M. Ajduković – Grupni pristup u psihosocijalnom radu

8/19/2019 ''M. Ajduković – Grupni pristup u psihosocijalnom radu''

1/39

SOCIJALNI RAD S GRUPOM''M. Ajduković – Grupni pristup u

psioso!ij"#no$ r"du''+ dodatak s predavanja (u kućicama)

1. ODREĐENJE GRUPNOG RADA

GRUPA je određen broj ljudi koji su u uzajamnom odnosu. (Vernelle, 1994.)

Grupa - označavaju je 2 ili više osoba koje imaju neki eksplicitan psihološki odnos jedna

prema drugoj(rechor! "rutch#ield)

RAZLOZI ZNAČAJA GRUPE U ŽIVOTU POJEDINCA (NAGONSKI, DRUŠTVENO?)

$%&%' sigurnost! preivljavanje! zadovoljenje potreba! komunikacija! učenje! pripadnost *G'&, pripadnost! prihvaćenost! zadovoljavanje potreba! socijalizacija! spoznaja! zabava! motivacija

- sloboda izbora je jedina razlika

SLIKA O SEBI - ono što ja vidim + ono što drugi misle o meni) grupno iskustvo je temeljno ljudsko iskustvo * obitelj! identitet! utjecaj2) grupa prua predvidljivost i stabilnost! okruje! procesi socijalizacije.) grupa je prirodna i organska tvorevina * potrebe! nije zbroj već interakcija/) grupno iskustvo je višedimenzionalno * #izičko! emocionalno! učenje!

komunikativno (prostor)0) grupa prua osjećaj stvarnosti * slika o sebi! autentičnost

GRUPA je skupina više osoba čiji odnosi imaju sljedeća obil!"#$(B%P!&', *)) me1u članovima postoji interakcija2) sustav me1usobnih odnosa i poloaja

.) norme i standardi odre1uju ponašanje/) sami sebe smatraju pripadnicima grupe (grupna pripadnost)0) doivljavaju grupu kao cjelinu) tee da ih socijalna okolina doivljava kao grupu

1


2/39

PO%IJ&SNI RA%OJ GRUPNOG PRIS(UPA U SOCIJALNOM RADU

3 * 4oung 5an6s "hristian ,ssociation (7,8) * nudi u okviru svojih aktivnosti pruanja podrške brojnim doseljenicima 66grupne usluge66 s ciljem da se 66unaprijedimentalno i socijalno i tjelesno stanje svih mladih ljudi dobrog karaktera66

početku je grupni socijalni rad vezan s razvojem pojma zajednice (u lokalnoj zajednici s ciljem olakšavanja prilagodbe doseljenicima! rješavanje socijalnih problema)

92: g; * 5ar< 'ichmond * značenje psiholoških mladih grupa u praksi socijalnog rada92= g; * kolegij Grupni rad na sveučilištu >estern 'eserve i pojam grupni rad se koristikao oznaka specijalne metode socijalnog rada sljedećih : god; * poučava se u velikom broju škola za socijalni rad! tiska se nizknjiga9.; g; * %sniva se ?acionalno udruenje za proučavanje grupnog rada; ?akon @@; 7vj; 'ata - ?agli razvoj grupnog rada i njegovo širenje u brojna područja rada

s ljudima

GRUPNI RAD je grupni tretman ili pristup, proces u grupama u kojima članoisudjeluju radi stručne pomo!i i podr"ke u rje"aanju određeni# osobni# i socijalni# problema, radi uspje"nijeg suočaanja sa $iotnim pote"ko!ama te razijenja znanja ije"tina a$ni# za razumjeanje sebe, drugi# i zajednice.

%&'* &+ odre1uje razborita upotreba grupnih procesa i intervencija da bi se postigli skupni i pojedinačni ciljevi koji su u skladu s vrijednostima i etičkim načelima pomaućih pro#esija (Aoseland! 'ivas! 93/;)

NA)&LA GRUPNOG RADA*+. grupni rad kao poma$u!i proces odnosi se na namjerno ormirane grupe. grupni rad kao poma$u!i proces odnosi se na aktinosti koje se odijaju u malim

grupama (ograničen broj članoa, uzajamno opa$anje članoa, neposrednainterakcija članoa, uzajamna oisnost i utjecaj)

/. u grupnom radu oditelj ima speciičnu ulogu. oditelj je istodobno usmjeren na pojedine članoe, grupu kao cjelinu i okru$enje

grupe0. grupni rad je usmjeren na odje i sada23. rad se temelji na teorijskim znanjima o grupnoj dinamici i strukturi mali# grupa

%. u radu se koriste speciične je"tine ili te#nike. grupni rad njeguje temeljne #umanističke rijednosti i počia na njima*. u grupnom radu te$i se osna$ianju članoa5. saka grupa je jedinstena

6


3/39

Pol#'!+i o - .#/!l# 0123.i 1# 4o"!4o o1!i&i$G'&?@ ',8 je cilju usmjerena aktivnost male skupine ljudi čija je svrha zadovoljavanje različitih potreba članova rješavanje problema i osnaivanje zadjelotvornije suočavanje sa ivotnim poteškoćama i izazovima; ,ktivnosti voditeljausmjerene su prema pojedinim članovima grupe kao sustavu uzajamne podrške i pomoći

članova te grupi u socijalnom okruenju; ?eposredni rad temelji se na teorijskim znanjima psihologije male grupe! speci#ičnim vještinama vo1enja i humanističkimvrijednostima;Aemeljno je .#/!lo 0123.o0 1## da članovi grupe mogu pomoći jedni drugima tako daizmjenjuju osjećaje! in#ormacije daju sugestije! ideje i rješenje problema te se podupiruuz pretpostavku da je grupni proces glavni izvor promjene i razvoja pojedinih članova grupe;

7&0805+ /*5+ %&'7% &++:

/*5: unaprije1enje socijalne #unkcije pojedinca kroz ciljana grupna iskustva; 'ad grupe

je osnovni pokretač tretmana; Grupa nije samo okruenje već način postizanja promjene;

SUS(A% +UMANIS(I),I+ %RIJ&DNOS(I

1) ;i ljudi imaju urođene ljudske rijednosti i potencijale bez obzira na rasu,nacionalnost, klasu, socijalni status, dob, spol, izičke i psi#olo"ke osobine

6) ;i su ljudi odgoorni jedni za druge i jedni prema drugima jer je $iot u dru"tu prirodna i nu$na ljudska osobina


4/39

6 rste:1. klasična psi#oterapija6. noi praci

UTJECAJ RAZLIČITI5 PSI5OTERAPIJSKI5 PRISTUPA NA GRUPNI RAD

- naglasak je na preventivnom značenju psihoterapije u cilju očuvanja mentalnog zdravlja;

- 7poznaje! vještine i tehnike iz različitih psihoterapijskih pristupa u grupnom radu se koriste s ciljem odre1enim de#inicijom grupnog rada;

- &risan odnos psihoterapeuta i klijenta- 5e1usobni utjecaj svih psihoterapijskih pristupa (vo1enje grupe i praćenje

grupne dinamike)

. GB,C?D 7&@?D &%5,G,$,a) proesionalni pomagači (pomagači stručnjaci B obrazoani za to (terapeut))

b) paraproesionalni pomagači (priučeni pomagači (studenti))c) pomagači nestručnjaci (spontani, nemaju obrazoanja)

/ PSI+OANALIA

;igmund 3reud, 19C6D st- pojam sijest, podsjest, nesjesno- pojam ego (realnost), superego (moral, norme, osje!aj krinje), id (nagoni, nasljeđeno)

0 pr1po2n"t#jiv" pr"v!" u grupnom radu su:

a) psihoanaliza u grupi- Eol, ;c#Fartz, 6D. st. B članoi grupe, promatračib) grupna analitička psihodrama

- Goreno B uod i pojam grupna psi#oterapijac) grupna analiza

- 3aulkes B psi#osomatski bolesnici, tjelesno bolesni, ojnici, trajanje grupe 6-<god.

d) analiza grupe- E. ion B neautoritarna pozicija oditelja terapeuta

3/ 4I+&%IORALNA (&RAPIJA B sa su nepo$eljna pona"anja naučena i mogu se izmjeniti noim učenjem. Voditelj jezato učitelj ili trener,a načelo bi#eioralne terapije u grupnom radu se mogu najboljeiskoristiti u deiniranju problema i načina rada na njegoom rje"aanju. Hombinacija jeeksperimentalno i kliničkog pristupa

4


5/39

5/ ,OGNI(I%NA (&RAPIJA- temeljna postaka je da u odr$aanju nekog psi#ičkog problema, bez obzira na tokako je taj nestao, značajnu ulogu imaju kognitini procesi (misli, ujerenja,interpretacije). Ae$i"te je na rje"aanju problema u sada"njosti. ogodan za terapijskeinterencije. Hognitna terapija je strukturirani, usmjereni pristup koji poma$e pojedincu

da promjenama u mi"ljenu i percepciji slada emocionalne probleme i promijeni pona"anje. Hrajnji je cilj da klijent promijeni način na koji razmi"lja o sebi i naučije"tine za suočaanje s problemom.

0/ G&S(AL(S,A (&RAPIJA B spada u #umanističke pristupe čiji je cilj i razoj pojedinca. Ia grupni je rad naročitoznačajan pojam sjesnosti, kontakta i eksperimenta. /ilj terapije je da ljudi ostarekontakt s samim sobom i drugim ljudima 2 odje i sada . e za"toJ,e! "toJ * kakoJ (-, K,K).Hreatine te#nike:- ođene antazije

- igranje uloga- LLdije stoliceLL- ekspresine te#nike

6/ (RANSA,CIJS,A ANALIA7 bitna ;V50;7;A (o anjskom sijestu, o unutarnjem sijetu i o antaziji) B temeljne pretpostake su:

- ja sam ok, ti si ok, ljudi su rođeni ok (sta prema ljudima)- si trebaju sudjeloati u procesu rje"aanja problema u som $iotu- se se dru"tene i emocionalne pote"ko!e mogu rije"iti ako im se pristupi na

prailan način- za grupni rad je a$no zbog nagla"aanja lastite odgoornosti, a mo$e se koristiti

pri procjenjianju transakcija među članoima i između članoa i oditelja, a i urazotkrianju samoporuke.

8/ R&ALI(&(NA (&RAPIJA B usmjerena je na zadooljaanje potreba, rije"aanje problema i suočaanje sza#tjeima starnosti te, poduzimanje bolje kontrole nad lastitim $iotom. Voditeljodi članoe pitanjima da utrde "to $ele. ' sredi"tu je zadooljaanje potreba kroz pona"anje a ne samouid

9(O J& ''(&RAPIJS,O'' U GRUPNOJ (&RAPIJI:

''(&RAPIJS,O''7 t1r"pijsk1 pro$j1n1 u 3 k"t1;orij1*

• liječenje * ublaavanje ili nestajanje simptoma! smanjivanje patnje!uspostavljanje kontrole

• preobrazba * unaprije1enje kvalitete ivotatehnike i pristupi ovise o različitim školama

=


6/39

%8G%C%'?%7A B@ED?A, * temelj i ishod novih pravaca; Felja za promjenom; 8ovodi do postizanja cilja terapije; ?ovi pravci tvrde da je odgovornost na psihoterapeutu;

4alom (9=0;) * lijekoviti i terapijski činitelji posredno liječe i nalaze se u svim

tipovima psihoterapije

(&RAPIJIS,I )INI(&LJ B je element grupne terapije koji pridonosi pobolj"anjuindiidualne situacije a rezultat je aktinost grupnog terapeuta, ostali# članoa grupe isamog pojedinca.Aeorijski su neutralni i jednoznačni! prisutni uvijek u grupnom radu neovisno oorjentaciji voditelja

< t1r"pijski =init1#j" >4#o! i Crou!/*

; pobuđianje nade 1. pojava optimizma

2; unierzalnost 6. članovi imaju iste teškoće! smanjuje napetost .; usmjeraanje . učenje novog ponašanja imitacijom=; uid ?. situacija gdje član uči nešto značajno o sebi 3; pri#a!anje 3; osjećaj vrijednosti koju pripisuje grupa!

pozitivna povezanost 9; katarza 9. emocionalno rasterećenje javnim iznošenjem

osjećaja u grupi:; samootkrianje 1D. kada iznosi nešto osobno o sebi * povjerenje

u grupi! samorazumijevanje i svijest o tome

< t1r"pijski =init1#j" >?"#o$/

1. probuđianje nade6. unierzalnost. razoj socijalni# je"tina?. interpersonalno učenje s naglaskom na transer i uid@. grupna ko#ezija9. katarza1D. samootkrianje

>


7/39

ODNOS GRUPNOG RADA I GRUPN& PSI+O(&RAPIJ&

%rupni je rad usmjeren na rje"aanje konkretnog problema a psi#oterapija na značajnu promjenu pojedinca. %rupna psi#oterapija ima za cilj liječenje psi#oza, psi#oneuroza ikronični# neuroza. o, jedna od glani# razlika između nji# jest u tome: dok su pojedini

praci grupne psi#oterapije prir$eni određenom teorijskom okiru te#nikama i postupcima rada ezanim uz određenu "kolu (koristi se samo jednom te#nikom uglanomna onom na kojem je i osnoana) u grupnom pristupu u psi#osocijalnom radu postojie!a sloboda u kori"tenju te#nika i je"tina koje dolaze iz različiti# "kola oisno o potrebama klijenata pod ujetom da su suklčadne #umanistuičkom pristupu.Voditelj u grupnoj psi#oterapiji mora imati znanja (slu$beno obrazoanje) iz određenog praca, terapijskog pristupa, a grupni rad mogu oditi pripadnici različit# struka(psi#olog, soc radnik..)

- dok se grupni rad provodi u mnogim okruenjima! psihoterapija je u bolnicama iudrugama! nije vezana za institucije

"@BE G'&?%G ',8, zadovoljavanje potreba i osnaivanje za djelotvornije rješenje

problema i suočavanje sa ivotnim teškoćama; &ragmatičniji je od cilja psihoterapije$B,?%C@ a) G123.o0 1## mentalno zdravlje je očuvano! imaju teškoće u donošenju odluka jer

su u teškim ivotnim razdobljima (razvoj socijalnih vještina);b) P6i7o&!1#3i!$ mentalno zdravlje je oštećeno i mora se poboljšaA@

PR&DNOS(I GRUPNOG PRIS(UPA PR&MA INDI%IDULANOM*

;udjeluju!i u grupama pojedinci spoznaju da nisu jedini koji imaju određeni problem,mogu se emocionalno rasteretiti i podjeliti soje brige, uče jedni od drugi# i tako lak"e

usajaju noa znanja i je"tine, podupiru se i potiču u rje"aanju problema,zadooljaanju potreba za pripadanjem i pri#a!anjem.

&07;A*:

?

%rupni rad(psi#ologijamale grupe)

Hlasičnagrupna psi#o-terapija(psi#oanaliza)

oi pracigrupnog psi#o-

terapije (;peciične

terapijske"kole


8/39

• omogućava članovima spoznaju da nisu jedini koji imaju odre1eni problem• omogučava članovima da prue podršku razumjevanje! ideje i povratnu

in#ormaciju jedni drugima• olakšava učenje kroz imitaciju i razmjenu znanja i iskustava• grupno odlučivanje * dopunjavaju se i povezuju znanja i sposobnosti većeg broja

članova• povećana je motivacija pojedinca za rješavanje problema• nezamjenjiv je kada je središnji problem odnos s drugim ljudima! grupa je

ogledalo svakog člana! uči se o sebi kroz interakciju s drugima• posebno pogodan za socijalno povučene pojedinca jer im omogućava da se

okušaju u provjeravanju stvarnosti (grupa je 66mikrokozmos66 u kojem članovi u sigurnom okruju iznose svoje probleme a igranjem uloga modeliranjem i provjeravanjem novih vještina razvijaju se nova ponašanja

• veća vremenska ekonomičnost koja proizlazi iz istovremenog rada s većim brojemklijenata

2. VRSTE GRUPA U PSIHOSOCIJALNOM RADU

,#"si@ik"!ij" ;rup" u psioso!ij"#no$ r"du*

+) A&0AG+;H0 %&'0 - to su grupe za osobnu promjenu klijenata

1) ;A&'M7 V7800 %&'0 B mo$emo razlikoati s obzirom na sr#ukoja se u njima $eli posti!i. ;redi"nju ulogu ima stručni oditelj,rukoode!i se načelima osna$ianja klijenata.

;V&+ %&'0 B uočljii razlog zbog kojeg je grupa počela sa radom, to su op!i ciljei,ide se u naziu grupe

- obrazovne grupe (obrazovanje) * za učenje socijalni# je"tina, naja$niji jesadr$aj koji se uči

- grupe za osobni rast i razvoj (rast i razvoj)- za sudjeloanje u upraljanjuinstitucijama, sredsto razoja sposobnosti razoja

- grupe za osobnu promjenu u uem smislu (promjena ne#unkcionalnog ponašanja)-npr. grupa agresine djece.

- socijalizacijske grupe (socijalizacija i razvoj socijalnih vještina); Ari osnona

oblika (za učenje soc je"tina, za sudjeloanje u upraljanju institucijama, zaslobodno rijeme i rekreaciju (Aoseland, &ias)

- grupe za podršku (psihosocijalna podrška); ' kriznim razdobljima $iota Brazijanje načina uspje"nog suočaanja sa stresom

;7/*5++ G&0N+ B bliske osobe od pomo!i u rje"aanju različiti# problema

@


9/39

;7/*5++ 7&OH+ B izor snage u suočaanju s problemima koji za#tijeaju prilagodbu i izmjenu pona"anja.

6) ;+G7';G50&+V+5'P0 %&'0 B u razdoblju planiranja istrukturiranja rada sredi"nju ulogu imaju članoi, iako postoji stručno

odsto. laniranje grupa je otoreno, ne postoji ugoor, a oditelj jesamo promatrač

) %&'0 I+ ;7/*5+' +H/*5' B osniaju se da bi se koordiniralinapori različiti# ljudi na mijenjanje neki# aspekata socijalne ili izičkeokoline. 7ni slu$e zajedničkom dobru. (npr. %rupa građana koji tra$e podr"ku za izgradnju igrali"ta)

?) &+I*M*A0 H7I'A+A*V0 %&'0 - dogoaraju se o određenom području rada ili rje"aanju radni# problema uz uključenje različiti# proila stručnjaka (npr. %rupa stručnjaka koja analizira mogu!nostiunaprijeđenja grupnog tretmana malodobni# počinitelja kazneni# djela u/entru za odgoj djece i malde$i)

9


10/39

a. %&'0 I+ &730;*7+' 7G7P7G+%+M*G+

@) 7&+I7V0 %&'0 Buključuju!i psi#oterapijsko obrazoanje

9) ;'0&V*I*5;H0 %&'0- superizija u r"njačkoj2 skupini- timska superizija

;uperizija je:- metoda podr"ke pomagačima- suradnja pomagača- osnoni način dobianja podr"ke stručnjaku u ezi nečega- utječe na osobni i proesionalni razoj stručnjaka

1D) %&'0 I+ ;+N0A7 ;*77OH7 *A0%&*&+50A&+'G+A;H* *;H';A+V+ V0I+* 'I 7+V5+50

7G+%+MH0 '7%0B jednokratni grupni susreti neposredno nakonkritičnog događaja s ciljem preencije emocionalni# pote"ko!a i za"titamentalnog zdralja si# pomagača.

D&4RI&ING B $eli se posti!i integracija traumatični# događaja u dosada"njemiskustu pojedinca pomo!u odgoaraju!e interpretacije onoga "to se zbilo (tri ili i"eosoba) (64-?6# nakon događaja)* o6.o9.# obli:#$

1. debrieing za pomagače uključene u događaje6. sa$eta integracija isko stresni# iskustaa rada s ljudima u kriznim situacijama za

proesionalce u području mentalnog zdralja

(&RAPIJS,A AJ&DNICA B je oblik psi#ijatrijskog liječenja. Ao je smi"ljenostaralačko i trajno tra$enje načina za sudjeloanje u izr"aanju zadataka i pote"ko!akoje proistječu iz sakodnenog zajedničkog $iota članoa neke zajednice./*5:

B usklađianje pona"anja članoa sa $iotom zajednice B organiziranje zajedničkog $iota B razoj socijalni# je"tina (erbalno izra$aanje, pregoaranje u rje"aanju

sukoba)

3. FAZE RAZVOJA GRUPNOG RADA

1) 3+I+ +*&+5+6) 7M0A+ 3+I+


11/39

1) +*&+50

7značaa početna nastojanja oditelja da osnuje grupu. Voditelj se usmjeraa na mogu!ečlanoe, odabire tijek grupnog pristupa i okru$enje. rocjenjuje potrebe i motiaciju

članoa, te sr#u grupe i strukturu grupe, a i kako !e "ira okolina reagirati na osnianjegrupe. 7staruje pri kontakt sa mogu!im članoima i značajnim pojedincima, slu$bama,institucijama u okru$enju u kojem !e djeloati grupa.

6) 7M0A+ 3+I+

%rupa započinje sa radom i počinju se jaljati grupni osje!aji. Mlanoi pokazujuspremnost na uključianje u rad ali i potrebu zadr$aanja izjesnog odmaka iz sojesamostalnosti. Mlanoi procjenjuju mogu!e koristi od sudjeloanja u grupi.


12/39

;V&+ se odnosi na ono "to se op!enito $eli posti!i grupnim radom (najče"!e seodra$aa u naziu grupe)/*50V* su mnogo konkretniji, jasniji, ujerljiiji. 7ni su odgoor na pitanje kako !e sesr#a posti!i. ostoje i prije ormiranja grupe pa oni ne moraju biti op!e pri#a!eni odčlanoa grupe.

) ;A'+50 ' H7A+HA * 7M0A7 7H'5+50 M+7V+ ačini:

- osobnim kontaktom- pismenim poziom- obaije"!u u obliku plakata- letkom- kroz medije

16


13/39

Va$no je naesti:- sr#u grupe- prediđeno trajanje i čestinu susreta

- mjesto i rijeme odr$aanja prog susreta- ostale usluge (prijeoz, čuanje djeceR)- način prijaljianja, pla!anja i sl.

?) ;+;A+V5+50 /50*0

Voditelj deinira kriterije odabira članoa i odi brigu o tome da uskladi nji#oe potrebesa za#tjeima grupe kao cjeline.

a načela:1. #omogenost s obzirom na cilj sudjeloanja i određena opisna obilje$ja članoa

6. #eterogenost s obzirom na $iotno iskusto i je"tine suočaanja s problemima7*50N5+ S dob, spol, bračni status, broj djeceR

7*50N5+ 7+O+5+ S način na koji pojedinac reagira u određenim situacijama,npr. agresian, poučen, goorlji, osje!ajan i sl.

@) G7A*V*&+50 M+7V+ I+ ;'507V+50 ' %&'* *&0'%7V+&+50

G7A*V*&+50 B treba biti tako da član ima se inormacije i slobodu odlučivanja osom sudjeloanju ili nesudjeloanju. Hada sudjeloanje članoa nije dobrooljno (npr. penalne institucije) oditelj zaprao ne motiira članoe da se odluče na sudjeloanje uradu grupe e! i# motiira da u grupi aktino sudjeluju. Aijekom prog razgooraoditelj treba dati jasne poruke ezane uz sam sadr$aj i način rada grupe a da procesrazgoora ne teče na način da mi"ljenje, neoljkost i eentualno nepojerenje eentualni#članoa bude pri#a!eno. ;astani dio procesa motiacije je doođenje u ezu grupni#ciljea s indiidualnim.

&0'%7V+&+50 B se odnosi na sklapanje dogoora ezanog uz ciljee i način radau grupi. Voditelj predla$e ciljee kao ne"to o čemu pregoara sa članoima jedna odglani# sr#a predugoaranja je poticanje članoa da aktino sudjeluju u cijelom procesugrupnog rada, tj. od samog početka i ormiranja ciljea. 'z to predugoaranje pridonosi ismanjianju tjeskobe članoa jer se tra$i nji#oa aktinost u određianju

- načina rada- osobni# odnosa članoa

9) &*&0G+50 7H7*0 %&'0

Ari skupine činitelja:

1


14/39

1. ;ocijalno okru$enje- jelotornost grupnog rada oisi o staoima i suradnji s ljudima koji nisu članoi

grupe (npr. članoi obitelji, r"njaci, učiteljiR)

6. 3izičko okru$enje- iz obilje$ja prostora u kojem se odija grupa utječe na pona"anje članoa pa takoi na eikasnost grupe. Va$na je eličina prostorije koja oisi o cilju i aktinostima.Va$no je da se grupa odija u istoj prostoriji.


15/39


16/39

- sociometrijsko ispitianje- samoiskaz članoa- primjena skala i upitnika

iii. 7H&'N050

/ilj je utrditi :- utjecaj iz "ireg okru$enja na grupne procese, razoj grupe i postizanje grupni#ciljea

7&'M50 &7/505*V+5+:- slu$ba ili organizacija pri kojoj se odija grupa- odnosi unutar mre$e slu$bi i organizacija značajni# za ostarianje grupni# ciljea- karakteristika lokalne zajednice

+M* &*H'5+5+ 7+A+H+:- samoopa$anje

- opa$anje- anketno ispitianje

%B@% &%8,A,, &'@&@A@ &'@ &'%"ED?E@C,?E

u$no je da oditelj postigne ranote$u između potrebe za prikupljanjem podataka i potrebe za akcijom koja odi rje"aanju problema.

*IV7&* I+ &*H'5+50 7+A+H+ :- postoje!a dokumentacija o osobi- erbalno izje"!e pojedinca- opa$anje neerbalnog pona"anja pojedinca- opa$anje pona"anja pojedinca u odnosima s drugim ljudima- erbalno izje"!e bliski# osoba- psi#olo"ki mjerni instrumenti

''A0 I+ 7+*& *IV7&+ 7+A+H+ I+ &7/50' H*50+A+:- koristi se i"e od jednog izora kada god je mogu!e- razlikoati simptome od problema i pote"ko!a pojedinca- projeriti aljanost podataka prikupljeni# od različiti# izora- proesti postupak tako da se glani podaci mogu prikupiti brzo i eikasno- biti sjestan da je postupak procjenjianja subjektian.

&7/505*V+50 H+7 &7/0;' pojedinim azama grupnog razoja pa$nja oditelja usmjerena je na različite aspekte procjenjianja

1) +*&+50

1>


17/39

- procjenjuje se sukladnost indiidualni# ciljea i potreba članoa sa sr#om grupe.rocjenjianje je a$no pri odabiru članoa grupe.

6) 7M0A+ 3+I+

- opa$a se razoj odnosa u grupi i pona"anje članoa. rocjenjuju se indiidualniciljei i mogu!nosti članoa i nji#oa okru$enja. rocjenjianje je a$no udeiniranju problema i plana rada i odabira interencije.


18/39

Mlanoi u grupi se međusobno procjenjuju odma# na početku. 7ni dolaze sa određenimočekianjima o grupi koje nisu uijek u skladu sa planiranom sr#om i ciljeima.'očljio je i da članoi $ele biti u kontaktu jedni s drugima, ali istodobno izbjegaaju preeliku prisnost jer se boje da ne budu porijeđeni. a bi olak"ao tu podojenostčlanoa i usagla"aanje nji#oi# očekianja sa sr#om i ciljeima grupe, oditelj se u

početnoj azi treba usmjeraati na sljede!e zadatke:1. upoznaanje i predstaljanje članoa grupe6. naođenje sr#e i načina rada u grupi. poticanje i motiiranje članoa za rad u grupi?. uspostaljanje ranote$e između usmjerenosti na zadatke i

socioemocionalne odnose.

ŠTO JE EKT Ao je pojaa da poznaaju!i samo jednu osobinu čojeka zaključujemo op!enito o njemu.

1) '7I+V+50 * &0;A+V5+50 M+7V+ %&'0

7kolnosti koje mogu utjecati na odluku oditelja kako da započne rad:- članoi se poznaju od prije- članoi ne sudjeluju dobrooljno u grupi- oditelj dolazi u e! ormiranu grupu

6) +V78050 ;V&0 * +M*+ &++ ' %&'*

;r#a grupe treba biti pozitino prezentirana, a pogodno je naesti i karakteristike slu$beili organizacije pri kojoj grupe radi. obro je naesti i ograničenja grupe da bi se izbjeglanerealna očekianja. Areba popričati sa članoima i o pojerljiosti onog "to se u grupiiznosi.


19/39

a odabir grupni# ciljea kod članoa utječu samoprocjena osobni# potreba nji#oi poku"aji da postignu iste ciljee, za#tjei "ire okoline, obitelji ili radnog okru$enja,samoprocjena sposobnosti i mogu!nosti, nji#o utisak o načinu rada slu$be iliorganizacije koja osnia grupu.A&* &+I*0 /*50V+:

1. ciljei usmjereni na grupu6. zajednički ciljea članoa


20/39

?) ';7;A+V5+50 &+V7A0N0 *IG08' ';G50&07;A* + I++AH0* ;7/*70G7/*7+0 77;0.

- preelika usmjerenost na zadatak ili na socioemocionalne odnose i podr"ku doodi donepostizanja cilja i nezadooljsta članoa grupe.

Grup1 2" rj1"v"nj1$ 2"d"t"k" S 6C< interakcija između članoausmjereno je na zadatak Grup1 2" osonu pro$j1nu S 6C< interakcija između članoa

usmjereno na socioemocionalne odnose i uzajamnu podr"ku' početnoj azi zadatak je oditelja da pomogne članoima da pronađu uzajamnusličnost, da procjene korist od sudjeloanja u grupi te da postignu temeljni dogoor okogrupni# ciljea i načina rada.

SP&CII)NOS(I GRUPNOG RADA S N&DO4RO%OLJNIM ,LIJ&N(IMA

;im nedobrooljnim klijentima zajednički je 7A7& koji se očituje kao nedostatak

motiacije da se surađuju!i i djelotorno uključe u rad grupe. 7tpor mo$e biti iindiidualan i grupni.

%A&%' 7D %$@AED '%H- ljutnju na slu$bu koja je nametnula grupni tretman- poricanje intenziteta problema- "utnju- eksternaliziranje problema B npr. Tdru"to ne poduzima dooljno....U- obezrjeđianje oditelja B npr. Tkako i mo$ete znati....U- promjena teme

%A&%' &'%@HB,H@ @H- osje!aja prisile da se promjene- različitog do$iljaja problema i po$eljne promjene- sumnje da je promjena mogu!a

+M0+ &++ ; 07&7V75*G H*50A*G+6. ;redi"nji je problem nedostatak nji#oe motiacije


21/39

>. konrontacija

I+ 7+HO+V+50 &++ ; 07&7V75*G H*50A*G+1. sr#a B jednostana i razumljia6. treba naglasiti razliku oditelj B stručnjak koji ga je uputio u grupu


22/39

6. jednoslojno slu"anje


23/39

Horektina B treba biti:a) dana u du#u brige i skrbi za člana b) poezana s potrđuju!om poratnom inormacijomc) kratka i usmjerena

d) usmjerena na pona"anje a ne na ličnost pojedincae) treba omogu!iti članu da da komentar na nju) potaknuti otkrianje alternatini# načina postizanja cilja4/ PODUPIRANJ& )LANO%A U POS(IANJU INDI%IDUALNI+ CILJ&%A

Ao se posti$e:1. jasnim deiniranjem ciljea6. razojem plana ostarianja ciljea


24/39

/*5 ne smije biti:- preop!enit- prete$ak - predugotrajan (konačan, predalek)

- nerazumlji- neprecizna procjena situacije- problem se promijenio

;r#a:• aje im do znanja da i dalje imate interes za taj problem• okazuje im da as zanima nji#o napredak • 7siguraa kontinuirano projeraanje jesu li grupa, oditelj i član usmjereni na

isti problem.

1. &+P050 &++ + 7;AV+&*V+5' **V*'+7% &7%&+G+

Ao je ujedno i poratna inormacije članoima i oditelji treba li "to promijeniti, prilagoditi, kako se nazia rad. Mesto je sastani dio pra!enja rednoanjem koliko sučlanoi zadooljni sudjeloanjem u grupi i sojim postignu!em na kraju sakog susreta.

". RAZINE INTERVENCIJE U TRETMANSKIM GRUPAMA

1) 'smjerene prema pojedinom članu grupe6) 'smjerene prema grupi kao cjelini


25/39

,o;nitivn1 s"$ouput1 B poticanje klijenata da koriste soj unutarnji dijalog i prikrienesamopanike u suočaanju sa $iotnim pote"ko!ama i problemima.

A#t1rn"tiv1 i#i dru;" str"n" $1d"#j1 S kognitina te#nika koja se koristi kako bičlanoi idjeli problem s LLdrugeLL strane. Aemelji se na staranju drugačijeg misaonog ili

emocionalnog pogleda na situaciju.Pro;r1sivno $iićn" r1#"ks"!ij" S kombinacija kognitini# uputa s mi"i!nimaktinostima. 7pu"tanje mi"i!a se mo$e generalizirati i na psi#olo"ko opu"tanje LLiznutraLL.7dnosi se na se mi"i!ne skupine kojima se sjesno upralja, a koristi se kodsmanjianja učinaka stresa ili kad je napetost i tjeskoba klijenta prepreka za ostarianjeindiidualni# ciljea.

(1nik" rj1"v"nj" pro#1$" S mo$e se koristiti u radu s klijentima s da cilja:1) da mu se pomogne pri rje"aanju nekog konkretnog problema6) da nauči sam proces te da se ubudu!e mo$e tom te#nikom koristiti u nizu situacija

sakodnenog $iota.roces rje"aanja problema uključuje:*. utrđianje problema

**. analiziranje problema B a$no je da član izdoji problematično pona"anje iizrazi soje osje!aje

***. osmi"ljaanje mogu!i# rje"enja problema B postupkom T7luje idejaU*V. rednoanje mogu!i# rje"enja i odabir najboljegV. primjena odabranog rje"enja

V*. rednoanje is#oda


26/39

+GP050 7+N+M+

G7A*V+/*5+

G7%'P7;A 77+O+5+ 7+N+M+

;AV+&7 7+O+50 7+N+M+Horaci:*: modelirano pona"anje**: pozornost opa$ača***: pam!enje opa$ača*V: sposobnost opona"anja opa$ačaV: motiacija

I;r"nj1 u#o;" je realistično prikazianje socijalne uloge u imaginarnoj zami"ljenojsituaciji. Gogu!e ga je koristiti na da osnona načina:

•

strukturiran način ( po određenom scenariju )• nestrukturiran (članoi sami razijaju situaciju )

= ciljea zbog koji# se koristi igranje uloga u grupi (Aoseland i &ias)1. procjenjianje6. poticanje


27/39

• monolog• udajanje• zrcaljenje• daanje poratne inormacije

H7&*;7;A *%&+5+ '7%+ ' %&'*- potiče uključianje i uodi kreatinu igru kao alternatini način istra$ianja

problema- potiče neposrednost- pro"iruje sijest o sebi i razumijeanje drugi#- olak"aa rje"aanje problema- produbljuje grupnu ko#eziju i uzajmnost te unosi dodatnu energiju u rad grupe

,r1"tivn1 t1nik1 u ;rupno$ r"du* igranje uloga izra$aanje kroz umjetnost (crtanje, modeliranje) antazijska putoanja igre i različite je$be rad na tijelu kreatino pisanje

Hnačenje kreativnih tehnika (Ienson)Hreatina te#nika kao - metaora

- način iskustenog učenja- način uključianja cijele osobe u grupu iskusto- način motiiranja članoa


28/39

#. SPECIFIČNOSTI GRUPNE STRUKTURE I PROCESA

A/ SP&CII)N& ULOG& )LANO%A

Struktur" ;rup1 je sasta relatino trajni# uloga i odnosa koji se uspostaljaju međučlanoima u procesu nastajanja, ormiranja i djeloanja grupe

U#o;" je sklop sojsteni# oblika pona"anja, do$iljaanja i djeloanja koji se očekujuod osobe i koje pojedinac ostaruje na određenom polo$aju u socijalnoj strukturi grupe,ali i praa, obaeza i du$nosti koje osoba ima i obalja s obzirom na soj. ;tatus.

Hrtv1no j"nj1 je onaj član na kojeg grupa projicira osje!aje ili staoe kojesmatra nepri#atljiima. Ao je osoba LLkriaLL za se lo"e "to sedogađa u grupi. ugoročno gledano B lo" za grupu.

N1pri#";o1n" je ona osoba koja uijek doodi u pitanje temeljne postake, ne pona"a se u skladu s grupnim normama te op!enito potiče drugečlanoe da razmi"ljaju o som konormizmu u grupi. 7n mo$e

pridonijeti radu grupe.

Do$in"ntni je onaj koji dominira u grupi i natječe se sa drugima ili saoditeljem.

N1@or$"#ni vodit1#j predstalja osje!aje i staoe grupe, poma$e razoj grupnog procesa k ostarianju ciljea. 7n zadooljaa one potrebe grupekoje ormalni oditelj slabije ili nedooljno zadooljaa. *maznačajan utjecaj na članoe.

9ut#jiv"! je član koji je nakon početnog razdoblja rada ti# i "utlji u grupi. Go$e

izazati probleme i napetost u grupi.

S"ot1r ima neki soj LLprikrieni planLL koji mu je značajniji od op!e pri#a!enog cilja grupe. 7n u semu pronalazi lo"e strane, izbjegaasoj dio posla u grupi.

""v#j"=*

6@


29/39

@/ po2itivn1 str"n1* olak"aa grupnu napetost uz #umor i smije#;/ n1;"tivn1 str"n1* pomiče usmjerenost grupe sa starni# problema

Dori du uijek nastoji razumjeti sa zbianja grupi, pru$iti podr"ku drugima,nesebično pomagati, olak"aati napetost, ali ne i raditi na sojim

problemima

4/ PODGRUP&

'azlozi nastajanja1) neslaganje dijela članoa sa zada!om ili načinom rada grupe6) odraz nezadooljsta i prikrienog neprijateljsta prema oditelju


30/39

1) 8%G%C,',?ED B je najdjelotorniji način rje"aanja sukoba. 3aze:

a) aza utrđianja osnoni# interesa sukobljeni# strana b) aza tra$enja alternatia i utrđianja posljedica za obje stranec) aza utrđianja rje"enja koje je obostrano pri#atljio

6) &'DG%C,',?ED B pretpostaka jest postojanje minimum zajedničkog interesaizmeđu strana u sukobu


31/39

*A0&%&+A*V* G70 507AV7&7% V7;AV+ B oisi o interakciji > skupina činitelja

1) sr#a grupe

6) rsta problema) obilje$ja oditelja kao osobe

;A*7V* V7805+:

1) autokratsko ođenje B oditelj se radi sam6) demokratsko ođenje B oditelj je pri među jednakima


32/39

,AD izabrati suoditeljstoJ Sna samom početku rada

,A,O izabrati suoditeljstoJS da bi dobro zajednički radili oditelji trebaju imati slične proesionalne poglede i

rijednosti slična stajali"ta prema srsi i ciljeima pojedine grupe, ali i određenerazlike u proesionalnim je"tinama, zanjima i obilje$jima ličnosti koje u grupuunose kao da oditelja.

Oto se tiče dileme spola oditelja treba idjeti:a) koji spol oditelja odgoara grupi b) kaka je osobni izbor i sklonost oditeljac) kake su pripreme potrebne da bi se osiguralo dobro partnersto

PRIPR&MA A SU%ODI(&LJS,I RAD

&+I0 A0*H0:

1) osobni proil6) nedor"ene rečenice na temu LLmoj suoditelj i jaRLL


33/39

11. ZAVR!NA FAZA GRUPNOG RADA

7;7V* /*5 zar"ne aze je konsolidiranje grupnog rada. rocjenjuje se u kojoj sumjeri ostareni indiidualni i grupni ciljei. Ao je rijeme u kojem se oditelj suočaa sasojim osje!ajima koji su ezani uz kraj njegoa rada s određenom grupom.

?D&B,?@',?@ H,C'KDA, *onekad članoi prestanu dolazit prije planiranog zar"etka.7kolnosti koje doode do toga su:

1) anjski činitelji6) odstupanje članoa od grupe) nepodudarnost ciljea grupnog rada s indiidualnim

&B,?@',?@ H,C'KDA, *Haka !e reakcija članoa na zar"etak bit utječe:

1) je li grupa otorena ili zatorena6) je li grupa prilačna za članoe


34/39

12. EVALUACIJA U GRUPNOM RADU

&v"#u"!ij" podrazumijea slo$eni proces prikupljanja inormacija o učinku cijeloggrupnog iskusta. &iječ ealuacijaS određianje rijednosti nečega

ostupak ealuacije u grupnom radu uključuje:1) ealuaciju procesa grupnog rada6) ealuaciju is#oda

1) praćenje provedbe grupnog rada! procjena pojedinog susreta i načina rada

voditelja! zadovoljstvo članova odnosima6) utjecaj grupnog rada na klijente odn; ?a učinkovitost! sustavna praćenja

napretka pojedinih članova u postizanju odre1enih ciljeva;

&',A@$?D %'@7A@• pridonosi smanjivanju neodre1enosti i neusmjerenosti u radu grupe i de#iniranja

jasnih i mjerljivih ciljeva! unosi jasnoću i predvidljivost u grupu• pridonosi razvoju i ostvarivanju grupnih i individualnih ciljeva; Dvaluacija nije

samo postupak prije * poslije već je to kontinuirani proces! osigurava #eedback • rezultati evaluacije mogu unaprijediti provo1enje niza praktičnih aspekata

grupnog rada; kazuje na optimalne kriterije odabira članova! trajanja grupe ili postizanja ciljeva

• moe poboljšati kvalitetu usluga i osigurava da planiranje i provo1enje grupnihaktivnosti bude usmjereno svrsishodnim rezultatima

ri korak u strukturiranom pristupu ealuaciji je i2r"d" n"!rt" tj. p#"n". 7nobjedinjuje odgoore na nekoliko pitanje:

1) koja je sr#a ealuacije tj. za"to se mjeri6) koji su kriteriji uspje"nosti grupnog rada, tj. "to !e se mjeriti


35/39

*mamo razne $od1#1 tj. nacrte ealuacije a najče"!e se koristi:

1) G70 LL&*50 B 7;*50LL- pomo!u njega dobia se poratna inormacija jeli postignut napredak članoa i

grupe i u kojim područjima. *pak ne daje odgoor na pitanje o uzročno posljedičnoj

poezanosti utrđenog napretka i sudjeloanja u određenoj grupi. ' tu se sr#ukoristi kontrolni ili komparatini model

6) H7A&7* G70- temelji se na postojanju tz. ontrolne (H-skupine) i Dksperimentalne (0-skupine)

skupine S eksperimentalni nacrt ealuacije


36/39

6 postupka speciična za grupu:

) I,BD7%C 77A,C %&,F,?E, &%?,K,?E, G'&@

Hnačajan postupak prikupljanja podataka;

Iales i sur; (90:;) - +ko grupa $eli biti djelotorna članoi istodobno moraju bitiusmjereni na zadatak grupe i na odr$aanje dobri# socijalno emocionalni# odnosa ugrupi.

;usta uključuje 16 kategorija pona"anja koja su podijeljena na 4 područja:

1) pozitine reakcije6) negatine reakcije socioemocionalno područje


37/39

%&'7 7'M*V+50: dono"enje zaključaka grupe kao cjeline a čija seispranost ne mo$e neposredno eriicirati nego !e se njegoa (ne)korisnost pokazatiu toku djeloanja grupe

2) 7%"@%5DA'@E7@ &'@7A&

5e pristup u kojem se temeljem uzajamne prilačnosti i odbojnosti članoa grupemo$e utrditi struktura grupe i polo$aj pojedini# članoa. ostupak je jednostaan:saki član grupe treba označiti one članoe koje bi birao i one koje ne bi birao zaodređene odnose ili aktinosti

SOCIO@ETRIJA

- 8a bismo dobili uvid u strukturu grupe i odre1ene odnose na osnovi simpatije iantipatije članova utvr1uje odnos me1u članovima i njihovog vrednovanja

- Aorac je 5. Goreno- za utvrditi strukturu grupe kao i poticaj članova u toj grupi;

&otreba ispitivanja u nekoliko situacija

) 7%"@E,B?, &'%"ED?, * upoznavanje sa grupom i socijalnim statusom

pojedinca2) 7%"@E,B?, &'%"ED?, %?LB@A, * smetnje u odnosima i sukobi.) DC,B,"@E, * utvr1ujemo e#ekte grupnog rada

%rijentacija za pristup sociometriskih ispitivanja (5oreno)

) 8DL@?@"@E, G'&D * dobro de#iniranje! odabiranje je ograničeno načlanove

2) I@',?ED * odabrati M odbaciti samo . * 0 članova.) 8DL; '@AD'@E@ * dati de#initivni cilj u kojem sve zasnivamo

2 nuna kriterija

a) 1#.i * s kim bi M ne bi nešto radio b) !4o;io.#l.i * koga bi M ne bi zvao na nešto/) 'D%?7A'@',?ED G'&D * sociometrijske podatke treba odmah

upotrijebiti za rekonstrukciju grupe! a članove moramo o tome obavijestiti! aline poimenično

0) A,E?%7A I@',?E, * odgovori su tajni! zna ih samo voditelj) ',H5BE@C%7A %8G%C%', * da ih članovi lako shvate


38/39

%I',8, &%8,A,, &utem

,) 6o;io4!&1i6:i7 4#&1i;# I) 6o;io4!&1i6:i7 i.!:6#") 6o;io01#4#

@nterpretiraju se"/ i.i9i2#l.o (poloaj pojedinca u grupi)/ 0123.o (kohezivnost grupe)

7%"@%5DA'@E7@ %IB@"@

) 7,5BED?@ %

2) &,' % %

.) A'%A %% %

/) B,?," % % % %

%0) HC@EDH8, %

% % %

%

) 5'DF, % % % % % % %

% %

VRSTE OSOBA$

) POPULARNA = nije utjecajna! oni koji su je birali nisu popularni

% %% %

% % %

*) UTJECAJNA = birana je od osoba koje su birane od drugih što osigurava njenutjecaj


39/39

% % % %% %

% % % % % %

SLABOSTI SOCIO@ETRIJSKE @ETODE$

- interpersonalni odnosi su u anketi drugačiji nego u stvarnosti- sociometrijsko istraivanje ne objašnjava zašto su odnosi takvi kakvi jesu- potrebno ga je nadopuniti u odnosu na druga mjerenja- podatke se ne interpretira posebno svaki za sebe! nego zajedno

5IT>O TE5NIKA * (NoO @ #eel)

%d pojedinca trai da de#inira svoj odnos prema članovima grupe na principu +! -! :(ravnodušni); 'ačuna se sa :! ! 2 (-!:!+) boda * 75 status (izračunavanje indeksa)7vaki ispitanik moe se staviti u = kategorija (, * G pro#ili) ,P iznadprosječno prihvaćenGP najmanje prihvaćen"P pro#il ravnodušnosti

Documents

M. Ajduković – Grupni pristup u psihosocijalnom radu