24
LEADER Pristup Osnovna uputstva

05 Lider Pristup

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Leader pristup 2

Citation preview

  • LEADER Pristup

    Osnovna uputstva

  • Europe Direct je sluba koja vam pomae da dobijete odgovore na pitanja koja se odnose na Evropsku Zajednicu

    besplatni telefon+ 800 6 7 8 9 10 11

    (*) neki mobilni operateri ne dozvoljavaju pozive na 00 800 brojeve, ili naplauju ove pozive

    Tekst ove publikacije je napravljen za informacione svrhe i nije pravno obavezujui. Fotograje su vlasnitvo Evropske Komisije osim ako nije drugaije naznaeno.

    Veliki deo dodatnih informacija o Evropskoj Uniji je dostupan na Internetu.Informacijama se moe pristupiti preko evropskog servera (http://europa.eu).

    Kataloki podaci se nalaze na kraju ove publikacije.

    Luksemburg: Kancelarija za Slubene publikacije Evropske Zajednice, 2006

    ISBN 92-79-02044-7 Evropska Zajednica 2006Kopiranje je dozvoljeno ako se pokazuje izvor.

    tampano u Belgiji

    TAMPANO NA BELOM NE-HLORIRANOM PAPIRU

  • 3Svrha ovog dokumenta

    Ovaj dokument predstavlja pristup Laeder, i objanjava kako se moe primeniti za razvoj ruralnih zajednica. Takoe, odreuje neke osnovne informacije o tome kako ga treba sprovesti na lokalnom nivou, kao sastavni deo politike Evropske Zajednice (EZ) za ruralni razvoj. To obuh-vata:

    opis Leader koncepta; kljune karakteristike Leader pristpa; osnovna objanjenja kako se Leader pristup primenjuje na terenu; kljune take za kontakt za dobijanje dodatnih informacija.

    Upuen je ruralnim akterima iji je interes ureivanje ili uestvovanje u lokalnim ruralnim razvojnim inicijativama. Oni mogu biti administratori na dravnom, regionalnom ili lokalnom nivou, poljoprivrednici ili drugi aktivni lanovi ruralne zajednice svi imaju potencijalnu ulogu u Leader-u.

    Na cilj je da objasnimo donosiocima odluka i rukovodio-cima programa, posebno u noviim i potencijalnim dravama lanicama u budunosti, ta je Leader i kako ga primeniti u praksi. Takoe elimo da pokaemo ruralnim zajednicama u EU da im Leader pristupprua mogunost da preduzmu inicijativu, i da aktivno uestvuju u ruralnim razvojnim programima u njihovom lokalnom okruenju (i da iskoriste nansijsku podrku koja dolazi sa ovim).

    Ovaj dokument predstavlja jedan uvodni vodi koji je lagan za itanje. On ne zadire u svaki aspekt istorije Leader inicijative, niti u uredbe i administrativne proce-dure koje su sa njim povezane. Informacije o ovim aspek-tima, mogu biti pronaene na drugim mestima (neki kontakti za informacije se nalaze u ovom dokumentu).

    Leader pristup: osnovna upustva

  • 41. Leader pristup ruralnom razvoju: ta je to?

    2. Sedam kljunih karakteristika Leader pristupa

    3. Sprovoenje Leader-a na lokalnom nivou

    4. Leader u budunosti: usmeravanje glavnog toka

    5. Take za kontakt za informacije u budunosti

    6. Primeri Leader u praksi

    SADRAJ

    str 5

    str 8

    str 15

    str 17

    str 18

    str 20

  • 51. Leader pristup u ruralnom razvoju: ta je to?

    Politika ruralnog razvoja je komponenta sve je znaajnija komponenta Zajednike poljoprivredne politike (CAP). Ona promovie odrivi razvoj u Evrops-kim ruralnim oblastima, koji se odnosi na ekonomska, socijalna i pitanja ivotne sredine. Vie od polovine stanovnika EU ivi u ruralnim oblastima, koje obuh-vataju 90% teritorije EU1. Leader je inovativni pristup unutar politike ruralnog razvoja EU-a.

    Skraenica Leader znai Veze izmeu akcija ruralnog razvoja2. Kao to samo ime govori, to je metoda za mobili-zaciju i ostvarivanje ruralnog razvoja u lokalnim ruralnim zajednicama, pre nego utvren paket mera koje treba sprovesti. Dosadanja iskustva su pokazala da Leader moe napraviti pravu razliku u svakodnevnom ivotu ljudi u ruralnim oblastima. On moe imati vanu ulogu u podsti-canju inovativnih odgovora na stare i nove ruralne prob-leme, i postati na neki nain laboratorija za izgradnju lokalnih sposobnosti i za testiranje u praksi novih naina za ispunjavanje potreba ruralnih zajednica. Zahvaljujui Leader-u generisani su dragoceni rezultati u mnogim ruralnim oblastima u 153 drava lanica EU-a, koji mogu imati znaajnu ulogu u pomaganju ruralnim oblastima u novim i buduim dravama lanicama EU-a u prilagoavanju promenama dananjice.

    Od kada je zapoet 1991-e, Leader je obezbedio lokalnim ruralnim zajednicama u EU instrumente za igranje aktivne uloge u oblikovanju sopstvene budunosti. Vremenem se razvijao, zajedno sa ostatkom CAP-om. Informacije dobijene iz evaluacija i od ruralnih nosioca, govore da je Leader pristupinstrument dobro fukcionie, u dosta razliitih situacija i tipovima oblasti, stoga omoguava prilagoavanje kreiranja ruralne politike ekstremnim raznolikostima u potrebama ruralnih oblasti. Zbog ovih razloga, postao je sastavni deo ruralne razvojne politike. Podsticanjem lokalnog uestvovanja u pravljenju i sprovoenju odrivih razvojnih strategija, Leader pristupmoe postati dragoceno sredstvo budue ruralne politike.

    Za programski period 200713, Leader vie nee biti zasebni program, ve e biti integrisan, proimati (usmeren u glavni tok mainstreamed) sve nacionalne/regionalne ruralne razvojne programe. Ovo otvara nove mogunosti za primenu Lider pristupa u daleko veem obimu i na irem prostoru aktivnosti ruralnog razvoja.

    1 u EU sastavljene od 25 zemalja lanica (EU-25)2 na francuskom, Liaison entre actions de dveloppement rural3 EU sastavljena od 15 zemalja lanice, pre proirenja na 25 zemlje lanice u Maju 2004. godine

    Leader podstie ruralne teritorije da istrae nove puteve da postanu ili ostanu konkurentne, da naprave najbolje iskoriste raspoloiva sredstva i da prevaziu izazove sa kojima se mogu suoiti, kao to je starenje stanovnitva, nizak stepen pruanja usluga, ili nedostatak mogunosti za zapoljavanje. Na ovaj nain, Leader doprinosi poboljanju kvaliteta ivota u ruralnim oblastima, i to kako za porodice farmera, tako i ire za stanovnike ruralnih oblasti. Koristi se kompletnim, holistikim pristupom koji se odnosi na prob-leme ruralnih podruja. Prepoznaje na primer, da konkurentnost u proizvodnji hrane, posedovanje atrak-tivne ivotne sredine i stvaranje mogunosti za rad za lokalno stanovnitvo, aspekti ruralnog ivota koji se meusobno podravaju, koji zahtevaju posebne vetine, odgovarajue tehnologije i usluge, koje moraju biti obuhvaene kao koherentni, usklaeni paket i sa odgovarajue skrojenim merama politike.

    Od kada je lansirana 1991, Leader inicijativa je radila na obezbeivanju ruralnih zajednica EU, metodama za ukljuivanje lokalnih partnera u upravljanju buduim razvojem njihove oblasti. Leader pristup je privukao veliki interes unutar EU i mnogo ire. Na njega se ugledalo daleko vie zaintersovanih od samog kruga korisnika Leader programa. Interes koji je Leader izazivao esto je imao uticaja na nacionalne, region-alne i lokalne administracije i politike koje su imale sopstvene kapacitete da se doatknu razvojnih prob-lema kroz nove oblike partnerstava i sa njima poveza-nih aktivnosti.

    Leader dopunjuje druge Evropske i nacionalne programe. Na primer, Leader akcije mogu aktivirati i mobilisati lokalne resurse, podrkom pripremnih razvojnih projekata (kao to su dijagnostike studije i studije izvodljivosti ili lokalna izgradnja kapaciteta) koji e poboljati mogunosti ovih oblasti da pristupe i koriste ne samo fondove Leader-a nego i druge izvore za nansiranje njihovog razvoja (na primer, iri kontekst EU i nacionalnih ruralnih i regionalnih razvojnih programa). Leader takoe pomae sektorima i kategorijama korisnika, koji esto ne dobijaju nikakvu podrku, ili je ona ograniena, u okviru drugih programa, koji su aktivni u ruralnim podrujima, kao to su kulturne aktivnosti, poboljanje prirodnog okruenja, rehabilitacija arhitekture i zgrada koje su deo kulturnog naslea, ruralni turizam, poboljanje veza izmeu proizvoaa i potroaa, itd. Leader ohrabruje socijalno-ekonomske uesnike na zajedniki rad, da proizvode robu i usluge, koje stvaraju maksimalnu dodatu vrednost u njihovoj lokalnim oblas-tima.

  • 6Kratka istorija Leader-a

    Leader je lansiran 1991-e sa ciljem poboljanja razvojnih potencijala u ruralnim oblastima kroz povlaenje lokal-nih inicijativa i vetina, promoviui sticanje tehnikog znanja o lokalnom integrisanom razvoju, i irei ovo tehniko znanje u druga ruralna podruja.

    (a) Leader je deo ire politike ruralnog razvoja EU

    Tenje Leader-a su u skladu sa tenjama sveobuhvatne politike ruralnog razvoja EU. CAP u svom razvoju uzima u obzir raznolikost ruralnih oblasti i predela, bogate lokalne identitete i poveava vrednost uloga drutva u visoki kvalitet prirodnog okruenja. Ono je prepoznato kao glavna vrednost ruralnih oblasti EU.

    (b) Pria o Leader-u

    Do 1990 probani su razliiti pristupi ruralnom razvoju. svi su oni bili tipino sektorski, i uglavnom su bili usresreeni na farmere, kako bi se ohrabrile strukturne prome u okviru poljoprivrede. Korieni pristupi s vrha nanie, sa emama podrke o kojima se odluivalo na nacionalnom ili regionalnom nivou. Lokalni akteri nisu uvek bili podsticani da stiu vetine koje bi im omoguile da postanu arhitekte sopstvene budunosti i svojim oblastima.

    Pristup koji se zasniva na oblasti i pristupu odozdo navie, koji ukljuuje lokalne zajednice i dodavanje vrednosti na lokalne resurse, postepeno e biti vien kao novi nain za stvaranje radnih mesta i poslova u ruralnim oblastima. Leader je zapoet na eksperimentalni nain, spajajui, na lokalnom nivou, razliite projekte i ideje, aktere i resurse. Dokazano je da je idealni instrument za testiranje kako proiriti mogunosti za ruralne oblasti.

    Udeo teritorija EU u kojima je Leader pristup koriten, broj Leader grupa i koliina sredstava koja je dodeljena aktivnostima u tipu Leader pristupa znaajno je povean od kada je Leader lansiran 1991-e godine.

    (c) Kontekst politike: od pilot inicijative do usmerivanja glavnog toka

    U smislu politike, Leader je predstavljen kao Inicijativa zajednice koja je nansirana Strukturanim fondovima EU. Postojale su tri generacije Leader-a: Leader I (1991 93), Leader II (199499) i Leader+ (200006). Tokom ovog perioda, drave lanice i regioni su imale samostalne Leader programe, koji su zasebno nansirani sredstvima odvojenim na nivou EU. Od 2007 pa nadalje, Leader pristup e biti integrisan (mainstreamed) unutar sveobuhvatne ruralne razvojne politike EU. Ovo znai da e Leader biti ukljuen u nacionalne u regionalne opte ruralnne razvojne programe, koje e podrati EU, zajedno sa spektrom drugih ruralnih razvojnih osovina. Finansiranje Leader osovine od 2007-e e doi iz optih nansijskih koverata, koje e primiti svaka drava lanica od strane EU, pod novim Evropskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD European Agricultural Fund for Rural Development) za podrku ruralnom razvoju.

  • 7LEADER inicijativa Broj lokalnihakcionih grupa Oblast koja je obuhvaena

    LEADER I

    LEADER II

    LEADER +

    217

    893

    906 1 375 144 km2

    1 577 386 km2

    367 000 km2 EUR 442 miliona EUR

    EUR 1 755 miliona EUR

    EUR 2 105 miliona EUR

    EU nansiranje

  • 8Lokalne razvojnestrategije Elaboracija odozdo-navie

    strategije i njena primena

    Lokalna javno-privatna partnerstva:lokalne akcione grupe

    Integrirane i multi-sektorske aktivnosti

    Inovacije

    Suradnja

    UmreavanjeLeader pristup

    Sedam kljunih osobina

    2. Sedam kljunih osobina pristupa Leader

    Koncept Leader

    Glavni koncept, koji stoji iza pristupa Leader, je da su, imajui u vidu raznolikost ruralnih oblasti u Evropi, razvojne strategije ekasnije i uspenije ukoliko su doneene i sprovedene na lokalnom nivou od strane lokalnih aktera, uz pratnju jasnih i transparentnih proce-dura, uz podrku relevantnih javnih administracija i uz neophodnu tehniku pomo za prenoenje dobre prakse.

    Razlika izmeu Leader-a i drugih, tradicionalnijih mera ruralne politike, je to da ova navodi kako postupati, radije nego ta treba uraditi. Sedam kljunih osobina sumiraju Leader pristup. One su ovde opisane zasebno, ali je neophodno smatrati ih za skup alata. Svaka osobina se dopunjuje i ima pozitivnu interakciju sa drugim, tokom celog procesa njihovog sprovoenja, sa dugoronim efektima na dinamiku u ruralnim oblastima i njihov kapac-itet za reavanje sopstvenih problema.

    Osobina 1: Lokalne razvojne strategij zasnovane na oblastima

    Pristup zasnovan na jednoj oblasti, uzima male, homo-gene, socijalno koherentne teritorije, koje se esto karakteriu zajednikom tradicijama, lokalnim indentite-tom, sa oseajem pripadnosti ili zajednikim potrebama i oekivanjima, kao ciljane oblast za sprovoenje politike. Imajui takvu oblast kao referencu, omoguava prepozna-vanje lokalnih prednosti i slabosti, pretnji i prilika, unutranjih potencijala i identikaciju glavnih uskih grla za odrivi razvoj. Zasnovano na oblastima u osnovi predstavlja lokalno.

    Ovakav pristup ima anse da bolje funkcionie nego drugi pristupi, jer dozvoljava da akcija bude prilagoena, skrojena preciznije kako bi odgovarala stvarnim potre-bama i lokalnim komparativnim prednostima. Odabrana oblast mora imati dovoljnan nivo koherentnosti i kritinu masu u smislu ljudskih, nansijskih i ekonomskih resursa, da bi odrivost lokalnih razvojnih strategija bila podrana. Pri tome, ne mora da odgovara prethodno utvrenim administrativnim granicama.

  • 9Izmeu 10 000 i 100 000 stanovnika

    Bez prethodnoodreenih granica

    Skladnost i kritina masa

    Zajednike potrebe i oekivanja

    Mali

    Homogeni i vrsto povezani

    Zajednike tradicije i identitet

    Lokalna oblast

    Teritorijalni pristup

    Denicija lokalne oblasti niti je univerzalna ni statina. Naprotiv, ona se razvija i menja sa irim ekonomskim i socijalnim promena, ulogom farme, menadmentom zemljita i brigom za ivotnu sredinu, kao i optim vienjem ruralnih oblasti.

    Osobina 2: Pristup odozdo -navie

    Pristup odozdo-navie znai, da lokalni uesnici umaju uea u donoenju odluka o strategiji i u selekciji prior-iteta, koje treba slediti u njihovim lokalnim podrujima. Iskustva su pokazala da pristup odozdo-navie ne treba biti razmatran kao alternativni ili kao suprotnost pristupima odozgo-nanie, sa nivoa nacionalnih i/ili regionalnih organa, veradije kao kombinaciju i meusobnu povezanost sa njima, kako bi se postigli bolji sveukupni rezultati.

    Od sedam osobina Leader-a najkarakteristiniji je pristup odozdo-navie. Pratei ovaj pristup, ruralne politike bi trebalo napraviti i sprovoditi na nain koji je najprila-godljiviji potrebama zajednica kojima slue. Jedan od naina da se ovo obezbedi je pozivanje lokalnih nosioca da preuzmu vostvo i uestvuju. Ovoga su se pridravale EU od 15 i od 25 drava lanica, ali je jednako vano i za zemlje koje tee lanstvu u EU, gde postoje strukturalni problemi u poljoprivredi i puno mogunosti za poboljanje kvaliteta ivota u ruralnim podrujima.

    Angaovanje lokalnih aktera podrazumeva uopteno, stanovnitvo ekonomske i socijalne interesne grupe i predstavnike javnih i privatnih institucija. Izgradnja kapaciteta je esencijalna komponenta pristupa odozdonavie, ukljuujui i:

    podizanje svesti, obuku, uee i mobilizaciju lokalnog stanovnitva za identikaciju prednosti i mana oblasti (analize); uee razliitih interesnih grupa u izradi lokalnih razvojnih strategija; utvrivanje jasnih kriterijuma za selekciju odgovarajuih akcija na lokalnom nivou (projekata) za kreiranje strategije.

    Uee ne sme biti ogranieno na poetnu fazu, ve se mora protezati kroz ceo proces sprovoenja, doprinosei strategiji, zavravanju odabranih projekta i inventarisanju i sticanju znanja za budunost. Takoe su vana pitanja transparentnosti, koja se odnose na mobilizaciju i proce-dure konsultovanja, kako bi se postigao koncenzus preko dijaloga i pregovora izmeu uesnika.

    Osobina 3: Javnaprivatna partnerstva: Lokalne akcione grupe (LAG)

    Utvrivanje lokalnog partnerstva, poznato kao lokalna akciona grupa (LAG), je originalna i vana osobina Leader pristupa.

  • 10

    Zadatak LAG je da identikuje i sprovede lokalnu razvojnu strategiju, donosi odluke o dodeli/alokaciji nansijskih sredstava i upravlja njima. LAG bi, po logici stvari trebale da budu ekasne u stimulisanju odrivog razvoja zato to:

    okupljaju i kombinuju ljudske i finansijske resurse iz javnog sektora, iz privatnog sektora, iz civilnog i dobrovoljnog sektora; okuplja lokalne igrae oko kolektivnih projekata i multi-sektorskih akcija, kako bi se postigla sinergija, zajednika svojina, i kritina masa neophodna za poboljanje ekonomske konkurentnosti konkretne oblasti; osnai dijalog i suradnju izmeu razliitih ruralnih faktora, koji esto imaju jako malo iskustva u zajednikim poduhvatima, preko smanjivanja potencijala za nesporazume i preko omoguavanja dogovaranja i razgovora; omogui, kroz uzajamnu interakciju izmeu razliitih partnera, procese prilagoavanja i promene u poljoprivrednom sektoru (na primer, kvalitetni proizvodi, prehrambeni lanci, integraciju brige za ivotnu sredinu, diverzikacije ruralne ekonomije i kvaliteta ivota.

    LAG treba da udrui javne i privatne partnere, da bude dobro izbalansirana i i reprezentativna u odnosu na postojee lokalne interesne grupe, koje potiu iz razliitih socijalno-ekonomskih sektora u konkretnoj oblasti. Na nivou na kome se donose odluke, privatni partneri i udruenja moraju initi najmanje 50% lokalnog partnerstva.

    LAGovi mogu biti uspostavljeni ad hoc, radi dobijanja Leader podrke, ili se mogu zasnivati na prethodno postojeim partnerstvima. Obezbeena ekipom strunjaka praktiara i mogunou donoenja odluka, LAG predstavlja model organizacije, koji moe uticati na pravljenje politike na poziti-van nain. Iskustva su pokazala da je iz ovih optih karakteris-tika, razvijeno nekoliko tipova LAG, kao rezultat razliitih oblika regionalnih i nacionalnih politikih i institucionalnih organizacija, i takoe sa razliitim stepenom autonomije u pogledu odobravanja projekata i nansijskog menadmenta. Uloga i nadlenosti LAG-a su vremenom evoluirale u nekim dravama lanicama, kako je raslo upoz-navanje sa pristupom Leader.

    LAG odluuje o pravcu i sadraju lokalne ruralne razvojne strategije, i donosi odluke o razliitim projektima, koje treba finansirati. Konkretna plaanja su esto napravljena kroz

  • 11

    ovlaeni platni sistem, organe koji se bave javnim nan-sianjem, radije nego kroz same LAGove, na bazi izbora projekata koje je napravila LAG.

    Uesnici sa ruralnih podruja, koji su najaktivniji u lokal-nim inicijativama su: profesionalne organizacije i savezi (predstavnici farmera, strunjaci iz oblasti neve zanih za farmerstvo i mikro-preduzea),

    trgovinske asocijacije, graani, stalni stanovnici i njihove lokalne organizacije, lokalni predstavnici politike, asocijacije za ivotnu sredinu kulturne i komunalne slube zajednice, ukljuujui lokalne medije udruenja ena, mladi ljudi.

  • 12

    Od lokalnih akcionih grupa oekuje se da:

    okupe oko zajednikog projekta relevantne interesne grupe u oblasti; imaju samostalnost u donoenju odluka i kapac itet da preispituju lokalne resurse; poveu razliite mere; budu sposobne da u pravoj meri iskoriste mogunosti koje nude kombinaciju lokalnih resursa; budu otvorene za inovativne ideje; budu u mogunosti da poveu i integriu zasebne sektorske pristupe Lokalne akcione grupe su izabrane da preuzmu veliki deo odgovornosti menadmenta (na primer, odabiranje projekta, plaanje, monitoring, kontrolu i poslove ocenji-vanja) u vezi sa individualnim operacijama. Meutim, stepen autonomije LAG-a moe varirati u zavisnosti od specifinog naina organizacije drave lanice i institucio-nalnog konteksta. Opta bespovratna sredstva su najuobiajniji oblici finansiranja Leader projekata i akcija. Takva sredstva, kofinansirane od EU-a i nacionalnih javnih fondova, pokrivaju razliite delove finansijskih zahteva za realizaciju projekta, zavisno od tipa projekta i od tipa podruja.

    Osobina 4: Obezbeivanje inovacije

    Leader moe imati znaajnu ulogu u stimulaciji novih i inovativnih pristupa na razvoj ruralnih oblasti.

    Ove inovacije su podstaknute doputanjem irokih margina LAG-ovima u pogledu sloboda i fleksibilnosti u donoenju odluka, u vezi akcija koje one ele da podravaju.

    Inovacije treba shvatiti u irokom smislu. One mogu znaiti introdukciju novog proizvoda, novog procesa, nove organizacije ili novog trita. Ova opta definicija inovacije je odgovara kako za ruralne tako i za urbane oblasti. Meutim, ruralna oblast, zbog slabe gustine naseljenosti i relativno siromanog nivoa ljudskih i fizikih resursa, ima slabije veze sa istraivakim i razvojnim centrima, te se moe sresti sa potekoama kada je potrebno napraviti radikalne inovacije, iako je ovo naravno mogue.

    Inovacije u ruralnim oblastima mogu znaiti transfer i prilagoavanje razvoja inovacija koje su razvijene negde drugde, modernizaciju tradicionalnih oblika tehnikog znanja, ili pronalaenje novih reenja za posebno uporne probleme u ruralnim podrujima,koje druge interven-cione politike nisu bile u stanju da ree na zadovoljavajui i odriv nain. Ovo moe obezbediti nove odgovore na specifine probleme u ruralnim oblastima.

    Uvoenje Leader pristupa, sa njegovih sedam karakteris-tika, moe biti jedna inovacija u pravljenju politike sama po sebi, koja dalje moe generisati inovativne akcije kroz originalni metod sprovoenja politike, koji je usvojen. Na primer, gore opisani pristup odozdo-navie, moe stimulisati pojavu novih projektnih ideja,, koje onda mogu podrati LAGovi, jer nisu ograniene fiksiranim menijem mera. Usvajanje informacionih i

    Lokalne akcione grupe

    Vanjske mree i istraivanja

    Kulturne i drugelokalne ustanove

    Lokalna vlast i institucije

    Lokalna akciona grupa

    Ekoloke organizacije

    Stanovnici, stanari i njihovelokalne organizacije

    Profesionalne organizacije i sindikati(predstavnici poljoprivrednika,

    ne-poljoprivrednih profesija i mikro-preduzea)

  • 13

    komunikacionimh tehnologija u ruralnim oblastima, moe postati vaan kanal za iri pristup inovacijama od strane stanovnitva u ruralnim oblastima.

    Osobina 5: Integracija i multi-sektorske akcije

    Leader nije sektorski razvojni program; lokalna razvojan strategija mora imati multi-sektorsku svrsishodnost, integriui nekoliko sektora u aktivnostima. Akcije i projekti koji se nalaze u lokalnim strategijama, moraju biti povezane i koordinisane kao koherentna celina. Integracija moe obuhvatiti akcije obavljene u jednom sektoru, sve programske akcije ili specine grupe akcija ili kao najvanije, veze izmeu razliitih ekonomskih, socijal-nih, kulturnih, i uesnika iz oblasti brige o ivotnoj sredini i sektora koji su sa njima u vezi, odnosno u njih ukljueni.

    Osobina 6: Umreavanje

    Umreavanje podrazumeva razmenu dostignua, iskustava i know-how-a izmedju Leader grupa ruralnih oblasti, administracija i organizacija umeanih u razvoj ruralnih podruja unutar EU, bez obzira da li su oni direktni Leader korisnici ili ne. Umreavanje je sredstvo prenoenja dobre prakse, irenje inovacija i izgradnje na lekcijama nauenim kroz lokalni ruralni razvoj.

    Umreavanje uspostavlja veze izmeu ljudi, projekata i ruralnih podruja i stoga moe pomoi prevazilaenju izolacije sa kojom su suoeni neki ruralni regioni. Ono takoe moe pomoi stimulisanju projekata saradnje , uspostavljanjem kontakata izmeu Leader grupa.

    Postoje razliiti tipovi povezivanja.

    Institucionalne mree Njih nansira Evropska Komisija, koja denie njihovu ulogu. EU podrava mrene strukture i na Evropskom i na nacionalnom nivou, koji spaja Leader grupe, adminis-tracije i sve druge zainteresovane partnere, koji su aktivni u razvoju ruralnih oblasti. Od 2007 tipovi institucionalnih umreavanja e biti: Evropska mrea za ruralni razvoj (koju e voditi Komisija); Nacionalna ruralna mrea, koja e biti napravljena u svakoj dravi lanici.

    Aktivnosti umreavanja su uglavnom bile usredsreene na Leader, ali od 2007 pa nadalje, one e obuhvatati mnogo vei radijus i ukljuiti vie potreba u ruralnom razvoju. One e imati strunjake koji e podravati i preduzimati praktine aktivnosti, kao to je priprema publikacija za razliite vidove ruralnog razvoja, organizovanje seminara,

  • 14

    analiziranje ruralnih razvojnih akcija za identikaciju dobre prakse, identikaciju razvojnih trendova u ruralnim oblastima, pravljenja web-stranica i pomaganje Leader grupama u potrazi za potencijalnim partnerima i lansir-anje kooperativnih projekata. Evropska mrea takoe deluje, kao mesto sastajanja za nacionalnih mrea i admin-istracije u svakoj dravi lanici, kako bi razmenila iskustva na Evropskom nivou. Uestvovanje u aktivnostima umreavanja je obavezno za sve Leader grupe, koje dobijaju nansijsku podrku od EU, ali i druge grupe su dobrodole da podele svoja iskustva i znanja u mrei.

    Nacionalne, regionalne i lokalne mree

    Mree ili asocijacije Leader grupa su takoe uspostav-ljene ili se javljaju kao nezvanine na lokalnom, regional-nom ili nacionalnom nivou u nekim dravama lanicama (na primer, mrea grupa iz Irske i Grke), i na Evropskom nivou (na primer, Evropska Leader asocijacija za ruralni razvoj ELARD; videti Poglavlje 5: Kontakt take).

    Osobina 7: Saradnja

    Saradnja ide i dalje od umreavanja. Obuhvata lokalnu akcionu grupu, koja obavlja zajedniki projekat sa drugom Leader grupom, ili sa grupom koja ima slian pristup, u drugom regionu, dravi lanici, pa ak i treom dravom (drave van EU). Saradnja moe pomoi Leader grupama da podstaknu i ubrzaju svoje aktivnosti. Moe im omoguiti reavanje odreenih problema ili pomoi u podizanju vrednosti lokalnim resursima. Na primer, to moe biti put za posti-zanje kritine mase neophodne da specian projekat zaivi ili e podsticati komplementarne akcije. Primeri obuhvataju i zajedniki marketing Leader grupa u razliitim regionima, koji dele specijalizovanost za posebne proizvode (kestenje, vuna, itd.) ili razvoj zajednikih turistikih inicijativa koje se zasnivaju na zajednikom kulturnom nasleu (Kelti, Rimljani, itd.).

    Projekti saradnje nisu samo jednostavna razmena iskustava. Oni moraju ukljuivati i konkretan zajedniki projekat, koji je idealno voen pod zajednikom struk-turom. Postoje dva razliita tipa mogue saradnje pod Leader-om:

    Teritorijalna saradnja: ovo znai saradnja izmeu razliitih ruralnih podruja unutar drave lanice; Moe zauzeti mesto izmeu Leader grupa, i takoe je otvorena za druge lokalne grupe, koje se koriste slinim participativnim pristupom;

    Meu-dravna saradnja: ovo znai saradnju izmeu Leader grupa izmeu najmanje dve drave lanice, ili sa grupama iz treih zemalja koje se koriste slinim pristupom.

  • 15

    3. Sprovoenje Leader-a na lokalnom nivou Sedam kljunih karakteristinih osobina objanjava ta predstavlja Leader pristup. Stavljanje ovih principa u praksu, znai da stvarni ljudi dizajniraju lokalne strate-gije i uestvuju u aktivnostima. Ovo poglavlje opisuje neke osnovne korake u procesu sporovoenja Leader-a, u oblastima gde se pristup primenjuje prvi put. Ono ne pokuava da opie svaku situaciju, koja moe nastati Leader aktivnosti su isuvie razliite za to.

    Ukljuivanje lokalnih inilaca u oblastima u kojima Leader jo nije koriten obino poinje kada postane jasno da e drava lanica ili region u budunosti sprovesti Leader (na primer, pristupanjem EU), i u tom smislu, nakon odreenog vremena oglasiti javno poziv za predloge za potencijalne Leader grupe.4

    U idealnim uslovima, naredni korak bi bili sprovedeni kako bi se primenio Leader pristup.

    (a) Izgradnja kapaciteta

    Ovo je prvi korak u sprovoenju Leader pristupa na lokal-nom nivou. Da bi ovaj inovativni pristup imao uspeha, lokalni uesnici moraju imati ili stei neophodne sposob-nosti u pogledu projektnih ideja i tehnikog znanja, ljudski resursi moraju biti posveeni odreenim aktivnostima i, naravno, stei nansijske vetine za upravljanje ovim aktivnostima. U prolosti, ovaj proces je esto bio veban po principu uenje kroz rad. Danas prikupljena znanja olakavaju izgradnju kapaciteta. Korienje mrea i drugih komunikacijskih instrumenata, je velika pomo u stvaranju ovakvih kapaciteta, jer ne obezbeuju samo informacije o Leader-u ve akoe slui da se povea interesovanje lokal-nih aktera u pripremi lokalnih ruralnih razvojnih strategija i sa njim vezanih projekata, a preme tome i generisanju neophodne kritine mase. Izgradnja kapaciteta nije individualna aktivnost ve kolektivna, u kojoj razliiti ruralni akteri postaju svesni pristupa i naina njihovog sprovoenja, pa ih prema tome ona osposobljava za irenje, uestvovanje u njemu i sticanje koristi od tog pristupa.

    (b) Okupljanje lokalnih uesnika

    Drugi korak esto je organizovanje sastanaka ili seminara, unutar lokalnog podruja i kako bi se okupili kljuni zainteresovani igrai i pomogalo isplovljavanje ideja i omoguavanje lokalnim uesnicima da razgovaraju o potrebama njihovog podruja na valjanoj osnovi. Ima puno naina za okupljanje lokalnih uesnika: seminari, radionice, javni sastanci, mediji i telekomunikacije, kao i sajmovi i izlobe, koji su najei nain za okupljanje lokal-nih uesnika, kako bi diskutovali o potrebama od zajednikog interesa i postali svesni razliitih miljenja i projekte za konkretno podruje, tj.oblast.

    (c) Analize teritorije

    Detaljna analiza lokalne ruralne oblasti je esencijalna, odnosno od najveeg mogueg znaaja. Ovo se obino odnosi na identikaciju teritorijalnog kapitala resursa podruja (ljudstvo, aktivnosti, predeli, nasledje, tehniko znanje), ne u obliku inventara, ve u pogledu jedinstenih osobina, koje mogu biti dalje razvijane. Analiziranjem ovih karakteristika i identikovanjem kljunih taaka tokom ove analize, koja se odnosi na podruje, morala bi da dovede do identikacije moguih lokalnih razvojnih strategija, koje se odnose na specinu ruralnu oblast koja je u pitanju. Pravljenjem situacione analiza podruja, takoe posveuje sve lokalne igrae na stvaranje srednje i dugorone vizije za predmetnu oblast, podruje. Iako je znanje strunjaka od znaaja u ovim analizama, vano je da razliite vizije budunosti i najbolje strategije za oblast imaju ansu da se o njima javno razgovara i da se dostigne visoki stepen koncenzusa.

    (d) Identikovanje postojeih aktivnosti/ inicijativa

    Presudani korak u Leader procesu, koji je povezan sa terito-rijalnom analizom, je da lokalni uesnici obave pregled postojeih ruralnih razvojnih mera, koje su sprovoene ili su planirane za njihovu oblast. Utvrivanje postojeih inicijativa je od fundamentalnog znaaja pri odluivanju da li ih treba nastaviti ili ih zameniti. Takoe se time sman-juje rizik od mogue pojave dupliranja.

    (e) Stvaranje partnerstva

    Tokom faze analize, pristup odozdo-navie, iziskuje podizanje stepena svesti (putem informisanja) i angaovanje, kako bi se analizirale i jake i slabe strane ruralnih podruja, te kako bi se identikovale potrebe i oekivanja (korienjem metoda participativne analize). U ovom koraku se cilja cela zajednica, plus aktivne grupe, koje vode proces. Tokom faze planiranja, strateka opredeljenja za lokalno podruje (npr. identikovanje prioritetnih tema/projekata za koje treba traiti nansijsku podrku), pristup odozdonavie iziskuje uestvovanje razliitih interesiranih grupa (na primer, putem uspostavl-janja ad hoc radnih grupa).

    _________________________4 Ukoliko se radi o dravi lanici, slian proces moe proistei kada drava lanica ili region organizuje novi selektivni proces za Leader grupe na poetku novog programskog perioda, i kada ruralna podruja drava, koja ranije nisu imala podrku Leader-a, ele da konkuriu.

  • 16

    Okupljanjem lokalnih aktera i teritorijalna analiza omoguava identikaciju onog to treba ukljuiti u javno-privatno partnerstvo,kao i upravljanje sprovoenjem. Konano, ovo e dovesti do stvaranja lokalne akcione grupe. LAG je partnerstvo, koje ekasno sprovodi u praksu lokalni razvojni pristup, koji je usaglaen unutar zajednice.

    (f) Pripremanje lokalne razvojne strategije

    Pristup lokalnom razvoju formalizuje dokument lokalne razvojne strategije. To podrazumeva utvrivanje ciljeva, denisanje strategijskih prioriteta i rangiranje akcija koje treba preduzeti. Ova lokalna razvojna strategija e biti osnova za prijavu LAG-a za podrku na otvorenom pozivu za predloge, koje e organizovati drava lanica/region za Leader. Drave lanice ili regioni e odabirati najuspenije LAG-e i dodeliti im sredstva za sprovoenje njihovih lokal-nih strategija.

  • 17

    4. Leader u budunosti: usmera-vanje glavnog toka Skoranjim pregledom ruralne razvojne politike EU utvreno je da je Leader dostigao nivo zrelosti, koji omoguava ruralnim podrujima da sprovode Leader pristup mnogo ire u glavnom toku ruralnog razvojnog programa. Usmeravanje mera tipa Leader u glavni tok mera podrke ruralnonm razvoju je ve usvojeno od strane nekoliko drava lanica koje su pristupile EU 2004. u njihovim programima za period 2004-06.

    (a) Naredni programski period (200713)

    Novi znaaj Leader-a

    Dana 20 septembra 2005, Savet je odobrio novu uredbu za podrku ruralnog razvoja za naredni programski period (2007-2013)5. Pri tome je stavljen vei naglasak na Leader pristup. Tokom narednog perioda, svaki ruralni razvojni program, mora sadrati komponentu Leader za sprovoenje odozdo-navie lokalnih razvojnih strategija. Najmanje 5% fondova EU za svaki program je rezervisan za Leader (kao zasebna Leader osa u okviru programa). Ovaj procenat treba da se postepeno uvede i u 10 novih drava lanica EU6 za koje vai 2,5% za Leader u periodu od 2007-2013, zbog njihovog ogranienog iskustvo u pristupu Leader. Drave lanice ili regioni e odabrati LAG na osnovu njihovih predloenih lokalnih razvojnih strate-gija. Svaki program e imati polje za nansiranje izgradnje kapaciteta i podsticaj neophodan za pripremu ovih lokal-nih strategija, operativne trokove za strukture LAG-a, kao i za sprovoenje lokalnih razvojnih strategija i projekte saradnje izmeu LAG-aova. Takoe e biti ojaano i povezi-vanje struktura kroz uspostavljanje Evropske mree za ruralni razvoj (videti Poglavlje 2, Osobina 6).

    (b) Fokus na novim dravama lanicama i dravama andidatima

    Poljoprivredne aktivnosti igraju naroito vanu ulogu u razvoju ruralnih podruja u novim i buduim lanicama EU. Institucionalne i strukturalne promene u poljoprivrednom sektoru tokom protekle decenije su prouzrokovale poveanu nezaposlenost na dui rok, smanjivanje broja stanovnika u nekim oblastima i slabljenje u snabdevanju uslugama i u infrastrukturi. Ojaani Leader pristup odozdo-navie, koji daje lokalnim vlastima i zajednicama vie glasa u oblikovanju i sprovoenju programa kojim se ispunjavaju potrebe na lokanom nivou i koje se odnose na ruralna podruja kao teritorije, radije nego usredsreivanje samo na poljoprivredni sektor, e takoe biti vane u zeml-jama koje tee stupanju u lanstvo EU. Mnoge od ovih zemalja su imale neko organieno iskustvo poslednjih godina u takvim participativnim pristupima. Od pristu-panja 10 drava lanica EU 1 maja 2004, one su dobile mogunost da primene Leader kroz glavni tok mera za ruralni razvoj koje nansira EAGGF7 - Sekcija za usmera-vanje. est od 10 novih drava lanica su ukljuile mere Leader tipa u njihove Cilj 18 programe. Veliki naglasak e biti stavljen na izgradnju administrativnih kapaciteta za, na primer stimulisanje i podrku osnivanja LAG-a.

    5 Propis Saveta (EC). 1698/2005 od 20 Septembra 2005. godine ya podrku ruralnog razvoja preko Evropskog Poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) (OJ L 277, 21.10.2005)6 Novih deset zemalja lanica koje su se prikljuile u Maju 2004. godine

    7 Evropski poljoprivredni fond za upravljanje i garancije8 Cilj 1 Strukturnih Fondova promovie razvoj i strukturna prilagoavanja regiona iji razvitak zaostaje (period 2000-2006)

  • 18

    5. Kontakt take za dalje informacije

    (a) Opservatorija Evropskog Leader-a koju je osnovala Evropska Komisija

    Web-stranica Leader opservatorije nudi korisne informacije u svim aspektima Leader-a. Meni glavne stranice i opte informacije su dostupne na svim jezicima proirene EU. Idite na:

    http://ec.europa.eu/leaderplus

    Na ovoj stranici je takoe link za stranice sa svakom nacionalnom mrenom jedinicom.

    Kontakt taka Leader+ Opservatorija:

    elektronska adresa:[email protected]

    Tel.: + 322 235 2020Faks: + 322 280 0438

    Za informacije o merama razvoja ruralnih podruja EU uopte, moete pogledati:

    http://ec.europa.eu/agriculture/rur/index_en.htm

    (b) Nacionalni/regionalni nivo

    Najpouzdaniji izvori informacija za strunjake e najvero-vatnije biti na nacionalnom/regionalnom nivou, zavisno od programskih struktura zemlje na koju se odnosi. Ima ih mnogo da bi sve ovde bile nabrojane, ali se mogu pronai ili korienjem poznatih nacionalnih izvora ili praenjem linkova na:

    Za postojee lanice EU:

    http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/memberstates/index_en.htm

    Za zemlje koje su u procesu pristupanja i zemlje kandi-date:

    http://ec.europa.eu/agriculture/use/index_en.htm

    (c) Druge korisne mree

    ELARD (Evropska Leader Asocijacija za ruralni razvoj) ELARD je neprotna asocijacija osnovana 1999-e koja predstavlja preko 600 LAG-a iz devet drava lanica, ili preko njihovih nacionalnih mrea ili kao individualne lanove.

    http://personal.telefonica.terra.es/web/elard/

    PREPARE (partnerstvo za ruralnu Evropu)

    Program Prepare tei jaanju civilnog drutva u ruralnim oblastima, naroito u 10 novih drava lanica i dravama u procesu prikljuenja, i da unapredi multina-cionalnu razmenu u ruralnom razvoju. Posebno se usredsreuje na unapreenje partnerstva izmeu ne-vladinih organizacija (NVO) i Vlade u ruralnom razvoju, i stoga na Leader pristup.

    http://www.preparenetwork.org/index.php

  • 19

    (d) Leader publikacije

    Skoranje Leader+ publikacije Evropske opservatorije (Leader+ Fle vesti i Leader+ Magazin) se mogu pronai preko veb-stranice Leader+ (videti 5(a) gore).

    Leader+ Magazin se tampa tri puta godinje i predstavlja vezu sa informacijama o projektima koji se obavljaju pod Leader+. Studije sluajeva su takoe predstavljene.

    Fle Vesti obezbeuju opte vesti o dogaajima o ruralnom razvoju, koje se odnose i na Leader aktivnosti i interesantne publikacije, na nivou EU.

    To je dobra poetna pozicija za informacije o Leader-u i ima svoju interaktivnu sekciju gde moete da date dopri-nos i da se ulanite.

    Forma za online ulanjenje se moe koristiti za ulanjivanje direktno za Leader+ Magazin i Fle vesti.

    Leader nacionalne mree drava lanica takoe prave redovne publikacije, koje se mogu pronai na:

    http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/publications/nnu_en.htm

  • 20

    6. Primeri Leader-a u praksi

    Vrednost Leader-a je demonstrirana u mnogim vrednim projektima koji su podrani poslednjih godina koji imaju stvarni uticaj na svakodnevni ivot ljudi koji ive u ruralnim oblastima. Primeri koji su izneeni ovde pokazuju raznovrsnost i kreativnost ruralnih razvojnih strategija koje su LAG sprovodile u razliitim regionima Evrope. Ovi primeri takoe pokazuju kako LAG su dobre prilike za korienje mogunosti koje omoguuje Leader za saradnju na regionalnom, nacionalnom i Evropskom nivou i povezivanje u cilju razmene iskustava i dobre prakse.

    Primeri (a) do (c) su projekti koji koji su sprovoeni na lokal-nom nivou od strane LAG-a, dok primer (d) je primer meunarodne saradnje projekata izmeu LAG u dve drave lanice.

    (a) Strategija za kvalitetnu proizvodnju u regionu Montiferru Sardinija (Italija)

    Region, oblast: SardinijaIme LAG-a: LAG Montiferu, Barigadi, SinisUkupni trokovi projekta: EUR 8 0809Elementi nansirani od EU: EUR 4 096Drugi javni fondovi: EUR 2 619Privatna sredstva: EUR 1 365

    Od 1950, oblast LAG Montiferru, koja obuhvata Barigadu i Sinis, je suoena sa visokim stepenom migracija ruralnog stanovnitva ka urbanim sredinama. Kao rezultat toga, poljoprivredne i mnoge druge tradicionalne aktivnosti su izgubile radnu snagu, a i znanje i vetine potrebne za proiz-vodnju tradicionalnih proizvoda regiona. Postepeno pogoravanje demografske situacije je duboko pogodilo lokalnu zajednicu, stvarajui oseaj gubitka lokalnog identiteta kroz nestajanje tradicionalnih navika i obiaja. Takoe su postojali problemi sa ivotnom sredinom zbog gubljenja poljoprivrednih aktivnosti, kao to su erozija tla, i nestajanje ekotipova i endeminih vrsta.

    Glavni cilj LAG Montiferru je bila revitalizacija drutvenoekonomskog sistema regiona koji se zasnivao na uzgoju stoke i malih zanatskih radionica. Ovo je postig-nuto na sledei nain:

    dodavanjem vrednosti lokalnim proizvodima i omoguavanje njihovog prisustva na lokalnim tritima; zatita prirodnih resursa koji su u opasnosti da nestanu; poboljanje imida Montiferru; obnavljanje drutvenog-kulturnog nasljea lokalne zajednice (navike i obiaji koji su ranije bili karakteristini za ivot u ruralnim oblastima).

    LAG je radila na procesu dodatne vrednosti i pomaganju lokalne agro-hrane da stigne na trite. Projekat je bio usredsreen na tipini lokalni sir, poznat kao Casizolu, napravljen od mleka specine vrste stoke Modicano Sarda. Krave su napasane na panjacima i proizvodile mleko sa karakteristinog ukusa drveta i lia. Investiranje u proizvodnju sira Casizolu je usredsreeno na: poboljanje procesa proizvodnje; planiranje bezbedne hrane; trening kursevi; nansiranje obrade; pomou marketingu; povezivanje sa drugim lokalnim kvalitetnim prizvodima (med, hladno ceeno maslinovo ulje, malvasia vino) pojaano prisustvom sira u kvalitetnom katering sektoru; i pomaganje proizvoaima da ispune zahteve trita preko lanca za snabdevanje menadment tehnika.

    Kontakt:Salvatore PoloPiazza Mannu sncI-09070 SenegheTel. (+39-078) 354132Fax. (+39-078) 354132e-mail: [email protected]

    9 Ukupni trokovi projekta odnose se na navedeni specini projekat, a ne na ukupni budet LAG-a

  • 21

    (b) Obnavljanje trske i etva ai u Norfolk Broads (UK)

    Region, oblast: NorfolkIme LAG-a: Broads & RiversUkupni trokovi projekta: EUR 172 425Elementi nansirani od EU: EUR 58 820Drugi javni fondovi: EUR 113 605

    Kljuna osobina pejzaa Norfolk Broads je veliki prostor trske i ai koji ograniava njegove uvene vodene puteve. Konzerviranje u pogledu takvog vodenog tla kao jednog meunarodno vanog stanita, dom za mnoge retke biljke i ivotinje. Konzerviranje ovih podruja zavisi od periodine see trske i ai. etva je tradicionalno obavljana u komercijalne svrhe radi obezbeivanja sirovog materijala za krovni materijal, to obezbeuje vezu izmeu izgradnje naslea podruja i prirodne okoline.

    Uprkos modernizaciji, trska i a Broads industrija se nala u velikim potekoama, delimino uzrokovane uvozom i stoga niskim cenama. Postojei eteoci trske i ai nisu bili u mogunosti da zamene osnovnu maineriju dok industrija nije mogla da privue nove radnike koji bi zamenili one koji odlaze u penzju. Studija iz 2002-e je identikovala ne vie od 20 radnika, dok se samo nekolicina od njih bila mlaa od 30 godina a vei broj se bliio ili preao godine za penziju. Moral je bio nizak, sa nekoliko radnika koji nisu imali poverenje u organizacije za konzerviranje za naizgled menadmeta za stanite trske koji su obavljali volonteri.

    Fondovi Leader+ su obezbedili trening i obnavljanje novih podruja zapostavljenog stanita trske. Ovo je stvorilo mogunosti za nove poslove uz poveanje ekasnosti i prihoda za vepostojee, na primer nabavkom nove mainerije, ali takoe i unapreenjem lanova LAG-a za prikupljanje potencijala van sezone see trske i ai. Dolo je do manje opipljivih koristi, kao to je zasnivanje udruenja koja e olakati konzerviranje organizacijama i drugima da koji trae mogunosti za poslove see trske i ai kao grupa koja radi na pitanjima pronalaenja stanita trske za obnavljanje i dizajniranje olakavanja poslova za poplave.

    Prvi projekat je uspeo u zaustavljanju propadanja lokalne industrije see trske i ai i uveliko je poveao poverenje i optimizam. Drugi projekat se odnosio na dui rok potreba industrije za privlaenje i podrku novih ulazaka, poveanju ekasnosti i prihoda od postojei poslova i poboljanje i unapreenje trske i ai Broadsa.

    Kontakt:

    Malcolm HackettEconomic Development UnitNorfolk County CouncilCounty Hall, Martineau LaneNorwich NR1 2DHUnited KingdomTel: +44 1603 228 960Faks:+44 1603 223 345E-mail: [email protected]: www.broadsandrivers.org.uk

    (c) Bezbedna budunost uz duno potovanje prolosti

    Region, oblast: Juni KymiIme LAG-a: SepraUkupni trokovi projekta: EUR 59 436Elementi nansirani od EU: EUR 22 968Drugi javni fondovi: EUR 22 968Privatna sredstva: EUR 13 500

    Sepra (na nskom prijatelj) je registrovana asocijacija koja radi na ruralnom podruju osam optina june Kymi, unapreujui nezavisne aktivnosti meu lokalnim stanovnicima. Asocijacija je napravila razvojni program za ovo podruje, za koje je Razvojni fond Leader+ za godine 2000-2006 primenjen. Razvojni program podrava male razvojne programe koji se zasnivaju na idejama samih stanovnika. Budet iznosi priblino 1.2 miliona evra za godinu, 30% od toga dolazi od EU, 18% od drave Finske, 12% od osam optina i 40% od stanovnika oblasti.

  • 22

    U oblasti Sepra ivi oko 57000 stanovnika. Stanovnitvo neprekidno opada poslednjih 30 godina. Dolo je do preklapanja ruralnih distrikta, poseda i gradova. Vei deo stanovnitva zavisi od industrije i javnih slubi --mali biznisi su se razvijali ali sporo. Vodei princip programa je dalji razvoj prijatne i bezbedne ivotne sredine od koje se takoe moe iveti. Sve akcije programu su zasnovane na potovanju istorije, prirode i lokalnih ljudi u podruju. Program ima dve glavne teme: korienje prirod-nih i kulturnih resursa, i poveanje interakcije izmeu ruralnih i urbanih podruja.

    Program tei da dostigne kljune ciljeve i to:

    poboljanjem unutranjih funkcija u selu i drugim zajednicama; razvoj turistikih i drugih slubi; unapreenje, marketing i razvoj novih ili postojeih lokalnih proizvoda; pomaganje novih malih preduzea; iskoriavanje blizine sa Rusijom i Estonijom, kao i razvoj drugih meunarodnih veza; organizovanje funkcija gde se ljudi iz grada i sela mogu sresti.

    Razvojni program je usredsreen na informacionu tehnologiju, zatitu ivotne sredine, a naroito na mlade ljude.

    Kontakt:Marja SorvoHelsingintie 1AFIN-49400 HaminaTel. +358 44 277 4514Faks +358 5 230 4515E-mail: [email protected]: www.seprat.net

    (d) Meunarodna edukacija za voenje kulturnih dobara i upravljanje regionalnih muzeja: saradnja tri alpska regiona radi pripreme nove perspektive

    Zemlje lanice: Austrija i NemakaRegioni, oblasti: Tirol (Austria), vabija i Gornji Bajern (Nemaka)Ime LAG-a: Auzerfern (Austrija) Orbergland (Nemaka) Ostalgau (Nemaka)

    Ukupni trokovi: EUR 30 000

    Elementi nansirani od EU: EUR 15 000

    Privatna sredstva: EUR 15 000

    Regioni Auzerfern (Austrija), Orbergland (Nemaka) i Ostallgau (Nemaka) su osnovali meunarodni trening projekat, koji ukljuujuje 104 uesnika, 25 predavaa i 47 radionica koje e pokriti 20 razliitih modula. Projekat zahteva eksploataciju povezanih kultura i istorije ovih oblasti, a sve su smetene u Bavarsko-Alpskom alpskom regionu. LAG su zapoele sa sastancima razmene ideja izmeu regional-nih direktora za upravljanje. Oni su zakljuili da razvojne strate-gije tri susedne LAG imaju mnoge zajednike ciljeve i mogu obezbediti mnoge mogunosti za buduu saradnju. S obzirom da su meunarodni projekti saradnje mnogo sloeniji, i nose vie rizika od lokalnih, tri Leader+ dobrovoljca su potraila jaku osnovu za saradnju. Oni su veznali da je osnova za uspeh meunarodnog projekta je jako verovanje da e projekat doneti korist za sve tri LAG. Nakon kritike i iscrpne procene projekta, oni su odluili da zasnuju svoju saradnju na poboljanju veze izmeu istorije i kulture sa turizmom i zapoljavanjem. Povezivanjem turizma i kulture, projekat tei stvaranjem novih radnih mesta, naroito za ene, kako bi ojaali vezu izmeu domovine i njene istorije i mladih ljudi.

  • 23

    Sa ciljem dobijanja vie informacija o najboljoj praksi, tri menadera LAG su stupila u kontakt sa italijanskom LAG, Val Venosta, u Junom Tirolu koja je sprovela slian projekta pod Leader-om.

    Kontakt:Gnter SalchnerREA AuerfernKohlplatz 7A-6600 PachTel: +43 567 262 387Faks: +43 567 262 387 139E-mail: [email protected]: www.allesausserfern.at/rea

  • Evropska Komisija

    Leader pristup Opta upustva

    Luksemburg: Kancelarija za slubene publikacije Evropske Zajednice

    2006 23 pp. 21 x 29.7 cm

    ISBN 92-79-02044-7