Upload
others
View
10
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Lečenje kašlja
Lečenje bronhijalne
astmeSaša Vukmirović
Maj, 2020
Kašalj
Zaštitni refleks
Uklanja iritans i nakupljen sekret iz disajnih puteva
Vrste kašlja:
1. Produktivni kašalj: pomaže da se pročiste disajni putevi; supresija može voditi infekciji i pogoršanju stanjainfection.
2. Neproduktivni kašalj: “beskoristan” i treba ga suprimirati
Lekovi
Antitusici (supresija centra za kašalj): kodein, folkodin, noskapin, dekstrometorfan...
Ekspektoransi: Na i K citrat, K jodid, amonijumhlorid.
Mukolitici: bromheksin, acetilcistein, Karbocistein, ambroksol...
Antitusici
Inhibišu refleks kašlja supresijom centra za kašalj u produženoj moždini
Koriste se za simptomatsko lečnje neproduktivnog kašlja
Antitusici
Kodein
1. Suprimira centar za kašalj
2. Uzorkuje blagu depresiju CNS-a
3. Izaziva opstipaciju
4. Ne treba ga koristiti kod dece i kod obolelih od astme
5. Primenjuje se oralno
Antitusici
Folkodin
1. Mehanizam dejstva sličan kodeinu
2. Ne poseduje analgetski efekat
3. Primenjuje se oralno
4. Dugotrajna aktivnost nakon primene
Antitusici
Noskapin
1. Alkaloid opijuma
2. Snažan antitusik
3. Ne uzrokuje opstipaciju niti depresiju CNS-a
4. Neželjena dejstva – mučnina i glavobolja
Antitusici
Dekstrometorfan
1. Centralni antitiusik
2. Ne uzrokuje opstipaciju
3. Mukocilijarna funkcija nije oštećena
Antitusici
Benzonatat
1. Deluje na periferiji
2. Hemijski sličan lokalnom
anestetiku prokainu
Antitusici
Antihistaminici:
Difenhidramin, hlorfeniramin, prometazin:
1. Sedativni, antialergijski, antiholinergičkiefekti (ne deluju kao ekspektoransi već smanjuju sekreciju)
2. Simptomatska terapija kod kašlja usled prehlade ili alergije u respiratornom traktu
Ekspektoransi
Povećavaju zapreminu bronhijalnog
sekreta
Smanjuju viskoznost sekreta
Pacijent lakše iskašljava sekret
jodidi, hloridi, bikarbonati, acetati,
ispraljiva ulja
Mukolitici
“razređuju/razbijaju” gust, viskozan
sekret
Smanjuje se viskoznost sekreta
Pacijent iskašljava sa manje
napora
Mukolitici
Bromheksin
oslobađa lizozomalne enzime koji
razgrađuju mukopolisaharid i
smanjuju viskozitet sekreta
↑ volumen & ↓ viskozitet
ND – rinoreja i lakrimacija
Mukolitici
Acetilcistein i karbocistein
Rasturaju disulfidnu vezu u
mukoproteinima sekreta –
smanjuju viskoznost
Koristi se i u lečenju cistične
fibroze
ND – mučnina, povraćanje,
bronhospazam
Bronhijalna astma
Bronhijalna astma
Poremećaj protoka vazduha kroz disajne puteve zbog kontrakcije glatkih mišića (bronhospazam) -hiperreaktivnost
Hronično zapaljenje disajnih puteva – zadebljanje submukoznog tkiva
Epithelial
damage
Inflammatory
cell infiltration
Vascular
dilation
Mucous gland
hypertrophy
Edema
Mucus
Thickening
of basement
membrane
Adapted from National Asthma Education and Prevention Program. Expert Panel Report.
Guidelines for the Diagnosis and Management of Asthma. August 1991.
Changes in Airway Morphology in Asthma
Airway smooth
muscle
Zapaljenje disajnih puteva
Opstrukcija protoka vazduha
Hiperreaktivnost disajnih puteva
Simptomi
Bronhijalna astma
Faktori:
Alergija, infekcija, psihološkifaktori – asmatični napadpredstavlja vapaj za majkom
Klasifikacija lekova
1. Bronhodilatatori
A. Simpatomimetici:
i) Selektivni B2-adrenergički agonisti:
salbutamol, terbutalin (kratkodelujući),
salmeterol i formeterol (dugodelujući)
ii) Ne selektivni: adrenalin
B. Metilksantini: teofilin, aminofilin
C. Antiholinergici: Ipratropijum bromid,
tiotropijum bromid
Klasifikacija lekova
2. Antagonisti leukotrijenskih receptora: zafirlukast, montelukast.
3. Stabilizatori mastocita: Na hromoglikat, nedokromil Na, ketotifen.
Klasifikacija lekova
4. Glukokortikoidi:
a) Inhalatorni: beklometazon, budesonid, flutikazon
b) Sistemski: hidrokortizon, prednizolon, metilprednizolon
5. Anti-Ig-E monoklonalna antitela:omalizumab.
Bronhodilatatori
Adrenalin: brzi početak, snažna
bronhodilatacija – stimulacija β2adrenergičkih receptora
Koristan kod akutnog napada astme
Ređe se koristi zbog
kardiovaskularnih neželjenih dejstava
Bronhodilatatori
Selektivni β2- adrenergički agonisti
Terapija prvog izbora u lečenju
astme
Inhalatorna primena
U visokim dozama mogu dovesti
do pojave tremora, tahikardije,
palpitacija, hipokalijemije
Bronhodilatatori
Bronhodilatatori
Metilksantini:
Ređa upotreba zbog uskog terapijskog indeksa i raspoloživog većeg broja drugih lekova
Lekovi trećeg ili četvrtog izbora u lečenju astme
Dobro se apsorbuju nakon oralne primene – primenjuju se i oralno i parenteralno
Metilksantini
Teofilin: slabo rastvorljiv u vodi – nije
pogodan za injekcionu primenu –
primenjuje se oralno
Aminofilin: rastvorljiv u vodi, ali jak
iritans – primena oralno ili polako iv
ND: mala terapijska širina –
tahikardija, palpitacije, hipotenzija,
potencijalno letalne artimije
ND metilksantina
Antiholinergici
Ipratopijum bromid i tiotropijum bromid .
Selektivno blokiraju efekte Ach u glatkim mišićima bronhija i izazivaju bronhodilataciju
Polagan početak aktivnosti i slabija efikasnost u poređenju sa ostalim bronhodilatatorima
Češće se koriste kod HOBP
Inhalatorna primena
Kombinovana primena sa beta 2adrenergičkim agonistima
Antagonisti leukotriena
(blokatori LT receptora)
Kompetitivna blokada efekata
leukotriena (LTC4, LTD4, LTE4) na glatkom
mišiću bronha
Uzrokuju bronhodilataciju
Suprimiraju zapaljensku reakciju
Smanjuju hiperreaktivnost disajnih puteva
Efikasni kao profilaktička terapija u
blagom obliku astme
Povoljan profil neželjenih dejstava - blaga
Stabilizatori mastocita
Na hromoglikat, nedokromil Na, ketotifen.
Nisu bronhodilatatori
Inhibišu oslobađanje različitih medijatora - histamina, LT, PG..
Stabilišu membranu mastocita
Mehanizam delovanja
Stabilizatori mastocita
Na hromoglikat
1. Profilaktička primena – prevencija bronhospazma indukovana alergenima i iritansima
2. Upotreba i kod alergijskog konjunktivitisa, alergijskog rinitisa, alergijskog dermatitisa itd
3. Moguća je i lokalna profilaktička upotreba – kapi za oči
Stabilizatori mastocita
Nedokromil Na – mehanizam aktivnosti i efekti slični Na hromoglikatu – primena kod starijih od 12 godina
Ketotifen: mehanizam aktivnosti i efekti slični Na hromoglikatu + blokada H1 receptora – oralna primena i vrlo polagan početak aktivnosti
Glukokortikoidi
Sistemska primena:hidrokortizon,prednizolon, metilprednizolon...
Inhalatorna primena: beklometazon, budesonid i flutikazon
Glukokortikoidi inhibišu enzim fosfolipazaA2 i tako inhibišu sintezu medijatora poput PG, TXA2 itd.
antialergijski, antiinflamatorni i imunosupresivni efekti
Glukokortikoidi
1. Smanjuju zapaljenski odgovor
2. Smanjuju edem sluznice
3. Smanjuju hiperreaktivnost bronhija
4. Ne izazivaju bronhodilataciju, ali
potenciraju bronhodilatatorno dejstvo
B-adrenergičkih agonista
Glukokortikoidi
Kombinovani preparati sa
dugodelujućim beta agonistima
(LABA) - flutikazon + salmeterol;
budesonid + formetrol.
Sinergistički efekat kod HOBP i astme
ND: iritacija želuca, retencija Na+ i
vode, hipertenzija, slabost mišića,
osteoporoza, supresija osovine H-H-NŽ..
Zavise od doze, leka i načina primene
Kortikosteroidi u lečenju astme
Korist i rizik
Smanjuju intezitet zapaljenja
Najefikasnija dugoročna
medikamentozna kontrola astme
Smanjujumorbiditet / mortalitet
Većinom poznati i mogu se pratiti
Korist
Rizici
Lekovi koje treba izbegavati kod
pacijenata sa bronhijalnom
astmom
NSAIL
β-adrenergički blokatori
Holinergički lekovi