kultuta i mladi

  • View
    43

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

odnos kulture, umjernosti, slobodnog vremena i adolescenata

Text of kultuta i mladi

Kultura i drutvo

UvodKultura ne moe biti puki dodatak ivotu, niti njegova dopuna, ili neka vrsta suvinog i beznaajnog luksuza, ve pravi i sastavni dio ivljenja. Ona je nuan dio strukture i promjena zateenih okvira ljudske egzistencije. Samim tim, govoriti o ovoj uvijek aktuelnoj temi je izuzetno zahtjevno, ali nadasve impresivno. U poetku je sredstvo koje nas obrazuje i zadovoljava nae potrebe, a postepeno, kultura postaje vrijednost po sebi. Ograniavanjem njenog opsega samo na duhovnu proizvodnju gubi se mogunost posmatranja cjeline kulturno-drutvenog ivljenja, to je ujedno i predmet ovog rada. Shvaena kao nain ivota ukazuje na to da su njeni vidovi razliiti, da kultura nije odvojena od svakodnevnice, ve se potpuno proima sa njom. Kultura je potvarda odreenog ivotnog obrazca, identiteta ili osobenog naina ivljenja koji je karakteristian za jednu zajednicu. Ona tako postaje specifian naina ivota, odnosno drutveno definisan nain ivota. Kultura nije apstrakcija niti mogunost izbora nekih unaprijed smiljenih obrazaca ljudskog naina ivljenja. Drutvo se mijenja tako da se to veem broju pojedinaca prua mogunost da uestvuju u kulturi (jeziki, pojmovno i strukturalno) pa samim tim kultura postaje nain ivota. Kada nema djelovanja, kada nema kreiranja ljudske svakodnevnice, onda kultura gubi svoju spontanost i otvorenost. Tada se zatvara u odreeni okvir i postaje negacija samog kulturnog ina.

1

Kultura i drutvo

I Kultura i drutvo

1.1. Ka odreenju pojma kulture

Pojam kultura obuhvata raznovrsna podruja i razliita znaenja ( sistem znakova, nauku, religiju, moral, obiaje, umjetnost). Sam termin ima porijeklo od latinske rijei kultus, ije je primarno znaenje obraivanje zemljita, saenje, da bi se neto kasnije pod ovim pojmom podrazumijevalo vaspitanje, obrazovanje, njega. Veliki broj autora pod pojmom kultura podrazumijeva svakodnevni ivot, koji obuhvata splet najraznovrsnijih procesa i odnosa, u kom se odvija sinteza cjelokupne drutvene stvarnosti. ovjek je u svom istorijskom razvoju djelovao i u razliitim vremenima, na razliitim mjestima stavrao mnogobrojne kulture, pa antropolozi govore o tri hiljade razliitih kultura. Kako je svaka od tih kultura slojevita, tako dolazimo do velikog broja kulturnih fenomena koji su veoma interesantni sociolozima. Tekoe definisanja pojma kulture proizilaze iz mnogoznanosti ovog pojma, iz njegovog irokog i nekoherentnog opsega, iz posebno naglaenog vrijednujueg stava, koji se odnosi kako na fenomene obuhvaene ovim pojmom tako i na raznolikosti stavova. Shodno tome Herder je u predgovoru za Misli filosofiji istorije napisao da ne postoji neto to je vie neodreeno od rijei kultura1. Herderova razmiljanja kulturi, sa sociolokog stanovita vana i iroka, mogu se sintetizovati i sumirati na sledei nain: kultura je univerzalna karakteristika ljudi kao vrste. Dakle, kultura je povezana sa ovekom kao lanom drutvene zajednice, pa kulture nema izvan drutva, odnosno zajednice. ovjek je jedino ivo bie u prirodi koje stvara kulturu i koji ne zasniva svoj ivot izvan kulture. Najee (pa i do danas) citirana definicija kultute je formulacija Edvarda Tejlora u njegovom djelu Primitivna kultura iz 1871. godine: ,,Kultura je sloena cjelina, koja obuhvata znanje, nauku, vjerovanja, umjetnost, pravo, moral, obiaje i sva druga umijea i1

J.G.Herder,Misli o filosofiji istorije,tom 1, str. 4

2

Kultura i drutvonavike koje je stekao ovjek kao lan drutvene zajednice." Veoma zanimljiva je njegova teza da ne postoji kultura i nekultura, ve samo kultura i jedna drugaija kultura. Kultura u savremenom poimanju jeste sveukupnost materijala i duhovnih produkata ljudske aktivnosti, organizacionih formi koje slue drutvu kao i duhovnih procesa, stanja i vidova aktivnosti kod ovjeka, istie Sokolov u svom dijelu Kultura i linost, naglaavajui pri tom odnos ovjeka prema prirodi, prema cjelokupnom drutvu, kao i prema samom sebi. Uoavamo da veina odreenja pojma kulture ima sloen karakter i uvodi u definiciju pojmove normi i obrazaca, vrijednosti i simbola. Kao primjer moe da poslui definicija koju su zajedniki stvorili Kreber i Parsons. Oni definiu kulturu kao ,,prenesene i stvorene sadraje i obrasce vrijednosti i drugih simbolikih sistema, koji formiraju ljudsko ponaanje i, takoe, proizvode kao rezultate ponaanja2". U najirem smislu, kultura predstavlja ovjekovo oblikovanje spoljanje okoline, traganje za indetitetom pojedinaca i drutvenih grupa. Ona je inilac razvoja ljudskih potreba, obuhvata sve procese i tvorevine koje osmiljavaju sjelokupan ivot ljudi. Pored ovakvog odreenja, Dragan Kokovi istie jo da ,, kultura obuhvata procese i interakcije koje humanizuju ljudski ivot i obogauju ljudsku prirodu.3 Jednu od veoma iscrpnih definicija kulture dao je Milo Ili4, koji kulturu definie kao skup svih onih procesa, promena i tvorevina koje su nastale kao posledica materijalne i duhovne intervencije ljudskog drutva (u prirodi, drutvu i miljenju). A osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olaka odranje, produenje i napredak ljudskog drutva. Profesor Ratko R. Boovi u svom definisanju kulture daje potrebama centralno mjesto. Kulturu definie kao ,, sve ono (materijalno i duhovno) to je ljudski rod (pojedinac i grupa) svojom povjesnom praksom stvarao u odreenim drutveno-istorijskim okolnostima, to je davalo i dalje daje vrijednosti (posebno vrijednosti-ciljeve) koje interiorizovane ine smislenijom ljudsku egzistenciju, a sve u cilju svestranijeg

2 3

A.L.Kroeber, T.Parsons, The Concepts of Culture and of Social Systems, str. 583 D. Kokovi, Pukotine kulture, Prosveta, Beograd, 1997. str.25. 4 M.Ili, Socilogija kulture i umetnost, 1974

3

Kultura i drutvozadovoljavanja i uvijek novog razvijanja istinskih ljudskih potreba (kulture potreba), kako ovjeka pojedinano tako zajednikih i mousobnih potreba ljudi.5 Jasno je da se svi kulturni fenomeni odnose na ovjeka kao uesnika u drutvenim odnosima i svi su, u odreenom stepenu, zajedniki grupama, kategorijama ili drutvenim zajednicama. Meutim, u sklopu jednog drutva i jedne kulture mogu se javiti reakcije na uniformnost i cjelovitost dominantnog kulturnog izraza i elje da se uspostavi poseban sistem vrijednosti. Tako u okviru jedne kulture nastaju potkulture.

1.2. Potkultura ( supkultura) i kontrakultura

Potkultura predstavlja skup alternativnih vrijednosti, pravila i naina ponaanja, koji se nalaze unitar jedne kulture, ali se ne moraju nuno suprostavljati optem sistemu. Potkultura nije izolovana u odnosu na univerzalnu, vladajuu kulturu, ve je prije kultura u kulturi. Dragan Kokovi u svojoj knjizi Pukotine kulture6 daje veoma iscrpno obajnjenje potkulture, gdje ona predstavlja ,,skup vrijednosti, pravila i normi ponaanja koje lanovi neke grupe usvajaju, preferiraju, potuju, naglaavaju i podstiu njihov daljni razvitak. Kokovi navodi da se svaka potkultura odlikuje posebnim stilom i stavovima i predstavlja grupu koja je nosilac takve orjentacije (npr: maldi, stari, umjetnici, sportisti). Kako se kultura dijeli na raznovrsne djelatnosti sa posebnom svrhom, tako se potkultura ne mora suprostavljati globalnom sistemu, ve se organizuje oko odredjenih drutveno prihvatljivih vrijednosti, ali im se na nivou potkulture pridaje vei znaaj. il Lipovecki u dijelu Doba praznine7 istie da potkulture podrazumijevaju ozakonjenje ,,svih naina ivota, osvajanje linog identiteta, prava da se bude apsolutno svoj, glad za linou do narcisoidnosti. Moemo zakljuiti da su za potkulturu5 6

Boovi, R. R. Kultura potreba. Beograd: Nauna knjiga, 1991. str.48 D. Kokovi, Pukotine kulture, Prosveta, Beograd, 1997. Str 34. 7 . Lipovecki, Doba praznine, Knjievna zajednica, Novi Sad 1987.str 95

4

Kultura i drutvokarakteristine one vrijednosti koje nijesu institucionalizovane. Za nju kultura predstavlja intezivni sistem komunikacije, mogunost da svako razmilja i bira, da se odlui i vri selekciju, da uestvuje u ivotu drutva, da stvara kulturu po mjeri sopstvene motivacije. Dik Hebdi daje svoj peat tumaenju kako kulture tako i potkulture. On smatra da ,, iskustvo izraeno kroz ifre u potkulturama se uobliava na raznim mestima: na radu, kod kue, u koli itd.8 Spektakularna potkultura praena je ,,talasom histerije u svim oblicima medija. Upravo sredstva medija igraju vanu ulogu u naem definisanju vlastitog iskustva. Pripadnici odredjene potkulture ostvaruju indetitet razliit od indetiteta koji im se namee, koji je propisan kao prihvatljiv. Ponekad dolaze u otriji sukob sa bitnim vrijednostima i propisima vladajue kulture. Upravo iz elje da se namene sopstveni sisitem vrijednosti i uvjerenja, iz odreene potkulture nastaju kontrakulture. Dakle, specifinost kontrakuture je u njenoj namjeri da bude alternativa postojeoj, vladajuoj kulturi, da joj se suprotstavi. Pripadnike kontrakulture brine osiromaenje ovjekovog ivota, medjutim ove grupe su suvie male da bi se uspjeno borile protiv velikih i monih organizacija, koje esto ovakve pokrete koriste u vlastite svrhe.

8

D. Hebdi, Podkultura: znaenje stila, Peat, Beograd, 1980. str.87.

5

Kultura i drutvo

1.3. Kultura i civilizacija

Kada govorimo o odnosu kulture i civilizacije, u teoriju ima veliki broj nesporazuma. Jedni smatraju da je pojam civilizacije potpuno razliit od pojma kulura, drugi ga izjednaavaju sa posmom kulture, dok pod civilizacijom podrazumijevaju odreene zaokruenje drutvene i kulturne epohe. Emil Benvenist9, ugledni francuski lingvista, tragao je za ,,pravom upotrebom rijei civilizacija (civilisation), odnosno za drutvenim objanjenjem ovog pojma. Smarao je da je ovaj pojam poeo da se upotrebljava 1757.godine a da se odnosio na prvobitni kolektivni proces kojim se ovjeanstvo izvodi iz varvarstva. Dakle, civilizacija bi bila neposrednija posledica vremena (ekonomsko-tehnolokog konteksta), odnosno pojam civilizacija se izvodi iz jednog drutvenog stanja, dok je pojam kultura u svom metaforikom smis