-tor Festivala.

Nastupom poznate španjol-ske grupe „Flamenco de Gra-nada“ pred prepunim gledali-štem ljetne pozornice, završe-ni su 12. kolovoza don Bran-kovi dani muzike. Publika jeburno pozdravila muziku, pje-vanje Juana Pinilla i Fite Here-die, instrumentalnu pratnju isolističku improvizaciju gitari-ste Luisa Morena i perkusioni-ste Miguela Rodrigueza, teumjetnički ples Encarni Here-die.

U okviru Kotor ARtEATRA,odigrane su četiri predstave narazličitim lokalitetima unutarStarog grada i izvan njega:

„Don Žuan“ i „Na ljetovanju“ ukoprodukciji Međunarodnogfestivala Kotor art i Crnogor-skog narodnog pozorišta; „Nje-goš, vatre“ u koprodukciji Me-đunarodnog festivala Kotor artKraljevskog pozorišta Zetskidom iz Cetinja, a festival je zat-vorila predstava „Saloma“ ukoprodukciji Međunarodnogfestivala Kotor art, Eurokaz fe-stivala, Muzeja suvremeneumjetnosti Zagreb, Zagreba-čkog kazališta mladih, Bokelj-ske mornarice, ženske klape„Incanto“ Kotor.

MEĐUNARODNASMOTRA MODE

IV. međunarodna smotramode održana je ispred bazili-ke sv. Tripuna dana 22. i 23.srpnja 2011. u organizacijimodne agencije „Fabrika“ i Op-ćine Kotor. Prvog dana su se

19

publici predstavile modne ku-će „Who’s Who“ i „Jo No Fui“, adrugog dana „Mila Schon“. No-vinari koji su došli iz inozem-stva, tvrde da ono što je festivalu Cannesu za film, to je smotramode u Kotoru u svijetu mode.

Svi su suglasni da je to biomodni događaj, koji je na naj-bolji način predstavio i promo-virao Crnu Goru cijeloj regiji.

X. JUBILARNIMEĐUNARODNI

FESTIVAL KLAPA

Ove godine, za razliku od de-vet prethodnih godina, festivalklapskog pjevanja u Perastutrajao je pet dana, od 27. do31. srpnja.

„…uvijek je neko javljao davidi jedra-razapeta u daljini…“I kao što su ta jedra u daljininajavljivala radost dugo želje-nih susreta, tako je i prvo oku-

„Klapa Jadran iz Tivta“

Sa otvaranja Festivala

“Don Žuan”

20

pljanje klapa u Perastu 2002.godine, najavilo zadovoljstvobudućih druženja s klapskompjesmom, s ljudima dobre voljei srca, iz Hrvatske, Slovenije,Srbije, Bosne i Hercegovine,Albanije, Italije i zemlje doma-ćina – Crne Gore.

Karakteristika ovog Festivalasu brojne, „NOVE KLAPSKEKOMPOZICIJE“, što je jedna odnovih vrijednosti proteklih de-vet Festivala, na kojima je su-djelovalo preko 100 klapa. Ovagodina je i po tome rekordna,jer je nastupilo čak 27 klapa.

Na svečanom otvaranju Fe-stivala gost je bila klapa „Cam-bi“ iz Kaštel Kambelovca, a naposljednjoj, revijalnoj, večeriklapa „Kumpanji“ iz Blata naKorčuli.

Natjecale su se ženske, mje-šovite i muške klape. Stručnižiri na čelu s prof. RajmiromKraljevićem, dugogodišnjim vo-diteljem klape „Cambi“, progla-sio je kao pobjedničku ženskuklapu „Kurjože“ iz Podstrane -Split, a nagradu publike dobilaje kotorska klapa „Incanto“.

U natjecanju mješovitih klapaprvo mjesto je pripalo klapi„Kurenat“ s otoka Mljeta, kojojje i žiri publike dodijelio nagra-du.

U kategoriji muških klapa,pobjednička klapa je „Žrnovni-ca“ iz Žrnovnice, a žiri publikeje nagradio klapu „Constanti-ne“ iz Niša.

Drugi stručni žiri, koji je ocje-njivao najbolji tekst u kategori-ji „NOVA KLAPSKA KOMPOZI-CIJA“, na čijem čelu je bio knji-ževnik Jakša Fiamengo, dodi-jelio je sljedeće nagrade: Naj-bolja kompozicija i aranžmanje „Vinska pjesma“ klape „Con-stantine“, za najbolje izvođenjenagrada je otišla također klapi„Constantine“, a najbolji tekstje „Bura“ autora Obrada Pavlo-vića u izvedbi klape „Bocca No-stra“. Publika je nagradila naj-bolju novu pjesmu „Dijalogpred putovanjem“ u izvedbiklape „Žrnovnica“.

LJETNI KARNEVAL

Kotorski karneval, koji se većstotinjak godina redovno odr-žava u predkorizmeno doba, asvoje korijene vuče još iz dobarenesansne Venecije, ima isvoju ljetnu feštu. Ove godine,od 3. do 6. kolovoza, održan je10. međunarodni ljetni kotor-ski karneval, koji po broju su-dionika i posjetitelja predstav-lja najveći ljetni karneval u

okruženju. „Pravo je vrijeme ludijanja,

brontulanja, kada se svaštamože zborit i činjet, a da se nesvrši u karaklak……“, porukaje organizatora karnevalskihdana udruge „Fešta“.

Kapo Karnevala sa kraljicom Grupa Mulen Ruž iz Makedonije

21

Na otvaranju, pored nastupaklapa i modne revije maskira-nih sudionika, posjetitelje jezabavljala šibenska glazbenagrupa „Bonaca“, a u malomeribarskom mjestu Muo organi-zirana je ribarska večer.

Drugog dana na Trgu odoružja održan je tradicionalnidječji maskenbal, a na prčanj-skoj rivi Fešta od mušalja, uznastup popularne grupe „Triogušt“ iz Splita.

Sljedećeg dana predstavile suse karnevalske grupe pod nazi-vom „Najmaškaraniji grade“,koje će nastupiti na 10. među-narodnome kotorskom karne-valu, a prisutne je zabavljalagrupa „Salsa y Punto“ s Kube.

Glavna fešta, na kraju karne-valskih dana, priređena je napotezu od ljetnog bazena doGurdića, povorkom maskira-nih grupa iz Italije, Grčke, Slo-venije, Hrvatske, Austrije,Švedske, Njemačke i grada do-maćina, uz prisutnost velikogbroja posjetitelja domaćih i fu-reštih. Na završetku, sve ma-skirane grupe i prisutni ušli suu grad i nastavili veselje po tr-govima, pjacama i pjacetama,a na glavnome gradskom trguodržan je koncert glazbenegrupe iz Metkovića „Slatka taj-

na“.„Da imamo ovo što ima Ko-

tor, po završetku karnevala bi-li bismo Rio de Janeiro“, kaza-li su iz riječke karnevalske gru-pe, istaknuvši zanimljiv poda-tak da je nagrada na jednomezimskom karnevalu u Italijiprisutnost na karnevalu u Ko-toru. „Kotor i jeste najmaskira-niji grad ljeti i s najdužom kar-nevalskom tradicijom u regiji,u kojemu se u jednoj večeriujedine prijateljstvo, mir i lju-bav i nastaje svijet koji ne poz-naje bilo kakve vrste podjela“ -dodala je predstavnica udruže-nja „Fešta“.

REFRESH FESTIVAL

Od 4. do 6. kolovoza 2011., unajvećoj i najpoznatijoj disko-teci MAXIMUS održan je Re-fresh festival svjetskih DJ zvi-jezda. Prve večeri zavrtio jesvoje ploče jedan od najatrak-tivnijih imena svjetske housescene, Feliks da Housecat isvojim setom natjerao publikuna cjelovečernji ples.

Druge večeri zagrijao je at-mosferu eksplozijom muzičkeenergije DJ Marko Milosavlje-vić, a za njim su izašli na scenuFunk D’Voida, Aka LarsaSandberg, a zatim i miljenicicrnogorske publike Marko Na-stić i Dejan Miličević. Na krajufestivala pojavio se francuskiDJ Mag i jedan od najtraženijihremiksera, Sebastian Leger, ačast da zatvori Festival pripalaje novosađaninu VladimiruAćiću, koji je do sada izdao pre-ko četrdeset techno, techno-house traka, oko stotinu remi-ksa i original glazbenih brojeva.

AUKCIJAUMJETNIČKIH SLIKA I

ANTIKVITETA

U Pomorskom muzeju, u vrtupalače Grgurina, organiziranaje prva aukcija ovakve vrstekod nas. Ohrabruje podatak o

Grupa Mulen Ruž iz Makedonije

Grupa Feral iz Kotora

22

broju onih koji su izložili svojeumjetnine, što daje garancijunastavka ovoga značajnog kul-turnog projekta. „To je put ko-jim će sve više vrijednih umjet-nina nalaziti mjesto u kućamakoje zaslužuju i koji će u Kotordovesti kupce i prodavače iz ci-jeloga svijeta“ - kazala je na ot-varanju direktorica Muzeja,Mileva Pejaković Vujošević.

FEŠTA NAD FEŠTAMA

Postalo je već tradicionalnoda se na kraju svih kulturnihdogađanja u Kotoru održi Bo-keljska noć ili kako je svi na-zivaju „Fešta nad feštama“.Ovo je jedinstvena predstava

u kotorskom akvatoriju, kojusu kotorani počeli organizira-ti krajem 19. stoljeća po ugle-du na Venecijanske noći. Me-đu starosjediocima Kotora jošuvijek je u sjećanju Bokeljskanoć organizirana 1938. godi-ne povodom dolaska engle-skog kralja Edvarda, kao i1959. godine, kada je toj ma-nifestaciji nazočio predsjed-nik SFRJ-a, Josip Broz Tito.

Ove godine kotorskim akva-torijumom prodefiliralo je 45ukrašenih barki. Svaka je najedinstven način označavalajedan događaj od aktualnihdogađanja u našem gradu iliCrnoj Gori, kao i iz povijestiBoke Kotorske. Žiri je bio na

mukama koje proglasiti naj-boljima. Ipak se među njimaizdvajala kompozicija sastav-ljena od četiriju jedinica.„Borba s piratima pred pera-škim otocima“, kojoj je dodi-jeljena prva i druga nagrada.Nakon tradicionalno lijepoosmišljenog vatrometa, brojnisu se posjetitelji uputili ugradsku jezgru starog grada,gdje je uz glazbu uživo lokal-ne grupe „Tri kvarta“, feštatrajala do ranih jutarnjih sa-ti.

FAŠINADA I VELIKA GOSPA

Iz domene vjerskih i tradicij-skih događanja nezaobilaznidogađaji koji su se dogodili ufokusiranome vremenskomrazdoblju, jesu Fašinada iblagdan Velike Gospe.

U baroknom Perastu, 22. sr-pnja 2011. se po 558. put odr-žala tradicionalna kulturno-turistička manifestacija Faši-nada.

Ovaj drevni običaj datira iz1452. godine kada se po pre-daji ribarima, braći Mortešić,na hridi današnje Gospe odŠkrpjela, ukazala slika bogoro-dice.

Tada su se zavjetovali da ćena toj hridi početi gradnju oto-

„Refresh u Maximusu“

Sa otvaranja aukcije

23

ka i crkvice.Gradnja je stoljećima trajala,

a današnji otok zauzima povr-šinu od tri tisuće metara kva-dratnih.

Da bi se održala stabilnostotoka, svake godine na taj danu zalazak sunca, Peraštanidovlače kamenje u barkama iizručuju ga ispred otoka Gospeod Škrpjela.

Prema tradiciji, barke su oki-ćene jablanovim granama, unjima su muški potomci Pera-štana, župnik i predstavniciBokeljske mornarice koji pje-vaju bugarštice i, vezani u ni-zu, na vesla plove od ponteĐurišića na ulazu u Perast izpravca Kotora, uz obalu.

Kada dođu do posljednje ku-će, okrenu prema školju gdjenaprave prsten, i polažu kame-nje u more za još jedan pradje-dovski zavjet.

Nakon ovoga drevnog običa-ja, u Pomirbenoj dvorani otokaGospe od Škrpjela, otvorena jeizložba fotografija pod nazivom“Jedra pod Školjem”, autoriceSvetlane Krivokapić

Dana 15. kolovoza je velikivjerski događaj, blagdan VelikeGospe, koji se svake godineslavi na svetištu Gospe od Škr-pjela, na kojemu u velikombroju dolaze hodočasnici izokruženja, inozemstva i svihbokeljskih mjesta.

Bitka turskog i peraškogjedrenjaka

Ah taj Rim

Otoci Gospe od Škrpijela isv. Juraja

Fašinada

24

Piše: slavko MAnDIć

Matica crnogorska –Ogranak Kotor i Pomor-ski muzej organiziralisu u petak 16. rujna pjesničkovečer velikana crnogorske poet-ske riječi, Branka Banjevića. Opoeziji Banjevića su govorili:Nela Savković Vukčević, Du-bravka Jovanović i Novica Sa-marđić.

Iz bogate bibliografije o Njego-šu, Laliću, Ljubiši, Cuci, Rado-ju Radojeviću, Ujeviću, Kašte-lanu, Vešoviću, Čedu Draško-viću, Luki Lagatoru i mnogimdrugim, Nela Savković Vukče-vić izdvojila je samo neke refle-ksije, male fragmente, pojedine

izraze i rečenice, u namjeri danagovijesti veliko djelo BrankaBanjevića Ritam pjesme je lišenšematične pravilnosti, podre-đen je toj unutrašnjoj melodijikoja je slobodna, ali i jednosta-vna, jednostavna jednostavno-šću ritmova bugarštice.

Kao poznavalac kompletnog

crnogorskog duhovnog bića,Branko Banjević se osvrnuo ina kult smrti On se, dakle, slu-ži onom vrhovnom stvarala-čkom vještinom svojstvenomsamo genijima. Njegovo djelo jesastavljeno od presudnih mo-menata, kad se postaje čovjekili se nestaje kao čovjek. Njega

U POMORSKOM MUZEJU U KOTORU ORGANIZIRANA PJESNIČKA VEČER

Književni prikaziBranka Banjevićaotkrivaju njegovuiskrenu i stručnuposvećenostcrnogorskomkulturnomnasljeđu, svježumisao, visokuestetiku,utemeljenukritiku.

Pjesnički glasoviBranka Bajnevića

25

interesiraju samo čvorišta ukoja se sve sastaje i gdje se sverazrješava.

Osvrćući se na poetsku misaoBranka Banjevića, pjesnikinjaDubravka Jovanović je kazala:

Naš crnogorski pjesnik Bran-ko Banjević znao je, zna i zna-če svoju pjesničku dužnost ko-ju ispunjava decenijama oštri-nom razuma i hrabrošću srca.Banjevićev opstanak u kulturije pjesništvo. Poezija je njegovanužnost i kada vjetar veže čvori goni sjeme kako piše našpjesnik.

Ali kada nas zamisli, a neke

mora i da zastidi, pa nam pjes-nik Branko Banjević oštroum-nije zore traži i želi ali sa gorči-nom, često sa rijetkim impera-tivom po najčešće, sa strogomnadom da nam je n i miran uvečer i ne dugovati ni dlaku nimravu kojega možeš zgaziti date niko ne pita.

Mislite da je poezija samo je-dna nježna stvar, umjetnička,lepršava maramica u akvarelbojama. Nije, iako je tanana ikrhka poetska pređa, ali je i fe-nomen ljudskoga opstanka, alii gruba opomena od koje se je-ži koža poput ovakvog sugestiv-nog dejstva Branka Banjevića ,kazala je Dubravka Jovanović.

Analizirajući poeziju i poetikuBranka Banjevića iz ugla opšir-nijeg prikaza prilagođenog zanaučne diskusije, Novica Sa-mardžić je kazao:

Prakticistička vremena oslo-bađaju čovjeka moralne obave-

ze i time ga osiromašuju, svo-deći ga na jednu dimenziju, ko-ja omogućava upotrebu. Slobo-da je ograničavanje čovjekovihaktivnosti moralnim limitima,koji su i njegova mjera i njego-va emocija, njegova i društvenaosnova. To je izvjesnost i sigur-nost koja podrazumijeva svu

dinamiku života i vremena, ane mir i nepokret u kojemu seništa ne zbiva, kaže pjesnikBranko Banjević.

Slobodan čovjek i tada nadi-lazi stvarnost: u sudaru sarealnim svijetom nastaju vrije-dna djela duha. Među njima jei poezija Branka Banjevića, lir-ska ispovijest, pročišćeno svje-dočanstvo, lično i kolektivnoiskustvo. Osnovna obaveza čo-vjeka i stvaraoca je biti javnona strani istine na svakommjestu i u svakom trenutku,kaže Banjević.

Poezija Branka Banjevića jeukupno crnogorsko jezičnoiskustvo, smatra autor Crno-gorske trilogije, Dragan Nikolić.To je traženje u jeziku odgovorana pitanje pojedinca i naroda,monolog pred nemogućim i di-jalog sa neznanim i nevidljivim.Ona je donosila fascinantne vi-zije svijesti ugroženog pojedin-ca.

Banjevićeva poezija bi se mo-gla doživjeti kao savremeni pa-kao- kaže, drugačiji od Danteo-vog, jer ovo je pakao živih, a nemrtvih. Kod Dantea se ispaštagrijeh, kod Banjevića antigri-jeh, kad se ne služi neljudskojideji. Ođe se strada i u ideji ivan ideje. Svijet poezije BrankaBanjevića postaje kozmički ko-šmarni san po jezi realniji odsame realnosti. Ovo je pakaokoji se živi.

Nadahnuto kako samo onumije, publici se obratio Bran-ko Banjević, produhovljeno iduhovito, jezgrovito i snažnopoetski nadahnjujući prisutnekoji su ostajali nijemi snagomizgovorene riječi Branka Banje-vića.

Večer su muzički obojile flau-tom profesorice Srednje muzi-čke škole iz Kotora, Angela Mi-jušković, Tamara Knežević iAndrea Petrović, a u ime orga-nizatora prisutne su pozdraviliMileva PejakovićVujošević, di-rektorica Pomorskog muzeja iSlavko Mandić, predsjednikMatice crnogorske, ogranakKotor.

26

Piše: Ilko MAROVIć

26.09.2011. liturgijski je sve-čano proslavljen blagdan Sv.Sirijskih mučenika . SvečanuSvetu Misu, uz sudjelovanjedeset svećenika i jednog đako-na, služio je generalni vikar Ko-torske biskupije mons. AntonBelan. U prigodnoj propovjediizmeđu ostalog istaknuo je sli-jedeće: Katedrale i crkve, kao iljudi imaju i slave svoje rođen-dane, stoga Crkva liturgijskikomemorira dan posvete kult-nih mjesta tj. katedrala i crka-va. Današnja proslava SvetihMučenika Kuzme i Damjanaprigoda je da se podsjetimo da-na, godine i mjeseca kada jeposvećena ova crkva. Bilo je topred 750 godina. Značajan jetaj datum i u Europskim okvi-rima. U aktu o posveti ove cr-kve, koji se danas čuva u Hr-vatskoj akademiji znanosti iumjetnosti u Zagrebu, je zapi-sano:

1261, 13. veljače.Kapol sv. Tripuna moli

kotorskog biskupa Marka, da posveti crkvu Svetih

Kuzme i Damjana i svete Eli-zabete.

Anno incarnationis dominimillesimo ducentesimo sexa-gesimo primo, mense februariotertio decimo die intrante, in-dictione quarta. Nos quidem

vniversum capitulum ecclesiesancti Triphonis una cum vo-luntate totius populi civitatisrogavimus Marcum venerabi-lem episcopum ecclesie Cata-rensis, ut ecclesiam sancto-rum Christi mar(tyrum) Cosmeet Damiani et sancte Helisabe-te consecrare dignaretur, quiepiscopus nostris precibus acpe(ti)tionibus iustis obaudiens,dictam dedicavit ecclesiam adhonorem dei omnipotentis etad laudem virginis gloriose, acsanctorum Cosme et Damiani

et sancte Helisabet(e), nec nonet sanctorum martyrum Ab-don et Senes et sancti Lauren-tii levite atque sanctorum mar-tyrum in nomine, reliquias de-vote collocans in altari, queetiam prephata(!) ecclesia estfeudum clericorum ecclcsiesancti Triphonis. Residentehoc in tcmpore in apostolicasede Alexandro universalemecclesiam feliciter gubernante,domino autem rege Uroscioprospere aput nos regnante,comitatu Cat(ari) Budislavo re-

Veliki Jubilej

Misno slavlja predvodi don. Belan

BLAGDAN SVETIH MUČENIKA KUZME I DAMJANAPROSLAVLJEN 26.RUJNA 2011. GODINE, ČIJA SE CRKVA

NALAZI U BRDU POVIŠE RIBARSKOG MJESTA MUO

Katedrale i crkve, kao i ljudi imaju islave svoje rođendane, stoga crkvaliturgijski komemorira dan posvetekulturnih mjesta-katedrala i crkava.

27

gente, existente autem adhanc consecrationem Grobinavenerabili electo ecclesie Dulci-nensis. Ouod presens scrip-tum fieri fecimus permanusdiaconi Miche Gige commu-nis notarii cum signo assuetoproprie manus.

PRIJEVOD

Godine 1261. od utjelovljenjaGospodinova ujutro 13. danamjeseca veljače Mi cijeli kaptolcrkve Sv. Tripuna ujedno s vo-ljom čitavog građanstva zamo-lili smo prečasnog Marka bi-skupa kotorskog, da se udosto-ji posvetiti crkvu svetih Kristo-vih mučenika Kuzme i Damja-na i Svete Elizabete, biskup jeuslišao naše molbe i opravdaneprošnje i posvetio spomenutucrkvu na čast SvemogućegaBoga i na hvalu slavne Djevice,i Svetih mučenika Kuzme i Da-mjana i Svete Elizabete kao isvetih mučenika Abdona i Se-ne, Svetog Lovra, Levite i u imeSvetih mučenika položio pobo-žno Svete Moći u oltar. Ova cr-

kva pripada svećenstvu crkveSvetog Tripuna, dok Aleksan-dar Papa sretno upravljaše op-ćom Crkvom za vrijeme sretnovladajućeg gospodina kraljaUroša, dok je Budislav uprav-ljao Kotorom. Na posveti je su-djelovao i Grubina, novoizabra-ni biskup Ulcinjski. Naredilismo da javni notar đakon MikeGige napiše ovu ispravu uz uo-bičajeni svojeručni znak.

( Preveo don Belan)Zatim je propovjednik govorio

o tri tradicije koje donose životi mučeništvo Svetih Sirijskihmučenika Kuzme i Damjana.

Azijska tradicija koja je bilaraširena u Carigradu i Bizantui koja mučenike slavi 01. stu-denog.

Rimska tradicija koja je bilaraširena u Siriji, koja ih pro-slavlja 01. srpnjaI.

Arapska tradicija koja je bilaraširena u Rimu i na zapadu.Kada je u Rimu Papa Feliks IV(526-530) na trgu Mira njima učast sagradio jednu baziliku,od tada se proslava Svetih Ku-zme i Damjana slavi 26. rujna,dan posvete te rimske bazilike.

Papa Pavle VI odredio je da seoni slave 27. IX. Sveti Kuzma iDamjan bili su liječnici koji susvoju službu obavljali bespla-tno prema onoj evanđeoskoj:Gratis accepistis, gratis da-te, (besplatno primiste, bespla-tno dajte). Na istoku ih naziva-ju „anargiri“ što znači bez nov-ca, bez srebrnici. Mučeništvosu podnjeli za vrijeme rimskogcara Dioklecijana (284-385).

Današnji izgled crkva je dobi-la 1784. godine. Ono što je činiosebujnom i interesantnom sunjene dvije rozetne; jedna iznadglavnih vrata na sjevernoj stra-ni i druga na istočnoj strani. Uunutrašnjosti crkve smještenisu grobovi obitelji Paskovića,Simovića, Sablića, Jankovića,Petovića, Lukovićaa i drugih.Vjerni puk je nadogradio svojužupnu crkvu i iznad glavnihvrata stavio natpis: BOGU DO-BROME VELIKOME BRIGOMPETRA ŠKALJARINA ŽUPNIKAPODIGNUTO GODINE GOSPO-DNJE 1778. Najstariji dio crkveje sadašnja sakristija, nekada-šnja je župna crkva Sv. Kuzmai Damjan.

Crkva sv. Kuzme i Damjana sa grobljem

28

Piše: Don Pavao MEDAč

Gracija Ivanović, rođen je u Dobro-ti 15. 2. 1903. godine u poznatojpomorskoj i plemićkoj obitelji, odoca Antuna i majke Marije. Osnovnu ješkolu završio u Dobroti, a gimnaziju uDubrovniku i Kotoru kao pitomac sje-meništa Leonianum. Maturirao je sodličnim uspjehom u Kotoru 13. 10.1922. godine. Bogosloviju je pohađao od1922. do 1926. godine na teološkom fa-kultetu Univerziteta u Sarajevu i Ljub-ljani. Neke je predmete zbog bolesti slu-šao i polagao na franjevačkoj bogoslovi-ji u Dubrovniku. Za svećenika ga je za-redio biskup Frano Uccellini na otokuGospe od Milosti 11. 7. 1926. godine.Dana 20. 7. 1926. godine bio je imeno-van župnikom u rodnoj Dobroti i upra-viteljem neovisne kapelanije sv. Petrana Ljutoj. Te je službe zadržao punih 55godina, sve do svoje smrti 20. 8. 1983.godine. Sveti Otac Pio XII. imenovao gaje 1943. godine počasnim kapelanom spravom nošenja ljubičaste odjeće. Odla-skom biskupa Pavla Butorca za reziden-cijalnog biskupa u Dubrovnik, SvetaStolica je 25. 11. 1950. godine imenova-la mons. Graciju Ivanovića za apostol-

skog administratora Kotorske biskupije.Tu je službu vršio do 1981. godine. Izzahvalnosti, Sveti ga je otac Ivan PavaoII. te iste godine, 16. 12., imenovaoapostolskim protonotarom, jer više putanuđenu biskupsku čast nije htio primi-ti.

Bavio se književnim radom od prvihgodina svećeničke službe. Objavio jesljedeće pripovijetke: 1. Moj stari zvo-nar, Hrvatska prosvjeta, Zagreb, 1926.;2. Jašar-agina pogibija, Hrvatska pro-svjeta, Zagreb, 1937.; 3. Noć 16. listopa-da, Hrvatska prosvjeta, Zagreb, 1937.;4. Žito, Hrvatska prosvjeta, Zagreb,1940. U rukopisu su mu ostali nerazra-đeni primjerci jednog romana i jednedrame, a zaslužan je i za očuvanje nasli-jeđa bokeljskoga književnog stvarala-štva. Književni su mu radovi bili jakodobro ocijenjeni od strane književnihkritičara tog doba (Ljubomir Marako-vić). Bio je neobično dobar i rado slušanpropovjednik. Napisao je tri knjige ho-milija, pod nazivom Mater ecclesiae, teknjigu razmatranja pod nazivom Svetopismo u životu redovnice. Napisao je vi-še rasprava i kritika te se bavio i prevo-dilačkim radom, preveo je zbirku sone-ta Ane Marije Marović s talijanskog jezi-ka. Bavio se etnografskim radom priku-

pljajući staru dobrotsku čipku.Blago pokojni mons. Gracija Ivanović,

nakon što je preminuo, pokopan je usvećeničku grobnicu u sredini župnoggroblja. Ove godine njegovi su zemniostaci premješteni u novu grobnicu zanjega pripremljenu u novoobnovljenojcrkvi sv. Eustahija.

Iz teksta o Presvijetlom Graciji Ivano-viću kojega je napisao don Branko Sbu-tega:

“Ali mene smrt ne rastužuje. Ondjekamo se duše sele nema smrti. Ja sje-dim na obali i gledam u more i brda imislim: koliki su prije mene sjedili i gle-dali. Njih nema, kao ni tate, ali, ako subili dobri, oni su u nebu. Zato i ja želimbiti dobar i otići u nebo. A Boka je takolijepa, pa ako je mogu gledati svi, i onikoji nisu dobri i oni koji su dobri, ja mi-slim koliko li je ljepše u nebu kamo idusamo oni dobri, i kako je ondje more jošviše plavo i brda još moćnija i veća, i ga-lebovi bjelji i koliko više raznobojniholeandara raste kraj obala…

- Kako ste uspjeli izdržati cijeli ži-vot u Dobroti?

- Sinko, nije bilo lako, nije. Pusti-nja je ovo, pustinja. A opet, prijeđeš jetako brzo!

- Zašto ste ostali? Mogli ste birati:

POVODOM ZAVRŠETKA OBNOVE CRKVE SV. EUSTAHIJA U DOBROTI

Don Gracija IVaNoVIć1903 - 1983.Župnik sv. Eustahija u Dobroti i apostolski

administrator Kotorske biskupije

29

Piše: Don Pavao MEDAč

Gracija Ivanović, rođen je u Dobro-ti 15. 2. 1903. godine u poznatojpomorskoj i plemićkoj obitelji, odoca Antuna i majke Marije. Osnovnu ješkolu završio u Dobroti, a gimnaziju uDubrovniku i Kotoru kao pitomac sje-meništa Leonianum. Maturirao je sodličnim uspjehom u Kotoru 13. 10.1922. godine. Bogosloviju je pohađao od1922. do 1926. godine na teološkom fa-kultetu Univerziteta u Sarajevu i Ljub-ljani. Neke je predmete zbog bolesti slu-šao i polagao na franjevačkoj bogoslovi-ji u Dubrovniku. Za svećenika ga je za-redio biskup Frano Uccellini na otokuGospe od Milosti 11. 7. 1926. godine.Dana 20. 7. 1926. godine bio je imeno-van župnikom u rodnoj Dobroti i upra-viteljem neovisne kapelanije sv. Petrana Ljutoj. Te je službe zadržao punih 55godina, sve do svoje smrti 20. 8. 1983.godine. Sveti Otac Pio XII. imenovao gaje 1943. godine počasnim kapelanom spravom nošenja ljubičaste odjeće. Odla-skom biskupa Pavla Butorca za reziden-cijalnog biskupa u Dubrovnik, SvetaStolica je 25. 11. 1950. godine imenova-la mons. Graciju Ivanovića za apostol-

skog administratora Kotorske biskupije.Tu je službu vršio do 1981. godine. Izzahvalnosti, Sveti ga je otac Ivan PavaoII. te iste godine, 16. 12., imenovaoapostolskim protonotarom, jer više putanuđenu biskupsku čast nije htio primi-ti.

Bavio se književnim radom od prvihgodina svećeničke službe. Objavio jesljedeće pripovijetke: 1. Moj stari zvo-nar, Hrvatska prosvjeta, Zagreb, 1926.;2. Jašar-agina pogibija, Hrvatska pro-svjeta, Zagreb, 1937.; 3. Noć 16. listopa-da, Hrvatska prosvjeta, Zagreb, 1937.;4. Žito, Hrvatska prosvjeta, Zagreb,1940. U rukopisu su mu ostali nerazra-đeni primjerci jednog romana i jednedrame, a zaslužan je i za očuvanje nasli-jeđa bokeljskoga književnog stvarala-štva. Književni su mu radovi bili jakodobro ocijenjeni od strane književnihkritičara tog doba (Ljubomir Marako-vić). Bio je neobično dobar i rado slušanpropovjednik. Napisao je tri knjige ho-milija, pod nazivom Mater ecclesiae, teknjigu razmatranja pod nazivom Svetopismo u životu redovnice. Napisao je vi-še rasprava i kritika te se bavio i prevo-dilačkim radom, preveo je zbirku sone-ta Ane Marije Marović s talijanskog jezi-ka. Bavio se etnografskim radom priku-

pljajući staru dobrotsku čipku.Blago pokojni mons. Gracija Ivanović,

nakon što je preminuo, pokopan je usvećeničku grobnicu u sredini župnoggroblja. Ove godine njegovi su zemniostaci premješteni u novu grobnicu zanjega pripremljenu u novoobnovljenojcrkvi sv. Eustahija.

Iz teksta o Presvijetlom Graciji Ivano-viću kojega je napisao don Branko Sbu-tega:

“Ali mene smrt ne rastužuje. Ondjekamo se duše sele nema smrti. Ja sje-dim na obali i gledam u more i brda imislim: koliki su prije mene sjedili i gle-dali. Njih nema, kao ni tate, ali, ako subili dobri, oni su u nebu. Zato i ja želimbiti dobar i otići u nebo. A Boka je takolijepa, pa ako je mogu gledati svi, i onikoji nisu dobri i oni koji su dobri, ja mi-slim koliko li je ljepše u nebu kamo idusamo oni dobri, i kako je ondje more jošviše plavo i brda još moćnija i veća, i ga-lebovi bjelji i koliko više raznobojniholeandara raste kraj obala…

- Kako ste uspjeli izdržati cijeli ži-vot u Dobroti?

- Sinko, nije bilo lako, nije. Pusti-nja je ovo, pustinja. A opet, prijeđeš jetako brzo!

- Zašto ste ostali? Mogli ste birati:

POVODOM ZAVRŠETKA OBNOVE CRKVE SV. EUSTAHIJA U DOBROTI

Don Gracija IVaNoVIć1903 - 1983.Župnik sv. Eustahija u Dobroti i apostolski

administrator Kotorske biskupije

Posvećenje grobnice don Gracije Ivanovića

30

profesor, biskup, pisac. Zar se niste nikada po-kajali zbog toga izbora?

Šutnja. Kažiprst na usnama, znak koncentra-cije, da se ne pogriješi u odgovoru, slaže istina.

- Nisam se odlučio za Boku, već za sve-ćenstvo, a to ti je biti gdje god bio. To ponesešbilo kamo pošao. Netko je morao zatvarati ovekuće. Dom po dom, iz godine u godinu. Treba-lo je stare spremati za nebo. Čestit je to svijet,pobožan. Nije bilo lako, ne, nije. Otkupljivaosam napuštene kuće, skupljao arhivske doku-mente, čipke, narodne umotvorine…

…Budi strpljiv. Ne sudi prebrzo, tempera-mentno. Sjeti se: “Uzalud stražar bdije ako Go-spodin grada ne čuva.” Vrijeme ne pripada na-ma, bar ono ne. Nadu izručujemo povjerljivo uBožje ruke, drugo ne preostaje ni tebi, pa bioborben koliko hoćeš. Nismo mi superiornijakultura zbog palača, ili srebra, ili knjižnica. Toje tehnologija života. Kršćanska superiornostsamo je u jednom: u dostojanstvu križa. Ne za-boravi nikada da je Boka duboko prožeta kr-šćanstvom. Toliki sveci nisu izrasli iz duhovnepustinje. Križ, žrtva, sposobnost da se prihva-te, ljube, to je ono što te mora odvajati, to jeono čemu služiš, čemu poučavaš. A to je teškapedagogija. Ne uči se to samo za jednoga ljud-skog vijeka. Kultura žrtve dotjeruje se stoljeći-

ma. Zato nemoj zdvajati nad “njima”. Vrijemeih je donijelo, kao što nas odnosi. Boka ima je-dno partikularno svojstvo – posjeduje sakral-nost pejzaža, poput prirodne katedrale, svi ele-menti su tu. Bog to nije slučajno ovako uradio;poseban pejzaž, dakle i posebni planovi…

…Polako, to je nužno za tvoju duhovnu zre-lost. Jao čovjeku koji se uzda u čovjeka, osimako nije riječ o Isusu. Samo za njega vjerujemoda je bezgrješan, ostalo je ipak ljudska mizeri-ja, kako god se činila blistavom i velikom. Sje-ćam se da sam za studija u Sarajevu osobito ci-jenio našega sjemenišnog duhovnika. Svaki jedan u mojim očima uzlijetao sve više i više putneba, sve do trenutka kada mi se učinilo da sazavišću govori u jednom kolegi, našem profeso-ru. Kakav je to pad bio, strovalio se u mojoj du-ši na najcrnje dno! Danima sam trpio zbog iz-gubljena ideala. A nisam radi njega došao usjemenište, niti me njegov primjer opredijelioza život. Moje idealiziranje učinilo je štetu i me-ni i njemu. Zato ne idealiziraj ni osobe, ni na-rode, ni ljudske ideje, ni vrijeme. Strovalit će seargumentima.

Don Gracija se dugo gasio. Navikavao sam sepolako na njegov nestanak. I u smrti je bio mi-losrdan. Jednoga je ranog ljetnog jutra došaodo kraja.”

31

Piše: Mirjana POPOVIć

Upalači Grgurina, speci-fičnom izložbom, Pomor-ski muzej je 10. rujnaobilježio svoj dan osnivanja.„Po prvi put pred vama su po-štanske marke, maksimumkarte, prigodne kuverte i ku-verte „Prvi dan“, koje su štam-pane s motivima iz fonda Po-morskog muzeja, što nas činiposebno ponosnim da posjedu-jemo tako vrijednu kolekcijukoju smo uradili proteklih de-set godina, a koje su pravi am-basador naše institucije, gradaKotora i Crne Gore“ - kazala jeMileva Vujošević-Pejaković,direktorica, otvarajući izložbu.Postavkom su „ukrštene“ po-štanske marke i eksponati skojih su one reproducirane, ačine je dva dijela: poštanskemarke i kuverte s motivima izfonda Pomorskog muzeja CrneGore te stara pisma bokeljskihkapetana iz kolekcije kapetanaToma Katurića, koje su osmi-slili Radojka Abramović i Pe-tar Palavršić, autori kataloga iizložbe.

Kada je Europska zajednicapošta (CEPT) 1982. godineuvjetovala da sve njezine člani-ce moraju svake godine izdatimarku, tadašnja Jugoslavija jeizdala dvije s portretom Iva Vi-

sina i slikom njegova jedrenja-ka splendido s kojim je oploviosvijet. Zatim je 1998. godinepuštena serija „Jedrenjaci Bo-ke kotorske“, na četirima mar-kama, gdje su reproduciraneslike jedrenjaka iz fonda Po-morskog muzeja, istakao je Pe-tar Palavršić, kustos pomor-sko-tehničke zbirke. Marke suizazvale ogromni interes po-morskih zemalja, jer je ta tema-tika u filateliji vrlo popularna.

Ponosni smo što smo sudjelo-vali u izradi 12 maraka, u dobaJugoslavije, zatim i države Sr-bije i Crne Gore, a danas CrneGore. Planiramo da svake godi-

ne u srpnju izađe jedna do dvi-je marke. Pomorski muzej jedao doprinos za tri marke smotivima pomorstva u CrnojGori. Na njima je, između osta-log, i parobrod Jaroslav, prviparobrod, kojega je u razdobljuizmeđu 1890. i 1895. godine,poklonio ruski Car, čija se ori-ginalna slika u ulju čuva u Mu-zeju.

Pošta Crne Gore izdala je se-riju od 4 poštanske marke i pri-godne kuverte, s likovima četi-riju kapetana: Braće Ivanovićiz Dobrote, povodom 250 godi-na podviga na moru, Petra Že-lalića iz Bijele, Ivana Bronze iz

IZLOŽBOM POŠTANSKIH MARKI, KUVERTI I STARIH PISAMABOKEŠKIH KAPETANA, POMORSKI MUZEJ CRNE GORE U

KOTORU PROSLAVIO SVOJ DAN OSNUTKA

Pomorstvo u filatelijiMuzej je postao dnevnik u kojemu su ispisane najljepšestranice o povjesti pomorstava, brodova, pomorskimdogađajima i podvizima na moru, slavnim kapetanima, kojisu svoj topli dom zamjenjivali brodom i morskim pučinama.

Tomo Katurić, MilenaPejaković i Petar Palavršić

32

Herceg Novog te Matije Balovi-ća iz Perasta, svi odlikovani vi-sokim priznanjima toga doba.

„Proslavili smo nedavno i 70godina herojskog podviga Mila-na spasića i sergeja Mašere,oplovljenje prve podmorniceKraljevine Jugoslavije u Bokikotorskoj, kao i školski brodJadran, koji je porinut u moreprije 75 godina u Hamburgu,što je obilježeno prigodnim ku-vertama i žigom, u suradnji sPoštom Crne Gore. Zadovoljnismo jer smo i tu ostavili jedanbitan trag“ - kazao je Palavršić.

Na izložbi su predstavljenaodličja i eksponati obitelji kape-tana Toma Katurića iz Kame-nara, predsjednika Saveza fila-telista Crne Gore, koja su osvo-jena na međunarodnim natje-canjima.

„Drago mi je što u svijetu mo-gu da pokažem pismenost na-ših ljudi 19. vijeka. Kada sam uNew Delhiju okupio 200 djece ipričao im o našem pomorstvu,o našoj Crnoj Gori, oni nijesuvjerovali da dolazim iz mjestakoje ima samo hiljadu stano-vnika. Kultura ne priznaje ma-le i velike, već samo ono štoima“ - kazao je kapetan TomoKaturić. “Donio sam u muzejsve porodične medalje, jer izla-žu i moj stariji sin Đorđe i mo-ja supruga Jelisaveta. U NewDelhiju sam ove godine postaočlan Svjetskoga filatelističkog

žirija (FIPA), i po pravilu poro-dica može da izlaže četiri kolek-cije, a pojedinac dvije. Na mojeime izlažem kolekciju „Poštan-ske marke Boke kotorske,1809. – 1875.”, koja je u CrnuGoru donijela devet svjetskihzlata (Washington, krajemsvibnja 2006., poslije Referen-duma, prvo svjetsko zlato kojesam donio Crnoj Gori, zatimMalaga, Tel Aviv, Bukurešt,Prag, Luo Jang, New Delhi, isad Yokohama), zatim tri eu-ropska zlata, dva balkanska fi-nala za Grand prix i domaćiGrand prix 2008. godine u Ce-tinju. Ta zbirka je raritetna iunikatna, zato se to i cijeni usvijetu, tu se dobivaju bodovi.Moja supruga izlaže „Pisma

mornara Austrougarske flote1914. – 1918.“, a moj sin „Pi-sma bokeljskih pomoraca1830. – 1890.“ koja je osvajalaLarge Vermeil, veliku pozlatu ufilateliji”, objasnio je filatelisti-čki ambasador. Međutim, član-stvo u Svjetskome filatelisti-čkom žiriju je mač s dvjemaoštricama - ukoliko se prijaviteda budete član žirija na sljede-ćoj izložbi u Indoneziji u Jakar-ti, onda ne možete izlagati nitivi niti itko iz vaše obitelji, a Cr-na Gora nema toliko kolekcijada bi mogla sudjelovati na iz-ložbi, te se Tomo Katurić javljakao izlagač, a ne kao član žiri-ja.

Pored filatelističkog značaja,pisma iz kolekcije

Petar Želalić

Ivo Visin

33

Katurića daju uvid u način živ-ljenja pomoraca i njihovih obi-telji na kopnu u to vrijeme.

„Kapetani duge plovidbe suredovno plovili za Veliku Brita-niju, i kada su se otamo javlja-li, pisma su obično bila sku-pljena u Londonu, pa prebače-na u Ostende u Belgiji, onda suišla preko Njemačke, od Aache-na do Beča, a od Beča do Trstai odatle brzom putničkom lini-jom do odredišta. Međutim,ako je pismo bilo za Perast, mo-rao ga je netko iz Kotora odni-jeti za Perast, dosta kompliko-vano, ali u to doba su pisma bi-la vrlo značajan vid informaci-ja, saobraćanja između familijei kapetana koji je bio na brodu,koji je napuštao tek nakon če-tiri-pet godina plovidbe“ - kažePalavršić.

„U Lisabonu, poznatom po-morskom centru, gdje su svra-ćale mnoge svjetske ekspedicijena moru, sa Vascom de Ga-mom, Bartolomeom Diazom,Amerigom Vespuccijem, nanajbolji način sam predstavionaše pomorstvo, čak sam po-kazao i jedan brodski popis po-sade s jedrenjaka „Iliriko“, ukome su od 14 članova posadebila samo tri nepismena (potpi-sana krstom), sve ostalo su bilipotpisi u rukopisu. Nije bio pi-smen samo kapetan, nego i

kormilar, i kuvar i mali palu-be, to je za divljenje, a to je1860. godina“ - ističe Ka-turić.

On je, upravo zahvalju-jući ovim svjetskim uspje-sima, 2007. godine postaočlan Kraljevskog društvau Londonu, čiji je patronKraljica Elizabeta, a pro-šle godine je postao aktiv-ni član Europske akade-mije filatelije u Parizu,gdje je dojučerašnji poča-sni član bio Juan Anto-nio samaranch, pred-sjednik MOK-a, a sad je utoj akademiji i nicolassarkozy, predsjednikFrancuske. “Članstvo u

Akademiji vam omogućava

da izlažete, da pišete studije ičlanke, ali nikakve preporukene mogu da vam pomognu,ukoliko vi zaista nemate svjet-ske uspjehe, a to je osvajanjezlatnih medalja i da vas tu lju-di prepoznaju” - kaže Katurić.Od stotinu filatelista samo dva-tri izlažu, a u današnje vrijemefilatelija se seli prema istoku.Ove godine izložba je bila uNew Delhiju, pa je došla Yoko-hama, a poslije nje dolazi Indo-nezija, pa Bangkok, a 2013. go-dine dolazi Melbourne. Sve

svjetske izložbe su bez Europe,primjećuje kolekcionar.

„Privatizacijom pošta u Euro-pi gubi se interes za ulaganje uneku grandioznu izložbu, alizato Istok to sa zadovoljstvomradi. Izložba u Lujiangu je bilaposjećena s preko 700 hiljadaljudi, koliko je veliko intereso-vanje, koliko god da je svijetomovladala tehnika, kompjuteri-zacija, ipak pismo neće nikadnestati. Pisma spajaju ljude ikontinente“ - zaključio je Katu-rić.

440. obljetnicabitke kod Lepanta

U proteklom razdoblju Muzej je razvijao i širokumeđunarodnu djelatnost, tako da će delegacija Muzeja 6.listopada ove godine sudjelovati na međunarodnoj centralnojproslavi na otoku Krku, povodom 440. godišnjice bitke kodLepanta. Manifestacija se otvara izložbom „Pomorstvo Boke ko-torske za vrijeme Venecijanske uprave od 1420. do 1797.godine“ na kojoj će centralno mjesto zauzeti eksponati koji suvezani za Kotor i kotorsku galiju San Trifone, koja je sudjelo-vala u Lepanstkoj bitki 7. 10. 1571. godine.

„Kulturni kod našeg muzeja time će i dalje biti prepoznatljivkao segment umjetničke vrijednosti, šireći magijsku svjetlostnaših i europskih prostora” - istaknula je Mileva Pejaković-Vu-jošević, koja je za iduću godinu najavila bogat program prosla-ve povodom velikog jubileja -šest desetljeća postojanja i radaMuzeja.

O bitki kod Lepanta pisano je u Hrvatskom glasniku počet-kom 2007. godine. Pomorci iz Boke kotorske (Perasta, Kotora,Prčanja i Dobrote) borili su se u sastavu kršćanske Svete ligeprotiv moćne turske armade i umnogome doprinijeli pobjedi.Kotorska galija San Trifone, kojom je zapovijedao Jeronim Bi-santi, potopljena sa 175 članova posade. Također se istaknulai časnija od 12 peraških zastavnika - gonfalonijera, čuvara rat-nog stijega sv. Križa - stijeg Svete lige, koji se nalazio na lađimletačkog dijela flote.

Spomen obilježja na taj događaj postavili su u Nafpaktosu,gradiću na izlazu iz Korintskog kanala prema Patrasu, državesudionice bitke kod Lepanta: Španjolska, Venecija, Hrvatska igrad Regensburg, samo ne i Boka kotorska, odnosno Crna Go-ra.

Međutim, Hrvatsko građansko društvo je u spomen tim hra-brim pomorcima postavilo spomen-ploču na zgradi Bisanti ustarom gradu Kotoru na dan sv. Tripuna 2007. godine.

34

Piše: Vladimir MARVUčIć

UStarom Gradu na oto-ku Hvaru, 27. kolovoza2011. godine, održanje 36. međunarodni “Faros”maraton, ujedno i Državnonatjecanje Hrvatske u daljin-skom plivanju. Ove su godi-ne sudjelovala 33 natjecate-lja iz 20-ak zemalja: 21 umuškoj i 12 u ženskoj kon-kurenciji. “Faros” maraton,koji nosi ime po antičkomnazivu Starog Grada, dug je16 kilometara i jedan je odnajpoznatijih i najcjenjenijihplivačkih maratona diljemsvijeta. Plivanje duž prekra-

sne starigradske vale, do iz-laza na otvoreno more i na-trag, istinski je pothvat zaprave zaljubljenike ovogaprekrasnog sporta i, sukla-dno starogrčkim utemeljite-

ljima Farosa, izazov dostojanizvornoga olimpijskog duha.

Ove godine Crnu Goru suna tradicionalnom “Faros”maratonu predstavljala dvo-jica sjajnih Barana i to: Niko-la Tepavčević, 19-godišnjistudent arhitekture, član Pli-vačkog kluba “Maraton” izBara i njegov trener gosp.Miodrag Banović, predsjed-nik PK “Maraton” - Bar,istaknuti sportski djelatnik uBaru, zaslužan, između osta-log, za 30 godina postojanjaMeđunarodnoga plivačkogmaratona u Baru, koji je pri-je dvije godine, nažalost, iznerazumnih razloga ukinut.Zajedno sa sportašima iz Ba-ra, u Stari je Grad u svojstvuizaslanika HGDCG-a otputo-vao i Vladimir Marvučić, pot-predsjednik UO-a podružniceBar. Ljubaznošću gosp. Ba-novića kao organizatora pu-tovanja, te gosp.Vinka Šolja-na iz Organizacijskog odbora“Faros” maratona, inače živelegende hvarskog i hrvatskogsporta, omogućen je boravak

NA OTOKU HVARU ODRŽAN 36. MEĐUNARODNI „FAROS“ MARATON

Plivanje duž prekrasne starigradske vale, do izlaza naotvoreno more i natrag, istinski jepothvat za prave zaljubljenikeovoga prekrasnog sporta i sukladnostarogrčkim utemeljiteljima Farosa,izazov je dostojan izbornogaolimpijskog duha.

Barani na Hvarskom maratonu

35

predstavniku HGDCG-a naotoku Hvaru, na čemu im senaša Udruga i Vlado Marvu-čić osobno na poseban načinžele zahvaliti.

Uspješno isplivavši “Fa-ros” maraton, sjajni mladiBaranin Nikola Tepavčević jepostao prvi natjecatelj iz Cr-ne Gore u muškoj konkuren-ciji koji je isplivao ovu zah-tjevnu trasu, nakon što su toprethodnih godina uspjeleHercegnovljanke Darija Pop iJelena Dedajić u ženskojkonkurenciji. Također, gosp.Miodrag Banović je od gosp.Šoljana ove godine dobiopriznanje - zahvalnicu za du-gogodišnji doprinos razvojudaljinskog plivanja u Hrvat-skoj i regiji. Inače, u iznimnojakoj konkurenciji, ove sugodine nadmoćno dominiralinjemački plivači. Naime, ap-solutni pobjednik bio je fan-tastični Alexander Studzin-ski, dok je najbolja natjeca-teljica bila njegova sunaro-dnjakinja Angela Maurer.Ipak, pravi junak Maratona

je bio “Starogrojanin” Vjeko-slav Tadić, koji se, nakon te-ške prometne nesreće prijenekoliko godina i gotovo bez-izlazne zdravstvene situacije,zavjetovao da će, ukolikoprohoda, isplivati Maraton usvojemu rodnom gradu, štoje i uspio, na oduševljenjebrojnog gledateljstva, kakodomaćih, tako i furešta.

Tijekom boravka na Hva-ru, naš izaslanik VladimirMarvučić susreo se s grado-načelnicom Starog Gradagđom Đurđicom Plančić,g.Vinkom Šoljanom, poča-snim predsjednikom “Faros”maratona, te svojim “starim”prijateljima iz Župnog zbora“Sv. Reparata” iz Starog Gra-da, kojim ravna gđa Meri Pa-vičić, a koji su u prosincuprošle godine u našoj organi-zaciji održali sjajne božićnekoncerte u Kotoru i Baru.Tom su prigodom gradona-čelnici, g. Šoljanu te članovi-ma Zbora uručeni prigodnipokloni. Gradonačelnica jeuzvratila darovima, dok su

članovi Zbora našem izasla-niku priredili nezaboravnuvečer uz druženje uz delicijeovog kraja, ali i neizbježnudalmatinsku pismu do kasnou noć.

Na koncu, apeliramo da seu Baru što prije izgradi zat-voreni bazen kako raskošnimladi talenti poput NikoleTepavčevića ne bi morali pu-tovati u Budvu ili Kotor natreninge, te kako bi konačnoi u Baru zaživjelo plivanje,vaterpolo i ostali vodenisportovi, koji su nekoć nabarskom Pristanu bili jakopopularni među mladima.Također se apelira i na to dase u Baru, ali i u Boki, Bu-dvi, Ulcinju te ostatku CrneGore obnove ili osnuju re-spektabilna lokalna, državnai regionalna natjecanja u pli-vanju, kojih sada, nažalost,nema, gdje će naša mladeždostizati europske, svjetske iolimpijske norme. Sjajni “Fa-ros” maraton predstavlja naj-bolji uzor u ostvarenju ovihplemenitih nakana.

36

Piše: Mr. Marija MIHALIčEK

Izložba doajena crnogorskelikovne umjetnosti Mihai-la-Mila Pavlovića zasigurnoje bila pravi izbor organizato-ra u odabiru kulturnog pro-grama, koji je uveličao sveča-nost otvaranja nedavno odr-žanoga naučnog skupa o Nje-goša u Risnu i Perastu.

Milo Pavlović je, kao stvara-lac, ukupnim angažmanomna promicanju kulture, tradi-cionalnih vrijednosti i duho-vnosti crnogorskog prostora,tu čast i zaslužio.

Samostalna izložba slika Mi-la Pavlovića u Muzeju gradaPerasta više je od kulturno-likovnog događaja: zbog njezi-na povoda, u čast veličine P.P. Njegoša, što je pokazala dase Perast i njegova baštinaafirmiraju i na ovaj način, ka-da se u njegovu starome ba-roknom okrilju pokazuju su-vremene istinske umjetničke

vrijednosti.Ovaj događaj je osobita zna-

čaja zbog gesta autora da iz-ložbu posveti spomenu nadon Niku Lukovića, čovjekakoji se pamti po duhovnosti,dobrotvornosti za zavičajnuBoku i njezino kulturno nasli-jeđe, velikog štovatelja Njego-ša i Crne Gore.

Susreti Mihaila-Mila Pavlo-

vića s Bokom i njezinom kul-turnom baštinom započinju udavnim školskim danima ukultnoj hercegnovskoj Umjet-ničkoj školi, kada spoznajeljepotu jednog od najvrednijihspomenika – risanske rimskemozaike i restauraciju ko-jom su rukovodili njegovi pro-fesori. Hipnos je donio prveradosti kada se traganje zakockicama mozaika pretvara-lo u njegovo ponovno rođenje.Tim prvim doživljajima umjet-ničkog prostora, slijedili suoduševljenje za barok, Koko-lju..., a potonji su bili inspi-rativni poticaji Boke i njezi-na magičnog ambijenta, koji-ma se vraćao tragajući nasvom umjetničkom putu.

Boku pamti i po prijatelj-skim susretima s ljudima,među kojima posebno mjestoimaju čuvari prošlosti i uspo-mene Boke, don Niko Lukovići dr. Miloš Milošević. Neizbje-žno je ovo prisjećanje kako bise istaknulo umjetnikovo za-dovoljstvo što baš ovdje, u sr-

U MUZEJU GRADA PERASTA OTVORENA IZLOŽBA DOAJENACRNOGORSKE LIKOVNE UMJETNOSTI MIHAILA PAVLOVIĆA

Milo Pavlović i Boka nad arhitekturom starih gradova, crkavakoje izranjaju iz mora, živogacrnogorskog kamena, nadvija senebesko prostranstvo, koje kaobeskrajna aura isijava iz njih svjetlošću itminama, dramom stvarajući magičneprizore, pred kojima se osjećamosićušni, ali ispunjeni emocijomuzvišenosti zbog umijeća autora dapoznate motive oplemeni energijom ineponovljivom duhovnom snagom.

Pavlović sa gradonačelnicom Kotora Ćatović igradonačelnikom Cetinja Bogdanovićem

cu Boke, u Perastu, priređujesvoju 52. samostalnu izložbu.

Originalne umjetničke vizijeCrne Gore i Boke, prepozna-tljive po dosljednosti i vrijed-nosnoj konstanti, već polastoljeća, ovaj umjetnik krozneponovljivu ljepotu akvare-la, koji su uz nekoliko radovaizvedenih u gvašu, kombini-ranoj tehnici i ulju prikazanina ovoj izložbi.

Iako je postavka u galerij-skom prostoru Muzeju gradaPerasta reducirana zbog veli-čine prostora i realizirana je smanjim brojem radova, to ni-je umanjilo ekskluzivnost po-novnog susreta s opusom Mi-la Pavlovića, na koji je trebaločekati čitavo desetljeće. Zabi-lježeno je, naime, da je u Ko-toru, imao samo jednu samo-stalnu izložbu, i to 1991.

Izložbom u Perastu obuhva-ćen je davni autoportret uulju iz 1952., kombinacijompastela i akvarela plamenihkolorističkih eksplozija Hvar-skih zatona iz 1980. do naj-novijih radova nastalih una-zad nekoliko godina i to uakvarelu - tehnici u kojoj jemajstorstvo, prozračnost,fluidnost, imaginarna svjet-lost, poetičnost, Milo Pavlovićdoveo još mnogo ranije dopotpune perfekcije.

Autor donosi novi doživljajcrnogorskog podneblja, ka-mena i mora i zajedničkoganebeskog prostranstva...Ekspresivnost gromade Lov-ćenskoga jezerskog vrha ismiraja neba nad Biljardom,starost Ulcinjske dijagonaleutonule u južne vjetroveOtranta, srebrnih budvan-skih svitanja, Boke s kovitla-vih pijavica nad Mamulom,Gospinih svetišta Škrpjela iGospe od Milosti u zaljev-skom ogledalu Boke.

Ime Milo Pavlović desetljeći-ma je sinonim za majstorstvoi najveće domete akvarela. Izove zahtjevne likovne tehnikes lakoćom izvlači sve što ovutehniku čini posebnom, ali i

uspijeva na neuobičajenimformatima postići sugestivneizražajne mogućnosti forme,kolorističkih odnosa i svjetlo-sti u slikama fantastičnog imističnog. Pavlović rušipredrasude o akvarelu kaomediju primjerenom trenut-nom bilježenju skica i slicikao podsjetniku, djelujućisnagom i ostavljajući utisakmonumentalnosti.

Izložba vrsnog stvaraoca idoajena crnogorskog slikar-stva u Muzeju grada Perastapružila je zadovoljstvo sudio-nicima skupa i brojnoj publi-ci na otvaranju izložbe, a tije-kom rujna će podariti istin-ski doživljaj ljubiteljima nje-gova slikarstva u Boki, ali iposjetiteljima sa svih svjet-skih destinacija, koji pohodePerast.

37

38

Piše: Tripo sCHUBERT

2. 9. 2011. SastanakUređivačkog odbora Glasnika

Članovi Uređivačkog odbora obavili su anali-zu Glasnika br. 75/76 i dogovorili okvir temaza sljedeći broj, koji bi trebao izići iz tiska do17. listopada. Do kraja godine planira se jošjedan broj, ukoliko financijske mogućnostidozvole. Predloženo je Upravnom odboru Dru-štva povećanje cijene Glasnika od Nove godinena 2,00 eura, kao i usklađivanje pretplata.

4. 9. 2011. Veleposlanik Austrije u posjeti Društvu

Veleposlanik Austrije u Crnoj Gori, MartinPammer, posjetio je Hrvatsko građansko dru-štvo Crne Gore. Njega su u prostorijama Dru-štva u Kotoru primili predsjednik Mirko Viče-

vić, tajnik Danijela Vulović i član UO-a TripoSchubert. Povod ovog posjeta jest interes vele-poslanika Pammera za rad našeg Društva,osobito za bogatu nakladničku djelatnost.

Vičević i Schubert upoznali su veleposlanikaPammera s realiziranim projektima u protek-lom desetljeću te ga informirali o budućimplanovima i projektima Društva.

Također se govorilo i o mogućnostima pred-stavljanja bogate bokeljske kulture u Austriji,kao i austrijske u Crnoj Gori.

Zahvaljujući na srdačnom prijemu, velepo-slanik Pammer čestitao je na postignutim re-

zultatima i izrazio nadu da će tako biti i u bu-dućnosti. Veleposlanik Pamer također je česti-tao i g. Schubertu na nedavnom odlikovanjukoje mu je dodijelio predsjednik Republike Hr-vatske Ivo Josipović.

Predsjednik Vičević poklonio je veleposlani-ku Pammeru nekoliko najzna�