Elementi, oblici i kriterijivrednovanja i ocjenjivanja unastavi povijestiLoranda Mileti, via savjetnicaAgencija za odgoj i obrazovanje

Koje profesionalne kompetencijetreba imati uitelj/nastavnik danas?U tradicionalnoj nastavi:dobro poznavanje podruja, dobre prezentacijske vjetine

U suvremenoj nastavi:dobro poznavanje podruja, dobre prezentacijske vjetine,interpersonalne vjetine, vjetine voenja grupnog rada,vjetine upravljanja osobnim resursima, vjetine savjetovanja i davanja povratne informacije, vjetine organiziranja sloenih edukacijskih aktivnosti, vjetine praenja i vrednovanja individualnog i grupnog rada...

Kljuni pojmoviVrednovanje (vrjednovanje)PraenjeProvjeravanjeOcjenjivanjeElementi ocjenjivanjaObrazovna postignua (ishodi uenja)Kriteriji ocjenjivanjaOblici ocjenjivanja

DokumentiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, 87/2008.)

Nacionalni okvirni kurikulum (MZO,2010.)

Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine,112/2010.)

Nacionalni okvirni kurikulumUitelj/nastavnik u vrjednovanju uenikova rada i rezultata:

osmiljava vrijednosna naela (kriterije) i naine (strategiju) ocjenjivanja, ukljuuje sve uenike u procjenjivanje ako je to mogue, uenicima objanjava vrijednosna naela (kriterije) ocjenjivanja. Uenici uvijek trebaju znati to se od njih oekuje.

Vrednovanje uenikovih aktivnosti i uspjeha treba sluiti osposobljavanju za samoocjenjivanje i samovrednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanosti stalnoga uenja.

lanak 2. (Pravilnik)Vrednovanje sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini kompetencija u skladu s unaprijed definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i elementima.

Sastavnice vrednovanja: praenje,provjeravanje i ocjenjivanje.

lanak 2. (Pravilnik)Praenje - sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i kolskim kurikulumom

Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnom predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom kolske godine

Ocjenjivanje pridavanje brojane ili opisne vrijednosti rezultatima praenja i provjeravanja uenikova rada prema sastavnicama ocjenjivanja

Kompetencije - znanja, vjetine, sposobnosti, samostalnost i odgovornost prema radu

lanak 3. (Pravilnik)

Elemente ocjenjivanja odreenoga nastavnog predmeta te naine i postupke vrednovanja izrauje uitelj/nastavnik odreenoga nastavnog predmeta s uiteljima/nastavnicima istoga nastavnog predmeta, odnosno odgojno obrazovnog podruja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

ELEMENTI, OBLICI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTIRadni listi za rad u skupinama1. IZDVOJITE ELEMENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI I UPIITE IH U PRVI STUPAC TABLICE.2. U DRUGI STUPAC UZ SVAKI ELEMENT UPIITE TO PROVJERAVATE I OCJENJUJETE POJEDINIM ELEMENTOM.3. U TREI STUPAC UPIITE OBLIKE PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA KOJE PRIMIJENJUJETE ZA POJEDINI ELEMENT OCJENJIVANJA.4. U ETVRTI STUPAC UPIITE INDIKATORE PREMA KOJIMA OCJENJUJETE.

elementi ocjenjivanjaopis (to provjeravate i ocjenjujete)oblik provjeravanja i ocjenjivanjaindikatori ocjenjivanja

Elementi, oblici i kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja- rezultati rada u skupinamaUSPOREDBA REZULTATA RADA SKUPINAKOHERENTNOST TEORIJE I PRAKSE(?)

Elementi ocjenjivanja(proizlaze iz ciljeva predmeta)Osnovna kola Usvojenost osnovnih podataka

Uoavanje uzrono posljedinih veza

Snalaenje u vremenu i prostoru

?

Srednja kola Znanje i razumijevanje dogaaja, ljudi i promjena u prolosti(usvojenost povijesnih dogaaja, pojava i pojmova)

Kronoloko razumijevanje

Snalaenje na zemljovidu

Povijesno istraivanje(rad s povijesnim izvorima)

Povijesne interpretacije?Problem nerazlikovanje onog to se promatra i mjeri (elementi ocjenjivanja) od postupaka kojima se to postie (pisani rad, usmeno provjeravanje)

Obrazovna postignua (ishodi uenja) Promjena s orijentiranosti na sadraj uenja (to se pouava) na orijentiranost na ostvarivanje predvienih postignua (to e uenik moi napraviti nakon uspjene nastave).

Opisuju to uenik treba znati, razumjeti ili biti osposobljen uiniti nakon zavretka procesa uenja. To mora biti neto to se moe promatrati i mjeriti.

Potrebno ih je definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Za formuliranje obrazovnih postignua koriste se kljuni glagoli.

Postizanjem odgovarajuih obrazovnih postignua uenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju.

1. Poveite kljune glagole s dimenzijama kognitivnih procesa(Rad u paru)

1UsporediRalaniKomentirajZakljuiProvjeri2ProsudiProcijeniZastupajVrednujIzaberi3KombinirajReorganizirajPoveiPlanirajEksperimentiraj4ImenujOdrediNavediOznaiOpii5SamiObjasniPredvidiKlasificirajNavedi primjer6RijeiIzradiPokaiPrimijeniIzaberi

Dimenzije kognitivnih procesaRevidirana Bloomova taksonomija

Dimenzije kognitivnih procesaRadni listi

PAMENJE/ZNANJESposobnost da se prisjeti prethodno nauenog gradiva, zna specifine injenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljune ideje, tko, to, kada, (imenuj nabroji, definiraj, odaberi)RAZUMIJEVANJESposobnost da se razumije znaenje materijal, da se prui primjer, da se predvide budue posljedice implicirane podacima, da razumiju povijesne procese i objanjavaju ih, izraavaju se vlastitim rijeima, interpretiraju grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogaaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumai, razlikuj, grupiraj)znaju temeljem stat. pokazatelja protumaiti posljedice, reorganiziraju podatke prema kategorijamaPRIMJENJIVANJESposobnost da se koristi nauenim informacijama u novonastalim situacijama, rjeavanju problema, rjeenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rjeavaju probleme i objanjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni reimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje)ANALIZIRANJESposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logike postavke u zakljuivanju, razlikuje izmeu injenica i zakljuaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalite i pristranost (urediti, zakljuiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od nebitnog, saimaju odlomke, uoavaju slinosti i razlike izmeu totalitarizma, usporeuju metode europskih drava u kolonizaciji Afrike. EVALUIRANJESposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje miljenje i stajalite o materijalima, usporeuje tekst udbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnolokog razvija? (ocijeni, obrazloi, argumentiraj, zakljui)KREIRANJESposobnost da se nepovezani elementi poveu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj ) uenici piu esej (npr. Ocijenite razliita historiografska stajalita o sporazumu Cvetkovi- Maek)

Razine znanjainjenino znanjeTemeljni elementi koje uenici moraju poznavati kako bi se upoznali s odreenom disciplinom ili rijeili problem.(datumi, osobe, dogaaji, tehniki vokabular itd.)Konceptualno znanjeZnanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih meusobnih odnosa.(objanjavanje pojmova i primjena znanja u novim situacijama, kronologija, kauzalnost, promjene i kontinuitet, interpretativni modeli)Proceduralno znanjeKako uraditi neto specifino unutar predmeta, metode istraivanja (vjetine za analizu izvora, odvajanje bitnog od nebitnog, saimanje, usporeivanje, klasificiranje).Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji openito te vlastitoj spoznaji(Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se rijeili problemi i kognitivni zadaci; kontekstualno znanje; svijest o razini vlastitog znanja)

Dimenzije znanjaDimenzije kognitivnih procesa1.Pamenje2.Razumijevanje3.Primjena4.Analiza5.Evaluacija6.KreacijaA. injenino znanje temeljni elementinabrojatinavestiprepoznatisaetirazlikovatirazvrstatiodreditianaliziratiralanitiporedatievaluiratipovezatiB. Konceptu-alno znanje opisatioznaitiobjasnititumaitiupotrijebitipokazatipojasnitipovezatiocijenitiprocijenitiplaniratipostavitiC. Procedu-ralno znanjesastavititabeliratiiznijetiprovjeritizakljuitirijeitiprosuditisastavitirazlikovatipovezatiprosuditislagatirazvitistvoritiD. Metakogni-tivno znanjeprimjerena upotreba terminarijeitiprovestikonstruirati reorganiziratiprovestiostvaritidjelovatiprimijenitiostvariti aktualizirati

Prednosti upotrebe obrazovnih postignua (ishoda uenja)Za uenike:Pruaju jasnu i konkretnu sliku to e morati znati i umjeti na kraju pojedine teme, cjeline, razreda, odnosno kolovanja,jasan okvir koji usmjerava njihovo uenje,jasno oblikovanu osnovu za pripremanje ispita, odnosno provjere njihovih postignua.

Za uitelje i nastavnike: odreivanje sadraja koje e pouavati, nastavnih strategija i metoda koje e primjenjivati,odreivanje aktivnosti koje uenici trebaju izvesti, definiranje ispitnih zadataka za vrednovanje uenikog uspjeha,vrednovanje ostvarenosti kurikuluma koji primjenjuju.

Za roditelje:Stjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu znanja, vjetina i vrijednosti e djeca moi stei u koli.

Podsjetnik za provjeru definiranih obrazovnih postignua Je li svako postignue opisano pomou jednog glagola?Jesu li izbjegnuti neodreeni i pasivni glagoli (saznati, postati svjesni, biti izloeni, nauiti)?Jesu li obrazovna postignua razliite razine njihove sloenosti po uzoru na revidiranu Bloomovu taksonomiju?Do koje razine elimo dovesti nae uenike?Jesu li postignua mjerljiva i moe li se njihova demonstracija opaati?Jesu li sva postignua povezana s ciljevima i sadrajem?

Zajednika tema u svim ciklusima obrazovanja

Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

Odrediti vrste znanja za pojedina obrazovna postignua (ishode uenja) i razine kognitivnih procesa.

Rad u skupinama

Kriteriji vrednovanja to oekujemo od uenika da bi postigao odreeni uspjeh (ocjenu)?

Opisuju koliko dobro su uenici sposobni ostvariti obrazovna postignua u smislu postizanja odgovarajueg uspjeha (ocjene).

Kriteriji vrednovanja predviaju razliite razine ponaanja uenika tijekom rada ili provjeravanja.

Obrazovna postignua opisuju to bi uenik trebao moi uraditi, dok kriteriji vrednovanja opisuju koliko dobro e to moi uraditi.

Kriteriji vrednovanjaPomau utvrditi je li vrednovanje uspjeno (primjenjuju se jednaki standardi za svakog uenika)

Ako se ponude uenicima daju im vrsti standard kao cilj poveava se njihovo povjerenje u pravednost vrednovanja

Omoguuju konstruktivniju raspravu uenikova uspjeha nakon provjeravanja (Sjednice UV,NV ili s roditeljima)

Kriteriji koji nisu izreeni i napisani omoguuju procjenu ali su podloni brojnim pogrekama ocjenjivanja (formuliranjem kriterija smanjuje se subjektivnost ocjenjivanja)

Obrazovna postignua - PrimjerSnalaenje u vremenu i prostoru

Uenik e moi:

- navesti kronologiju pojedinih dogaaja; (kojih?)smjestiti znaajna povijesna razdoblja kronolokim redoslijedom; (koja?)objasniti odnos izmeu odreenih datuma i relevantnog stoljea;razvrstati ljude, dogaaje i promjene (koje?) u ispravna vremenska razdoblja; upotrebljavati datume i rjenik koji se odnosi na tijek vremena (primjerice pr. Krista, poslije Krista, stoljee, desetljee);izraditi crtu vremena s razliitim povijesnim aspektima (kojim?) ili usporednu tablicu zbivanja;

opisati sadraj povijesne karte (kartografska pismenost);objasniti povijesne sadraje (koje?) uz pomo povijesne karte;stvoriti zakljuke i predodbe (kakve?) o prikazanom prostoru;odrediti povijesne sadraje (koje?) na slijepoj karti.

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaenje u vremenu i prostoru Odlian:- Tono i argumentirano razvrstava ljude, dogaaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja). Potpuno samostalno izrauje tone i cjelovite crte vremena i usporedne tablice zbivanja. Opisuje, objanjava i vrednuje sva vana obiljeja prolih drutava i razdoblja. Ispravno koristi datume i rjenik koji se odnosi na tijek vremena. Tono uoava te objanjava povijesne sadraje na povijesnoj karti i donosi zakljuke. Samostalno i precizno kreira slijepe karte s povijesnim sadrajima.

Vrlo dobar:-Tono razvrstava ljude, dogaaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja. Izrauje tone crte vremena. Usporedne tablice zbivanja izrauje uz pomo nastavnika. Opisuje i objanjava sva vana obiljeja prolih drutava i razdoblja. Povremeno mu treba postavljati potpitanja. Ispravno koristi datume i rjenik koji se odnosi na tijek vremena. -Tono uoava te objanjava povijesne sadraje na povijesnoj karti. Kreira slijepe karte s povijesnim sadrajima koje su gotovo uvijek tone.

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaenje u vremenu i prostoru Dobar:-Veinu ljudi, dogaaja i promjena razvrstava u ispravna vremenska razdoblja. Opisuje vana obiljeja prolih drutava i razdoblja. esto mu treba postavljati potpitanja. Uz pomo uitelja/nastavnika izrauje crte vremena. Ispravno koristi datume i rjenik koji se odnosi na tijek vremena. Uoava veinu povijesnih sadraja na povijesnoj karti i uz pomo uitelja/nastavnika donosi zakljuke. Na slijepe karte unosi veinom polovicu traenog sadraja..

Dovoljan:-Povrno razvrstava ljude, dogaaje i promjene u vremenska razdoblja. Uz esto postavljanje potpitanja uitelja/nastavnika i navoenja na odgovor, opisuje karakteristina obiljeja prolih drutava i razdoblja. Djelomino ispravno koristi datume i rjenik koji se odnosi na tijek vremena. -Ima potekoa s orijentacijom u prostoru. Povrno i s pogrekama uoava povijesne sadraje na povijesnoj karti.

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaenje u vremenu i prostoru

Nedovoljan:-Unato potpitanjima i navoenju od strane uitelja/nastavnika nije odgovorio na vie od polovicu pitanja. Nije usvojio kljune pojmove vezane uz kronologiju. Niti uz veliku pomo uitelja/nastavnika ne opisuje karakteristina obiljeja prolih drutava i razdoblja. -Pogreno uoava povijesne sadraje na povijesnoj karti i nesuvislo analizira kartografske priloge te donosi nelogine zakljuke bez razumijevanja.

Naini vrednovanjaSubjektivne metode procjene:usmeni odgovori, izlaganja i prezentacije, referati, esejiVrnjako vrednovanje

Zadaci objektivnog tipa

Samovrednovanje

O emu jo treba voditi rauna?

Navesti podatke o broju i vrsti pisanih provjera koje e se provoditi i razraene kriterije vrednovanja tih provjera, tablice za ocjenjivanje zadataka otvorenoga tipa.

Navesti predvia li se inicijalno provjeravanje i za koga.

Navesti da se temeljem jednoga usmenoga odgovora mogu donijeti ocjene iz 2 elemenata ocjenjivanja, primjerice usvojenost osnovnih podataka i snalaenje u vremenu i prostoru ili da se temeljem jedne pisane provjere, koja se sastoji od vie segmenata, mogu donijeti 2 ocjene.

Afektivno podruje u nastavi povijestiOdnosi se na interese, stajalita i vrednovanje uenika, njihov odnos i osjeaje prema predmetu, pojedincima, okolini i drutvu u cjelini jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz razliitih pobuda.

Pretpostavlja emocionalni (subjektivni) aspekt ponaanja pri uenju.

Ima vaan utjecaj na izgradnju i razvoj velikog broja generikih i odreenog broja specifinih kompetencija.

Biljeiti u prostor za praenje: - Interes za programske sadraje i sudjelovanje u aktivnostima.- Odnos prema kolskim pravilima i izvravanju obveza, spremnost na suradnju, odnos prema vrnjacima, uiteljima, roditeljima.- Napredovanje kroz kratke pisane provjere znanja.

Hvala na pozornostiloranda.miletic@azoo.hr