prva deklinacija veinom enskog roda druga ili o (pravilo za srednji rod, imenice srednjeg roda u jednini akuzativ i i V imaju jednak s nominativom a u mnoini ta tri padea zavravaju na -aNanae

Gaegarum

Daedis

Aamaas

Vavae

Abaabis

MMNMMN

NUSERUMniia

Giiigorumorumorum

Dooodisisis

Aumumumaososa

Vekao Nkao Nviia

Aboooabisisis

trea

Nraznines

Gisgum

Didibus

Aemaes

Vkao Nves

Abeabibus

imenice s osnovom na i u genitivu mnoine zavravaju ja ium a imenice srednjeg roda u N A i V mnoine zavrsavaju na ia . imenice srednjeg roda u Ab jednine zavrsavaju na -icetvrtaMNMN

Nusunusua

Gususguumuum

Duiudibusibus

Aumuausua

Vusuvusua

ABuuabibusibus

imenica domus(kua) ima Ab jednine i A mnoine po drugoj deklinaciji . lacus(jezero), Portus(luka) qeruus(hrast), Aruus(luk) neke imenice sa zavretkom us u N jednine u dativu i ablativu zavravaju na -ubus

peta

Nesnes

Geigerum

Deidesus

Aemaes

Vkao Nves

ABeabesus

osobne zamjenice se nalaze na 64 stranici ja ti on mi vi oni a imaju i neke posvojno povratne to stoji na 30 str Marko ima SVOJU knjigu.

indikativ prezenta aktivaomus

stis

tnt

treca konjugacija ima -i izmedu osnove i nastavaka svugdje sem u prvom licu scribo a u zadnjem mnozine ucetvrta ima samo u zadnjem mnozine licu u dormiUnt biti glagol 1. Sum 2. ES 3. Est 1m sumus 2m estis 3m suntindikativ imperfekta aktiva - to je prolo nesvreno vrijeme i prevodimo ga naim imperfektom ili perfektom nesvrene radnje npr (pisah, sam pisao)ovo je za prvu i drugu ovo je za trecuovo je za cetvrtuglagol biti: 1 eram 2 eras 3 erat 1m eramus 2m eratis 3m erant ebamebamus

ebasebatis

ebatebant

bambamus

basbatis

batbant

amabamamabamus

amabasamabatis

amabatamabant

indikativ futura prvog aktiv glagoli prve i druge glagoli trece i cetvrteglagol biti 1 ero 2 eris 3 erit 1m erimus 2m eritis 3m erunt

bobimus

bis bitis

bitbunt

amemus

esetis

etent