EDUKACIJA

listopad 2015. 1

BROJ 26l i s t o p a d 2 0 1 5 .

Proljetni seminar

Prava snaga - razmjena informacija

GS1 Croatia priprema novu, još bolju verziju

elektroničkog kataloga

Idealni GlobeCat®

Izvanredna sjednica Generalne skupštine GS1 Croatia

Statut prilagođen Zakonu

Suradnja GS1 Croatia i Zagrebačkog inkubatora

poduzetništva (ZIP)

Lakši start za start-up tvrtke

2. regionalna RFID konferencija

Povratak u budućnost

Novosti GS1 Croatia

listopad 2015.2

UvodnikSadržajVijesti: • Suradnja GS1 organizacije i

Ujedinjenih narodastranica 3.

• Uredba EU 1169/2011 obuhvaća i Hrvatsku

stranice 4. i 5.• Američka Agencija za hranu i

lijekove (FDA) akreditirala je GS1stranice 14. i 15.

• Suradnja GS1 Croatia i Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP)

stranice 26. i 27.

Praksa: • Slučajne ili namjerne, pogreške su

skupestranice 6. i 7

• E-račun za sve i svakogastranice 7. i 8.

• Promišljena informatizacija zdravlja

stranice 12. i 13.• Ključ uspjeha - transparentna

komunikacijastranice 28. i 29.

• Novi pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži

stranica 32.• GTIN - ključna karika za otpadnu

ambalažustranica 33.

Kolumna: • Oprezno sa željama...

stranica 9.

Intervju: • Luka Vončina

stranica 11.

Edukacija: • Proljetni seminar: Prava snaga -

razmjena informacijastranice 16., 17. i 18.

• Nova usluga za članicestranica 39.

Struka: • Visibility application

stranica 10.• GDSN - stiže verzija 3

stranica 19.• Idealni GlobeCat

stranice 20. i 21.• Uz veliku moć dolazi i velika

odgovornoststranice 34. i 35.

• GS1 i ISO: Što, gdje, kada i zaštostranica 38.

• Što je lot broj?stranica 42.

Događanja • Izvanredna sjednica Generalne

skupštine GS1 Croatiastranice 22. i 23.

• 2. regionalna RFID konferencijastranice 30. i 31.

• SAP forum 2015.stranice 40. i 41.

• Raspored stručnih radionicastranica 43.

Iz ureda • Vaša pitanja - naši odgovori

stranice 24. i 25.• A gdje su one crtice?

stranice 36. i 37.

Nove članice stranica 44.

Koliko se toga promijenilo u posljednjih dvadeset godina!

A upravo je toliko prošlo otkad smo, kao Udruženje za kodiranje, počeli osmišljeno djelovati

u Sektoru za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Kao i sve, s vremenom se mijenjala ne samo naša nacionalna nego i globalna GS1 organizacija.

I ne mislim pritom samo na promjenu službenog naziva ili loga... Neprekidno se dopunjuju te

unapređuju već postojeći i tehnološki razvijaju novi standardi za automatsku identifikaciju

proizvoda, usluga i lokacija, pogotovu specifična rješenja iz domene GS1 sustava standarda

koja se primjenjuju u sve brojnijim industrijskim granama: zdravstvu, “uradi sam“, bankarskom

tj. financijskom sektoru, logistici i transportu, a nipošto ne smijemo izostaviti ni sektor obrane, s

obzirom na to da smo pobrojali samo one najvažnije...

U svjetlu dinamičnih promjena kojima smo svjedoci, a kojiput i pokretači (bitno povećana

svijest potrošača o našim pravima, jer svi smo potrošači) ili katkad čak i žrtve (povećane obveze

proizvođača i trgovaca da opskrbni lanac učine transparentnim, procese učinkovitima, a troškove

nižima...), podsjetimo se kako su dućani izgledali tada, potkraj 20. stoljeća, i kakvi su danas, na

početku 21-oga.

Dakle, nije baš da su tada sve blagajnice još uvijek olovkom popisivale proizvode iz košarice

kupca u blokiće s indigo papirom, upisivale cijene i napamet zbrajale..., ali su “bar-kodovi“ (ako

su uopće i bili otisnuti na ambalaži proizvoda) često bili potpuno nečitljivi, ili teško čitljivi, pa

je trebalo nekoliko uzastopnih pokušaja da ih skener “prepozna“. Onda su blagajnice ručno

upisivale šifru , a red kupaca postajao je sve duži i duži... Kao i nervoza koja je rasla s neugodnim

komentarima, pa su kupci katkad napuštali trgovinu ne obavivši kupnju, jer više nisu mogli čekati...

Bio je to gubitak za obje strane – za trgovca koji nije prodao, ali i kupca koji u tom dućanu nije

nabavio ono po što je došao.

Danas je, zasigurno, nezamislivo da se na pultu trgovine nađe neki “nekodirani“ proizvod,

bez obzira na to je li riječ o golemome šoping centru ili malom obiteljskom dućanu u susjedstvu

(kojih je, doduše, sve je manje, ali su još uvijek tu, na zadovoljstvo nas koji ne kupujemo više od

šnicla ili dva, ne treba nam cijeli paket nego samo pola litre mlijeka u tetrapaku, a kilogram

brašna nam traje dok se u njemu ne izlegu žišci).

Ipak, nađe se tu i tamo i proizvod bez crtičnoga koda (kako smo bar-kod u međuvremenu

lijepo nazvali, “po domaće“), i to je potencijalna prijetnja sigurnoj kupnji potrošača jer može,

što je najgore, ugroziti njegovo zdravlje (krivotvoreni proizvodi, lažne deklaracije, krijumčarena

roba iz sumnjivih izvora ...).

Kao potrošači smo, ipak, danas mnogo bolje educirani, postali smo svjesni svojih potrošačkih

prava, kojiput smo iznimno zahtjevni i znamo da skupo ne mora uvijek biti i kvalitetno, a za

svoj novac, naravno, hoćemo najbolje, jer ga teško zarađujemo, cijenimo i stoga ne rasipamo...

Dapače, ekonomski analitičari govore nam o nužnosti rasta potrošnje kao kotaču zamašnjaku

novoga ekonomskog ciklusa, prijeko potrebnoga za izlazak iz krize koja traje li, traje...

U svijetu koji se toliko dinamično mijenja naša se međunarodna organizacija, zajedno sa svih

svojih 112 nacionalnih GS1 udruženja, trudi uklopiti, povezati, surađivati, biti lider u procesima

koji vode u budućnost... Na stranicama ovog, 26. broja NOVOSTI naći ćete vijesti i informacije o

postignućima u tim inicijativama: na globalnoj razini - suradnja s FDA (Food and Drugs Agency,

SAD), aktivno uključivanje u projekt UN-a (United Nations), povezivanje sa svjetskom bankom (u

najavi – do 2020.g.), kao i s FZOEU-om te nacionalnim trgovačkim lancem... tek su najznačajnije.

Vjerujemo da ćete sa zanimanjem prolistati, pa i pročitati, stranice koje slijede!

VIJESTI

listopad 2015. 3

GS1 je neprofitna međunarodna

organizacija koja ciljano unapređuje

učinkovitost i osigurava preglednost

cijelog opskrbnog lanca, globalno,

u svim sektorima. Dio je umreženog

sustava različitih institucija koje za-

jednički ulažu napore u objedinjenje

na stotine različitih standarda i certifika-

ta povezanih s održivim razvojem i

po ljoprivredom. Inicijativa pod na -

zi vom ‘’The Blue Number Initiative, A

Glo bal Registry for Sustainable Far-

mers’’ os lanjat će se na GS1 registar

loka cija i GS1 standarde označavanja,

što će po ljoprivrednicima, državnim

institu cijama i drugim društvima

omo gućiti jedinstvenu identifikaciju

lo ka cija te međusobnu ko mu nikaciju

kroz cijeli opskrbni lanac, uz upo trebu

za jedničkog poslovnog jezika.

Koristeći GS1 standard za ozna ča-

vanje lokacija GLN (Global Location

Num ber), GS1 registar dodjeljuje je -

din stveni identifikator za svako po -

ljo privredno gospodarstvo, ne o vis-

no o veličini i proizvodnji. Tako đer,

evidentira i certifikat svako ga poje-

dinog gospodarstva vezan uz održivi

razvoj. Manjim poljoprivrednim gos -

podarstvima država u razvoju to

omo gućuje da na svjetskom tržištu bu-

du prepoznati kao gospodarstvenici

Objava za medije

Suradnja GS1 organizacije i Ujedinjenih naroda

posvećeni održivoj proizvodnji i

raz voju, što im dodatno otvara vrata

glo balnog tržišta hrane.

Slijedom toga, glavni tajnik među-

narodne GS1 organizacije Miguel

Lo pera sudjelovao je u panel-raspra vi,

održanoj tijekom Generalne kon-

ferencije Ujedinjenih naroda 28. rujna

2015. u New Yorku, o temi održi vog

razvoja i poljoprivrede. Tom pri go-

dom predstavio je jedan od te melja

održivog razvoja, a to je identifi kacija

lokacija poljoprivrednika (onih koji

prak ticiraju sigurnu i održivu poljo-

privredu) kroz globalni registar GS1

organizacije.

Gosp. Lopera na Konferenciji je

rekao: “Na svjetskoj razini, cilj je mul -

tinacionalnih tvrtki poslovanje s po -

litikom održivog razvoja. Sve se ma -

nje obaziru na cijenu, a sve više ok-

reću kakvoći i neprekinutoj opskrbi

proizvodima. Samim time, zahtjevi za

transparentnošću cijelog opskrbnog

lanca sve su veći, počevši od samih

proizvođača koji, ako žele opstati na

tržištu, moraju početi prihvaćati prin-

cipe održive proizvodnje. Identifikacija

takvih proizvođača u današnjem

op skrbnom lancu postaje prijeko

potrebna, a GS1 registar i GS1 standardi

upravo omogućuju identifikaciju i

transparentnost cjelokupnog op skrb-

nog lanca.

Međutim, nisu samo multinacional-

ne tvrtke pokretači promjena u vezi

s proizvodnjom hrane. Potrošači, za-

pravo, zahtijevaju sve više podataka o

hrani i, općenito, o svemu što kon zu-

miraju. Zanimaju ih organski proizvodi

proizvedeni u skladu sa standardima

održivog razvoja. Temelj takve raz-

mje ne podataka od proizvođača,

kroz cijeli opskrbni lanac, do samog

po trošača jest upravo upotreba GS1

standarda i GS1 registra. Takva oba -

viještenost potrošača je ono što ge -

nerira komparativnu prednost na da -

našnjem tržištu proizvodnje hrane.’’

A GS1 registar iskazuje i svoju do-

datnu vrijednost jer i državnim insti-

tucijama omogućuje da strukturirano

te precizno prate podatke vezane uz

proizvodnju hrane na određenom

području, kreirajući temelje za do-

nošenje kvalitetnih odluka u skladu s

interesima države i politike održivog

razvoja.

Za dodatne informacije o GS1 iden -

tifikatorima i standardima posje tite

naše stranice udruženja GS1 Croatia

www.gs1hr.org ,

a više o samoj ini cija tivi potražite na:

www.unbluenumber.org

ZANIMLJIVOSTI

listopad 2015.4

Koji su to podaci?

Uredba 1169/2011 kao obvezne

po datke koji potrošaču moraju biti

do stup ni prije kupnje, u neizravnoj

pro daji, navodi sljedeće:

• naziv hrane

• popis sastojaka

• bilo koji sastojak ili pomoćna tvar

koja uzrokuje alergije ili intolerancije

(prema popisu u privitku II. Uredbe)

• količina određenih sastojaka ili ka-

tegorija sastojaka

• neto količina

• uvjeti skladištenja i/ili korištenja

• naziv i adresa subjekta u poslovanju

s hranom odgovornog za podatke

(onaj pod čijim se nazivom hrana

stavlja na tržište)

• država ili mjesto podrijetla

Ulazak Republike Hrvatske u pu-

nopravno članstvo Europske Unije, 1.

srpnja 2013., zasigurno je bio događaj

koji je velikim slovima upisan u povijest

naše države. Dug je to bio put, trebalo

je prilagoditi mnoge zakone i zatvoriti

mnoga poglavlja u pristupnom pro-

cesu. No, posao tu ne završava, postoji

još cijeli niz uredbi i direktiva koje ćemo,

pristupivši u članstvo EU, biti obvezni

izravno primjenjivati. Jedna od njih je

i Uredba EU 1169/2011.

O čemu je riječ?

Uredba EU 1169/2011 je Pravilnik o

pružanju informacija o hrani po tro-

Uredba EU 1169/2011 obuhvaća i Hrvatsku

šačima. Zahtijeva da podaci o pre-

hrambenom proizvodu budu dostupni

potrošaču prije nego što obavi kupnju,

i to bez dodatne naknade. Ako neki

podatak nije dos tupan, proizvod se ne

smije prodavati neizravno – tj. preko

weba, kataloga, e-mailom ili telefonom.

Uredba vrijedi od 31. prosinca 2014., što

znači da su je od tog datuma obvezne

primjenjivati sve države članice EU.

Uredba EU 1169/2011

je Pravilnik o pružanju

informacija o hrani

potrošačima

Obradio:

Slobodan Romac

sromac@gs1hr.org

GS1 Source – pouzdan

izvor podataka

ZANIMLJIVOSTI

listopad 2015. 5

• upute za korištenje ili pripremu

(pro izvodi za koje bi odsutnost

tak ve upute mogla dovesti do ne-

pri kladnog korištenja hrane)

• stvarni postotak alkohola po volu-

menu (za pića koja sadrže više od

1,2% alkohola)

• nutritivna deklaracija.

Također, za određene vrste ili ka-

tegorije hrane (privitak III. Uredbe)

potrebno je navesti i dodatne podatke,

primjerice:

• za hranu koja sadrži sladilo ili sla-

dila, u skladu s Pravilnikom o pre-

hrambenim aditivima, uz naziv hrane

mora pisati “sa sladilom/sladilima”

• hrana čija je trajnost produljena

upo trebom plinova za pakiranje,

u skladu s Pravilnikom o prehram-

benim aditivima, mora imati natpis

“pakirano u kontroliranoj okolini”.

Tko je odgovoran?

Prema općim odredbama Uredbe

1169/2011 (čl.1.3.):

• primjenjuje se na subjekte u poslo-

vanju s hranom u svim fazama proiz-

vodnje hrane, ako njihove djelatnosti

uključuju pružanje podataka o hrani

potrošaču.

Članak 8. Uredbe, koji se bavi od-

go vornostima, ne objašnjava baš pot-

pu no tko mora osigurati podatke po-

trošaču, no jasno određuje sljedeće:

• subjekti u poslovanju s hranom u

opskrbnom lancu trebaju omogućiti

kupcu (potrošaču) podatke o pro-

izvodu prije prodaje

• vlasnik robne marke primarno je

od govoran za podatke o pre hram-

benom proizvodu otisnute na pa -

ki ranju (deklaracija)

• podaci o prehrambenom proizvodu

moraju biti dostupni i u formi koja

nije samo deklaracija otisnuta iz-

ravno na pakiranju proizvoda.

Digitalni potrošači

Kako bismo pojasnili ulogu GS1

standarda, potrebno je malo zaviriti

u svijet današnje moderne, digitalne

Istraživanje koje je GS1 proveo u

Velikoj Britaniji (Mobile Savvy Shopper

Report, GS1 UK and Cranfield School of

Management) pokazalo je da 91 posto

skeniranja crtičnoga koda mobitelom

vraća loše podatke, dok čak 75 posto

skeniranja ne vraća nikakve podatke.

Neka druga istraživanja (Clavis, 2012.)

pokazala su da 64 posto internetskih

stranica s proizvodima široke potrošnje

ima problema s prikazom, potpunošću

ili točnošću podataka.

U digitalnom svijetu nepostojeća,

nepotpuna ili netočna informacija o

proizvodu odgovara praznoj polici

u klasičnoj trgovini, odnosno mogli

bismo reći da u tom slučaju imamo

“praznu digitalnu policu”.

Uz dostupnost podatka koji je točan i

potpun, potrošačima je iznimno važna i

njegova vjerodostojnost. Naime, anketa

koju je proveo GS1 u više država diljem

svijeta, a kojom je obuhvaćeno više od

7000 potrošača, upozorava na to da 73

posto njih smatra važnim da je podatak

o proizvodu pouzdan, dok bi ih 38

posto odustalo od kupnje u slučaju da

ne vjeruju dobivenoj informaciji.

Standardizirano rješenje

Cilj GS1 organizacije jest postati

po uzdan izvor podataka, kako bi po-

držala razmjenu izvornih podataka o

proizvodima, koje su osigurali vlasnici

robnih marki, a koji su namijenjenih

potrošačima/kupcima, trgovcima i

davateljima internetskih usluga (ap-

likacija) za upotrebu putem interneta

ili mobilnih uređaja.

U ostvarenju tog cilja GS1 je 2012.

na međunarodnoj razini pokrenuo

pro jekt GS1 Source (pouzdan izvor

po dataka) koji su snažno poduprli veliki

svjet ski proizvođači i trgovački lanci.

Pro jekt je utemeljen na postojećim GS1

standardima te već postojećim po da-

cima o proizvodima koje su, putem

elektroničkih kataloga, u GDSN sustav

unijeli sami vlasnici robnih marki, što

su idealni preduvjeti za pouzdan izvor

podataka o proizvodima i sub jek tima

poslovanja. U prvoj fazi projekta defi-

ni rani su nutritivni atributi u skladu

s GDSN standardom i provedena

su tes tiranja, a u sljedećoj fazi, koja

je up ravo u tijeku, certificirat će se

ag re ga tori po da taka koji će, ujedno,

biti i no sitelji pro gramskih rješenja

namije njenih krajnjim korisnicima, a

ute meljenih na projektu GS1 Source

– standardiziranom rješenju i pouz-

danom izvoru podataka.

GS1 Croatia sudjeluje u tom pro-

jektu te je, kroz poslovnu suradnju

s domaćim agregatorom podataka,

međunarodno certificirala programsko

rješenje koje je na raspolaganju tvrt-

kama članicama kako bi udovoljile

zahtjevima Uredbe EU 1169/2011.

trgovine. Potrošači sve više postaju

“digitalni” potrošači, o čemu govore i

sljedeće činjenice:

• 36% svjetske populacije posjeduje

“pametni” mobitel (Nielsen, 2011.)

• 50% maloprodaje pod utjecajem je

internetske prodaje (Forrester, 2011.)

• 80% potrošača koristi socijalne mreže

za pretraživanje podataka o novim

proizvodima (IBM, 2012.).

No, svaka nova tehnologija, osim što

donosi određene prednosti, ima i nekih

nedostataka. Često se, naime, događa

da su digitalni podaci o proizvodu loše

kvalitete, što znači da su nepotpuni,

netočni ili ih pak uopće nema.

PRAKSA

listopad 2015.6

Jedna od temeljnih djelatnosti

glo bal ne GS1 organizacije, a stoga

i Ure da GS1 Croatia, jest potpora

is prav noj primjeni i osiguravanje je -

din s tve nosti GS1 standarda te utvr -

đi vanje neispravnosti i uklanjanje

ne pra vil nosti pri njihovoj upotrebi.

Po slje dice neispravne primjene GS1

stan dar da, posebno u FMCG in dustriji

(Fast Moving Consumer Goods - ro ba

široke potrošnje), mogu se naj sli-

kovitije iskazati kroz financijske gu bit ke

i pogrešno iskazane rezultate sta nja

zaliha i prodaje, pri čemu štete mo gu biti

i milijunske... Podjednako i u sljedivosti,

odnosno nemogućnosti praćenja

kretanja proizvoda, pogotovu u situaciji

kada je potreban opoziv pro izvoda, što

također generira do datne troškove svim

sudionicima ops krbnog lanca.

Zaštita urednih članica

Početkom godine Ured GS1 Croatia

osnovao je tim koji, u suradnji s

tr g ovcima te koristeći dostupna apli-

kacijska rješenja, periodično provjerava

primjenu GS1 standarda u praksi, na

terenu, tj. na prodajnim mjestima.

Metodologija provjera primjene GS1

2. planiranim odlascima na teren u

trgovačke lance i provjerom pr o-

izvoda na samim policama

3. objavi popisa neaktivnih kodova na

web-stranicama

4. poduzimanju korektivnih radnji,

tj. dostavi pisanih uputa i proiz-

vođačima i trgovcima.

Planirano je da se do kraja 2015.

provede provjera u svim hrvatskim

regijama, s posebnim naglaskom na

proizvode specifične za pojedinu

regiju, tj. one koji imaju regionalni

karakter. Dosad obavljene provjere

obuhvaćale su posjete uglednim

Napisao:

Dalibor Sović

dsovic@gs1hr.org

Stručni tim u suradnji s

trgovcima provjerava

primjenu GS1

standarda

Planirano je da se do

kraja 2015. provede

provjera u svim

hrvatskim regijama

standarda odnosi se na identifikaciju

proizvoda GTIN-om, a očituje se u:

1. suradnji s trgovcima, tj. dostavi nji-

hova asortimana timu GS1 Croatia

koji ga potom analizira i otkriva

moguće probleme

PRAKSA

listopad 2015. 7

trgovačkim lancima diljem Republike

Hrvatske, pri čemu je dosad pronađeno

i obrađeno skoro 60 slučajeva ne-

ispravnog korištenja GS1 standarda:

Najčešći slučajevi neispravnog koriš-

tenja i primjene GTIN-a su:

a) redovna je članica iskoristila ka pa-

citet vlastitih dodijeljenih kodova

i počela koristiti kodove iz tuđeg

kapaciteta

b) redovna je članica otkazala određeni

kapacitet, ali ga i dalje koristi (neo-

vlašteno)

c) bivša je članica nastavila koristiti

kodove na svojim proizvodima,

koje je imala zakupljene dok je bila

aktivna članica GS1 organizacije

d) nečlanica koristi (tuđe) kodove na

svojim proizvodima.

Korektivne radnje

U svim spomenutim slučajevima, koji

često imaju i izvedenice, poduzimaju se

iznimno zahtjevni, vremenski du go tra j ni

i pravno vrlo delikatni, koraci za is pravak

zatečenog stanja: dopisi, služ bene

zabilješke odgovornih osoba iz ti ma

GS1 Croatia te fotografije proiz vo da i

računa o njihovoj kupnji, kao do kazi za

utvrđeni propust, šalju se po slov nim

subjektima i tako ih se oba vješ ta va da

upo trebljavaju kodove ko je ne bi smje li,

a zahtijeva se i nji hovo pisa no oči to va-

nje o svakom po jedinom slučaju.

Nakon što Ured GS1 Croatia zaprimi

pisano očitovanje uključenoga po s-

lovnog subjekta, propisuju se korek-

tiv ne mjere koje valja poduzeti kako

bi se očuvala jedinstvenost i pravilna

primjena GS1 standarda, pogotovu u

sferi identifikacije i označavanja pro-

izvoda GTIN-om.

Također, u sklopu očuvanja jedin-

stvenosti sustava, GS1 Croatia redovito,

tijekom svake od proteklih dvadesetak

godina svoga postojanja, održava

seminare i radionice o ispravnom

oz načavanju proizvoda GTIN-om, radi

pre ventivnog djelovanja na tržištu,

kako bi se izbjegle štete i za sudionike

opskrbnog lanca i za potrošače.

Napisao:

Slobodan Romac

sromac@gs1hr.org

SAD, konkretnije njihov Ured za fi-

nancije i upravu (Office of Management

and Budget) objavio je, 17. srpnja 2015.,

memorandum kojim je sve nadležne

partnere pozvao na upotrebu e-računa

radi povećanja djelotvornosti i ostva-

renja dodatnih ušteda u poslovanju

s državnim agencijama, pogotovu u

domeni javne nabave. Memorandum

naglašava važnost upotrebe e-računa,

s naglaskom na transparentno poslo-

vanje, smanjivanje broja prijevara,

ko ličine potrebne dokumentacije i

brojnih zahtjeva te raznih pritisaka u

sklopu odvijanja samog procesa, kako

bi poslovanje postalo učinkovitije, a

administracija u državnom uredu

manja.

Ovo je još jedno od mnogih

pod ručja u kojem državna uprava

SAD-a pokušava unaprijediti svoje

cjelokupno poslovanje i učiniti ga

transparentnijim. U samo godinu

da na državna uprava SAD-a izdala je

više od 19 miljuna računa, a ‘samo’ 40

posto njih su e-računi (za usporedbu,

Primjena Direktive 2014/55/EU - 01. siječnja 2016.

SAD temelji sustav javne nabave na e-računu: u samo

godinu dana državna uprava izdala je više od 19

miljuna računa, a ‘samo’ 40 posto njih su e-računi

stan darde za upotrebu elektroničke

raz mjene dokumenata (EDI-a - Elec-

tro nic Data Interchange). Standardi u

pri mje ni su GS1 XML i EANCOM.

Više informacija o standardima

možete naći na web-stranicama

udruženja GS1 Croatia

www.gs1hr.org.

PRAKSA

listopad 2015.8

Iako u posljednje

vrijeme u RH postoje

neki pozitivni trendovi

u primjeni e-računa, taj

postotak i dalje je nizak

(oko 5 posto) u odnosu

na prosjek država EU

(oko 35 posto)

E-račun, ukratko,

možemo defi nirati

kao standardiziranu

elektroničku razmjenu

unaprijed defi niranih

i strukturiranih

podataka

prosjek e-računa u državnoj upravi

EU-a iz nosi 35 posto, dok je u Hrvatskoj

5 pos to). Amerikanci smatraju da je

po trebno uložiti dodatne napore

u implementaciju e-računa, kako

bi se izbjegli problemi u novčanim

to kovima, posebno kod malih i

sred njih po duzetnika. Cilj je njihove

dr žav ne up rave da, sa zaključenjem

fis kal ne 2018. godine, svi računi koji

siječ nja 2016. godine e-račun postaje

ob vezan u komunikaciji s državom u

B2G (Business to Government) i G2B

(Government to Business) segmentu

elektroničkog poslovanja u svim dr-

žavama članicama EU.

Također, valja spomenuti i to da u

Hrvatskoj postoji više tzv. informacijskih

posredničkih tvrtki koje se bave skla-

panjem ugovora s bankama i za svoje

klijente (građane i pravne osobe)

obav ljaju uslugu prijenosa e-računa

pu tem uspostavljenih informatičkih

ka nala između IT infrastrukture izda-

vatelja i primatelja. Primijetite da, ako

govorimo o e-računu u pravom smislu

tog naziva, ovdje nije riječ o slanju ne-

(prema nekim procjenama manji od

5 posto) u odnosu na prosjek dr žava

EU (koji je oko 35 posto), a po go-

tovu u usporedbi s najrazvijenijim

članicama, poput Danske, Finske ili

Estonije. Teško je izdvojiti neki kritičan

razlog zbog kojega je to tako, no

među najčešće spominjanima su:

nedovoljna educiranost, kompleksnost

primjene/uvođenja, te nepostojanje

informacijske komunikacije između

informacijskih posredničkih tvrtki. U

praksi to znači da ćete najvjerojatnije

imati problem ako koristite uslugu

e-računa jedne posredničke tvrtke, a

vaš partner uslugu neke druge.

Koji god bio razlog slabe primjene

e-računa u RH, vjerujemo da će uskoro,

ponajprije zbog obveznog početka

primjene Direktive 2014/55/EU od 01.

siječnja 2016., većina prepreka za širu

primjenu e-računa biti otklonjena, jer

dobrobiti od njegove primjene nisu

upitne.

Kako bi se olakšala primjena e-ra-

čuna, GS1 organizacija je razvila

pro laze kroz proces javne nabave

bu du u elektroničkom obliku, preko

cer tificiranih pružatelja usluga za elek-

troničku razmjenu dokumenata.

E-račun, ukratko, možemo definirati

kao standardiziranu elektroničku

raz mjenu unaprijed definiranih struk-

turiranih podataka.

E-račun u RH

U Republici Hrvatskoj e-račun je

de finiran s nekoliko zakonskih aka ta:

Op ćim poreznim zakonom, Zako-

nom o računovodstvu, Zakonom o

elek troničkoj trgovini, Zakonom o

elek troničkom potpisu, Zakonom o

elek troničkoj ispravi, Zakonom o

PDV-u te Pra vilnikom o PDV-u, ko ji ma

je pot puno izjednačen s ‘p a pir na-

tim’ računom. Uz to, Hrvatska je,

kao članica EU, dužna primijeniti i

Di rek tivu 2014/55/EU Europskog par-

l a menta i Vijeća od 16. travnja 2014.

o elektroničkom izdavanju raču na u

javnoj nabavi. Jednogodišnji rok za

prilagodbu Direktive počeo je teći

01. siječnja 2015., što znači da od

strukturiranog dokumenta e-mailom,

nego o prijenosu standardiziranih elek-

troničkih poruka prema, za tu svrhu

posebno određenima, protokolima i

formatima.

Prema tome, svi ključni elementi

za primjenu e-računa, i zakonski i

infrastrukturni, postoje i jasno su de-

finirani.

Niska razina primjene

No, kako sve to funkcionira u praksi?

Iako u posljednje vrijeme u RH po-

stoje neki pozitivni trendovi u primjeni

e-računa, vjerojatno, uz ostalo, i kao

posljedica stupanja na snagu Direktive

2014/55/EU, taj postotak i dalje je nizak

nad glavom, hranu i vodu, zavoje

i pelene. Pozvale su ih, obećavši

im posao i dom, mnogo bogatije

za pad ne države kojima ne dostaje

rad nika. Mladih. Treba ih Šved skoj.

Velikoj Bri taniji. Njemačkoj je, pre ma

vlastitim računicama, trebalo najmanje

pola milijuna. No, dogodilo se nešto

što je davno narodna mudrost sažela

u sentencu: pazite što želite, moglo

bi vam se ostvariti. Na put pre ma

Zapadnoj Europi, samo u prvoj polovici

ove godine, krenulo je oko tri stotine

tisuća izbjeglica. Najviše iz ratne Sirije

i Iraka. No, nitko ne zna gdje je svemu

kraj. Zna se da je u ovom zastrašujućem

egzodusu, najvećemu od Drugoga

svjetskog rata, pokrenuto najmanje

dva milijuna ljudi. Što će biti s njima

kad Velike zemlje, poput Njemačke,

popune svoja radna mjesta? Kada

kažu – dosta!

Hrvatska je zbunjena. Ne razmišlja,

poput nekih susjeda, o tome hoće li

graditi zidove s oklopnim vratima i

bodljikavom žicom. No, suočena je

s nepoznanicom koju joj je donijela

jesen, najplodnije godišnje doba kada

svatko, poslovično, žanje što je posijao.

Hrvatska žanje svoje, ali i nevolje koje

su drugi posijali. I ne zna, ne želeći biti

ni gruba ni nehumana, kako se s njima

nositi...

Remetinečki se zatvor počeo prazniti, pa se

uoči izbora nameće pitanje – neće li se neki

od moćnika, nad čijom su se pohlepom i

beskrupuloznošću još do jučer svi zgražali, naći na

izbornim listama za hrvatske vođe s kojima ćemo

u novu, svijetlu budućnost?

U zastrašujućem egzodusu, najvećemu od

Drugoga svjetskog rata, pokrenuto je najmanje

dva milijuna ljudi. Što će biti s njima kad Velike

zemlje, poput Njemačke, popune svoja radna

mjesta? Kada kažu – dosta!

KOLUMNA

listopad 2015. 9

Napisala:mr. sc. Mirjana Popovićekonomski analitičar i komentator

remetinečki se zatvor počeo prazniti

brzinom izravno proporcionalnom

vremenu koje Hrvatsku dijeli od izbora.

I otvorio sasvim izvjesnu mogućnost

da se neki od moćnika, nad čijom su

se nezajažljivom pohlepom i beskru-

puloznošću još do jučer svi zgražali,

nađu na izbornim listama za hrvatske

vođe u novu, svijetlu budućnost.

Možda je najveću zbunjenost u hr-

vatskim glavama, pomalo umornima i

ispranima šestogodišnjom recesijom,

izazvao izbjeglički podsjetnik na hr-

vatske ratne i podjednake izbjegličke

dane. Više od stotinu tisuća bjegunaca

od raznih nedaća do prvih je jesenjih

dana pregazilo hrvatsku granicu krče-

ći si put prema Zapadu. Ponajprije

prema Obećanoj zemlji - Njemačkoj.

I u svemu tome nije najvažnije, ali ni

najmanje važno, da ih Hrvatska nije

zvala, iako sve čini kao da i jest. Krov

Hrvatska je u jesen ušla zbunjena

kao rijetko kada. Već je dulje od dvije

godine u Europskoj uniji, a još uvijek

nije na čistu s time bi li zbog toga

bila zadovoljna ili samo prestrašena.

Taj brod, koji joj se još nedavno činio

silno moćnim i poželjnim, sve se češće

opasno ljulja. Prezadužena Grčka,

ko lebljiva Velika Britanija, izbjeglička

kriza…

Istodobno, ni prilike u državi ne

djeluju umirujuće. Podaci, istina, go-

vore o uspješnoj turističkoj sezoni,

o potrošnji kakva se ne pamti od

dav nih, predrecesijskih vremena, o

rastu proizvodnje i izvoza... No, obični

Hrvati vide sve brojnije kopače po

kontejnerima, sve manje novca u lis-

nicama, svoju djecu s diplomama, ali

bez radnih knjižica. A kad su povjerovali

kako bar pravde, napokon, ima, i da će

im se makar dio opljačkanoga vratiti,

Oprezno sa željama......da se ne ostvare

STRUKA

listopad 2015.10

preko sus tava koji koriste GS1 standarde

za razmjenu podataka utemeljenih

up ravo na GS1 identifikacijskim klju-

če vima na svim razinama pakiranja,

neovisno o tome je li riječ o domaćem

ili međunarodnom tržištu. Trgovac, na

bazi GS1 identifikatora, vodi vlas titu

inventarizaciju i prodaju na pro dajnome

mjestu, što mu omogu ćuje una-

pređenje procesa i veću dje lotvornost.

Naposljetku, tu je i ku pac koji se prije

kupnje, na temelju GS1 iden tifikatora na

proizvodu, može do dat no informirati o

proizvodu i o to me kako ga koristiti, te

biti sigu ran da je cjelokupno kretanje

proiz vo da, od proizvođača do nje-

ga, bilo evi den tirano i omogućilo

transparentnost ops krb nog lanca, što je

posebno važno ako se utvrdi određeni

nedostatak. Takav “pogled iz zraka“ kroz

primjenu te aplikacije omogućuje i

edukatorima i korisnicima jednostavnije

te brže us vajanje procesa primjene GS1

stan darda i njegovih alata u procesima

unu tar svoje organizacije.

Više na: www.gs1hr.org/RADIONICE

Jedan je od ciljeva GS1 organizacije

prezentacija mogućnosti primjene

GS1 sustava standarda u današnjem

opskrbnom lancu. Za potrebe edu-

kacije i prezentacije, kako postojećim

čla nicama GS1 organizacije tako i

po ten cijalnim budućima, kreiran je

alat koji vizualno dočarava primjenu

stan darda u cjelokupnom procesu, od

pro iz vodnje sirovina, preko logistike

i dis tribucije sve do krajnjega kupca.

Ta interaktivna aplikacija umnogome

će olakšati edukacijski dio GS1 radio-

nica, koristeći vizualizaciju procesa

pri mje ne raznih identifikatora na

pro iz vode, lokacije i subjekte unutar

ops krb nog lanca, te demonstrirati sve

pred nosti GS1 sustava standarda, s ob-

zi rom na to da omogućuju njegovu

pot pu nu trans parentnost i sljedivost.

Sama je aplikacija, utemeljena na

webu (web base), osmišljena tako

da dočara životni vijek, primjerice,

jed ne stak lenke džema od jagoda,

po čevši od samog proizvođača koji

za primljenu sirovinu prerađuje i pakira

te označava GS1 identifikacijskim

klju če vima. Također, popunjava bazu

po da ta ka o proizvedenoj staklenci,

ka ko bi mogao obaviti elektroničku

raz mjenu potrebnih dokumenata kao

što su, recimo, otpremnica ili račun.

Apli kacija demonstrira i točke na koji-

ma se obavljaju otprema, transport i

pra ćenje proizvoda, od proizvođača

pre ko distribucijskih centara do tr-

gov ca. Dodatno upotrebljava i EDI,

elek tro ničku razmjenu dokumenata

Interaktivna

aplikacija alat je koji

vizualno dočarava

primjenu standarda u

cjelokupnom procesu,

od proizvodnje

sirovina, preko logistike

i distribucije, sve do

krajnjega kupca

GS1 sustav omogućuje transparentnost i sljedivost

Napisao:

Dalibor Sović

dsovic@gs1hr.org

GS1 Croatia obavila je

lokalizaciju aplikacije

za svoje članove i

od jeseni 2015. ona

postaje sastavni dio

edukacijskih materijala

najavljenih stručnih

radionica

pi lot-pro jekata u nekom ciljanom

seg men tu unutar zdravstva, ili...?

L. V.: Ključno je promijeniti para-

digmu promišljanja poslovnih procesa.

GS1 standardi pritom su izvrstan alat

koji će dokazati da se može raditi

kvalitetnije, učinkovitije i racionalnije, na

zadovoljstvo svih sudionika. Vjerujem

da bi samo nekoliko jednostavnih

pilot-projekata, s jasnim i izračunljivim

benefitima, moglo katalizirati sustavnu

promjenu. Primjerice, u jednoj bolnici

mogla bi se označiti cjepiva, posebno

skupi lijekovi, kirurški instrumenti,

razni medicinski proizvodi i slično.

Nakon toga mogli bismo razmišljati o

većim promjenama sustava te, poput

Velike Britanije, označavanjem GS1

standardima uvjetovati nabavu svih

proizvoda u zdravstvenom sustavu, ili

poput Sjedinjenih Američkih Država

svih medicinskih proizvoda, ili pak

poput Poljske - svih lijekova.

INTERVJU

listopad 2015. 11

Luka Vončina diplomirao je na Medicinskom fakul-

te tu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao na London School of Economics

Sveučilišta u Londonu, a doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta

u Splitu. Autor je i koautor brojnih članaka objavljenih u domaćim i među-

narodnim stručnim te znanstvenim časopisima. Radio je kao rukovoditelj

Službe za lijekove u HZZO-u, bio je pomoćnik ministra zdravlja, član

Upravnog odbora Europske medicinske agencije i Svjetske zdravstvene

organizacije - EURO regije. Također, bio je predsjednik i član upravnih

vijeća Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Hrvatskog zavoda za

transfuzijsku medicinu, Kliničkog bolničkog centra Osijek, Kliničke bolnice

Dubrava, Kliničke bolnice Merkur itd. Vodio je veći broj uspješnih reformskih

projekata u hrvatskom zdravstvu: reformu regulative određivanja cijena

lijekova i uvrštavanja lijekova na liste HZZO-a, zajedničku bolničku nabavu,

projekt reforme hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u

zdravstvu, te niz drugih... Trenutačno radi kao konzultant u Hrvatskoj te

Srbiji, Ukrajini, Albaniji i Kazahstanu.

Razgovarao:

Slobodan Romac

sromac@gs1hr.org

Susresti dr. Luku Vončinu, a po go-

tovu razgovarati s njim, bilo je pravo

zadovoljstvo: mlad, elokventan, s

iz nenađujuće bogatim stručnim

is kus tvom, s brojnim osobnim poz-

nan stvima i podjednako utjecajnim

duž nostima što ih je obnašao, ili ih

tre nutačno obnaša, ne samo kod kuće

nego i diljem svijeta. Zamolili samo ga

da iznese svoje mišljenje i procijeni

moguća rješenja u vezi s primjenom

GS1 standarda u zdravstvu, sferi koja

nas sve zanima...

GS1: Koliko su uspješni primjeri

im ple mentacije GS1 standarda u

zdrav stvu drugih država diljem svi-

je ta pri mje njivi u hrvatskom zdrav-

stvu?

L. V.: Uspješni primjeri provedbe GS1

standarda apsolutno su primjenjivi u

hrvatskom zdravstvu. Poslovni procesi

i u Hrvatskoj i u razvijenijim zapadnim

državama pate od sličnih problema:

nesljedivosti, nepreglednosti, manj -

ka sustavnog pristupa i, često, im pro-

vizacije. Zdravstveni sustavi generalno

zaostaju u razvijenosti upravljanja u

usporedbi sa sektorima kao što su

zrakoplovna industrija, proizvodnja ili

maloprodaja.

Dapače, rekao bih, zbog slabije

kvalitete up ravljanja po slovnim pro-

cesima u zdrav stvu u nas, u usporedbi

s inozemstvom, mogu donijeti i znatno

veće benefite u usporedbi s onima koje

je provedba GS1 standarda donijela,

primjerice, u Njemačkoj ili Kanadi.

GS1: Što mislite, kako bi bilo

naj bolje započeti s učinkovitijom

pri mjenom GS1 standarda u hr-

vat skom zdravstvu? Provedbom

PRAKSA

listopad 2015.12

Napisao:

Luka Vončina

konzultant GS1 Croatia

Brojni uspješno provedeni pro je kti

u razvijenim zapadnim drža va ma

ne dvojbeno su dokazali korist GS1

glo balnih standarda u zdravstvu.

Pa cijen tima donose sigurniju, kvali-

tet niju i učinkovitiju medicinsku skrb.

Liječnicima i medicinskim ses tra ma

Primjena GS1 standarda u hrvatskom zdravstvenom sustavu

olakšavaju posao i smanjuju ad mi ni-

strativno opterećenje. Zdrav stve nim

sustavima pospješuju planiranje i

nad zor te omogućuju značajne uštede.

Međutim, u Hrvatskoj smo još uvijek

daleko od situacije u kojoj, primjeri -

ce, medicinska dokumentacija u stvar-

nom vremenu sadrži sve po datke o

lije ko vima ili medicinskim proizvodi-

ma ko jima se liječi pacijent, a koji

uk ljučuju identifikaciju samih uporab-

ljenih pa kiranja, propisivača, osobe i

vremena u kojem je lijek apliciran; gdje

se ske niranjem nedvojbeno potvrđuje

da je pacijent dobio pravi lijek ili

proizvod, u pravo vrijeme, i u pravoj

dozi; gdje bolnice i ljekarne znaju toč-

no stanje raznih skladišta i vrije me u

kojem pro izvodi mogu biti ispo ru čeni

na ra dilišta; te gdje jav ni regu lator, u

slučaju potrebe, brzo i učinkovito mo-

že povući proizvode s tržišta s bilo

PRAKSA

listopad 2015. 13

Hrvatsko je zdravstvo

još uvijek u ranoj fazi

procesa informatizacije

i uvelike zaostaje za

razvijenijim zapadnim

državama

kojeg mjesta u opskrbnom lancu, itd.

Razlog takvog zaostajanja činjenica

je da je hrvatsko zdravstvo još uvijek

u ranoj fazi procesa informatizacije.

I dok se u primarnoj zdravstvenoj

zaš titi poduzelo i postiglo dosta, u

bolnicama je informatički sustav i

da lje na samom početku razvoja. Ta

ne po volj na činjenica, međutim, otvara

priliku pro mišljenom i strateškom

pri stu pu planiranju koji će osigurati

da in for ma tizacija svima uključenima

uis tinu i donese dobrobiti o kojima se

uvi jek govori pri njenom uvođenju.

Obe ća nja o učinkovitosti, kvaliteti i

ušte di rijetko se ostvaruju u praksi.

Na ža lost, prečesto smo svjedoci sa mo

ne racionalnog prebacivanja po s lov nih

procesa s jeftinog papira na sku pa

računala i servere koji, umjesto da olak-

šaju posao, zdravstvenim rad nicima

dodaju nepotrebnu admi nistra ciju.

Primjeri iz prakse

Postoje deseci mogućih primjena

GS1 standarda u hrvatskom zdravstvu

koji bi brzo i jednostavno unaprijedili

poslovne procese, na zadovoljstvo svih

uključenih. Spomenimo samo nekoliko

primjera, po ugledu na već provedene

projekte u inozemstvu, s osvjedočenim

rezultatima.

Označavanje i praćenje cjepiva

po ugledu na Kanadu omogućilo bi

najdjelotvornije praćenje pro cijep-

ljenosti djece i odraslih u realnom

vre menu (što je iznimno važno, pri -

mje rice, kod pandemija, ali i kod

stan dard nog cijepljenja), kao i uvid

Hr vat skom zavodu za javno zdravstvo

u stanje svih skladišta na terenu, od

sre dišnjega državnog do hladnjaka

svakog pojedinačnog pedijatra, a ti-

me i pravodobnu nabavu kojom bi se

izbjegle nestašice s kakvima smo već

bili suočeni tijekom ove godine.

Označavanje i praćenje posebno

skupih lijekova, što rade u Portugalu,

ili medicinskih proizvoda po ugledu

na rješenje iz Sjedinjenih Američkih

Dr žava, omogućilo bi Hrvatskom za vo-

du za zdrav stveno osiguranje pot puni

nadzor nad potrošnjom i pro pi sivačima

u stvarnom vremenu, učinilo sus tav

ne pro bojnim za malverzacije, krađe ili

krivo tvo renja, te omogućilo praćenje

sva kog po je di nog pakiranja od uvoza

u Hr vat sku do aplikacije pa cijentu,

u slu ča ju mo gu ćeg opoziva lijeka ili

pro izvoda.

Slično lijekovima i cjepivima, mnoge

bolnice u Zapadnoj Europi odlučile

su se za označavanje i praćenje bol-

ničkog rublja i medicinskih proiz-

voda koji se izdaju pacijentima tijekom

boravka u bolnici, poput invalidskih

kolica, kako bi racionalizirale nabavu

i upravljanje inventarom. Također,

mno ge bolnice odlučile su se i za

pra ćenje kirurškog pribora te na taj

na čin osigurale nepogrešivost procesa

ste rilizacije, praćenje roka trajanja te

zaš titu od krađe.

Goleme uštede

Osim projekata po bolnicama,

više država odlučilo se i na sus tav-

no uvođenje GS1 standarda u cije li

zdravstveni sustav. Englesko Mini-

star stvo zdravlja tako je 2014. godine

započelo proces u kojem će nabava

svih roba za engleski zdravstveni

sus tav (UK Department of Health’s

eProcurement Strategy) biti uvjetovana

označavanjem proizvoda GS1 stan-

dardima. Cilj je objediniti nabavu i

una prijediti upravljanje resursima,

ka ko bi se do kraja 2015. uštedjele dvije

milijar de funta.

U ovako kratkom tekstu teško je

pobrojati sve moguće primjene GS1

standarda koje bi bile od koristi našem

zdravstvenom sustavu, no vjerujem

da i ovih nekoliko odabranih primjera

iz inozemstva veoma zorno prikazuje

potencijal unapređenja procesa koji

nam je na raspolaganju. Na nama je

da ga iskoristimo.

VIJESTI

listopad 2015.14

GS1, vodeća globalna or ga ni -

zac ija za standarde, dobila je

ak re ditaciju američke Agen cije

za hranu i lijekove (FDA – Food

and Drug Agency) kao agen cija

iz davatelj jedinstvenih iden tifika-

tora medicinskih uređaja (engl.

UDI - Unique Device Identifier).

Glo balni GS1 standardi ispunjavaju

vla dine kriterije za UDI i pomoći će

proizvođačima da se prilagode zah-

tjevima nove regulative Agencije za

hranu i lijekove o jedinstvenoj iden-

tifikaciji medicinskih uređaja, objavljene

u rujnu 2013., kojom se štiti sigurnost

pacijenata i opskrbnog lanca.

Cilj je sustava jedinstvene iden-

tifikacije medicinskih uređaja stvo-

riti jedinstven globalni sustav za

iden tifikaciju koji će unaprijediti pos-

lovne procese u zdravstvenom sektoru

i poboljšati sigurnost pacijenata. Iako je

Pravilnik što ga je, potkraj 2013., objavila

američka Agencija za hranu i lijekove

prvi takav propis na ovom području,

očekuje se da će uslijediti donošenje

sličnih propisa u cijelom svijetu.

“Primjena jedinstvenog, globalnog

sus tava GS1 standarda u cijelom zdrav -

stvenom opskrbnom lancu od ključ ne

je važnosti jer može omogućiti svim

čim benicima zdravstvenog sekt ora

iz cijelog svijeta da učinkovito imple-

mentiraju UDI i pomoći im da slijedi

novu regulativu“, rekao je Miguel

Lopera, predsjednik i glavni izvršni

direktor GS1 organizacije koja ima

sjedište u Bruxellesu, Belgija.

GS1 sustav je integrirani paket glo-

balnih standarda koji osigurava točnu

identifikaciju i komunikaciju informacija

o proizvodima, sredstvima, uslugama

i lokacijama. Vodeći proizvođači u

sektoru zdravstva već primjenjuju

GS1 standarde, uključujući Globalni

broj trgovačke jedinice (GTIN®), koji

su u cijelom zdravstvenom sek to ru

prepoznati kao jedinstveni iden ti fi ka-

tori medicinskih i kirurških proizvoda

za sve razine pakiranja. Proizvođači

u sektoru zdravstva iz Sjedinjenih

Država i iz čitavog svijeta mogu izra-

đi vati i održavati UDI brojeve (npr.

GTIN) u skladu s regulativom ako

slije de naputke utvrđene Pravilnikom

Agen cije za hranu i lijekove o UDI-ju

te Ge ne ral nim specifikacijama GS1

orga nizacije.

“Globalni GS1 standardi podržavaju

viziju američke Agencije za hranu i

lijekove o usklađenom globalnom

opskrbnom lancu, što postaje sve

važnije zbog toga što se proizvodi

za zdravstvo proizvode, otpremaju i

prodaju na međunarodnom tržištu,

bez obzira na granice“, kaže Siob han

O’Bara, viša dopredsjednica za an-

gažman industrijskih sektora, GS1 US.

“Uz pomoć GS1 standarda, zdrav stvene

organizacije iz cijelog svijeta mogu

je din stve no identificirati i locirati medi-

cin ske uređaje od njihove izrade, preko

svakog koraka u opskrbnom lan cu, pa

sve do kraja njihovog životnog ciklu sa,

i ta ko unaprijediti preglednost kretanja

proiz voda i poboljšati sigurnost pa-

cijenata.“

Prema Pravilniku američke Agen-

cije za hranu i lijekove, UDI broj u

pra vilu mora biti istaknut na eti ke ti

me di cinskog uređaja, na paki ra nju, a

u nekim slu čaje vima i di rekt no na

samom ure đa ju. GS1 stan dardi omo-

gućuju ne dvo smi sle nu identifikaciju

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA)

akreditirala je GS1 kao agenciju izdavatelja

jedinstvenih identifi katora medicinskih uređaja

VIJESTI

15

me dicinskih ure đa ja i tako koriste

pacijentima, zdrav stve nom sustavu i

sektoru za proiz vod nju medicinskih

uređaja. GS1 stan dar di po mažu zdrav -

stvenim orga niza cija ma iz cije log

svijeta da brzo i učin ko vito iden ti-

ficiraju uređaje u slu čaju po vla če nja

iz primjene, omo gućuju točnije i is-

crpnije prija ve nuspojava i čine temelj

global nog, sigurnog distribucijskog

lanca. Tako đer, nude mogućnost jas -

ne evi den cije uporabe uređaja u elek -

tro ničkim zdrav stvenim kartonima i

bol ničkim infor matičkim sustavima.

Glo bal ni sustavi za kodiranje GS1 or-

ganiza cije usklađeni su s relevantnim

međunarodnim ISO standardima.

GS1 sustav najrašireniji je sustav

standarda za opskrbne lance u

svijetu i rabi ga većina čimbenika

zdravstvenih opskrbnih lanaca.

Za više informacija posjetite novu

internetsku stranicu međunarodne

GS1 organizacije sa sadržajima

vezanim za UDI:

http://www.gs1.org/healthcare/udi

O GS1GS1 je neutralna, neprofitna or-

ga nizacija koja se bavi izradom

i im plementacijom globalnih

stan darda i rješenja za veću

učin kovitost i preglednost

opskrbnih lana ca. Rad GS1

organizacije vo đen je s više

od milijun tvrt ki čla nica koje

pomoću GS1 susta va standarda

obave pr e ko šest milijardi

transakcija dnev no. GS1 je

istinski globalna organi zacija,

s nacionalnim GS1 organi zacija-

ma članicama u 112 ze malja di-

ljem svijeta i Glavnim ure dom

u Bru xel le su, Belgija. Za više

in for macija posjetite

http://www.gs1.org.

O GS1 HealthcareGS1 Healthcare je globalna, do brovoljna zajednica korisnika sastavljena

od svih čimbenika zdravstvenog opskrbnog lan ca, uključujući

proizvođače, dis tributere, pružatelje zdrav stve nih usluga, dobavljače

rješenja, regulatorna tijela i sektorska ud ruženja. Misija zajednice

GS1 Healt hcare je okupiti zdrav stve ne stručnjake koji će raditi na

unapređenju sigurnosti pa ci jenata i učinkovitosti op skrb nog lanca

i tako voditi zdrav stveni sektor ka uspješnom raz voju i primjeni

globalnih stan dar da. Članstvo zajednice GS1 Healt h care obuhvaća

više od šez deset vodećih zdravstvenih or ganizacija iz cijelog svijeta.

Za više informacija o GS1 Health care, posjetite:

www.gs1.org/healthcare.

EDUKACIJA

listopad 2015.16

Proljetni seminar

Anketu obradila i napisala:

Vesna Petrina-Brajdić

vbrajdic@gs1hr.org

Nastavljajući višegodišnju praksu u

priređivanju edukacijsko-informativnih

seminara ne samo o temeljima nego i

o naprednim primjenama GS1 sustava

standarda u različitim sektorima i

poslovnim scenarijima, GS1 Croatia

organizirala je proljetni seminar koji

je, za članice koje su podmirile svoje

članske obveze u tekućoj godini,

bes platan za jednu osobu iz tvrtke.

Se minaristi uvijek dobiju radne ma-

terijale pomoću kojih mogu lakše

pra titi predavanja (simultani prijevod

izla ganja inozemnih predavača tako đer

je uključen), a nakon završetka dodje-

ljuje im se certifikat/svjedodžba o

od slušanom seminaru.

Na seminaru su, uz uvijek aktualan

edukacijski dio koji je prijeko potreban

za ispravnu primjenu GS1 sustava

standarda, bili obrađeni i specifični

“Information is not Power,

Sharing Information is the Real

Power!“

“Informacija nije snaga,

razmjena informacija je prava

snaga!“

GS1

Edukacija je prijeko potrebna za ispravnu primjenu GS1 sustava standarda

slučajevi iz aktualne svakodnevne

prakse, s posebnim osvrtom na

pri mje nu GS1 DataBar simbologije,

pri mjenu GS1 standarda u javnoj

upravi, suradnju međunarodne GS1

or ga nizacije i UNGC-a (United Na tions

Global Compact) u održivoj poljo-

pri vredi, ali bilo je riječi i o brojnim

moguć nostima i prednostima pri-

mjene elek troničkog kataloga te GS1

stan darda u područjima važnima za

hr vatsko gospodarstvo.

Nakon uvodne riječi direktorice GS1

Croatia Klare Karivan, pregled ma-

kro ekonomske situacije u Hrvat skoj i

usporedbu s EU iznio je Zvo nimir Savić,

direktor Sektora za finan cijske institucije,

poslovne infor macije i ekonomske

analize Hrvat ske gospodarske komore.

Izlaga nje je bilo iznimno zanimljivo,

pre puno usporednih podataka koji

su zorno pokazali gdje smo, ali i u

ko jem smjeru idemo ili, bolje rečeno,

naza du jemo. Usporedba temeljnih

makroeko nom skih pokazatelja u 2014.,

u odnosu na 2008. godinu, pokazuje

sniženje posto taka u svim kategorijama,

osim u bro ju nezaposlenih (!). Stopa

aktiv nosti nezaposlenih od 64,9 posto

upo zorava na velik broj nezaposlenih u

ukup no radno sposobnom aktivnom

stano vništvu, što znači da mnogi sta-

novnici izvan tržišta rada, zapravo, i ne

traže posao.

Uvod u usko stručni dio seminara

bila je prezentacija “GS1 DataBar studija

slučaja” koju je održao Manfred Piller iz

GS1 Austria. Prilagodbom POS uređaja

za očitavanje GS1 DataBara kupcu će

se, uz identifikaciju proizvoda, uklju-

čivanjem datuma (upotrebljivo do/best

before) omogućiti zajamčena svježina

proizvoda. Osim kupcu, taj podatak

važan je i proizvođaču, pogotovu u

slučaju povlačenja neispravnih proiz-

voda s polica.

“Zašto je GLN važan?” upitao je i

po tom objasnio Slobodan Romac,

vo ditelj projekata GS1 Croatia. GLN

(glo balni lokacijski broj) numerički je

EDUKACIJA

listopad 2015. 17

Nakon prezentacije mogućih modela

primjene GLN-a u poljoprivredi, Man-

fred Piller iz GS1 Austria upoznao je

auditorij s primjenom GLN-a u javnoj

upravi: taj zadatak ni na koji način nije

lak, jer je u Austriji valjalo prebroditi sve

prepreke i konsolidirati razlike između

proizvodnog sektora i javne uprave

s kojima GS1 još nije bio upoznat. U

lipnju 2012. potpisan je ugovor između

GS1 Austria i Republike Austrije koji

je uključio mogućnost otvaranja 30

milijuna GLN brojeva (sve do mogućih

50 milijuna brojeva), pri čemu će

se GLN u budućnosti koristiti kao

primarni ili sekundarni ključ za ulazak

u profesionalni i komercijalni registar.

Od ribarice do potrošača

Jim Bracken potom se nadove-

zao pre zentacijom o primjeni GS1

stan darda u ribarstvu, te o uredbama

EU 1224/2009 (o sljedivosti svih

lo to va ribarskih proizvoda) i EU

1379/2013 (o zajedničkom uređenju

tržiš ta proizvodima ribarstva i akva-

Sva predavanja bila su vrlo

zanimljiva. Uvijek je korisno

čuti primjere iz drugih

država (Austrija, Irska,

globalno... i GlobeCat®!),

kao i novosti o prikupljanju

podataka o ambalažnom

otpadu.

Komentar seminarista

Bilo mi je posebno zanimljivo

predavanje o GS1 DataBar

kodu, jer smatram da je to

izvrsno rješenje i za sadašnje

i za buduće izvoznike, te

da bismo se polako trebali

ugledati na države koje

neprekidno implementiraju

nešto novo.

Komentar seminarista

kôd koji identificira bilo koju pravnu,

funk cionalnu ili fizičku lokaciju u sklo-

pu neke poslovne ili organizacijske

struk ture. Sudionici su doznali iznimno

va žan podatak - da je UNGC FAB (Uni-

ted Nations Global Compact Food and

Agriculture Business Practices) oda brao

GS1 organizaciju da osigura glo balni

registar i međunarodnu iden tifi kaciju

farmi, primjenom GLN-a (Glo bal

Location Number - glo balni lo kacijski

broj). Opširnije o toj surad nji i pri mje-

njivosti GLN-a u odr živoj po ljoprivredi, s

naglascima na si gur nost hrane, govorio

je Jim Brac ken iz GS1 GO (Global

Office – GS1 globalni ured). Sljedivost,

podrijetlo i vjerodostojnost podataka

o proizvodu ključni su zah tjevi svih

potrošača, trgovaca, zako no davaca i

ostalih sudionika vrijednosnog lanca za

svaki proizvod, pogotovu pre hram beni.

Osiguravajući jedinstveni identi fikacijski

broj farmama, možemo po moći po-

ljoprivrednom sektoru da pri mijeni GS1

standarde, usluge i rješenja.

kul ture). SFPA (Sea Fisheries Protec tion

Authority) i BIM (Irish Sea Fishe ries

Board) kreirali su projekt pod nazi vom

e-LOCATE koji je osmišljen za pro mi-

canje djelotvornog i sigurnog pri kup-

ljanja, upravljanja i razmjene po da taka

o proizvodima, usvajanjem glo bal nih

standarda i najbolje prakse za po trebe

vaganja, označavanja i raz mje ne poda-

taka. Minimalni zahtjevi obilje ža va nja

uključuju podatke koji su već definir ani

ap li kacijskim identifikatorima (AI), pa se

GS1 standardi mogu vrlo jedno stav no

i lako primijeniti. Propisi u Irskoj zah-

tijevaju, naime, da se svi lotovi ribarskih

proizvoda mogu pratiti u svim fazama

proizvodnje, prerade i distribucije, od

ulova ili berbe ribe do njihove prodaje

krajnjem potrošaču. Postavljaju se

posebni zahtjevi kad je riječ o načinu

na koji se proizvodima rukuje, kako su

zapakirani i pohranjeni, kako se prodaju

i dorađuju, od ribar skog plovila do

kraj njeg potrošača, a sve kako bi se

osi gurala točnost i istinitost podataka.

EDUKACIJA

listopad 2015.18

elektronički katalog GlobeCat®, kao

univerzalni izvor pouzdanih po dat aka.

FZOEU i GS1 Croatia surađuju

Pravilnik o ambalaži i otpadnoj

ambalaži ot padu (FZOEU) prihvaća

upotrebu GTIN-a za identifikaciju

ambalaže, kao i po sto jeće podatke iz

elektroničkog kataloga.

Nakon prezentacija, uslijedila je

živahna rasprava s brojnim upitima up-

ravo u vezi sa spomenutom Uredbom

i novim Pravilnikom. Mnogima su

prezentirane informacije bile potpuna

novost, ali i šok zbog obujma poslova

te zadataka koje impliciraju.

Novi Pravilnik o ambalaži

Gostujući predavač Đulijano Grum iz

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost predstavio je suradnju

FZOEU-a i GS1 Croatia. Pravilnikom

o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN

97/2005) označavanje ambalaže, od-

nos no proizvoda EAN kodom (da nas

GS1 kodom) postaje obveza. Iz mije-

njena odredba Pravilnika o ambalaži

i otpadnoj ambalaži (NN 81/2008)

sa da glasi: “…proizvođač je obvezan

pro izvod označiti GTIN oznakom te ga

EU 1169/2011

Da mir Šegović podsjetio je i na

za kon ske obveze glede Uredbe EU

1169/2011 i Pravilnika o ambalaži i ot-

padnoj ambalaži (FZOEU). Uredba EU

1169/2011 o informiranju potrošača o

hra ni zahtijeva da podaci o proizvodu

bu du dostupni krajnjem potrošaču

prije nego što obavi kupnju, i to na eti-

ketama, drugom popratnom materijalu

ili na bilo koji drugi način, uključujući

i sredstva moderne tehnologije ili

ver balne komunikacije. Cilj Uredbe

EU 1169/2011 je, uz pojednostavljenje

propisa, osi gurati visoku razinu zaš ti te

zdravlja i inte resa potrošača, kroz jasno

i čitljivo označavanje te isprav ne i po-

uzdane podatke, a sve to omo gućuje

ter pretirati. Inicijativom da trgovačke

ku će, uz dosadašnji način prikupljanja

po dataka za ulistavanje proizvoda,

poč nu prihvaćati podatke i u GDSN

for matu, bez obzira na to u koji su

ka talog podatke unijeli dobavljači,

od nosno proizvođači, uvelike će se

po jednostaviti poslovna komunikacija

iz među dobavljača i trgovaca, a raz-

mjena podataka o proizvodima uči niti

djelotvornijom te, zahvaljujući sma-

njenju pogrešaka pri unosu podataka,

i - na dulji rok - jeftinijom.

Posebno zanimljiv, ali i

razočaravajući, bio je pregled

makroekonomske situacije u

Hrvatskoj i usporedba s EU.

Komentar seminarista

unijeti u Registar”. Obvezujući atributi

proizvoda su: GTIN, podaci o obvezniku

(proizvođači, uvoznici, sljednici), podaci

o proizvodu (dimenzije, masa, razina

hijerarhije), podaci o ambalaži (masa,

sastavnice, materijal), podaci o sadržaju

teških metala u ambalažnom materijalu

(Pb, Cd, Hg i Cr [VI]). Svi atributi mogu

se upisati kroz/u GS1 elektronički ka-

talog.

GlobeCat®

O GlobeCat® elektroničkom katalogu

kao univerzalnom izvoru pouzdanih

podataka govorio je Damir Šegović,

tehnički savjetnik GS1 Croatia. U do-

sa dašnjoj praksi uočeno je da svaki tr-

go vac postavlja dobavljačima drukčije

zahtjeve za podacima, atributima,

for matima i protokolima upisa te

dos tave podataka o proizvodima.

Je dino je kroz elektronički katalog

mo gu će opisati trgovačke jedinice na

sus tavan, globalno unificirani način,

pa potom te podatke razmijeniti

sa svim sudionicima u opskrbnom

lancu, a oni će ih svi podjednako in-

Pozivamo sve zainteresirane tvrtke

da se pridruže inicijativi za koju su

osi gurane sva potrebna infrastruktura,

edukacija i podrška. Uz ispunjavanje

zakon skih obveza, taj projekt omo gu-

ćuje značajno sniženje troškova svih

uključenih subjekata te povećava učin -

ko vitost i konkurentnu sposobnost na

tržiš tu. Ovo je trenutak u kojem se oče-

kuje ko or dinirana aktivnost svih poz-

va nih su dionika radi postizanja mak -

si mal nih sinergijskih učinaka. Više na:

http://www.gs1hr.org/djelatnosti/

raz mje na/gdsn/zasto-elektronicki-

katalog

STRUKA

listopad 2015. 19

U listopadu 2004. godine među na-

rodna GS1 organizacija pokrenula je

projekt pod nazivom GS1 GDSN (GDSN

= Global Data Synchronization Network

= Glo balna mreža za sinkronizaciju

po dataka) radi pojednostavljenja raz-

mjene matičnih podataka o trgovačkim

je dinicama između sudionika u op-

skrbnom lancu. Primjena je ponajprije

krenula u sektoru robe široke potrošnje,

ali se s vremenom proširila i na druge

industrijske sektore.

Kada je projekt pokrenut, u sustavu

je bilo samo 74.000 GTIN-ova sudioni-

ka iz desetak država, dok danas broj

GTIN-ova premašuje 17.000.000, s više

od 35.000 tvrtki iz 150 država.

GS1 Croatia aktivno se pridružila pro-

jektu kreiravši nacionalni elektronički

katalog, isprva pod radnim nazivom

eCROKAT, koji je uspješno GDSN cer-

tificiran 2008. i pušten u produkciju. U

postupku certifikacije vrijedila je ver zija

2.1. No, s vremenom se korisnička baza

širila pa su se, uz tvrtke iz RH, po najprije

uključile i regionalne tvrtke, a potom

i one iz drugih država diljem svijeta.

U skladu s tim, i naziv promijenjen u

GlobeCat®.

Sustav se uredno održava što se

tiče internih funkcionalnosti, a također

i službenih GS1 GDSN verzija (minor

release), pa danas vrijedi verzija 2.8.

Upravo redovito održavanje verzija

omogućilo je ispunjavanje sve brojnijih

zahtjeva postojećih i zainteresiranih

budućih korisnika sustava.

Podsjetimo:

• u verziji 1. radilo se isključivo s tr-

govačkim jedinicama, a primarni je

ključ bio samo GTIN

• u verziji 2. uveden je pojam kataloške

jedinice, a primarni je ključ proširen s

GTIN-a i na GLN davatelja informacija

(DS = Data Source) te na ciljno tržište

(TM = Target Market).

S vremenom se pokazalo da valja

po duzeti dodatne korake na globalnoj

ra zini, kako bi se sustav dodatno una-

prijedio. To se posebno odnosi na

uključivanje drugih industrijskih sek-

tora, kao što su, primjerice, sektor zdrav-

stva (Healthcare), zaštite okoliša (Was te

management), uradi sam (DIY), koz-

metika... I za već uključeni sek tor robe

široke potrošnje počeli su se pojav ljivati

novi zahtjevi, poput pri mje ne uredbi

zakonskog karaktera, na koje je trebalo

odgovoriti u zakonom pro pisanom

roku (npr. Uredba 1169/2011). U sklopu

verzije 2. bilo je sve te že pravodobno

odgovarati na sve veći broj zahtjeva

koje su sudio nici pos tavljali u vezi s

postojećim po datkovnim modelom. Na

visokoj struč noj razini odlučeno je da se

kre ne u ostvarenje treće verzije koja bi

trebala prikladno odgovoriti ne samo

na postojeće, nego i na zahtjeve za koje

pretpostavljamo da će nam korisnici

slati u budućnosti. Taj vrlo zahtjevni

ko rak pomno je planiran, u svim

as pek tima - strateškom, sadržajnom,

vre menskom i migracijskom. Ne ulaze ći

u podrobne tehničke opise i spe cifika-

cije verzije 3.1, valja naglasiti prednosti

koje da će ona omogućiti, posebno

gle dano s korisničke strane.

To su:

• dodatne obavijesti o proizvodu

uvođenjem dodatnih atributa, što

je sada značajno pojednostavljeno

kroz modularni pristup

• prilagodba zahtjevima zakonodavnih

i regulatornih tijela

• ispunjavanje zahtjeva specifičnih

industrijskih sektora

• povećanje kakvoće podataka kroz

jedinstveno definirane validacijske

procedure i alate

• sve gorespomenuto omogućuje

mnogo brže stavljanje novih proiz-

voda na tržište.

U ovom trenutku, GS1 Croatia us pješ-

no je završila certifikacijski postu pak za

verziju 3.1 i priprema alate za prije laz s

postojeće verzije 2.8 na tu novu.

Trenutak prelaska planiran je za svi-

banj 2016. godine, kada će svi postojeći

korisnici i njihovi podaci biti prebačeni

na novu verziju sustava i bit će moguća

njihova potpuno funkcionalna uporaba

u GDSN sustavu.

Upravo redovito unapređivanje verzija omogućilo je ispunjavanje sve brojnijih

zahtjeva postojećih i zainteresiranih budućih korisnika sustava

Globalna mreža za sinkronizaciju podataka

Napisao:

Damir Šegović

dsegovic@gs1hr.org

STRUKA

listopad 2015.20

trenutak od luke, taj ZEMOT (Zero

Moment of Truth), više se ne događa

na lokaciji trgovca ili u kontaktu s njim,

nego u udobnosti vlastita do ma, u

komunikaciji sa znancima i prija te ljima

na društvenim mrežama. Kup ci jed-

nostavno čitaju recenzije o proizvodima

na pametnim telefonima, tabletima,

prijenosnim računalima…, a potom

odlučuju o kupnji.

Proizvođačima i trgovcima posebno

je važno da potencijalnom kupcu

pruže precizne podatke o asortimanu

te da distribucija tih podataka bude

brza, djelotvorna i ekonomski oprav-

dana.

Teška praksa

Zamislite situaciju u kojoj na strani

trgovca imate, u prosjeku, asortiman

s više od 30.000 proizvoda, a za svaki

od njih potreban vam je set podataka:

od logističkih (vrsta i način pakiranja

osnovnog proizvoda, vrsta transportne

kutije, sve dimenzije palete), mar ke-

tinških (slike, opisi proizvoda, sastav,

nutricionističke vrijednosti), prodajnih

(GTIN, slike za planograme, prodaje li

se proizvod na kilograme, komade ili

drukčije), a tu su i uvozne te izvozne

službe, potom nadzorne i sve ostale

o kojima su podaci potrebni kako bi

mogli prodavati određeni proizvod.

Proizvođači i trgovci u današnjem

ekonomski dinamičnom te tehnološki

i obrazovno zahtjevnom digitalnom

dobu suočeni su s novim izazovima:

jedan od temelja uspješnog poslovanja

postaje dostupnost kvalitetnih, ažu-

riranih podataka o proizvodu. Teh no-

logija, a posebno internet, dovela je do

formiranja nove vrste kupaca te novog

načina distribucije podataka.

Današnji kupac promijenio je svoje

ponašanje pa sve rjeđe odlazi u

trgovinu i razgovora s prodavačem, ili

onamo dolazi već pripremljen, najčešće

unaprijed zna jući što će kupiti i kolika

je cijena tog pro izvoda. Upravo taj

GS1 Croatia priprema

novu, još bolju

verziju elektroničkog

kataloga

Primjena nove verzije, koja korisnicima donosi još

veću fl eksibilnost, krenut će u svibnju 2016.

Napisao:

Dalibor Sović

dsovic@gs1hr.org

STRUKA

listopad 2015. 21

Sada zamislite proizvođače koji za

svoje proizvode moraju dostaviti sve

te podatke trgovcima, a svaki trgovac

propisuje drukčiju formu. To je golemi

posao koji zahtijeva povelike resurse

i generira troškove na obje strane

opskrbnog lanca te, naposljetku, utječe

na kakvoću informiranja kupca.

GS1 Croatia, kao dio globalne GS1

obitelji nacionalnih organizacija, već

desetljećima udovoljava zahtjevima

za automatskom identifikacijom i

upravljanjem podacima u više od 20

industrijskih sektora, kombinirajući

pritom globalna iskustva s lokalnim

znanjem i podrškom.

Sve na jednome mjestu

Od 2008. godine GS1 Croatia omo -

gućuje svojim članicama uslugu ko -

riš tenja GlobeCat elektroničkog ka -

taloga kojemu je svrha upravo olak-

šati razmjenu kvalitetnih i točnih

po dataka o proizvodu između svih

subjekata uključenih u vrijednosni

lanac. GlobeCat omogućuje poslov-

nim partnerima automatiziranu

raz mje nu standardiziranih podataka

o proiz vodima, uslugama i subjektima

pu tem elektroničke razmjene po da-

taka, isključujući potrebu za “ruč nim”

procesima. Globalna mreža za sin-

kro nizaciju podataka (GDSN – Global

Data Synchronization Network), koje

je GlobeCat dio, povezuje dobavljače

i trgovce, operatere, pružatelje usluga,

distributere, javne servise i ostale uk-

ljučene u opskrbni lanac i na lokalnoj i

na međunarodnoj razini.

Elektronički katalog predstavlja

ide alno rješenje za gorespomenute

pro bleme. Zašto? Jer na jednome

mjes tu imamo unesene sve podatke o

proiz vodima, podaci su standardizirani,

jednostavni za održavanje i moguće ih

je distribuirati onima kojima su po treb-

ni, od trgovaca do krajnjih po trošača,

bilo gdje u svijetu.

GS1 Croatia kontinuirano unapređuje

vlastita tehnička rješenja, pa će tako u

svibnju 2016. godine krenuti primjena

nove verzije GlobeCat elektroničkog

kataloga koja donosi još veću flek-

sibilnost korisnicima kroz novo intui-

tivno sučelje i povećani set atributa,

uključujući i slike te videosadržaje, a sve

kako bi svojim članicama omogućila

da prate svjetske trendove te im

olakšala poslovanje i na domaćem i

na međunarodnom tržištu.

Uspješnost poslovanja uvelike ovisi

o kvalitetnim informacijama, a GS1

organizacija upravo u tome ima više

od 40 godina iskustva.

Stoga vas pozivamo da se uključite i

vrednujete prednosti skupljenih znanja

i iskustava stečenih u 112 nacionalnih

GS1 organizacija.

GlobeCat omogućuje poslovnim partnerima

automatiziranu razmjenu standardiziranih

podataka o proizvodima, uslugama i subjektima

putem elektroničke razmjene podataka

DOGAĐANJA

listopad 2015.22

Na temelju članka 5.1.7. Statuta

GS1 Croatia - Hrvatskog udruženja

za automatsku identifikaciju, elek tro-

ničku razmjenu podataka i uprav ljanje

poslovnim procesima, a u skla du

s pravilima međunarodne GS1 or-

ganizacije, Upravni odbor GS1 Croatia

na svojoj je 61. redovitoj sjednici, u ožuj-

ku 2015., nakon provedene rasprave,

jednoglasno odlučio i zadužio Ured

GS1 Croatia da, u suradnji s pravnim

savjetnikom, poduzme sve potrebne

korake radi usklađenja i prilagodbe

Statuta novom Zakonu o udrugama.

Na sljedećoj redovitoj sjednici,

odr žanoj sredinom lipnja, Upravni

od bor jednoglasno je donio odluku o

sa zivu izvanredne sjednice Generalne

skupštine GS1 Croatia.

Poštujući zakonske rokove, sazvana

je iz vanredna sjednica Generalne skup-

Izvanredna sjednica Generalne skupštine GS1 Croatia

štine GS1 Croatia, koja je održana 16.

rujna 2015.

Sjednicu izvanredne Generalne

skup štine otvorila je Klara Karivan,

direktorica, a vodio ju je predsjednik

Upravnog odbora, Ivica Pivar.

Predloženi Dnevni red delegati su

usvojili jednoglasno.

Dnevni red

1. Izbor radnih tijela izvanredne

Ge neralne skupštine:

a) Radnog predsjedništva

Generalna skupština jednoglasno

je izabrala Radno predsjedništvo

u sastavu: Ivica Pivar, predsjednik,

te članovi Vjera Trišić Zlatevski i

Izvještaj pripremila:

Nataša Đura

ndura@gs1hr.org

DOGAĐANJA

listopad 2015. 23

Novost u Statutu (5.5.1.) je Arbitraž-

no vijeće koje rješava sukobe interesa,

ako se pojave. Generalna skupština

jednoglasno je potvrdila predložene

članove tročlanog odbora: Ljerku Fury,

Hrvoja Pichlera i Marinu Šimunić. Na

prvom sastanku članovi Arbitražnog

vijeća izabrat će i imenovati pred sjed-

nika te dopredsjednika Vijeća.

Statut (8.3.) - Generalna skupština za

likvidatora je jednoglasno podržala i

imenovala Klaru Karivan, direktoricu

Udruženja GS1 Croatia. Odluka o ime-

novanju stupila je na snagu na dan

donošenja odluke.

Sva izvješća prihvaćena su jedno-

glasno.

Sjednicu je zaključio Ivica Pivar,

predsjednik Radnog predsjedništva,

zahvalivši se delegatima na sudjelo-

vanju, a Klara Karivan najavila je redo-

vitu sjednicu Generalne skupštine GS1

Croatia, koja će se održati početkom

prosinca.

Tomislav Stantić.

b) Verifikacijske komisije

Verifikacijska komisija u sastavu:

Milan Vončina, predsjednik, i

članovi Dara Šaponja i Milko

Florenin.

c) zapisničara

Za zapisničara je jednoglasno

potvrđena Nada Drenški, debatni

stenodaktilograf.

d) ovjerovitelja zapisnika

Ovjerovitelj je zapisnika, na

temelju Zakona o udrugama,

Ivica Pivar, predsjednik Upravnog

odbora GS1 Croatia.

2. Utvrđivanje dnevnog reda

3. Izvješće Verifikacijske komisije

Verifikacijska komisija ustvrdila

je da postoji kvorum te da su

osigurani uvjeti za održavanje

Izvanredne sjednice Generalne

skupštine GS1 Croatia.

Generalna skupština time je

stekla puni validitet.

4. Izvješće Upravnog odbora - na

Usklađenja i prilagodbe Statuta novom Zakonu o udrugama

svojoj 61. redovitoj sjednici

(održanoj 13. ožujka 2015.)

raspravljao je, a na 62. redovitoj

sjednici (održanoj 12. lipnja)

jednoglasno donio odluku o

sazivu izvanredne Generalne

skupštine GS1 Croatia, radi

prilagodbe Statuta GS1 Croatia

novom Zakonu o udrugama.

5. Prijedlog dopuna Statuta GS1

Croatia

6. Izbor članova Arbitražnog vijeća

- Statut, 5.5.1.

7. Imenovanje likvidatora

- Statut, 8.3.

Prijedlog dopuna Statuta GS1 Croatia

obrazložili su Milan Vončina, pravni

savjetnik Udruženja, i Milena Tomšić

iz financijskog servisa. Jednoglasno

su usvojene sve dopune i promjene

Statuta GS1 Croatia, koje su bile prijeko

potrebne radi usklađenja s pozitivnim

propisima RH i novim Zakonom o

udrugama.

IZ UREDA

listopad 2015.24

Izvještaj pripremila:

Nataša Đura

ndura@gs1hr.org

Vaša pitanja...

...naši odgovori

Tijekom cijele godine Ured

GS1 Croatia prima brojne, naj -

različitije upite o primjeni GS1

standarda. Izdvojili smo neko-

liko zanimljivih, nadamo se da

će vam koristiti i uštedjeti dra-

gocjeno vrijeme, jer ćete una-

prijed znati odgovore!

Pravila dodjele GTIN-a (EAN koda) proizvoduPitanje

Naša tvrtka, koja je jedna od podružnica inozemne tvrtke, članica je GS1 Croatia.

Upravljanje našom bazom podataka odnedavna je preseljeno u drugu

podružnicu koja je u drugoj državi. Jedan je od njihovih zadataka i kreiranje

lokalnih GTIN ID ključeva (EAN kodova) za proizvode. Želimo vas pitati je li u

skladu sa zakonom na lokalne proizvode stavljati EAN kodove koje je dodijelila

naša inozemna podružnice, odnosno druga nacionalna GS1 organizacija?

Ako počnemo upotrebljavati EAN kodove koje su oni dodijelili, što to znači

za proizvode koje imamo na zalihama s već dodijeljenim EAN kodom iz našega

zakupljenog kapaciteta?

Koja je procedura u tom slučaju?

Možemo li i dalje koristiti EAN kôd, sve dok se proizvod ne ugasi?

Odgovor

Kao odgovor na vaše pitanje, slijedi kratka rekapitulacija pravila dodjele GTIN-a (EAN koda), koja će vam, vjerujemo,

pomoći u rješavanju vaših dvojbi:

1. Stavljanje crtičnoga koda (EAN koda, odnosno GTIN-a) na proizvode i njihova hijerarhijska pakiranja zasada NIJE zakonska

obveza (barem ne u RH), nego rezultat najbolje poslovne prakse. Prema tome, kada govorimo o stavljanju crtičnoga

koda na proizvod, ne postoji obveza “sukladnosti sa zakonom“, nego “ sukladnosti s GS1 generalnim specifikacijama“

koje su tvrtke članice GS1 organizacije dužne poštovati od trenutka učlanjenja i početka primjene GS1 sustava standarda.

2. U skladu s GS1 generalnim specifikacijama, za dodjelu EAN koda (GTIN-a) odgovoran je vlasnik robne marke,

odnosno onaj koji stavlja proizvod na tržište. Ako je riječ o multinacionalnoj tvrtki (poput vaše), ona može biti

članica GS1 organizacije posredstvom bilo koje nacionalne GS1 organizacije u državama u kojima djeluje (ili istodobno

više njih, ako za to ima potrebe, npr. zbog specifičnih zahtjeva lokalnog tržišta). Isključivo je poslovna odluka takve

tvrtke koje će dodijeljene joj GS1 prefikse koristiti za formiranje EAN kodova, neovisno o tome gdje se proizvod izrađuje

i distribuira. Naravno, pritom se valja pridržavati pravila za dodjelu GTIN-a (EAN koda, crtičnoga koda) koja su definirana

GS1 generalnim specifikacijama, a u sažetoj i preglednoj formi možete ih naći i na našim globalnim web-stranicama

(http://www.gs1.org/1/gtinrules/ ). Konkretno, u vašem slučaju, to znači da proizvod koji se distribuira na tržištu RH može

imati crtični kôd koji sadrži GS1 prefiks tvrtke dodijeljen u drugoj nacionalnoj GS1 organizaciji, ako je to poslovna odluka

vaše tvrtke.

Važno je pritom napomenuti da se ne smije dogoditi da se u istom trenutku na tržištu nađe potpuno jednaki

proizvod s dva različita crtična koda (GTIN-a), jer to nije u skladu s pravilima dodjele GTIN-a (tj. GS1 generalnim

specifikacijama).

3. Imajući na umu sve navedeno, najbolje rješenje za vaš konkretan slučaj bilo bi, ako je moguće, da na “starim“ proizvodima

ostavite crtični kod koji im je već dodijeljen, a da novim proizvodima dodjeljujete nove kodove, u skladu s novom

poslovnom politikom vaše tvrtke.

Pritom napominjemo da ste svoje financijske obveze prema GS1 Croatia (naknade za članarinu i korištenje zakupljenog

kapaciteta EAN kodova) dužni podmirivati sve dok se proizvodi kojima je dodijeljen GS1 kôd iz Vašeg (zakupljenog)

kapaciteta brojeva nalaze na tržištu.

Ovdje su izdvojena samo neka,

najčešća pitanja. Članice, naravno,

postavljaju niz upita interpretiranih

na verbalno vrlo različit način, ali

se nadamo da smo u ovom krat-

kom tekstu uspjeli obraditi ona

naj važnija.

Svaki upit možete poslati mailom

na: info@gs1hr.org

Odgovor

Važno je da vodite računa o sljedećem:

• AI(01) koristi se za identifikaciju predmetne trgovačke jedinice na kojoj se nalazi, te ga stoga nije moguće koristiti uz

AI(37).

• AI(02) koristi se za identifikaciju prvog sljedećeg nižeg hijerarhijskog pakiranja sadržanog u predmetnom pakiranju, te

se uz njega uvijek navodi i AI(37), tj. količina jedinica prvog nižeg hijerarhijskog pakiranja koja se nalazi u predmetnom

pakiranju. VAŽNA NAPOMENA: Prema GS1 generalnim specifikacijama, uz kombinaciju AI(02) i AI(37) uvijek je potrebno

navesti i SSCC (tj. AI(00)). Ako ga ne navedete, u RH vjerojatno nećete imati poteškoća, no ako predmetne proizvode

izvozite, moglo bi se dogoditi da se od vas zahtjeva da navedete i SSCC (jer tako nalažu GS1 generalne specifikacije,

kojih se striktno pridržava većina država članica EU).

• Nije dopuštena istodobna upotreba AI(01) i AI(02) – dakle, na etiketi možete navesti ili AI(01) ili kombinaciju AI(02), AI(37)

i AI(00).

IZ UREDA

listopad 2015. 25

Logistička naljepnica i upotreba aplikacijskih identifikatora (AI)

Pitanje

Ljubazno vas molimo za pomoć oko definiranja logističkih GS1-128 kodova

za transportna pakiranja naših proizvoda.

Uz dugogodišnju praksu i prema dogovoru s velikim kupcima, trenutačno

GS1-128 kreiramo na sljedeći naćin:

AI(01)transportni GTIN+AI(15)datum“upotrijebiti do“+AI(10)lot broj

Sada neki od naših kupaca traže da u GS1-128 dodamo broj komada koliko ih

ima u transportnom pakiranju, ali smo u dvojbi je li ispravno pisati:

a) AI(01)jedinični GTIN+AI(37)broj komada… ili

b) AI(02)jedinični GTIN+AI(37)broj komada…

Molimo vas za pomoć u kreiranju te etikete, jer ćemo uz troškove preinake

internog očitavanja kodova u skladištu morati kontaktirati i sve kupce, zbog

njihove eventualne promjene.

Istupanje iz članstva GS1 Croatia

Pitanje

Naša tvrtka članica je

Udruženja GS1 Croatia

od DDMMGGGG i ima

zakupljene kapacitete za

kodiranje proizvoda ko-

dovima iz GS1 sustava.

Međutim, kako je naša

tvrtka trgovačka i ne

stavlja nove proizvode

na tržište, smatramo da

je to za nas suvišan

trošak i ne kanimo pro-

duljiti član stvo za slje -

de ću go dinu. Što nam

je činiti?

Odgovor:

U skladu s pravilima međunarodne GS1 organizacije i Statutom GS1 Croatia, ako želite

istupiti iz članstva GS1 Croatia, potrebno je postupiti prema sljedećoj proceduri (prema

Statutu GS1 Croatia, članak 4.2., točka 4.2.2.):

• “Zahtjev za istupanje iz članstva“ i “Očitovanje“ (obrasci koji se preuzimaju s naših

web-stranica) podnose se direktorici GS1 Croatia, isključivo u pisanom obliku, preporučenom

poštom, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, na adresu: GS1 Croatia, Tuškanac 14,

10000 Zagreb, a stupaju na snagu nakon isteka kalendarske godine u kojoj su podneseni.

• Istupanjem iz članstva gubi se pravo uporabe GS1 identifikatora (EAN-13 kodova i GLN-a)

od 01. siječnja iduće kalendarske godine, što znači da ste o tome dužni pisanim putem

izvijestiti sve svoje poslovne partnere.

• O svakoj daljnjoj neovlaštenoj uporabi GS1 identifikatora, a radi zaštite globalnog GS1 sus tava

standarda u Republici Hrvatskoj i svijetu, GS1 Croatia obvezno izvješćuje sljedeće dr žav ne

institucije: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za norme, nad ležni

Tr go vač ki sud, sve veće trgovačke lance u Hrvatskoj te međunarodnu GS1 organizaciju.

• Također, u slučaju svake daljnje neovlaštene uporabe GS1 identifikatora, GS1 Croatia

pokreće upravni postupak protiv odgovorne osobe u gospodarskom subjektu koji u

promet stavlja proizvode s nevažećim GS1 identifikatorima, kao i parnični postupak radi

zaštite žiga te zabrane distribucije proizvoda koji neovlašteno nose GS1 identifikator.

VIJESTI

listopad 2015.26

Suradnja GS1 Croatia i Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP)

Tragom Uredbe

EU 1169/2011.

START-UP TVRTKA

VIJESTI

listopad 2015. 27

cionalnog elektroničkog kataloga

(Glo beCat), te pomoći u provedbi

raz vojnog projekta primjene crtičnoga

koda u prezentiranju svojstava pre-

hram benih proizvoda, kroz podršku

u in tegraciji njihova aplikativnog

rje šenja s elektroničkim katalogom,

kao i u uspostavljanju kontakata s

pro izvođačima/trgovcima koji su po-

tencijalni korisnici tog rješenja

Važno je napomenuti da navedeni

projekt ima i pravno uporište u Ured bi

EU 1169/2011, koja vrijedi od prosinca

2014., s krajnjim rokom pri mjene

do siječnja 2016. u svim dr žava ma

članicama EU. Naime, Uredba pred-

stavlja Pravilnik o pružanju infor macija

o hrani potrošačima, i zahtijeva da

potrošaču obvezno budu dostupni,

bez dodatne naknade, po-

daci o predpakiranoj hra -

ni prije nego što on/

ona obavi kupnju, i to

za robu koju naručuje pre-

ko inter neta ili dru-

gim putem ne iz rav -

ne prodaje. Po da ci

o hrani koji po tro ša-

ču moraju biti dos -

tup ni uključuju one po-

put nutritivnih vri jed-

nosti, pre ciznog sas ta-

va i de talj nih uputa za upo-

tre bu. Ako ti podaci o pre hram benom

proizvodu nisu dos tup ni potrošaču,

trgovac ga ne smi je pro davati ne-

izravnim kanalom pro daje.

Imajuću na umu zahtjeve koje

pred subjekte u poslovanju s hranom

po stavlja ta EU Uredba, GS1 sustav,

odnosno njegovi “gradbeni elementi“

kao što su GS1 identifikacijski ključevi

- GTIN, GLN i GDSN okolina kao pro-

vjereni izvor podataka, predstavljaju

idealan temelj za rješenja koja će tr-

govcima i proizvođačima omogućiti

pouzdan način da pravodobno ispune

te obvezne regulatorne zahtjeve.

Prvi projekt, koji je rezultat spora-

zuma postignutog između GS1 Croatia

i ZIP-a, jest suradnja sa start-up tvrtkom

koja je po krenula vlastiti razvojni projekt

o stvaranju baze podataka nutritivnih

karakteristika prehrambenih proizvoda,

s crtičnim kodom (EAN-13) proizvoda,

odnosno njegovim GTIN-om, kao

jedinstvenim ključem za pretraživanje.

To je u izravnoj vezi s GS1 standardima

(GS1 identifikacijskim ključevima), kao i

aktivnostima kojima se međunarodna

GS1 organizacija bavi u B2C segmentu

(GS1 MobileCom/B2C). Također, očita

Početkom godine GS1 Croatia pot-

pisala je Sporazum o suradnji sa Za-

grebačkim inkubatorom poduzetništva

(ZIP), neprofitnom udrugom osno va-

nom potkraj 2012., s temeljnom idejom

– pomoći mladim i inovativnim, tzv.

start-up tvrtkama. Pojam inkubator

poduzetništva, kao i start-up tvrtke, u

svijetu je poznat već dulje vrijeme: u

SAD-u, primjerice, model je zaživio još

potkraj 50-ih godina prošlog stoljeća,

u Europu stiže početkom 80-tih, a u

Hrvatskoj se pojavljuje tek odnedavna.

Prvi projekt za GS1

Inkubatori poduzetništva, ili po slov-

ni inkubatori, ponajčešće u

formi neprofitnih udruga,

okupljaju uspješne po-

slovne ljude koji svojim

znanjima i iskustvima, a

nerijetko i financijski

ili nekim drugim ob -

likom ustupanja re-

sur sa (prostor, op-

re ma), kao i kroz vlastitu

mre žu stručnjaka, po -

mažu mladim inova tiv-

nim tvrt kama ili tvrt kama

u osnivanju (start-up tvrt-

kama) da pokrenu posao pre ma

vlastitoj, originalnoj ideji.

Kako je prepoznat zajednički

interes, dogovorena je i formalizirana

suradnja između GS1 Croatia i ZIP-a

(Zagrebački inkubator podu zet niš-

tva), kroz koju će GS1 Croatia - svo jim

znanjima i is kus tvima u pod ručju

automatske iden tifikacije i elek tro -

ničkog poslovanja - pomagati start-up

tvrtkama u os tvarenju novih i ino-

vativnih projekata, popularizirajući i

na taj način primjenu globalnih GS1

standarda te GS1 sus tava i rješenja u

Hrvatskoj.

Napisao:

Sobodan Romac

sromac@gs1hr.org

je i veza s GS1 GDSN (Global Data Syn-

chro nization Network) standardima

i GDSN certificiranim elektroničkim

kata lozima kao provjerenim izvorima

po dataka o proizvodima i njihovim

proiz vo đačima (Trusted Source of Data).

Podaci prije kupnje

Kroz taj projekt GS1 Croatia će

čla novima ZIP-ova tima omogućiti

edu kaciju o praktičnoj primjeni na-

PRAKSA

listopad 2015.28

Zahtjevi trgovaca za

dostavom matičnih

podataka od proizvođača:

jednaki, a različiti

Jedno je od glavnih obilježja doba

u kojem živimo nesrazmjer između

kupovne moći stanovništva i ponude

roba te sve brže rastuća trgovačka

mreža. Rješenja se traže u sniženju

troškova poslovanja, kako bi proizvodi

koji se nude na tržištu bili konkurentniji.

Pritom su zahtjevi trgovačkih kuća

prema proizvođačima/dobavljačima

sve stroži, kako su nas u brojnim

kontaktima informirale članice GS1

Croatia. Neki od zahtjeva rezultat su

zakonodavstva koje je pak posljedica

usklađivanja zakona RH sa stečevinama

EU. Čak i samo praćenje svih tih

promjena zahtijeva dodatne napore

svih sudionika opskrbnog lanca, a

pravi se problemi pojavljuju upravo

pri njihovu ispunjavanju.

Nekoliko je glavnih problema u

samom pristupu.

Ponajprije, to je nedostatak trans-

parentne komunikacije. Uočeno je da

su u mnogim slučajevima, zapravo,

posrijedi posve istovjetni zahtjevi,

ali artikulirani na potpuno različite

načine, ovisno o tome između kojih

se poslovnih partnera odvija dijalog.

Najčešće pogreške

Tipičan su primjer zahtjevi za do -

s tavom matičnih podataka od pro iz -

vođača prema trgovcu. Svaka trgo -

vač ka kuća inzistira na svom obras cu.

Pri tom se, zapravo, traži ma nje-više

uvi jek isti ili sličan skup poda ta ka, ali

pro iz vođači se suočavaju s velikim pro-

ble mom, jer za svaku trgovačku kuću

mo raju po punjavati drukčiji obrazac

(bilo ispis na papiru ili popunjenu

Excel tablicu). U slučajevima kad se

na proizvodima napravi neka modi-

fikacija koja bi zahtijevala korekciju

podataka, proizvođači u praksi više

nikad ne ažuriraju jednom dostavljene

obrasce. Takav je pristup rješavanju

problematike matičnih podataka

po grešan, vrlo neracionalan, i kad je

posrijedi vrijeme potrebno za pro-

ved bu, ali i sa stanovišta kakvoće na

taj način razmijenjenih podataka, jer

Elektronički katalozi rješavaju problem koristeći

set podataka u kojemu su format, sadržaj i način

razmjene usuglašeni između svih sudionika

opskrbnog lanca

Napisao:

Damir Šegović

dsegovic@gs1hr.org

PRAKSA

listopad 2015. 29

se zbog mnogobrojnih prepisivanja

nužno potkradaju pogreške. Sve se to

u završnici ugrađuje u cijenu proizvoda

i umanjuje njegovu konkurentnost na

tržištu.

Model po kojem se rješava navedeni

problem koncipiran je na način da

koristi set podataka kojega je format,

sadržaj i način razmjene usuglašen

između svih sudionika opskrbnog

lanca. Upravo to uloga je elektroničkih

kataloga. Proizvođač na jednome

mjestu unosi i ažurira podatke o

svo jim proizvodima i uslugama, a

kroz proces objave i pretplate kon-

tro lirano ih dostavlja svim svojim

poslov nim partnerima. Određeni

pod sku povi podataka mogu koristiti i

držav ne institucije koje su ih zakonski

pro pisale (npr. podaci o ambalaži ili

nu tricionistički sastav prehrambenih

proizvoda i pića).

Što smo poduzeli?

Koristeći 40-godišnje iskustvo ste-

če no u razvijanju i podržavanju sus -

ta va globalno jedinstvene iden ti fi k a -

cije proizvoda upotrebom po pu lar -

noga “barkoda“ (tj. crtičnoga ko da),

ne pro fitna organizacija GS1 već niz

go di na nastoji popularizirati elek-

tro nič ki ka talog i globalne sinkro-

nizacije poda taka pod jedinstvenim

nazi vom pro jekta GDSN (Global Data

Syn cro ni sation Network – Globalna

mreža za sinkronizaciju podataka).

Pojas nimo: riječ je o mreži od 30-ak

među sobno povezanih (umreženih)

elektroničkih kataloga koji su zajed-

nički prihvatili unificirani format, sadr-

žaj i način razmjene matičnih podata-

ka o proizvodima, pritom uvažavaju-

ći i specifičnosti svojih domicilnih

tr žišta.

Kroz proces GDSN certifikacije prih-

vaćeno je i poslovno načelo prema

kojemu je svakom sudioniku dovoljna

jedna pristupna točka za sinkronizaciju

s drugim sudionicima GDSN-a, bez

obzira na to kojem domicilnom elek-

troničkom katalogu pripadaju.

GS1 Croatia i GlobeCat

Neprofitno udruženje GS1 Croatia

raz vilo je, uspješno GDSN certificiralo i

odr ža va elektronički katalog pod nazi-

vom GlobeCat®, upravo kako bi svo jim

članicama aktivno pridonijelo una pre-

đe nju procesa u opskrbnom lan cu. U

ovom trenutku GDSN sustav koris ti

vi še od 35.000 tvrtki u svijetu (u RH

vi še od 160), a sadrži više od 17.000.000

sinkroniziranih trgovačkih jedini ca (od

toga iznad 20.000 u GlobeCatu).

GlobeCat kroz definiciju GDSN-a

obuhvaća vrlo široki dijapazon atri bu-

ta koji opisuju trgovačke jedinice u nji -

hovim različitim aspektima: iden tifi-

ka cij skim, logističkim, marketinškim,

teh no loš kim, nu tricio nističkim, si gur -

nos nim itd. In tuitivno je jasno da sama

priro da tr go vačke jedinice određuje

set atri buta kojima je opisana, a ti me

i pod ručje interesa pojedinih pos lov -

nih procesa između sudionika koji ko-

riste pojedine grupe atributa. Veli ka

prednost GlobeCat rješenja jest u či -

njenici da posjeduje snažnu infra struk-

turu za unos i sinkronizaciju poda taka

u GDSN mreži. Podaci su naj važ nija

komponenta sustava, a ovim se rje-

še njem dohvaćaju podaci i do ma ćih

i inozemnih tvrtki, i to istim meha-

niz mom i u uni ficiranom formatu.

Naj no vijim nadogradnjama, a prema

zah tje vima Uredbe FIR EU 1169/2011

te Pra vil niku o zbrinjavanju “obične“ i

ot pad ne ambalaže, što ga je nedavno

obja vio Fond za zaštitu okoliša i ener -

get sku učinkovitost, moguće je ažu ri rati

po dat ke o aler genima i nutri cio nis tič-

kom sas tavu hrane i pića, kao i o vrsti

am balaž nih materijala koje pro pi suje

FZOEU. Prvo je posebno važ no trgo-

vač kim tvrtkama koje imaju vlastite

web-trgovine s asortimanom hrane i

pića, jer su od 13. prosinca 2014. morale

osi gurati nutricionističke podatke i po -

datke o alergenima na svojim web-stra-

nicama prije same prodaje proiz voda, a

sve u skladu s člankom 14. Uredbe FIR

EU 1169/2011.

Umjesto zaključka

Pozivamo sve zainteresirane tvrt ke da se pridruže inicijativi za koju je u

punoj funkcionalnosti osigu ra na po trebna infrastruktura, kao i edu kacija te

potpora. Osim ispu nja vanja za konskih obveza, navedeni projekt omo gućuje

značajno sma nje nje troš ko va svih uključenih subje kata i po ve ća va djelotvornost

te konku rent nu spo sob nost na tržištu. Ovo je tre nu tak u ko jem se očekuje

koordinirana aktiv nost svih pozvanih sudionika radi postiza nja mak simalnih

sinergijskih učinaka.

Akcijski plan

Akcijskim planom predviđeno je da će GS1 Croatia na odgovarajući

način informirati trgovce o problematici matičnih podataka i konkretnoj

im plementaciji upotrebom GDSN sustava.

U prvoj fazi predviđeni su bilateralni sastanci kako bi se, osim o konceptu,

slobodno prodiskutirala i partikularna pitanja svake trgovačke kuće pona osob.

U drugoj fazi bit će osnovana rad na grupa zainteresiranih tvrtki radi

usuglašavanja dogovorenog skupa matičnih podataka, njihova formata i

načina na koji ih proizvođači/do bav ljači dostavljaju trgovcima. Cilj je postići

transparentan i unificirani način razmjene matičnih podataka, kao temelj za

djelotvornu primjenu nadogradnji u obliku elektroničke razmjene podataka,

te uvesti na pred ne optimizacijske metode u svim logis tičkim procesima koji

se na to nadovezuju.

Nadamo se pozitivnom odazivu i aktivnoj potpori!

DOGAĐANJA

listopad 2015.30

Danas više nema područja ljudske

djelatnosti u kojem se ne koristi radio-

f rekvencijska identifikacija, odnosno

RFID tehnologija. Iako je svakodnevnica

neizbježna bez RFID tehnologije, ši roj

je javnosti ta tehnologija i dalje ne-

dovoljno poznata, a poslovni subjekti

još uvijek nisu svjesni prednosti koje

RFID tehnologija dugoročno može

ima ti za njihovo poslovanje - zaključak

je 2. regionalne RFID konferencije koja

je, sredinom svibnja 2015., održana u

Zagrebu.

Uz gostovanje brojnih uglednih

svjetskih stručnjaka iz RFID područja

te uz prezentaciju konkretnih primjera

njegove primjene, na konferenciji je

naglašeno kako se RFID tehnologija

može primijeniti u apsolutno svakom

pod ručju našeg života: u logistici, trgo-

vini, transportu, bankarstvu, autoin dus-

triji, turizmu, medicini, zaštiti okoliša

itd. U neke od glavnih prednosti njene

primjene ubrajaju se: automatizacija

i unapređenje poslovnih procesa,

racionalizacija poslovanja, sniženje

troškova, sljedljivost i pregled nad

poslovanjem u stvarnom vremenu.

2. regionalna RFID konferencija

Napisao:Veljko Bituh

“RFID je, zapravo, čip s memorijom

koji beskontaktno komunicira s čita -

čem, a u memoriji se mogu kontinui-

rano brisati i dodavati željeni podaci.

Upravo stoga, RFID tehnologiju s pra-

vom možemo nazvati tehnologijom

bu duć nosti, a s obzirom na to da se

pre ma lo zna o mogućnostima koje

ona pru ža, kontinuirana edukacija i

na čini na koje ona mijenja poslovne

mo dele bili su nam jedan od glavnih

motiva za održavanje ove konferencije“,

istaknuo je predsjednik Organizacij -

skog odbora 2. konferencije Veljko

Bituh, ujedno i direktor tvrtke Selmet

d.o.o. koja se bavi rješenjima u auto-

matskoj identifikaciji i komunikaciji.

otpadom i u laundry managementu,

odnosno u području zbrinjavanja

rublja u industrijskim procesima.

Stoga su i neke od glavnih tema bila

upravo spomenuta aktualna pitanja,

kao i prezentacija primjene RFID

tehnologije u zdravstvu (sljedljivost

krvnih produkata) i u sustavu gradske

kartice te javnog prijevoza.

Mirela Holy, predsjednica stranke

ORAH, kao jedna od gošći Konferencije,

osvrnula se na usporedbu europskih

primjera upotrebe RFID tehnologije

u Europi i kod nas u području zbri-

njavanja otpada.

“Otpad, kao vrijedna sekundarna

siro vina, nažalost nema dobru repu-

taciju, iako je on, zapravo, prilika za

gospodarski razvoj, i upravo zato gos -

podarenje njime u Hrvatskoj pred-

stavlja veliki izazov. Iako zakonska re -

g ulativa postoji, njena primjena u nas

Rublje i otpad

Prema riječima organizatora kon-

ferencije, najveća primjena RFID teh-

nologije ove se godine u Hrvatskoj

oče kuje u području gospodarenja

Veljko

Bituh

Mirela

Holy

Govoreći pak o RFID tehnologiji u

sustavu gradske kartice, prikazan je

pozitivan primjera gradske kartice u

Rijeci, koja je zaživjela prije nekoliko

godina i danas ima više od 80.000

aktivnih korisnika. Koristeći RFID,

riječka kartica ima nekoliko primjena.

Koristi se za naplatu javnoga gradskog

prijevoza, naplatu parkiranja, kontrolu

vožnje gradskih bicikala, kao iskaznica

u gradskim knjižnicama i sl., a planira se

njezino skoro uvođenje i na sportskim

objektima, bazenima te u muzejima i

kazalištima u vlasništvu Grada Rijeke.

Druga RFID konferencija i ove je

godine okupila dojmljiv broj uzvanika

(njih više od 200), a Zagreb se, uz

Orlando i London, našao na popisu

gradova kojima organizacija takvih

tehnološki naprednih konferencija

postaje uobičajena praksa.

DOGAĐANJA

listopad 2015. 31

nije dobra. Upotreba RFID tehnologije

u tom području tek je u povojima i

ponajprije se tiče popularnog čipiranja

kanti za smeće“, istaknula je Mirela Holy,

te zaključila da se u Europi već deset

godina putem RFID tehnologije rješava

prikupljanje i selektiranje otpada,

dok se u Hrvatskoj tek počinjemo

upoznavati s tom tehnologijom, koja

zapravo predstavlja jedino ispravno i

jednostavno rješenje.

Govoreći o primjeni RFID tehnologije

u području zbrinjavanja rublja, naglasak

je stavljen na tzv. čipiranje ručnika,

plahti, jastučnica i pokrivača, kao zna -

čaj nom obliku uštede i kontrole po-

slo va nja u turizmu. Zaključeno je da

pri mjena RFID tehnologije u waste ma -

na ge mentu postaje trend i u Hr vat skoj.

Naime, uz to što ubrzava pro ce se, ta -

kođer snižava troškove i sma nju je mo-

gućnost pogreške u turiz mu, po seb no

u hotelima i ostalim turis tič kim ob jek -

tima, pa već postoji ne koliko in dus trij-

skih praonica rublja u Dalma ciji ko je su

se uv jerile u prednosti te teh no lo gi je

i pri mjenjuju je u svojem poslo va nju.

RFID trend

Na Konferenciji je prikazano i ne-

koliko konkretnih primjera uvođenja

RFID tehnologije u trgovini, gdje

trgovcima omogućuje konkretan uvid

u stanje robe u stvarnom vremenu,

pomaže kod automatizacije narudžbi

te im osigurava ispravan asortiman

izložene robe na policama.

RFID je, zapravo,

čip s memorijom

koji beskontaktno

komunicira s čitačem,

a u memoriji se mogu

kontinuirano brisati

i dodavati željeni

podaci

Glavne su prednosti primjene RFID tehnologije:

automatizacija i unapređenje poslovnih procesa,

racionalizacija poslovanja, sniženje troškova,

sljedljivost i pregled nad poslovanjem u stvarnom

vremenu

PRAKSA

listopad 2015.32

Svaka promjena u Pravilniku o

am balaži i otpadnoj ambalaži uvijek

je pod budnim okom i proizvođača

i javnosti. Razlog su tome, pogotovu

ako govorimo o povratnoj ambalaži,

različite naknade u vezi sa stavljanjem

ambalaže na tržište i njezinim po vra-

tom radi oporabe.

Stoga ni novi Pravilnik o ambalaži

i otpadnoj ambalaži (NN br. 88 od

12.08.2015.) nije iznimka, jer donosi

niz promjena koje će utjecati na

po slovanje subjekata što sudjeluju

u oporabnom lancu. Ne nabrajajući

sve promjene koje Pravilnik donosi,

ovdje ćemo se osvrnuti samo na one

povezane s GS1 standardima.

Napisao:

Slobodan Romac

sromac@gs1hr.org

Proizvođači ambalažu

proizvoda kojeg stavljaju

na tržište odsad moraju

označiti GTIN -om

Ilustracija: Ciklus oporabe

Bitna je razlika u usporedbi s pret-

hodnim Pravilnikom to što se uvo di

obveza za proizvođače da am balažu

proizvoda kojeg stavljaju na tržište

označe GTIN-om (članak 13., stavak

1.). Također, zahtijeva se da GTIN na

ambalaži bude iskazan upotrebom

EAN-13, EAN-8, UPC-A ili UPC-E sim-

bologije, u skladu s GS1 stan dardima,

odnosno normom ISO/IEC 15416

(prilog VI. - Označavanje ambalažnog

materijala). Osim am ba laže samog

(pojedinačnog) proizvoda, GTIN-om

također valja obvezno iden tificirati

i ambalažu njegova hije rarhijskog

pakiranja (skupna pakiranja, trans-

portna pakiranja).

Kako je novim Pravilnikom GTIN

postao ključni identifikator ambalaže

u koju se stavljaju proizvodi, sve vrste

izvještaja koje su proizvođači dužni

dostavljati Fondu za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost (FZOEU),

uključujući i prijavljivanje novog pro-

izvoda, vezani su uz GTIN.

Ovdje valja naglasiti, jer je pod jed-

nako važno, i to da su atributi (matični

podaci) kojima se opisuje proizvod,

odnosno njegova ambalaža, također

usklađeni s međunarodnim GS1 GDSN

standardom. Razlog tomu je to što

će svim subjektima koji su obvezni

dostavljati matične (statične) podatke

o proizvodu i njegovoj ambalaži biti

omogućeno da to urade elektroničkim

putem, preko nacionalnog elektro nič-

kog kataloga GlobeCat®. S obzirom na

to da je već povelik broj proizvođača

svoje proizvode uvrstio u nacionalni

elektronički katalog, dopunom po sto-

jećih podataka onima koji se odnose na

ambalažu uvelike će se pojednostaviti

udovoljenje uvjeta što ih postavlja novi

Pravilnik.

Važno je napomenuti da tvrtke koje

dosad nisu koristile GS1 standarde

(GTIN, elektronički katalog) trebaju

regulirati svoj članski status u nacio-

nalnoj GS1 organizaciji, kako bi mogle

legalno koristiti sve GS1 ID ključeve.

Sve dodatne informacije u vezi s

primjenom GS1 standarda u skladu

s novim Pravilnikom možete naći na:

www.gs1hr.org

POVRAT

AMBALAŽE

POVRAT

NAKNADE

PRAKSA

listopad 2015. 33

Uvođenje standarda u trgovačkim

lancima, pa i u trgovini općenito, jedna

je od primarnih zadaća organizacije

GS1, a sve koristi od primjene GS1

standarda u gospodarenju otpadom

prepoznale su i stručne osobe u

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost (dalje: Fondu). Standardi,

koji su do donošenja novog Pravilnika

o ambalaži i otpadnoj ambalaži bili

proizvoljni, od kolovoza 2015. u Re-

publici Hrvatskoj postali su obve zni

samo za primarnu ambalažu pi ća.

Međutim, samim sadržajem obve-

zujućih podataka predviđeno je da

ob veznici plaćanja naknada unose

podatke i za hijerarski više razine

pakiranja (grupno, transportno), kao

i za proizvode koji nisu u trgovačkim

lancima i nisu namijenjeni jediničnoj

prodaji, a pakiraju se u zasebnu am-

balažu (bomboni, čokoladice i sl.) pa

potom u prodajna pakiranja.

Međunarodni broj trgovačke jedi-

nice (GTIN) u sustavu gospodarenja

ambalažnim otpadom prihvaćen je

Suradnja GS1 Croatia

s Fondom za zaštitu

okoliša i energetsku

učinkovitost

MIŠLJENJE STRUKE

Obrada:GS1 Croatia

Zajedničke su aktivnosti

pokrenute radi boljeg

defi niranja sustava

upravljanja ambalažom i

otpadnom ambalažom

u svijetu kao jedna od ključnih karika

za prepoznavanja jedinice otpadne

ambalaže pića. Kao primjer mogu se

istaknuti sustavi upravljanja primarnom

otpadnom ambalažom pića u Nor-

veškoj, Švedskoj ili Njemačkoj, koji su

prepoznali korist od primjene RVM

uređaja u prihvatu otpadnih jedinica od

potrošača. Budući da je u tim državama

taj sustav uređen pravilima udruženja

(udruga proizvođača, trgovaca i sa-

kupljača) koja preuzimaju obvezu o

upravljanju sustavom, propisivanje

GTIN-a i standarda GDSN nije uređeno

zakonima ili podzakonskim aktima. S

obzirom na to da je u Hrvatskoj sustav

upravljanja posebnim kategorijama

otpada povjeren tijelu kojim upravlja

država, propisivanje navedenih stan-

darda kroz podzakonske akte postalo

je prijeko potrebno.

Znatan broj proizvoda koji se nalaze

u trgovačkim lancima prolazi kroz

nekoliko faza poslovnog procesa:

pro izvodnju, transport, kupnju te

kon zumaciju. Na kraju svake od tih

fa za nastaje otpad koji spada u grupu

po seb nih kategorija otpada (elektični

i elek tronički otpad, otpadne gume,

otpadne baterije i starteri, otpadna

ambalaža, otpadna vozila, otpadna ulja

i maziva itd.). Kako su svi ti proizvodi

ve zani uz trgovinu, povezivanje GDSN

pravila i upravljanja otpadom ne dvoj-

beno je nužno.

Početkom 2015. godine potpisan

je Sporazum o suradnji između GS1

Croatia i Fonda, a time je osiguran

pri jenos najnužnijih podataka iz Glo-

beCata prema Registru Fonda, kao

i razvijanje zajedničkih aktivnosti u

boljem definiranju sustava upravljanja

ambalažom i otpadnom ambalažom.

Definiranjem sustava postiže se kraj nji

cilj: dimenzioniranje sustava, kva li-

tetnije planiranje i bolja kontrola.

Ipak, osim te dvije institucije, za

bolje modeliranje cjelokupnog sustava

valja otvoriti širu raspravu između

svih mogućih sudionika: HGK-a, pro-

iz vođača ambalaže, proizvođača pro-

iz voda, predstavnika trgovačkih la-

na ca, tvrtki koje se bave skupljanjem

i ob ra dom otpada te oporabiteljima

tog ot pada. Rezultat rasprava bilo bi

utvr đivanje zajedničkog koncepta

ne kog budućeg sustava upravljanja

po seb nim kategorijama otpada.

STRUKA

listopad 2015.34

Obrada:

GS1 GO

Internet, a time i društveni me di ji,

omogućili su potrošačima da jed-

nostavno i brzo dolaze do po da taka

i izražavaju svoje mišljenje o pro-

izvodima, tvrtkama i ljudima. Potrošači

su također dobili mogućnost izravno

se obratiti dobavljačima proizvoda i

pružateljima usluga, i to na dosad

nezamisliv način. Voltaire je rekao: “Uz

veliku moć dolazi i velika odgovornost.”

Uz takvu moć, kakvu su to veliku od-

go vornost dobili potrošači?

Elektronički vodič donosi po tro-

šačima iscrpne informacije i tabele s

ocjenama koje se temelje na učincima

proizvoda na području zdravlja, okoliša

i društva, no informirani potrošači neće

uvijek odabrati odgovorniju opciju.

Članak, nedavno ob javljen na stranici

LinkedIn, pod na slo vom “15 statističkih

podataka koji su trebali promijeniti

poslovni svijet − ali nisu”, naglasio je

koliko su službe za korisnike važne za

uspjeh poduzeća. Završio je pitanjem:

“Zašto se trgovačka društva i dalje

ponašaju kao da iskustva korisnika

nisu važna?“

Stoga, razmotrimo to pitanje malo

više kritički.

Razgovori za sve

Naše su nam mudre bake nekoć

govorile da će se ljudi odnositi prema

nama onako kako im dopustimo da

se odnose. Dakle, zašto se trgovačka

društva još uvijek odnose prema

potrošačima kao da oni i dalje nemaju

golemu moć? Teorija je kako se masa

potrošača toliko gorljivo usredotočuje

na najnižu moguću cijenu da tržištu

šalje poruku s posljedicama kojih ni

sami nisu potpuno svjesni. Niske su

cijene dobra stvar. Uostalom, tko

ne voli povoljnu kupnju? No, kada

kupujete nešto po najnižoj mogućoj

cijeni, prodavatelj će već nekako

na doknaditi svoju očekivanu dobit.

U maloprodaji, to znači niže plaće

za poslenicima u trgovinama koji će,

možda, misliti kako nisu dovoljno

pla ćeni da bi vam se posvetili kao da

ži vimo u zlatno potrošačko doba. S

gledišta proizvođača, to podrazumijeva

jeftinije, ekološki štetnije ulazne ma-

terijale i jeftinu radnu snagu.

Tako dolazimo do odgovornosti

potrošača i pitanja – zašto potro-

ša či moraju sudjelovati u svim raz -

go vorima o održivosti? Čini se, na-

i me, da potrošači dosad nisu ni na

koji svrhovit način bili uključeni u

na vedene procese. Tvrtke iznose svo -

je argumente pred potrošačima i

drugim zainteresiranim stranama,

opi suju što rade i kako mijenjaju

svi j et. Ali, kako potrošači pridonose

raz go voru, formalno gledano? Gdje

su kon ferencije i susreti potrošača na

koji ma bi se o održivosti razgovaralo u

želji da se nešto stvarno i učini? Sigurni

smo da takvi primjeri postoje i upravo

njih moramo isticati.

Potrošače se može navesti da se

uključe u raspravu na više načina,

recimo, ako se postavljaju sokra tovska,

pragmatična i činjenična pitanja o

najosnovnijim stvarima. Primjerice,

što to zapravo znači usredotočiti se

isključivo na cijenu pri odlučivanju

o kupnji? Moramo početi realistično

povezivati podatke o cijeni, stvarnim

troškovima i održivosti, te neutralizirati

obrambene stavove jer, jednostavno,

stvari su onakve kakve jesu. Naravno,

jasno nam je da mnogi nemaju mnogo

izbora i da im ne preostaje ništa

drugo doli usredotočiti se na cijenu.

No, mnogo je i onih koji nisu u takvoj

situaciji. Moramo razumjeti kako je

onima koji su prisiljeni birati najniže

cijene, ali također moramo potaknuti i

navesti ljude da bolje promisle o svojim

odlukama.

Kako uključiti potrošače?

Na koje načine možemo snažnije

uključiti potrošače u razgovor i dati

im veću formalnu odgovornost na

području održivosti? Evo tri prijedloga:

1. Pobrinite se da ljudi shvate što je to

održivost. Ako ne postoji de finicija

oko koje se slažu i industrija i vlada,

ni u kojem slučaju ne možete

očekivati da će obični potrošači

stvarno razumjeti o čemu je riječ.

Robne marke koje žele ostvariti

veću održivost moraju u svojim

tržišnim komunikacijama objasniti

na koji to način svojim nastojanjima,

primjerice uporabom reciklirane

ambalaže na kon ciklusa potrošnje,

uistinu mije njaju stvari nabolje.

Koristi održivih prak si često su

apstraktne i nebitne u očima

Važna uloga potrošača u održivom razvoju

STRUKA

35

potrošačima,

ali ta kođer

omo gu ćuje

po tro ša čima

da uče jedni

od dru gih. Riječ

je o sup tilnom obli ku

me đu sobnog pozitiv-

nog pritiska, a ljudi vole

nagrade i priznanja.

Ako se potrošači istinski uključe u

raspravu i dobiju priliku pridonijeti

rješenju, stvari će se možda malo

i promijeniti nabolje. Prema tome,

stavimo još nekoliko stolica oko stola.

Jer, mjesta ne nedostaje.

Potrošače se može navesti da se uključe

u raspravu na više načina... Primjerice,

pitanjem što pri odlučivanju o kupnji

zapravo znači usredotočiti se

isključivo na cijenu?

potrošača kao pojedinaca. Spustite

ih na razinu na kojoj će ljudi vidjeti

kako one istinski mijenjaju njihove

živote.

2. Navedite trgovačka društva da

pitaju svoje potrošače koji su im

aspekti održivosti uistinu važni.

Ozbiljan pri stup rješavanju tih

pitanja dat će trgovačkim društvima

priliku da utvrde red prioriteta za

svoja na stojanja i zaista utječu

na veliku skupinu zainteresiranih

subjekata. Naravno, poduzeća se

mogu, i tre baju, posvetiti većem

broju tema od onih koje potrošači

smatraju važ nima. Međutim, trud

uložen u rje šavanje problema koji su

potro šačima najvažniji pokazuje da

na stojite uskladiti svoje vrijednosti

s vri jednostima potrošača.

3. Navedite potrošače da razmijene

iskustva vezana za održivost i načine

na koje mogu promijeniti stvari u

svojim životima i zajednicama, ili

su to već učinili. Utvrdite kreativne

načine kojima ćete priznati i na-

graditi njihov trud. Ideja o razmjeni

iskustava omogućuje trgovačkim

društvima da se istinski povežu s

Tvrtke mogu biti

odgovorne prema

društvu i okolišu,

a ipak ostvarivati

veliku dobit

IZ UREDA

listopad 2015.36

Nakon procedure učlanjenja i

primitka rješenja te iscrpnih uputa o

pravilima dodjele EAN koda, koje svim

članicama GS1 Croatia stižu e-mailom,

često se, ipak, korisnici GS1 sustava

standarda nađu u situaciji da ne znaju,

ili nisu posve sigurni, što treba učiniti.

Pokatkad je posrijedi samo želja da se

cijela procedura i postupak dodjele

kodova što prije završe ili prebace

nekome drugome na stol, bez namjere

da se razumiju GS1 sustav i prednosti

koje njegova primjena donosi u

poslovanju. Svakako bi bilo dobro

svaku uputu koncentrirano pročitati,

jer će ulog od tih nekoliko minuta

vremena u daljnjoj komunikaciji i

poslovanju donijeti veliku uštedu i

vremena i živaca.

Krenimo redom:

• Rješenje stiže na e-mail

Pri dnu upute o dodjeli kodova piše:

Nakon pridruživanja novog koda

Pitanja i odgovori

novom proizvodu pošaljite nam

listu/popis kodiranih proizvoda na

autorizaciju.

Popis kodiranih proizvoda tre-

ba sadržavati naziv proizvoda i

pripadajući kod. Popis šaljite na pkp@

gs1hr.org

Iznimno je važno da doslovno

slijedite tu uputu jer je to sandučić za

e-poštu namijenjen isključivo pri javi

kodiranih proizvoda. Predmeti se

svakodnevno (radnim danima) rje ša-

vaju prema redoslijedu zaprimanja.

Osobne poslovne i ostale e-mail adrese

nemaju takvu prednost.

Za članice vještije u korištenju Excela

postoji tablica za izračun i evidenciju,

PKP, a nalazi se na stranici: http://www.

gs1hr.org/interaktivni-servisi/pkp

Preporučljivo je redovito prijavljivati

proizvode u bazu kodiranih proizvoda,

skraćeno nazvanu “PeKaPe“, jer se

ažurnim vođenjem evidencije spre-

ča vaju mogući upiti poput:

“Gdje smo stali?“

“Koliko smo do sada kodova dodijelili

i kojim proizvodima?“

Također, ako je baza ažurirana, lako

ćemo pomoći i odgovoriti na svaki

pristigli upit, poput: “Ja sam nova/i,

ništa ne znam, nisam preuzela/o po-

sao, možete li mi pomoći?“ Nažalost,

događa se da je članica zanemarila

mogućnost evidentiranja proizvoda i

kodova u bazu kodiranih proizvoda, te

da novoj osobi zaduženoj za dodjelu

kodova možemo pomoći samo

savjetom da uzme olovku i papir, tablet

ili pametni mobilni telefon, te da ode u

skladište i počne popisivati proizvode

i kodove.

• “Kako do onih crtica?“

...također je često pitanje. Crtični

kod, ili “barkod”, dizajner pakiranja,

naljepnice ili privjesnice ukomponirat

će na prikladno mjesto, a tiskara će ga

otisnuti, i to je najbolje rješenje. Tisak

kodova na neprofesionalnoj opremi

može ljudskom oku biti dovoljno

čitljiv, no optičkim čitačima ne, što

može rezultirati povratom proizvoda ili

pakiranja iz opskrbnog lanca, a troškovi

slijede...

Napisala:

Vesna Petrina Brajdić

vbrajdic@gs1hr.org

IZ UREDA

listopad 2015. 37

Obratite nam se sa svim pitanjima i dvojbama, a

mi ćemo vam vrlo rado pomoći pisanim uputama,

brošurama, savjetima, seminarima…

• “Kupac me traži da označim

kutiju. Što da radim?“

Začuđeni proizvođači svakodnevno

nas pitaju što još moraju naučiti iz van

svoga temeljnoga djelokruga po-

slovanja. Na to kompleksno pitanje

nije moguće odgovoriti u nekoliko

riječi, što bi, iz našeg dugogodišnjeg

iskustva, svatko zainteresiran želio,

nego valja odvojiti malo vremena i

proučiti tematiku, kako bi se moglo

prikladno reagirati na zahtjeve suvre-

mene trgovine i opskrbnog lanca,

prema kojima su i hijerarhije osnovnog

proizvoda - a to su grupna, transportna

i paletna pakiranja - obilježene crtičnim

kodom, po mogućnosti otisnutim na

logističkoj naljepnici.

Sve članice GS1 Croatia dobile su

stručne tematske brošure koje je

moguće dohvatiti i na našoj web-

stra nici: http://www.gs1hr.org/usluge/

izdavastvo/strucne-brosure

A s ostalim uslugama koje pružamo

možete se upoznati na http://www.

gs1hr.org/usluge

Za sve koji žele znati više:

• brošura br. 53: Vizualne karakteristike kvalitetnih aplikacija GS1 kodova

• brošura br. 22: Jednostavna pravila dodjele GTIN-a

• organiziramo radionicu: Crtični kodovi - kvaliteta i verifikacija

http://www.gs1hr.org/usluge/edukacija/radionice/crticni-kodovi-

kvaliteta-i-verifikacija

Za sve koji žele znati više:

• brošura br. 36: GS1 in Europe, lo gistička naljepnica

• organiziramo radionicu: Označavanje logističkih jedinica.

http://www.gs1hr.org/usluge/edukacija/radionice/oznacavanje-

logistickih-jedinica

Obratite nam se sa svim

pitanjima i dvojbama koje

vas brinu. Rado ćemo vam

pomoći pisanim uputama,

brošurama i savjetima,

u skladu s našim

djelokrugom aktivnosti.

3

GS1 broj proizvoda predstavljen je na am balaži u cr tič nom kodu koji se oči tava skenerom - “svaki pu ta”,

“od prve” - ukoliko je tiskan u skladu s precizno defi niranim GS1 specifi kacijama o veličina ma c r tičnih

kodova i po godnim kombinacijama boja GS1 kodova i pod loge na ko ju se apliciraju.

Crtični kod se sastoji od os miš ljenog niza tam nih i bijelih pa ra lelnih crtica i “tihe zone” oko njih.

Određene kombinacije boja pogodne su za tisak kodnih aplikacija, dok neke druge skenerima nisu čitke.

Dimenzije GS1 crtičnog koda zavisne su o uvjetima tiska ili ispisa: zavisno o postupku ispisa i podlozi na

koju se apliciraju, osnovna dimenzija GS1 koda se povećava ili smanjuje kako bi se anticipirao postupak,

a odstupanje od jediničnih vrijednosti po specifi kacijama, bilo unutar ± 3 mikrona.

Vizualne

karakteristike

kvalitetnih

aplikacija GS1

kodova

a 1.00

,

G S 1 G L O B A L N I P O S L O V N I J E Z I K

14

agreb

(1) 48 95 000

(1) 48 95 001

@gs1hr.org

gs1hr.org

53 vizualne karak.indd 2-3

22.02.2011. 09:05

a

k,

a.

1

GS1 jednostavna pravila dodjele

GTIN-a

G S 1 G L O B A L N I P O S L O V N I J E Z I K

-

Globalni standardi i rješenja u gospodarenju

otpadom

G S 1 G L O B A L N I P O S L O V N I J E Z I K

STRUKA

listopad 2015.38

dokumentirano kretanje i sljedivost

proizvoda, logističkih jedinica i ostale

pokretne imovine. Uz to, omogućuje

unificiranu razmjenu podataka između

svih sudionika opskrbnog lanca, po -

najprije u logistici i distribuciji, npr.

svježe hrane ili u zdravstvu, pri kup-

ljajući dodatne podatke koji omo -

gu ćuju poboljšanu sljedivost i trans -

parentnost (track and trace).

GS1 EPCIS utemeljen je ponajprije na

primjeni RFID tehnologije koja, koristeći

RFID tagove, omogućuje beskontaktnu

identifikaciju.

Prihvaćanje GS1 EPCIS standarda

kao jednog od ISO/IEC standarda

omogućit će njihovu širu primjenu u

komercijalnim informatičkim sustavima,

kao i u državnom sektoru, osiguravajući

jedinstveno rješenje za sljedivost, a

istodobno poštujući temelje najbolje

International Organization for

Stan dardization (ISO) i International

Elec tro technical Commission (IEC)

uvrstili su GS1 Electronic Product Code

Information Service standard (EPCIS)

i njegov Core Business Vocabulary

(CBV) kao jedan od odobrenih ISO/

IEC standarda.

GS1 EPCIS standard otvoreni je

standard, što ga je 2007. godine objavila

međunarodna GS1 organizacija, koji

poslovnim subjektima omogućuje

evidentiranje i dijeljenje podataka

o događajima i kretanjama roba i

us luga te njihove statuse. Što, gdje,

kada i zašto - pitanja su na koje taj

standard odgovara kad je posrijedi

poslovne prakse za transparentnost

i sljedivost roba, imovine i usluga

utemeljenih na upotrebi GS1 sustava.

ISO/IEC i njegov Tehnički odbor

(JTC 1) priznato je okruženje u kojem

se stručnjaci pojedinih područja

sastaju kako bi razvijali međunarodnu

informacijsku i komunikacijsku teh-

no logiju (Information and Com mu-

nication Technology – ICT) za poslovne

i korisničke aplikacije. Više od 3700

vrhunskih stručnjaka iz 34 nacionalne

i regionalne organizacije zastupljeno

je u odboru i svi oni zajednički donose

standarde koji unapređuju globalnu

trgovinu, štiteći pritom individualno

vlasništvo.

Više na stranicama GS1 globalnog

ureda na linku: http://www.gs1.org/

sites/default/files/docs/epc/

ISO_EPCIS_Release_9.15.15.pdf

GS1 EPCIS odobren je

kao ISO/IEC Standard

Što, gdje, kada i zašto

GS1 EPCIS otvoreni je standard, što ga je 2007.

godine objavila međunarodna GS1 organizacija,

koji poslovnim subjektima omogućuje

evidentiranje i dijeljenje podataka o događajima,

kretanjima roba i usluga te njihove statuse

Napisao:

Dalibor Sović

dsovic@gs1hr.org

GS1 i ISO

EDUKACIJA

listopad 2015. 39

će steći GS1 ak re ditaciju internog

auditora sus ta va sljedivosti te potom

stručno pro vje ravati ne samo sustav

sljedivosti vlas tite tvrtke, nego i sus-

Nacionalna organizacija GS1 Cro a -

tia sudjeluje u stvaranju i pro vo đe nju

globalnog GS1 GTC (Global Tra cea-

bility Conformance) programa od

sa mih početaka, još od 2009. go di ne.

Do danas, uz to što ima glo bal no

akre ditiranog trenera i audi to ra glo-

bal nog GS1 programa za sljedi vost, u

ožujku 2014. stekla je status global no

akreditirane nacionalne GS1 orga-

nizacije za GS1 program sljedivosti

(GS1 Global Traceability Programme

Auditing Organization).

Višegodišnje iskustvo, kao i stečene

akreditacije, omogućile su GS1 Croatia

lokalizaciju i prilagodbu globalnog

programa za sljedivost, te je razvijena

nova usluga za članice – napredna

edukacija za interne auditore sustava

sljedivosti, u skladu s GS1 GTC glo-

balnim programom za sljedivost.

Ta napredna edukacija razvijena

je kako bi tvrtkama, ponajprije pro i-

z vođačima u prehrambenom sek-

toru, ali i ostalima koje sudjeluju u

pre hram benom opskrbnom lancu,

omogućila da u sklopu vlastitih pro-

grama kva li tete imaju osobu koja

tave sljedivosti svo jih dobavljača.

Pi lot-edukacija provedena je potkraj

veljače 2015. s manjom grupom oda-

branih polaznika, predstavnika trgovca,

proizvođača, samostalnog konzultanta

i certifikacijske kuće. Njihova uloga

bila je, uz naobrazbu, da vrednuju

edukaciju i što se tiče sadržaja i načina

provođenja, kao i opravdanosti njezina

uvođenja u standardni edukacijski

program GS1 Croatia.

Polaznici su edukaciju ocijenili vrlo

pozitivno, a time su ujedno i potvrdili

njenu opravdanost, pa će biti uvrštena

u standardni edukacijski program

GS1 Croatia. Svi polaznici uspješno su

završili edukaciju, a s obzirom na to

da su svi ujedno posjedovali ISO19011

certifikat, stekli su pravo na akreditaciju

za GS1 interne auditore sljedivosti.

GS1 Croatia globalno

je akreditirana za GS1

program sljedivosti

Nova usluga za članice

Napredna edukacija

razvijena je kako bi

tvrtkama omogućila

da u sklopu vlastitih

programa kvalitete

imaju stručnjaka s GS1

akreditacijom internog

auditora sustava

sljedivosti

Napisao:

Slobodan Romac

sromac@gs1hr.org

GS1 GTC - napredna edukacija za interne auditore sustava sljedivosti

DOGAĐANJA

listopad 2015.40

ut jecaj na hrvatsku ekonomiju“, na

kojem su sudjelovali vodeći ljudi

naj većih hrvatskih tvrtki. Zvonimir

Mršić, predsjednik Uprave Podravke,

na gla sio je kako nova tehnologija vraća

te meljnu potrebu da tvrtke moraju

poz navati potrošača i njegove želje.

Na njega se nadovezao Branko Roglić,

predsjednik Uprave Orbica, koji je rekao

kako tehnologija omogućuje da se

potrošaču priđe oprezno, uz spoznaju

što on stvarno treba. Na taj način može

se s njima izgraditi emotivan odnos

i vratiti povjerenje već odmalena,

Digitalna transformacija ključ je

za održivo dugoročno poslovanje, a

tehnološka rješenja koja je omogućuju

predstavljena su kroz primjere iz

prak se na 11. SAP Forumu 2015. Pos-

lov no-tehnološka konferencija pod

motom – RUN SIMPLE okupila je u

Zagrebu, u KD “Vatroslav Lisinski“, više

od 400 sudionika koji su imali priliku,

kroz poslovne slučajeve i raspravu

na panelima, vidjeti kako je digitalna

revolucija promijenila poslovanje

te kako nova tehnološka rješenja

omogućuju da odlučivanje bude

jednostavnije i učinkovito.

Nakon uvodnih riječi Sonje Popović,

direktorice SAP-a u Hrvatskoj, pozor-

nost je usmjerena na industrijski

sek tor robe široke potrošnje koji je

po pri lično izložen promjenama što ih

u po slovanje unosi digitalna eko no-

mija. Jedan od najvažnijih trendova

koji utječe na taj gospodarski sektor

istaknuo je Joerg Geisler (SAP Global

Solution Director Cosumer Goods).

U svojoj prezentaciji skrenuo je po-

zor nost na suvremene potrošače koji

su povezaniji nego ikada prije preko

mobilnih uređaja i društvenih medija,

što im omogućuje da budu vrlo dobro

informirani. Potrošači žele drukčije

iskustvo kupovanja, što od kompanija

zahtijeva novi pristup prodaji kroz

stalnu inovaciju proizvoda i poslovnih

modela.

Okrugli stol

Upravo su potrošači bili u žarištu

razgovora za okruglim stolom “Trendovi

u industriji robe široke potrošnje i

ZAGREB, 17. lipnja 2015.

Pripremila:

Mirjana Badurina Čanak

Damir Šegović

na izazove kom plek snog okruženja

tako da imaju tre nu tačni uvid, razumiju,

pa čak i pred vide financijske implikacije

poslovanja.

Kako pak SAP-ova mobilna rješenja

pomažu u rješavanju poslovnih situa-

cija, poboljšavaju produktivnost zapo-

slenika i pružaju mogućnost personali-

zirane interakcije s potrošačima pre -

zen tirao je Vlad Stanescu (SAP CEE

Inno vations Business Development

Ma nager).

Konferencija je zaključena s dva

odlična predavača. Prvo je Oli ver

Kempkens (SAP, Global Lead Work-

space Renewal & Design Thinking

Lead i gostujući profesor na školi za

me nadžment SKOLKOVO) održao pre-

zen taciju na temu Internet of Things, u

kojoj je objasnio kako je ta nova pa ra-

digma promijenila biznis. Nakon njega,

prisutni su mogli uživati u završnom

govoru Marcusa Baura, njemačkog

nautičara, tri puta europskog prvaka i

uspješnog sudionika dviju Olimpijada.

On je istaknuo kako je, u suradnji sa

SAP-om, uveo tehnološka rješenja u

Sailing Team Germany, kako bi inovirao

jedrenje i svom timu omogućio da

bude najbolji.

Pouzdan partner korisnicima

Direktorica SAP-a Hrvatske Sonja

Popović s razlogom je zaključila ovo-

go dišnju konferenciju sljedećim ri je-

čima: “Mi želimo biti pouzdan part -

ner našim korisnicima, pružajući im

po dršku u ostvarivanju njihovih po-

slovnih ciljeva. Svi mi koji upravljamo

poslovanjem u ovom suvremenom

kompleksnom okruženju znamo ko-

liki je to izazov. Ovogodišnji Forum

organizirali smo imajući na umu

si tua cije kao posljedice tog okruženja

s kojima se suočavaju naši partneri.

Uvjerena sam da smo i ove godine

uspjeli u namjeri da im približimo nova

tehnološka rješenja koja će im pomoći

da savladaju pre preke, pojednostave

poslovanje i budu najbolji u onome

što rade.“

DOGAĐANJA

listopad 2015. 41

Kao tržišni lider u aplikacijskim

softverima za poduzeća, SAP

(NYSE:SAP) omogućuje tvrtkama

svih veličina i industrija bolje po-

slo vanje. Od potpore poslovnim

pro cesima upravama tvrtki, od

skla dišta do poslovnica, od računala

do mobilnog uređaja – SAP os-

po sob ljava ljude i organizacije

da zajednički rade učinkovitije i

da ima ju bolji uvid u poslovanje

kako bi ostali ispred konkurencije.

SAP-ove aplikacije i usluge omogu-

ćuju pro fitabilno poslovanje, stalno

prila go đavanje i održiv rast za više

od 282.000 korisnika diljem svijeta.

Za više informacija posjetite www.

sap.com i www.sap.hr

što je - prema riječima Ljerke Puljić,

članice Nadzornog odbora i savjetnice

predsjednika Agrokora - iznimno

važ no nakon što je kriza drastično

promijenila njihove navike. Preduvjet

za to jest znati što više o potrebama,

željama i navikama potrošača, a

tehnologija omogućuje da tvrtke

imaju izvanredan uvid u te podatke.

Neven Vranković, član Uprave Atlantica,

istaknuo je ono što je oduvijek bilo

bitno potrošačima: okus, kvaliteta,

cijena i sigurnost. Nova je tehnologija,

posebno mobilna, omogućila da se

te kvalitete komuniciraju prema

potrošačima na personalizirani način,

u pravom trenutku, i tu je ključ razvoja

za budućnost - zaključuje on.

Posebno zanimljiv razgovor odvio se

nakon panela između Sonje Popović,

direktorice SAP-a Hrvatska, i Simona

Kaluže, SAP-ova direktora regije za

Srednjoj i Istočnu Europu, u kojem

su istaknute neke novosti koje SAP

donosi na tržište kao odgovor na

potrebu tržišta da prihvati digitalnu

transformaciju. Ponajprije se to od no-

si na najveću SAP-ovu inovaciju, S4/

HANA platformu koja tvrtkama omo-

gućuje da pojednostave cjelokupno

poslovanje, što je prvi korak prema

digitalnoj transformaciji. Kaluža je

rekao da je i SAP bio spreman na

pro mjene, što pokazuje primjer lan-

siranja SAP store, uz pomoć kojega

part neri sada mogu pregledavati i

kupiti neke od proizvoda online te

koristiti besplatne probne verzije cloud

rješenja. Razgovoru se pridružio i Mate

Krpan, predsjednik uprave mStarta,

Agrokorove tehnološke tvrtke, te je kao

dugoročni plan najavio investiranje u

povećanje e-commerce platforme kao

novog kanala poslovanja, sa SAP-om

kao ključnim partnerom.

Razgovor jedan na jedan završen je

s Domagojem Šestanom, regionalnim

voditeljem postprodaje, Tomić&Co,

generalnog zastupnika BMW grupe,

koji je kao primjer tehnološke inovacije

u praksi spomenuo ‘povezane’ au-

to mobile koji će s vozačima dijeliti

podatke o gužvama na cestama ili

slobodnom parkiralištu.

Prvi dio konferencije zaključen je

tradicionalnom dodjelom nagrade

za novinare iz područja informatike i

komunikacija “SAP Božo Težak”.

Odlične prezentacije

Nakon ručka, konferencija se razlo-

mila na više paralelnih dijelova, što je

sudionicima omogućilo da oda beru

specifičnu temu koja odgo vara nji-

hovim potrebama. Uz odlič ne pre zen-

tacije tehnoloških tren dova, ko risničkih

iskustva i poslov nih slu čaje va, vrijedno

je izdvo jiti neke pre zen ta cije gostujućih

preda vača. Ponajprije, predavanje

Ral pha Schoepfera (Se nior Director

in the SAP Middle & Eastern Europe

Cen ter of Excellence) o pro mjenama

u na činu upravljanja finan cijama, koja

je omogućena uvidom u financijske

podatke u real nom vremenu. On je

sudionicima poka zao kako odgovoriti

STRUKA

listopad 2015.42

U naš Ured svakodnevno stižu

broj ni različiti upiti, najčešće o GS1

stan dardima i njihovoj primjeni, ali i o

dru gim temama. Primjerice, što je toč-

no lot broj te koja je njegova namjena?

Prema definiciji, lot broj (ili, kako

se još često naziva, proizvodni lot ili

se rija) iden tifikacijska je oznaka koja se

do djeljuje seriji istovrsnih proizvoda

koji su proiz vedeni u gotovo jednakim

uvjetima.

Važno je naglasiti da način dodjele

i strukturu lot broja ne reguliraju GS1

standardi, i to nije područje kojim se

bave GS1 sustav i GS1 standardi.

Načelno, dodjelu proizvodnog lota

ili serije reguliraju nacionalni zakoni ili

pravilnici, te je za neke vrste proizvoda

obvezan, dok za druge nije.

Konkretno, kada je riječ o hrani,

dodjelu lot broja (broja serije) regulira

Zakon o hrani (članak 35., 36. i 37.). No,

ni Zakon ne ulazi u definiciju struktu-

re lot broja (osim što u određenim

slučajevima navodi da mora započeti

slovom “L”), nego je to prepušteno

proizvođaču, odnosno subjektu koji

ga dodjeljuje. On sam uspostavlja

vlastiti sustav dodjele i strukture broja

serije (lota), ovisno o karakteristikama

i strukturi proizvodnih ili poslovnih

procesa i proizvoda, te željenoj razini

mogućnosti razlikovanja serija: neki ma

je dovoljna mogućnost razlikova nja na

razini dana, nekima na razini smje ne

unutar dana, neki uključuju i proiz-

vodnu liniju, pogon, točno vrije me

proiz vodnje/pakiranja i sl.

Broj serije (lota) također je ne zao-

bilazan element sljedivosti proizvoda,

jer u slučaju štetnog događaja (neis-

pravnosti proizvoda) omogućuje

po vlačenje/opoziv samo ciljane serije

proizvoda, umjesto cijele proizvodnje,

a na taj se način mogu izbjeći golemi

troškovi povlačenja cjelokupne proiz-

vodnje iz svih distribucijskih kanala.

Nadamo se da smo ovom kratkom

ciljanom informacijom uspjeli pojasniti

okvire kompetencija Udruženja, s

jed ne, i odgovornosti proizvođača, s

dru ge strane, u postupcima dodjele

lot brojeva.

Broj serije (lota) nezaobilazan je element

sljedivosti proizvoda, jer u slučaju štetnog

događaja omogućuje povlačenje/opoziv

samo ciljane serije proizvoda, umjesto cijele

proizvodnje, a time i golemu uštedu

Pripremio:

Slobodan Romac

sromac@gs1hr.org

DOGAĐANJA

listopad 2015. 43

Impresum

Specijalizirana, tematski ciljana stručna radionica jedan je od oblika edukacije

koje GS1 Croatia ima u svojem portfelju edukacijskog programa. Namijenjena je

manjem broju sudionika (grupe do maksimalno 10 polaznika). U radionicama se

ciljano razrađuje uža problematika, s mnogo pojedinosti i praktičnih primjera.

Rješavajući konkretne primjere i zadatke iz prakse, sudionici imaju priliku izravno

na opremi, te kroz unaprijed pripremljene vježbe, provjeriti stečena znanja.

GS1 Croatia u tom edukacijskom programu zasad ima pet stručnih radionica

koje obrađuju problematiku primjene GS1 sustava standarda:

1. Crtični kodovi – kvaliteta i verifikacija, koja polaznike upoznaje s osnovama

crtičnih kodova i GS1 simbologijama, te verifikatorom i postupkom verifikacije

2. Označavanje logističkih jedinica, koja potpuno obrađuje različite slučajeve

označavanja transportnih jedinica logističkim naljepnicama

3. Kvaliteta matičnih podataka i elektronički katalozi, koja se bavi problematikom

kakvoće općenito, s posebnim naglaskom na kakvoću matičnih podataka i

primjenu u elektroničkim katalozima

4. Sljedivost i GS1 sustav standarda, koja polaznicima pruža temeljna znanja i

razumijevanje procesa sljedivosti u opskrbnom lancu, te osnovne podatke o

GS1 standardu za sljedivost i njegovoj praktičnoj primjeni

5. FIR – GS1 standardi i Uredba EU 1169/2011 - “HANDS ON”, koja se bavi prak-

tičnom implementacijom zahtjeva određenih Uredbom 1169/2011, uz podršku

nacionalnoga elektroničkog kataloga GlobeCat.

U prvom polugodištu 2015., od planiranih pet, zbog nedostatnog broja

prijavljenih polaznika, održane su samo dvije: Označavanje logističkih jedinica, u

kojoj je sudjelovalo devet polaznika, i FIR – GS1 standardi i Uredba EU 1169/2011 -

“HANDS ON“, u kojoj su sudjelovala tri polaznika. Usporedimo li ukupan ovogodišnji

broj polaznika radionica s prošlogodišnjim (2014.), kada je sudjelovalo njih 58

(od kojih 33 u prvom polugodištu), zamjetan je pad broja polaznika. Razlog

tomu je, prema našim saznanjima, sve manja voljnost poslodavaca da svojim

zaposlenicima omoguće edukaciju, što je pak, vjerojatno, posljedica općenito

nestabilne ekonomske situacije u RH.

Naravno da smo smanjenu posjećenost radionica zamijetili i u svakodnevnom

radu. Naime, sve su češći propusti ne samo u kakvoći crtičnih kodova, nego i u

znanjima potrebnima da se ispravno kreiraju logističke naljepnice.

Sa željom da i nadalje omogućimo tvrtkama da svoje zaposlenike educiraju o

pravilnom korištenju GS1 standarda, stručne radionice nastavili smo održavati i u

drugom polugodištu tekuće godine, i to prema sljedećem rasporedu:

Izdavač:

GS1 Croatia

Hrvatsko udruženje za

automatsku identifi kaciju,

elektroničku razmjenu podataka i

upravljanje poslovnim procesima

Glavna urednica:

Klara Karivan

Grafička urednica:

Nera Orlić

Lektorica:

Jelena Pranjić-Brajdić

Izvršna redakcija:

HOA

Tisak:

Tiskara Žic

GS1 Croatia je neprofitno

udruženje korisnika.

Svrha rada GS1 Croatia je

poboljšanje učinkovitosti i

preglednosti lanaca opskrbe

i potražnje, globalno u svim

industrijskim sektorima.

Tuškanac 14

10 000 Zagreb

T +385 (1) 48 95 000

F +385 (1) 48 95 001

E info@gs1hr.org

www. gs1hr.org

Raspored stručnih radionica

NAZIV RADIONICE Datum održavanja

Kvaliteta matičnih podataka i elektronički katalozi 11.11.2015.

Označavanje logističkih jedinica 18.11.2015.

Crtični kodovi - kvaliteta i verifikacija 14.10.2015.

FIR - GS1 standardi i Uredba EU 1169/2011 - HANDS ON 21.10.2015.

Sljedivost i GS1 sustav standarda 28.10.2015.

Napisao: Slobodan Romac

Za informacije o članstvu, automatskoj

identifi kaciji proizvoda, usluga i

lokacija i elektroničkoj razmjeni

podataka izvolite se obratiti na:

5556 ”GERONT” d.o.o. - Kaštel Štafilić5557 ”MARINA LAB OPUS” d.o.o. - Zagreb5558 Drvna industrija ”SPAČVA” d.d.

- Vinkovci5559 ”ALTAMEDICS” d.o.o. - Zagreb5560 ”TRI PUNTA” d.o.o. - Zagreb5561 ”AZRRI Agencija za ruralni razvoj Istre”

d.o.o. - Pazin5562 ”RIZMAN” d.o.o. - Klek5563 ”METRO-SPIN” d.o.o. - Varaždin5564 ”H i M” d.o.o. - Zagreb5565 ”PROJEKTA” Obrt za pružanje

informatičkih usluga i trgovinu - Donji Miholjac

5566 ”LUXURY COSMETICS” d.o.o. - Rijeka5567 ”UVEZ” d.o.o. - Zaprešić5568 Trgovački obrt ”SAMIRIĆ” - Zadar5569 ”ABIES” d.o.o. - Križevci5570 ”AMB” - Obrt za proizvodnju proizvoda

od betona i prijevoz - Našice5571 ”DAN, MRAK” d.o.o. - Zagreb5572 ”OBRT ZA MORSKI RIBOLOV,

UGOSTITELJSTVO I POLJOPRIVREDU” - Poreč

5573 ”LATERAN” d.o.o. - Vinkovci5574 ”EMAUS” d.o.o. - Jastrebarsko5575 ”ELAR” d.o.o. - Varaždin5576 ”AQUA MARITIME” d.o.o. - Lučko5577 ”REPROMATERIJAL” d.o.o. - Osijek5578 ”JAM-PAK” d.o.o. - Zagreb5579 ”KEMOSAN” d.o.o. - Karlovac5580 ”KLAROM-DELICIJE” d.o.o. - Zagreb5581 ”TRIGRAM” d.o.o. - Zagreb5582 ”OMNES 365” d.o.o. - Viškovo5583 ”JABUKA” d.o.o. - Đakovo5584 Radionica ”ŠTIVIČIĆ” - Dugo Selo5585 ”RADAUER CRIJEVA” d.o.o. - Duga Resa5586 ”BOMARK PAK” d.o.o. - Varaždin5587 ”BI - MARCT” d.o.o. - Koprivnica5588 ”IVAN LUKAČEVIĆ” - Bektež5589 ”AGRO FAVORIT” d.o.o. - Slatina5590 ”EURODUHAN” d.d. - Bjelovar5591 ”ŽARKO TURUDIĆ” - Zagreb5592 ”GRAFO IDEA” d.o.o. - Zagreb5593 ”CURTO” d.o.o. - Pula5594 ”CENTRO - KOMERC” d.o.o. - Rijeka5595 ”BIORAD” Obrt za bioenergiju,

apiterapiju i proizvodnju - Zagreb5596 ”ALATNICA MISLAV” d.o.o.

10298 DONJA BISTRA5597 ”FARMAVITA” d.o.o. - Samobor5598 ”BILJEMERKANT TRGOVINA” d.o.o.

- Osijek5599 ”ATLANTIDA” d.o.o. - Pleternica5600 ”RIDET” d.o.o. - Mala Subotica5601 ”INGE-MARK” d.o.o. - Zagreb

5602 ”JADRAN-RIBA” d.o.o. - Karlobag5603 ”OBRT ZA PROIZVODNJU POVRĆA I

PRIJEVOZ PRESEČKI” - Vidovec5604 ”MLADEN ČEH” - Belica5605 ”BABA DELICIJE” d.o.o. - Drniš5606 ”LIKOS” d.o.o. - Zagreb5607 Pekarski obrt ”BAKINA PEKARA”

- Zagreb5608 ”Bolton Croatia” d.o.o. - Zagreb5609 ”CE-MA-PROM” Istraživanje tržišta i

trgovina na veliko - Zagreb5610 ”Q INTELIGENTNA POLJOPRIVREDA”

d.o.o. - Zagreb5611 ”BRAVARIJA ŠPOLJAREC” - Sveti Ivan

Zelina5612 ”VEGETARIANA” d.o.o. - Zagreb5613 ”S.G. PROMET” d.o.o. - Zagreb5614 Pekara ”Karmel” - Metković5615 ”MLJEKARA BOSNIĆ” d.o.o. - Studenci5616 ”AKODA” d.o.o. - Varaždin5617 ”VINARIJA TRDENIĆ” d.o.o.

44317 POPOVAČA5618 Obrt za proizvodnju hrane i suvenira

”BRIKS” - Gospić5619 ”KRON-Z” d.o.o. - Zagreb5620 ”STROJARSTVO BRANILOVIĆ” d.o.o.

- Čakovec5621 Proizvodnja tjestenine ”JELA” - Ploče5622 Pekarsko - trgovačko - slastičarski

zajednički obrt ”OŠO” - Buzet5623 Krojački obrt ”ANNA” - Mursko Središće5624 ”EXULTO” d.o.o. - Podvinje5625 ”PALMETA” d.o.o. - Vid5626 ”TOMO OSTOJIĆ” - Ploče5627 ”VELINAC” d.o.o. - Sesvete5628 ”SUPREMA” d.o.o. - Bjelovar5629 ”GRANULAT” d.o.o. - Čepin5630 ”MULSUM” d.o.o. - Okrug Gornji5631 Kovačko - trgovački obrt ”SVETINOVIĆ”

- Trogir5632 ”RESA PLAST” obrt za proizvodnju

proizvoda od metala i plastike - Duga Resa

5633 ”JEDEM ZDRAVO” d.o.o. - Zagreb5634 ”TOFRADO TRGOVINA” d.o.o.

- Pleternica5635 ”KRALJICA MIRA” d.o.o. - Vrbanj5636 ”AVAK” d.o.o. - Zagreb5637 ”RETEKON” d.o.o. - Zagreb5638 ”FANTASIA” Obrt za proizvodnju,

trgovinu i usluge - Sesvete5639 ”FRUVITA” Zdrava hrana i ljekovito bilje

- Čakovec5640 ”REK-AL” d.o.o. - Vukovar5641 ”DELTA USLUGE” d.o.o. - Zagreb5642 ”PODRUMI KREŠIĆ” d.o.o. - Vukovar

5643 ”ELKOPLAST TRGOVINA” d.o.o. - Samobor

5644 ”ARKA” Obrt za preradu, trgovinu i iznajmljivanje - Đakovo

5645 ”LISA DISTRIBUCIJA” d.o.o. - Zagreb5646 ”CITREX” d.o.o. - Zagreb5647 ”KOR-AN” d.o.o. - Zagreb5648 ”MONILE” d.o.o. - Zagreb5649 ”JAKOPANEC” d.o.o. - Koprivnica5650 ”OSATINA GRUPA” d.o.o. - Semeljci5651 ”STOP” - Đurđevac5652 Obrt za proizvodnju i trgovinu

”PRETTY WOMAN” - Split5653 ”ADAX” d.o.o. - Belovar5654 Zajednički obrt vrtni centar ”HORTUS”

Hortikultura - Županja5655 ”PERO ŠIŠA” - Pridvorje5656 ”JURE BOČINA” - Split5657 Zajednički peradarski obrt ”TOMAŽIN”

- Pazin5658 ”NATURA” d.o.o. - Buzet5659 ”ENERGY PELLETS” d.o.o. - Delnice5660 Trgovina i usluge ”JURIČ” - Zagreb5661 ”GORAN FILIPEC” - Rijeka5662 ”JURMAN” d.o.o. - Zagreb5663 ”EPIMEN” d.o.o. - Zagreb5664 ”MELODY” d.o.o. - Zagreb5665 ”ANTUN MORETIĆ” - Mokošica5666 Trgovačko-proizvodni obrt

”KANDELICA” - Rijeka5667 Obrt za izradu suvenira ”LEGEN”

- Drežnik Grad5668 ”ANTE ŽUPANOVIĆ” - Split5669 ”GUTTA HRVATSKA” d.o.o. - Varaždin5670 Obrt za proizvodnju proizvoda od

plastike ”RE PLAST” - Krnjak5671 Proizvodnja konzumnih jaja i trgovina

”MALTARIĆ” - Koprivnica5672 ”MEGALANT” d.o.o. - Bregana5673 ”ZADRUGA BRANITELJA - EKO REGIJA”

- Varaždin5674 ”BARTOLOVIĆ” d.o.o. - Požega5675 ”KRČINA” d.o.o. - Lovreć5676 ”HERBA” d.o.o. - Zagreb5677 ”DRVOPLASTIKA KUZMIĆ” Proizvodno

trgovački obrt - Sisak5678 ”ZVONIMIR LUBURIĆ” - Vinkovci5679 ”SAMSARA” d.o.o. - Zagreb5680 Obrt za poljoprivrednu djelatnost

”MAKS” - Kaptol5681 ”OGOPOGO” d.o.o. - Zagreb5682 Obrt za proizvodnju i trgovinu

”ŠATOVIĆ” - Križ

NOVE ČLANICE

Ispričavamo se što u ovom broju, zbog

nedostatka prostora, nismo objavili sve nove

članice, što ćemo učiniti u sljedećim Novostima.

ISSN 1845-8734Tuškanac 1410 000 ZagrebOIB: 03365973101T +385 (1) 48 95 000F +385 (1) 48 95 001E info@gs1hr.org

www.gs1hr.org