LOGIKE POGREKEu zakljucimau govoruu dokazivanjuparalogizmi, sofizmi

PovijestOsnova definiranja i klasificiranja logikih pogreaka potjee od Aristotela koji je u svojim spisima O sofistikim pobijanjima objasnio 13 vrsta logikih pogreaka koje su kasnije dobile latinske nazive. S razvojem logike taj se popis proirivao, a smatra se da je dosad najdui onaj u indeksu knjige Historian's fallicies D.H. Fischera (1970, New York: Harper & Row, Publishers) koji sadri nazive 112 logikih pogreaka.

PrimjenaLogike pogreke se definiraju i prouavaju kako bi se izbjegle. Meutim, poneke se esto koriste u odreenim aktivnostima, npr. ad ignorantiam je ispravan stav u kaznenom pravu gdje se optueni smatra nevinim dok mu se ne dokae krivnja. odvjetnici esto koriste ad hominem, ad misericordiam, i ignorantia elenchi za dokazivanje nevinosti svog klijenta ili krivnje optuenog. ad populum je glavno orue demagoga i ljudi koji osmiljavaju reklame, accentus se esto javlja u naslovima tabloida i u oglaavanju.

Logike pogreke u irem smislu Rua je biljkaHeidegger je filozofRoda je ptica Sava je rijekaKatedrala je crkva Tenis je port

A je B C je D E je F Svi zakljuci ovakvog oblika nuno su nevaljani. Za svaki nevaljan zakljuak i openito za svaku nevaljanu misao moemo rei da je logiki pogrena, odnosno da sadri ili ilustrira neku logiku pogreku u irem smislu.netko tko tako zakljuuje samo bulazni ili zbija alu (ili je kliniki sluaj).

Logike pogreke u uem smisluSve flaute su sviraleSvi S su PSve svirale su flauteSvi P su S

Gornji zakljuak nije valjan ali je slian valjanom:

Sve flaute su sviraleSvi S su PNeke svirale su flaute Neki P su S

Za nevaljane zakljuke koji su slini valjanim zakljucima te se mogu shvatiti kao otkloni ili odstupanja od njih kaemo da sadre logike pogreke u uem smislu.

Paralogizmi i sofizmiParalogizmi su nenamjerne, nehotine, nesvjesne logike pogreke, koje inimo usprkos elji i nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo koga prevarimo. Sofizmi su namjerne (svjesne, hotimine) logike pogreke, koje inimo sa svrhom da oponenta zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju.

Za logiara logika pogreka je logika pogreka bez obzira na to jesmo li je uinili svjesno ili nesvjesno, dobronamjerno ili iz zlobe. A zadatak je logiara da otkriva i analizira logike pogreke, a ne da osuuje ili opravdava one koji ih ine.

Neki slavni sofizmiNeki antiki sofizmi ostali su do danas slavni. Veina tih sofizama obino se izlae u obliku dijaloga izmeu sofista i rtve (ili izmeu dva sofista).

Sofizam Rogati glasi: to nisi izgubio, ima?Da. Rogove nisi izgubio?Ne. Dakle, ima rogove.

Neki slavni sofizmiSofizam Pokriveni: Moe li prepoznati ovog pokrivenog ovjeka? Ne. To je tvoj brat. Dakle, ne moe prepoznati svog brata.

Sofizam Sorit (Gomila): ini li jedno zrno gomilu?Ne.A dva zrna?Ne.A tri zrna?Ne.Sofist zatim nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki odreeni broj zrna (recimo: 8). Tada sofist zakljuuje: 7 zrna ne ini gomilu a 8 ini.Gomila dakle nastaje dodavanjem jednog (osmog) zrna.

Neki slavni sofizmiSofizam elavi:

Je li ovjek elav ako mu iupa jednu dlakuNeHoe li biti elav ako mu iupa dvije dlakeNeA ako mu iupa tri dlake? Ne.

Pitanja se nastavljajuAko sugovornik u jednom trenutku odgovori s da, sofist zakljuuje da upanje jedne dlake ini ovjeka elavim, a ako sugovornik uporno odgovara negativno, sofist zakljuuje da gubei dlaku po dlaku ovjek ne moe nikad oelaviti.

Neki slavni sofizmiSofizam Krokodil:

Krokodil koji je uhvatio dijete obea majci koja stoji na obali da e joj ga vratiti ako pogodi to namjerava uiniti s njim. Mati mudruje: Ti namjerava ili pojesti dijete ili mi ga vratiti. Ako ga namjerava vratiti, vratit e mi ga zato to namjerava. Ako ga namjerava pojesti, a ja to pogodim, vratit e mi ga zato to sam pogodila. Prema tome, vratit e ga u svakom sluaju.Krokodil odgovara: Ako namjeravam pojesti dijete, a ti to pogodi, neu ti ga vratiti zato to ga namjeravam pojesti. Ako ne namjeravam pojesti dijete, a ti to ne pogodi, neu ti ga vratiti zato to nisi pogodila. Dakle, neu ti ga vratiti ni u kojem sluaju.

Neki slavni sofizmiSofizam Protagora i uenik:Sofist Protagora poduavao je Euatla odvjetnikoj vjetini. Pogodili su se da uenik plati odmah polovicu kolarine, a drugu polovicu kad dobije prvu parnicu. Kako nakon zavrenog kolovanja uenik nije obavljao odvjetniku praksu, tuio ga je uitelj sudu. Na sudu Protagora kae: Ti e mi svakako platiti ostatak kolarine. Jer ako izgubi parnicu, platit e po odluci suda, a ako je dobije, platit e mi po naoj pogodbi.Euatlo odgovara: Ako dobijem parnicu, neu ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neu ti platiti, jer smo se tako pogodili.

Neki slavni sofizmiMeu antikim sofizmima moda je najzanimljiviji, iako naoko najjednostavniji, takozvani laljivac. Neki ga pripisuju Kreaninu Epimenidu, ali je vjerojatnije da potjee od Megaranina Eubulida.

Kad netko kae:Ja laem (i nita drugo), govori li on istinu ili lae?

Pretpostavimo li da govori istinu, to znai da lae (jer to njegov istiniti sud tvrdi), a pretpostavimo li da lae, znai da govori istinu (jer ako lae da lae, znai da ne lae). Izlazi da on lae ako govori istinu, a govori istinu ako lae. Obje pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da lae, dovode do kontradikcije.

Je li mogue da isti sud bude istodobno istinit i neistinit?Je li mogue pokazati da je navedeni sud ipak samo istinit ili samo neistinit? Nad tim i slinim pitanjima razbijali su glavu mnogi antiki i srednjovjekovni logiari, a jedan logiar, kako se tvrdi, ak je i umro uzalud pokuavajui rijeiti problem. (Putnie kae nadgrobni natpis ja sam Philites, ubio me je argument, onaj laljivi, i duboko nono razmiljanje.)Neki novovjekovni logiari smatrali su da je laljivac puka igra rijei, ali suvremeni logiari preteno misle da tu nije rije o sofizmu, ve o ozbiljnom logikom paradoksu ili antinomiji, koja upozorava na vrlo teke i vane logike probleme.

Moderna verzija sofizma

Tri gosta iznajmljuju sobu u hotelu. Recepcionar naplati najam sobe 30 $ tako da je svaki gost platio po 10 dolara. No, uskoro se ispostavilo da bi raun trebao biti samo 25 $. Da bi to ispravio recepcionar daje nosau 5 dolara da ih vrati gostima. Na putu do sobe, nosa shvaa da on ne moe podijeliti novac jednako. Kako gosti nisu znali za pravu cijenu sobe, nosa odlui dati svakom gostu samo po 1 dolar a 2 dolara zadrati za sebe. Dakle, svaki je gost platio po 9 dolara to ukupno iznosi 27. Uz ona 2 dolara, to ih je nosa zadrao, to iznosi ukupno 29 dolara. Gdje je nestao 1 dolar?

Najee pogreke u zakljucima neposredni zakljuak kategoriki silogizam hipotetiko-kategoriki silogizam disjunktivni silogizam

NEPOSREDNI ZAKLJUAKSve flaute su svirale. Sve svirale su flaute.

Pogreka sastoji u tome to je napravljena ista (potpuna) konverzija univerzalno-afirmativnog suda, a kod takvog suda mogua je samo neista (nepotpuna) konverzija:Sve flaute su svirale.Neke svirale su flaute.

KATEGORIKI silogizamQuaternio terminorum - uetvorenje pojmovaJezik je osjetilo okusa. Prva odlika naroda je jezik.Prva odlika naroda je osjetilo okusa.

Svi pravi lisci imaju rep.Neki politiari su pravi lisci.Neki politiari imaju rep.

Suhi kruh su rijei. Mievi vole glodati suhi kruh.Mievi vole glodati rijei.

Ovdje nema srednjeg pojma. Iako su rijei iste znaenje im je razliito.

Umjesto srednjeg pojma imamo u premisama dva razliita pojma, pa umjesto tri pojma, koliko mora imati svaki silogizam, ovdje imamo etiri: vei pojam, manji pojam i dva pojma koji se skrivaju iza tobonjeg srednjeg pojma.

HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM afirmacija konsekvensa (posljedka)Prvi oblik modus ponendo ponens, ili krae modus ponens.

IspravnoNeispravno

Ako kia pada onda trava raste. Ako kia pada onda trava raste.Kia pada. Trava raste.Dakle, trava raste. Dakle, kia pada.

Ako P onda QAko P onda QPQDakle, QDakle, P

Ne smije se iz afirmacije posljedice (konsekvensa, posljedka)zakljuivati na afirmaciju uzroka (antecedensa, prednjaka).

Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljujuKnjige poskupljujuAutorski honorari rastu

zakljuak nevaljan zato to naom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast autorskih honorara moe dovesti do poskupljenja knjiga.Ako Petar tri, kree se.Petar se kree.Petar tri.

Pogreno je zakljuiti da Petar nuno tri ako se kree. On moe npr. hodati, ili puzati to je takoer oblik kretanja.

Ako je more hladno, kupanje je neugodno. Kupanje je neugodno. Dakle, more je hladno.

Konkluzija je pogrena jer kupanje moe biti neugodno zbog nekog drugog faktora a ne samo zato to je more hladno.

HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM negacija antecedensa (prednjaka)Drugi oblik modus tollendo tollens ili krae modus tollens:

IspravnoNeispravno

Ako kia pada, ulice su mokre.Ako kia pada, ulice su mokre.Ulice nisu mokre.Kia ne pada.Kia ne pada.Dakle, ulice nisu mokre.

Ako P onda QAko P onda Qne Qne PDakle, ne PDakle ne Q

Ne smije se iz negiranja uzroka (antecedensa, prednjaka) odmah zakljuiti na negaciju posljedice (konsekvensa, posljedka).

Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjigaAutorski honorari ne rastuNe rastu ni cijene knjiga

zakljuak je nevaljan jer naom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako rastu autorski honorari. Ona dakle ne iskljuuje mogunost da cijena knjige poraste i zbog poskupljenja papira ili tiskarskih usluga.Ako je more hladno, kupanje je neugodno. More nije hladno.Kupanje nije neugodno. Ako postoje sablasti, treba biti oprezan.No, nema sablasti.Ne treba biti oprezan. Ako se loi onda je toplo.Ne loi se.Nije toplo.

Pogreke se sastoje u tome da se od negacije antecedensa odmah zakljuuje na negaciju konsekvensa.

IspravnoNeispravnoKad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo.Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo.Ali,(avaj!) svak ne jede riblje orbe.Ali, Dunav nije vreo.Dakle, Dunav nije vreo.Svak ne jede riblje orbe.

DISJUNKTIVNO-KATEGORIKI SILOGIZAMFallacia disjunctionis - pogreka disjunkcije Svaki je trokut iljastokutan ili tupokutanOvaj trokut nije iljastokutanOvaj trokut je tupokutan

Konkluzija ovog zakljuka je neistinita, premda je sam zakljuak valjan.

Neistinitost konkluzije ovdje je posljedica neistinitosti gornje premise, a gornja premisa nije istinita jer u njoj nije izvrena potpuna disjunkcija. Nisu pobrojani (navedeni) svi lanovi disjunktivne premise. Osim iljastokutnih i tupokutnih postoje i pravokutni trokuti. Ovo je najea pogreka kod disjunktivno-kategorikog silogizma.

OPE POGREKEa) govorne pogreke fallaciae dictionis b) pogreke koje ne proistjeu iz jezika fallacia extra dictionem

govorne pogreke - fallaciae dictionis pogreke kojima je izvor u jezikuNastaju zbog upotrebe vieznanih rijei, izraza ili reenica kojima se znaenje mijenja tijekom procesa zakljuivanja

Fallacia aequivocationisdvoznanost Fallacia ambiguitatis dvosmislenost Fallacia compositionis kriva kompozicijaFallacia divisionis kriva divizijaFallacia accentus krivi naglasakFallacia figurae dictionis krivi govorni oblik

1. pogreka dvoznanosti stanica oznaava prometnu postaju, stanica oznaava stanicu ivog tkiva.kit oznaava velikog sisavca koji ivi u vodi, kit oznaava smjesa kojom se uvruju stakla kosa orue za koenje travekosa obronak brijega ili planine moe znaiti kosa vlasi koje rastu na ljudskoj glavi

Rijei koje imaju isti oblik i jednako zvue, a razlikuju se po znaenju, nazivamo homonimima ili istozvunicama.

Marija nosi dugu kosu. Kosa je opasno orue. Marija nosi dugo opasno orue.

Konji je mali konj. Dra ica na violini je konji. Dakle, dra ica na violini je mali konj

2. pogreka dvosmislenostiNovac mu je odnio bezbrian ivot.

Ovo se moe shvatiti na dva razliita naina: Novac koji je stekao onemoguio mu je da i dalje bezbrino ivi,ili: Novac koji je imao rasuo je jer je ivio bezbrino

amfibolija (pogreka dvosmislenosti)Dvosmislenost koja nastaje uslijed redoslijeda rijei u reenici naziva se amfibolija. (Sud je zbog svoje gramatike konstrukcije dvosmislen.)

Amfibolinim reenicama izraavala su svoja pretkazivanja delfijsko i druga stara proroita.

Ibis redibis numquam in bello peribis.

1.Ti e ii vratiti se, nikad u ratu poginuti.2.Ti e ii vratiti se nikad, u ratu poginuti.

Smisao ovisi o poloaju zareza: ispred ili iza rijei , nikad,

3. pogreka kompozicije Nijedan uenik 4.b razreda ne moe podii sto kilograma. Dakle, uenici 4.b razreda ne mogu podii sto kilograma.

Sve drvee u ovoj umi je malo. Dakle ova uma je mala.

Nijedan djeli ovog stroja nije kompliciran. Dakle, ovaj stroj nije kompliciran.

Bicikl je napravljen od mnogo laganih dijelova.Stoga je bicikl lagan.

Navedena umovanja su nevaljana. Pogreka je u tome to se neko svojstvo koje pripada dijelovima cjeline - pripisuje itavoj cjelini.

4. pogreka divizije Indijanci su malobrojni. Winetou je Indijanac. Winetou je malobrojan. Francuzi imaju izvrsne eljeznice. Michel Butor je Francuz. Michel Butor ima izvrsne eljeznice.Gimnastiari su dobro organizirani. Mirko Mirkovi je gimnastiar. Mirko Mirkovi je dobro organiziran.

Ovaj stan se nalazi u velikoj zgradi. Dakle, ovaj stan je velik.

Takva umovanja nevaljana.

Pogreka je u tome to se svojstvo koje pripada cjelini pripisuje pojedinim dijelovima cjeline.

5. pogreka naglaska Mana je hrana.Mana nije hrana.Ako se previdi razlika u akcentu rijei mana zakljuiti e se da su navedene reenice kontradiktorne, da je jedna od njih istinita, a druga neistinita. Reenice zapravo nisu kontradiktorne i obje su istinite.

Na ovoj slici boje su lijepeNa ovoj slici boje su lijepeNa ovoj slici boje su lijepe

Prvu emo upotrijebiti usporeujui boje na vie razliitih slika, drugu usporeujui razne elemente slike (boja, kompozicija itd.), treu raspravljajui o tome jesu li boje na nekoj slici lijepe ili rune.

TEKA PROMETNA KATASTROFAizbjegnuta u posljednjem trenutku

Previdimo li reenini akcent, neemo shvatiti smisao.

6. pogreka govornog oblikapredstaviti upoznati nekoga s nekimpredstava priredbapredstavkapodnesakpredstavnikzastupnik

Rijei koje potjeu od istog korijena ponekad se dosta razlikuju po znaenju. Stoga ih moemo zamijeniti ili objasniti rijeima sasvim razliitih korijena.

zaboravljiv je onaj koji zaboravlja, zavidljiv onaj koji zavidiali upotrebljiv nije koji upotrebljava, nego koji se moe upotrijebiti,probavljiv nije koji probavlja, nego koji se moe probaviti.

Patak je mu patke.Maak je mu make.Dakle sokak je mu tete Soke.

b) izvanjezine pogreke - fallaciae extra dictionem pogreke koje ne zavise od jezika - logike pogrekeNastaju krenjem opih pravila nekih vrsta zakljuaka ili upotrebom razliitih postupaka uslijed kojih konkluzija zakljuka ne proizlazi iz njegovih premisa (non sequitur). Fallacia accidentispogreka akcidencije Fallacia secundum et simpliciter brkanje relativnog i apsolutnogIgnorantia elenchi nepoznavanje pobijanjaFallacia conseguentis konzekvensPetitio principii anticipacija principaFallacia de non causa ut causa uzimanja ne-uzroka zauzrokFallacia plurium interrogationum pogreka vie pitanja

pogreka (reenine) akcidencije

ovjek je razumno bie.Prema tome, luaci i pijanci takoer su razumni.

Voe je zdravo.Zato ga i oni koji boluju od dizenterije trebaju jesti.

Ne smijemo priati loe o svojim prijateljima. Ne smijemo priati loe o svojim prijateljima.

pretpostavlja se da neto to vrijedi openito, vrijedi i pod posebnim okolnostima koje u opoj formulaciji pravila nisu uzete u obzir.

konverzna pogrekaRicinus pomae kod probavnih smetnji.Ricinus je dakle zdravo piti.

Ujed zmije treba spaliti usijanim eljezom.Svaku ranu treba spaliti usijanim eljezom.

Ono to vrijedi u posebnim okolnostima ne vrijedi openito i bez ogranienja

pogreka brkanja relativnog i apsolutnog Pogreka govora kada se ono to je istinito samo u nekom odnosu prenese na sve bez ogranienja.Rezanje ljudi noem je zloin. Kirurzi reu ljude noevima. Kirurzi su zloinci.

Koljem po kuama vlastitim alatom.

nepoznavanje pobijanjaKranstvo je pomoglo mnogima.Kranstvo je u potpunosti istinita nauka.

Ova pogreka nastaje kad se ne pazi na ono to je nuno za definiciju predmeta o kojem se raspravlja, ili kad se neto pobija to se uope ne tvrdi.Mislim da bismo trebali napraviti stroe akademskezahtjeve za studente. Preporuujem da date podrku, jernam je proraun u krizi, a mi ne elimo da nam plaebudu pogoene.

Prema tome da li se vri nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio elenchi (nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja). Bez obzira koliko dobro to argumentirali na ovaj se nain nee dokazati prvotna teza.

anticipacija principaOsiguravanje slobode govora treba biti prioritet drave jer je u interesu drutva da svaki pojedinac moe slobodno izraziti svoje osjeaje.

Konkluzija koja se eli dokazati uzima se kao premisa od koje polazi zakljuak.

Dakako da su se ljudi i majmuni razvili od istog pretka. Pogledajte samo koliko su slini.

Pretpostavlja se da je slinost dovoljna.U dokazivanju se pretpostavlja kao poznato ono to se dokazuje ili kad se dokazuje nedokazanim tvrdnjama.

kompleksno pitanje Jesi li prestao tui svoju enu? Ovdje pitanje zahtijeva definitivan odgovor, a da se prije nije postavilo pitanje "Jesi li tukao svoju enu?", tako da se bilo kojim odgovorom "dokazuje" da je optueni tukao ili jo tue svoju enu. Kompleksno pitanje (complex question) je verbalistiki pseudoargument koji se sastoji u tome da se nekoga "prevesla" tako to e mu se postaviti pitanje na koje ne moe odgovoriti.

pogreke dokazivanja

Inductio per enumerationem simplicem indukcija jednostavnog nabrajanjaDosad mi nijedan konobar nije odbio napojnicu. Dakle, nijedan konobar nikad ne odbija napojnicu.

Na temelju nepotpune indukcije ili proizvoljno odabranog ili sluajnog niza pojedinanih sluajeva, zakljuuje se generalno.

Ovakvi zakljuci su vrlo nepouzdani i esto daju pogrene konkluzije pa ih veina logiara ubraja u logike pogreke.

Fallacia fictae universalitatispogreka prebrze generalizacije ili pogreka prividne openitostiU ovom duanu su mi prodali loe nalivpero.Dakle u ovom duanu prodaju lou robu.

do ove pogreke dolazi ako iz nestrpljenja ili iz bilo kojega drugog razloga prebrzo skaemo k opoj konkluziji. Takva pogreka naziva se pogrekom prebrze generalizacije ili pogrekom prividne openitosti (fallacia fictae universalitatis).

Post hoc, ergo propter hoc poslije toga, dakle zbog togaNakon dana slijedi noDakle dan je uzrok noi

Misliti se ne moe bez mozga.Dakle mozak je uzrok misli.

pogreka post hoc, ergo propter hoc (poslije toga, dakle zbog toga). Pogreka koja se dogaa zbog pretpostavke da je neto uzrok nekog dogaaja samo i iskljuivo zato to se dogodilo prije tog dogaaja. Induktivna generalizacija moe biti ispravno izvedena, ali pogreno interpretirana. Ta se pogreka sastoji u tome da se stalan slijed dviju pojava uzima kao siguran dokaz uzrone veze meu njima.

Cum hoc, ergo propter hoc s tim, dakle zbog togaPismenost raste odkada je izumljena televizija.Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti.

Pijetlov sindrom: Pijetlovo kukurikanje uzrokuje da sunce izlazi.

Pogreku ini kriva pretpostavka da su dva istodobna dogaaja istovremeno i uzrono povezana, odnosno negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli prouzroiti radnju.

Idem per idem Isto istimKroz staklo se moe vidjeti.Zato je staklo prozirno.

Opijum uspavljuje. Opijum ima mo uspavljivanja.Smrtna kazna je opravdana u sluajevima ubojstva i otmica, jer je posve legitimno i prikladno osuditi nekoga na smrt za tako nehumana djela.

Ovdje se ne navodi nikakav razlog nego se teza ponavlja drugim rijeima, tj. premise na neznatno izmijenjen nain tvrde isto to i konkluzija.

Argumentum ad populum (argument za puk)duboka je istina da... samo pokvarenjak moe posumnjati u ... tko bolje od vas shvaa kako ...vi najbolje znate koliko vas volimsvi vi trpite pogreke ove vlastiKada demagog na mitingu niim ne potkrepljuje je svoje tvrdnje, nego im daje privid uvjerljivosti najavljujui ih zvunim frazama Radi se o pokuaju da se teza uini prihvatljivom ne njezinim racionalnim objanjenjem, ve pozivanjem na to da se svi slau oko toga..., ili kako nema meu nama takvog koji ne bi vjerovao da... , ili kako je, naprosto, ope poznata injenica u naem puku... i tome slino. Taj se tip oite pseudoargumentacije redovno kolportira u politikoj propagandi, ali jednako tako i u reklamama.

Ne ulazei u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo pridobiti sluae djelujui na njihove osjeaje, predrasude, tatinu, i subjektivni dojam. Ovaj argument je mogue prepoznati po patetinom tonu kojim se iznaa, i po jasnom dojmu da je akcent na formi a ne na samom sadraju argumenta.

Argumentum ad misericordiam (argument za milosre) Ako nekog optuuju da je pronevjerio novac, a on odgovara:majka mu je bolesna enu pere tue podove umro mu je otackrava ne daje mlijekokia je potopila ljetinuOvaj pseudoargument upotrebljava onaj tko izbjegavajui raspravu o biti sporne stvari nastoji probuditi samilost kod sugovornika.

Argumentum ad verecundiam (argument strahopotovanja prema autoritetima) Pozivanje na miljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, "autoriteta", "eksperata", "znalaca". Takvo pozivanje ima neki smisao kada se nestrunjaci prepiru o nekom strunom pitanju. Ali ono nije dokaz i ne moe odluiti u sporovima meu samim strunjacima. Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti citira kao arbitar u drugoj: npr. kad se politiari citiraju kao autoritet u umjetnosti. npr. i Hitler je bio vegetarijanacAko osoba koja 'potee diplomu' kao argument u nedostatku argumenata, nije strunjak za predmet rasprave (diplomirani ekonomist raspravlja o medicini) tada je to poseban sluaj Argumentum ad verecundiam, samo to se ne poziva na drugog nego na sebe kao strunjaka (iako nije strunjak za predmet rasprave). Ako Aristotel je rekao da je tako, onda je to tako. Moja uiteljica je rekla pa, stoga mora biti tako...

Argumentum ad ignorantiam (argument neznanja)Za bolest raka jo nema lijeka.Rak je neizljeiva bolest.dokazivanje da je neka tvrdnja istinita ili neistinita samo zato to jo nitko nije dokazao suprotno.

Nije dokazano na duhovi postoje.Dakle duhovi ne postoje.

Bit je ovog argumenta u tome to se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je proturjena. Izvlaimo konkluziju na osnovu nedostatka dokaza

Argumentum ad baculum (argument batine) Kada se velika i mala drava raziu u miljenju, pa velika drava pone gomilati trupe na granici male, kaemo da velika drava upotrebljava argumentum ad baculum (argument batine).Ceterum censeo Karthaginam delendam esse. Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti.

Ne mislim da bi tvrtka trebala investirati svoj novac u ovaj projekt. Smiri se, ili e dobiti otkaz. Kad Don Corleone u Kumu daje ponudu koja se ne moe odbiti.Kad je Staljin na Jalti, navodno mrtav-hladan, upitao: A to ste rekli, koliko divizija ima Papa na raspolaganju?Openito, ovaj "argument" sastoji se u tome to, u nemogunosti da drukije dokaemo svoju tvrdnju prijetimo silom, ili ak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko se ne slae s naom tezom.

Argumentum ad antiquitatem - argumentum ad novitatem Dvije tisue godina krani vjeruju u Isusa Krista. Kranstvo mora biti istinito, kada je toliko dugo opstalo.

Ova se pogreka najee potkrade kada argumentiramo je li neto dobro ili loe na temelju toga koliko je staro ili koliko dugo egzistira.

Suprotna pogreka je argumentum ad novitatem. Windows 2000 je bolji operativni sustav od Windowsa 98. Windows 98 je noviji operativni sustav.

Argumentum ad crumenam Microsoftov software je nesumnjivo vrhunski.Zato njegov osniva Bill Gates danas ima toliko novaca.

Pogreka koja se sastoji u tome da se kriterij koristi neke teorije ili stvari objanjava materijalnim ili novanim argumentima u korist nje same; odnosno, da su oni koji imaju vie materijalne moi u pravu. Suprotan argument je argumentum ad lazarum.

Argumentum ad lazarum Sveenici su se odrekli materijalnoga. Sveenici su bolje upoznati sa smislom ivota. Ova se pogreka temelji u pretpostavci da se kriterij ovjekovih ili teorijskih atributa odreuje prema tome je li bogat ili siromaan, odnosno koliko posjeduje materijalnih dobara.

Argumentum ad numerum Tisue ljudi vjeruje u horoskop.Neto od toga mora biti istina.

tisue ljudi ne moe biti u krivu

Ovaj pseudoargument je vrlo slian argumentu "ad populum". Sastoji se u tome da inzistira na istinitosti neke tvrdnje, potkrepljujui je brojem ljudi koji vjeruju u nju.

Argumentum ad hominemPogreka nastaje kada smo u procesu dokazivanja usmjereni na osobu koju je postavila odreenu tezu, a ne na tezu koju je postavila. Obuhvaa dvije srodne logike pogreke koje podrazumijevaju pokuaj pobijanja neije tvrdnje pozivajui se na osobine onoga tko je tvrdnju izrekao. Prvi nain je vrijeanjem te osobe a drugi tvrdnjom da zakljuak nije utemeljen na injenicama, ve da proizlazi iz specijalnih okolnosti u kojima se ta osoba nalazi (npr. religijskih uvjerenja, pripadnosti nekoj politikoj stranci) Napadamo karakter osobe umjesto okolnosti povezane s njim (esto ukljuuje koritenje uvredljivih, pogrdnih rijei). Argument si ti takoerOtac mu je stari pijanacKako mu moete vjerovati kad je agnostikStara komunjarakriv si zbog toga to si lan nekog udruenjaplaenici, pijuni, jugonostalgiari, udbai, zeleni i crveni vragovi ...

U logikom smislu, argument ad hominem nema nikakve vrijednosti, ali on veini ljudi zvui prilino uvjerljivo. Tako npr. u amerikim predizbornim kampanjama za javne slube, od okrunog javnog tuitelja do predsjednika drave uhvatiti kandidata in flagranti ili naprosto paljivo plasirati glasine o nekoj njegovoj ljubavnoj avanturi, znai praktiki diskvalificirati sve argumente njegovog politikog programa.

Poneto sofisticiranija vrsta ove pogreke poiva na povezivanju uvjerenja/ponaanja i argumenata neke osobe. Recimo, jedna osoba prigovori drugoj da puenjem zagauje okoli, a ova odgovori da e prestati puiti kada njegov kritiar prestane voziti automobil. Drugaije formulirano, odgovor glasi ovako: Nemate moralnog prava prigovarati meni to puim, budui da vi vozite automobil, koji, u krajnjem, zagauje okolinu mnogo vie no moje puenje. No, ukoliko malo bolje pogledamo, to doista ne diskvalificira sam argument da puenje zagauje okoli.