MANASTIR STUDENICA Novca u Manastiru... · Novac Turske je u ostavi predstavqen sa svega 32 zlatnika (3,3%), kovana od 1703. do 1773. godine. Ostava zlatnog novca iz Studenice, kao

TOKOM VI[EGODI[WIH arheolo{kih iskopavawamanastira Studenice na|eno je 95 primeraka novca kojise mogu datovati u dva odvojena razdobqa: u prvu polovi-nu 4. veka i u razdobqe od 12. do sredine 19. stole}a.

Najranije primerke predstavqaju dva bronzana folisaKonstantina II i Konstansa. Re~ je o uobi~ajenim emisija-ma tipa Gloria Exercitus, iz 330–333. i Fel Temp Reparatio,iz 348–350. godine, kovanim u solunskoj kovnici. Oba fo-lisa pripadaju redovnim emisijama novca iz prve polovi-ne 4. veka kovanog u velikim serijama. Prisustvo emisi-ja iz Soluna je bilo uobi~ajeno, budu}i da je ta kovnicapredstavqala jednu od najva`nijih na prostoru central-nobalkanskih provincija Rimskog carstva.1

Prava cirkulacija novca zapo~iwe sa kovawima vi-zantijskog novca, koji se datuje u razdobqe od druge polo-vine 12. do prvih decenija 13. veka. Najstarije nalazepredstavqaju primerci novca koji su bili pohraweni ujednoj mawoj ostavi na|enoj u spoqnoj priprati Bogoro-di~ine crkve 1985. godine.2 U pitawu su 8 traheja caraManojla I Komnina (1143–1180) i jedan trahej AndronikaI Komnina (1183–1185), koji su kovani u Konstantinopo-qu. Glavnu masu ostave – 7 primeraka (77,77%) – ~inetraheji emisije 4. kovawa Manojla I, datovani okvirnood 1167. do 1183. godine, a po jedan primerak pripada 3.emisiji Manojla I, opredeqenoj u period od 1164. do 1167(11,11%) i najmla|em kovawu u nalazu – traheju cara An-dronika I, datovanom izme|u 1183. i 1185. godine (11,11%).Ostava se moè datovati u osamdesete godine 12. veka.Sli~an terminus imaju ostave novca iz tvr|ave Ras,3 iz

Drenovca,4 Rudina,5 Srbova6 i Smilovca,7 koje se zavr{a-vaju, potrebno je precizirati, sa 4. kovawem cara Manoj-la I. Radi se o ostavama novca sa malim brojem primeraka,kao {to je slu~aj i sa nalazom iz Studenice.

Opticaj vizantijskog novca zavr{ava se s trahejom ca-ra Aleksija III An|ela (1195–1203) i primerkom „latin-ske imitacije“ (1204–?). Svakako da najzanimqiviji pri-merak predstavqa trahej bez otiska predstave na aversu ireversu (kat. br. 410). Mogu}e je da se radi o nedovr{enojimitaciji, na {ta nas upu}uje izgled plo~ice i uèg sre-di{weg udubqewa, koje je druga~ije od redovnih emisija.Imitaciju traheja iz 12. veka beleìmo u Brani~evu,8 na

378MANASTIR STUDENICA |

ARHEOLO[KA OTKRI]A

Nalazi novca u manastiru Studenica

Vujadin IVANI[EVI]

1 B.: V. Ivani{evi}, Nalazi novca u tvr|avi Ras, u: M. Popovi}, Tvr|avaRas, Beograd 1999, 418–419.

2 G. Pejovi}, Katalog arheolo{kih nalaza, u: Blago manastira Studenice,ur. V. \uri}, Beograd 1988, 95, br. 385.

3 V. Ivani{evi}, navedeno delo, 435–436, br. 773–784. 4 A. Crnobrnja, Nalaz vizantijskog novca iz Drenovca, Zbornik Narod-

nog muzeja 17-1, Beograd 2001, 281–284.5 M. Popovi}, V. Ivani{evi}, Grad Brani~evo u srednjem veku, Starinar

39, 1989, 170–179, br. 116–121; V. Ivani{evi}, Vizantijski novac(1092–1261) iz zbirke Narodnog muzeja u Poàrevcu, Numizmati~ar14, 1991, 69–70, ostava A.

6 I. Mirnik, Coin Hoards in Yugoslavia, Oxford 1981, 95, br. 385.7 D. Ra{kovi}, Nalazi rimskog i vizantijskog novca Narodnog muzeja u

Kru{evcu, u podru~ju rimskog druma Via Publica, Numizmati~ar 20,1997, 112 i 129.

8 V. Ivani{evi}, Un trachy faux trouvé à Brundusium, Bulletin de laSociété francaise de Numismatique, 44 année, nº 5, 1989, 583–585.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

kojoj su predstave ugravirane. S druge strane, ne trebaiskqu~iti ni mogu}nost da se radi o plo~ici za kovawenovca. Vredi podsetiti da su u tvr|avi Ras otkriveniostaci kovnice kraqa Stefana Radoslava, sa vi{e neot-kovanih primeraka.9

Cirkulacija novca dobija tokom 13. veka novi tok sapojavom srebrnog novca – venecijanskog grosa, koji je za-menio vizantijski novac na prostoru centralnog Balkana.Na|eni su grosi Jakopa Tijepola (1229–1249) i RanijeraZena (1253–1268). Iznena|ewe predstavqa pojava dirhemaGijata al-din Kaj Kusrava II (1237–1246), vladara Rum-skog selxu~kog sultanata. Novac je na|en tokom iskopa-vawa u grobu 10, u zapadnom traveju Bogorodi~ine crkve.Radi se o izuzetnom nalazu, dosad nezabeleènom na na-{em prostoru. Cirkulacija islamskog novca je eviden-tirana u Dubrovniku, gde su otkrivene uglavnom bakarnenominale. Radi se o kovawima s podru~ja Rumskog sulta-nata, Persije i Egipta, koja su datovana u razdobqe odposledwih decenija 13. do po~etka 14. veka.10 Za nas je sva-kako najzanimqivije kovawe rumskog sultana Masuda II(1284–1308), koje poti~e sa istog prostora kao i na{ pri-merak. O cirkulaciji novca iz Anadolije svedo~i jednanaredba iz Dubrovnika, iz 1294. godine, prema kojoj se,zbog velike koli~ine krivih moneta, zabrawuje kori{}e-

we stamena de Dyrachio et Romania, folara de Armenia etTurchia, novos et veteres, zatim bakarnih novaca bez natpi-sa i slike, probu{enih, zvanih capucie i novih folarau~iwenih na stari oblik.11

Krajem 13. veka se pojavquju srpski dinari, koji cir-kuli{u na prostoru cele zemqe ali i van wenih grani-ca, svakako zbog kvaliteta srebra i ustaqene teìne. Umanastiru Studenici je zabeleèn nalaz dinara sa za-stavom kraqa Milutina (1282–1321), koji predstavqajednu od najva`nijih emisija srpskog sredwovekovnognovca.12 Opticaj novca se nastavqa sa dinarom kneza La-zara (1370–1389) i jednim primerkom Stefana Lazarevi-}a (1389–1427). Dinar kneza Lazara pripada vrsti sa {e-matizovanim predstavama koja se moè vezati za kovawau centralnim oblastima i, verovatno, za kovnicu Planau Kopaoni~koj oblasti.13 Posebno je vaàn nalaz dinaradespota Stefana Lazarevi}a, budu}i da se radi o retkomkovawu.14 Oba kovawa svedo~e o daqem razvoju nov~aneproizvodwe nakon wenog usporavawa u drugoj polovini14. veka. Osim srpskog, pojavquje se i ugarski novac uemisijama kraqa Sigismunda (1387–1437) sa dva denara,od kojih je jedan kovan u udaqenoj kovnici u Smolniku.Iz ne{to kasnijeg perioda je turski novac Mehmeda II(1441–1448; 1451–1481), kovan u Jedrenu.

0.4

0.5

0

0.1

0.2

0.3

335

114

0

116

0

118

0

120

0

122

0

124

0

126

0

128

0

130

0

132

0

134

0

136

0

138

0

140

0

142

0

144

0

146

0

148

0

150

0

152

0

154

0

156

0

158

0

160

0

162

0

164

0

166

0

168

0

170

0

172

0

174

0

176

0

178

0

180

0

182

0

Vizantija/SrbijaUgarskaSultanat Rum/Turska Venecija Poqska/Dubrovnik Rim/Nema~ka/Francuska

Grafikon 1. Studenica – godi{wi koeficijent emisija novca

U manastiru Studenici preovla|uje ugarski novac uodnosu na rana turska kovawa, {to u velikoj meri odudaraod opticaja novca u Novom Brdu, gde turske ak~e predsta-vqaju glavne nominale u cirkulaciji.15

Krajem 15. i tokom 16. veka, nov~ano trì{te je znat-no internacionalizovano pojavom novca sa raznih prosto-ra. Tako u manastiru Studenici nalazimo kovawa Ugar-ske, sa denarom Matije Korvina (1458–1490), Poqske, sapolugro{om Sigismunda I (1506–1548), Brandenburga, sagro{om Johana fon Kustrina (1535–1571) i kovawa saak~om Selima II (1566–1574) iz kovnice Siderkapisi.

Ne{to izmewenu sliku, usled pojave brojnih imitaci-ja, pruàju nalazi novca iz 17. veka. To se pre svega odno-si na ugarske denare kojima je bilo preplavqeno nov~anotrì{te Turske. U pitawu su bakarna kovawa prevu~enatankim slojem srebra. Osim ugarskih kovawa Matije II(1608–1619), Ferdinanda II (1619–1637) i FerdinandaIII (1637–1657), sre}emo i poqski novac Sigismunda III(1587–1632) i Jovana II Kazimira (1648–1668), kao i fran-cuska kovawa Luja XIV (1643–1715). Va`nu ulogu i daqeigraju kovawa kako Venecije, tako i Dubrovnika.

Najve}i skok emisija novca beleìmo sa onima u toku18. i prve polovine 19. veka. Radi se o inflatornim emi-sijama – obezvre|enim ak~ama i parama, kovanim u raz-dobqu od sultanâ Ahmeda III (1703–1730) do Mahmuda II(1808–1839) (Grafikon 1). Pored turskog novca, sre}emo

i bakarne krajcere Josifa I (1705–1711), Josifa II(1765–1790) i cara Franca (1792–1835).

Sasvim drugu sliku pruà nam velika ostava zlatnognovca koja je otkrivena prilikom konzervatorskih rado-va 1955. godine. Prema prvom popisu R. Mari}a, u ostavije bilo pohraweno 986 zlatnika,16 da bi prilikom wenogsumarnog objavqivawa bio naveden broj od 967 zlatnikai jednog pozla}enog nov~i}a.17 Ostava je sklowena osam-desetih godina 18. veka prema najmla|im emisijama u na-lazu, koje pripadaju du`du Paolu Ranijeriju (1779–1789)– 298 zlatnika. Najve}i broj primeraka pripada kovawi-ma Venecije – 708 primeraka (73,21%), kovanih u perioduod 1665. do 1789. godine. Drugu najve}u grupu ~ine emi-sije Holandskih provincija – sa 76 zlatnika emitovanihod 1597. do 1772. godine. Ostala kovawa ~ine emisijeUgarske, Nema~kog carstva, nezavisnih dràva, gradova,episkopija, Italije i Papske dràve. Sa po jednim pri-merkom su predstavqena kovawa Poqske i Rusije. U osta-vi beleìmo jednu rusku spomenicu. Novac Turske je uostavi predstavqen sa svega 32 zlatnika (3,3%), kovana od1703. do 1773. godine. Ostava zlatnog novca iz Studenice,kao i pojedina~ni nalazi novca jasno ukazuju na monetar-ne tokove u Osmanskom carstvu i obezvre|ivawe turskognov~anog sistema.18 U wemu dominira strani zlatan i sre-brni novac, koji predstavqa osnovu pla}awa i ~uvawavrednosti.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

9 V. Ivani{evi}, Nalazi novca u tvr|avi Ras, 422, 432–433, br. 736–765i 436, br. 785–801, sa navedenom literaturom.

10 M. Ilki} i N. Topi}, Dubrova~ki nalazi seldù~kog, ilkhanidskog imamelu~kog novca, Anali Dubrovnik 51/1, 2013, 1–16.

11 M. Re{etar, Dubrova~ka numizmatika I, Sremski Karlovci 1924,123, 481–483.

12 V. Ivani{evi}, Nov~arstvo srednjovekovne Srbije, Beograd 2001,73–77.

13 V. Ivani{evi}, navedeno delo, 163. 14 V. Ivani{evi}, navedeno delo, 186. 15 V. Ivani{evi}, V. Radi}, Kovnica srpskog srednjovekovnog novca

u Novom Brdu, u: V. Jovanovi}, S. ]irkovi}, E. Ze~evi}, V. Ivani-{evi}, V. Radi}, Novo Brdo, Beograd 2004, 222–247.

16 R. Mari}, Ostave starog novca u numizmati~koj zbirci Narodnogmuzeja u Beogradu, Saop{tenja 1, 1956, 181, br. 40.

17 R. Mari}, Iz numizmati~ke zbirke Narodnog muzeja, Zbornik Na-rodnog muzeja 2, Beograd 1959, 206–213.

18 ª. Pamuk, A Monetary History of the Ottoman Empire, Cambridge2000, 172–204.

tragove udarawa i metalni {iqak. Kori{}ena je kao brus zao{trewe metalnog alata.Kamen – re~ni oblutak, sitnozrni kvarcni pe{~ar, dimenzije:150 mm x 70 mm x 39 mm.Bogorodi~ina crkva, unutra{wa priprata, sonda 2/81. inv. br. 13.Datovawe: kraj 12. veka.Objavqeno: Pejovi} 1988, kat. br. 7, sl. 41; Jankovi} 1986b, 111.

388. Alatka od oblutka sa jednom ravnom stranom, koja je obli-kovana tokom upotrebe. Ostale strane nisu obra|ene. Oba teme-na su o{te}ena tokom upotrebe. Kori{}ena je kao gla~alica zabru{ewe mermera i kao ~eki}.Kamen – re~ni oblutak, sitnozrni kvarcni pe{~ar, dimenzije:119 mm x 72 mm x 60 mm.Bogorodi~ina crkva, iskopavawa 1985, inv. br. 518.Datovawe: kraj 12. veka.

389. Fragmentovana alatka sa dve ravne strane od kojih je samojedna bila radna povr{ina. Dobro je ugla~ana, na sredini imao{te}ewe. Po povr{ini postoje tragovi maltera. Primarno jekori{}ena kao gla~alica za bru{ewe kamena.Kamen – re~ni oblutak, sitnozrni kvarcni pe{~ar, dimenzije:88 mm x 74 mm x 34 mm.Bogorodi~ina crkva, iskopavawa 1981, inv. br. 27.Datovawe: kraj 12. veka.

390. Fragmentovana alatka od oblutka sa jednom ravnom stranomkoja je dobro ugla~ana od upotrebe. Na celoj alatki su vidqivitragovi maltera. Kori{}ena je kao gla~alica za kamen – mermer.Kamen – re~ni oblutak, sitnozrni kvarcni pe{~ar, dimenzije:112 mm x 118 mm x 55 mm.Bogorodi~ina crkva, studijska zbirka 1985.Datovawe: kraj 12. veka.

391. Fragment diskoidne alatke sa jednom ravnom i dobro ugla-~anom povr{inom. Po povr{ini postoje tragovi maltera. Ko-ri{}ena je kao gla~alica za kamen.Kamen – re~ni oblutak, kvarclatit (?), dimenzije o~uvanog dela(oko 1/4 prvobitne veli~ine): 83 mm x 71 mm x 26 mm.Bogorodi~ina crkva, iskopavawa 1985, inv. br. 23.Datovawe: kraj 12. veka.

392. Fragmentovana diskoidna alatka sa jednom ravnom i ispo-liranom stranom od upotrebe. Ivice radne povr{ine su zagla-~ane i zaobqene. Kori{}ena je kao gla~alica za kamen.Kamen – studeni~ki mermer, dimenzije: 72 mm x 85 mm x 28 mm.Bogorodi~ina crkva, iskopavawa 1985, inv. br. 24.Datovawe: kraj 12. veka.

393. Alatka sa trougaonom radnom povr{inom, koja je ravna idobro ugla~ana. Kori{}ena je kao gla~alica za kamen.Kamen – studeni~ki mermer, dimenzije: 144 mm x 120 mm x 60 mm.

Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, sonda 4/81, inv. br. 26.Datovawe: kraj 12. veka.Objavqeno: Pejovi} 1988, kat. br. 11.

394. Alatka od oblutka sa tri ravne, grubo ugla~ane strane. Gor-wa i dowa strana nemaju jasno vidqive tragove upotrebe osimslabe politure. Na bo~noj ravnoj strani uo~avaju se fine brazdekoje se pruàju u svim pravcima. Na delovima alatke ima trago-va maltera. Kori{}ena je kao brus za o{trewe metalnih se~iva.Kamen – re~ni oblutak, amfibolit, dimenzije: 136 x 81 x 41 mm.Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, sonda 4a/85, inv. br. 733.Datovawe: kraj 12. veka.Objavqeno: Pejovi} 1988, kat. br. 13.

395. Alatka od ve}eg re~nog oblutka, sa dve ravne strane. Jednaje ugla~ana, ali bez tragova kori{}ewa, dok je druga u srediniispolirana od upotrebe. Bo~ne strane imaju tragove ja~eg uda-rawa. Kori{}ena je kao brus i kao ~eki}.Kamen – re~ni oblutak, granit, dimenzije: 180 x 118 x 79 mm.Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, sonda 4/81, inv. br. 28.Datovawe: kraj 12. veka.Objavqeno: Pejovi} 1988, kat. br. 12.

Mermerna svetiqka

396. Svetiqka klesana u vidu kvadera sa izdubqenim kru`nim,koso use~enim recipijentom, ~iji je rub povi{en. Na dva suprot-na ugla nalaze se probijene uske okrugle perforacije za provla-~ewe uàdi na kojima je visila. Dowi deo kvadera je o{te}en.Beli mermer, klesawe, bu{ewe svrdlom, dimenzije u osnovi: 19 x18 cm, pre~nik otvora recipijenta: 12 cm, o~uvana visina: 13,5 cm.Gra|evina VII, prostorija II, sloj destrukcije, inv. br. p 44.Datovawe: 14. vek. sl. 90

NALAZI NOVCA583

Reference: DOC – M. F. Hendy, Catalogue of the Byzantine Coins in the Dum-barton Oaks Collection and in the Whittemore Collection, Vol. 4,Alexius I to Michael VIII (1081–1261). Washington D. C. 1999.Hendy – M. F. Hendy, Coinage and money in the Byzantine Empire,1081–1261. Washington D. C. 1969. Huszár – L. Huszár, Münzkatalog Ungarn von l000 bis Heute.München 1979.Ivani{evi} – V. Ivani{evi}, Nov~arstvo sredwovekovne Srbi-je. Beograd 2001. Mitchiner – M. Mitchiner, Oriental Coins and Their Values: TheWorld of Islam. Hawkins Publications, 1977. Paolucci – Le monete dei Dogi di Venezia. Le oselle di Venezia, leoselle di Murano, la monetazione anonima, la monetazione dal 1797al 1866. ed. R. Paolucci. Padova 1991.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

Papadopoli – N. Papadopoli Aldobrandini, Le Monete di Venezia.Venezia 1893–1919.Pere – N. Pere, Osmanlilarda madeni paralar. Istanbul 1968.Pohl – A. Pohl, Münzzeichen und Meisterzeichen auf ungarischenMünzen des Mittelalters 1300–1540. Budapest 1982.RIC – J. P. C. Kent: The Roman Imperial Coinage, Vol. VIII: TheFamily of Constantine I, AD 337–364. London 1981.

RIM

Konstantin II (337–340)

397. Folis, Solun Poprsje Konstantina II sa lovorovim

vencem, u draperiji i oklopu, okrenuto nadesno. Dva vojnika stoje; izme|u wih dva stega.

U odse~ku: Pr. 20; Osa 12; Probu{en.Ref. RIC 184: 330–333. Mesto nalaza: sonda 3/85.

Konstans (337–350)

398. Folis, Solun Poprsje Konstansa sa dijademom, u dra-

periji i oklopu, okrenuto nadesno. Vladar stoji na galiji okrenut nalevo sa

labarumom u levoj ruci i feniksom na globu u desnoj. S wegoveleve strane sedi Viktorija. U odse~ku: Pr. 18; Osa 12; Ref. RIC 119: 348–350. Mesto nalaza: sonda 4/82, sloj iznad zdravice (horizont I).

VIZANTIJA

Manojlo I Komnin (1143–1180)

399. Aspron trahej nomizma bilon, Konstantinopoq Bogorodica sa nimbom sedi na prestolu, spreda; nosi

tuniku i maforion; drì medaqon sa likom Hrista na grudima. Manojlo I stoji spreda, nosi krunu i

hlamidu; d. rukom drì labarum, l. glob sa patrijarhijskim kr-stom. Dve ta~ke na dr{ci labaruma. Pr. 30; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 15.12; DOC 12f: c.1164–1167? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.

400. Aspron trahej nomizma bilon, Konstantinopoq Hrist sa nimbom, sedi na prestolu, spreda; nosi tuniku

i himation; l. rukom drì Jevan|eqe.

Manojlo I, l. i Bogorodica sa nim-bom d., koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros, Bogo-rodica tuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l., globsa krstom. Na pojasu , na okovratniku . Pr. 26; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.6; DOC 13c: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.


i himation; l. rukom drì Jevan|eqe. Manojlo I, l. i Bogorodica sa

nimbom d., koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros,Bogorodica tuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l.,glob sa krstom. Na pojasu , na lorosu , na okovratniku . Pr. 30; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.6; DOC 13c: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.


i himation; l. rukom drì Jevan|eqe. Manojlo I, l. i Bogorodica sa nim-

bom d., koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros, Bo-gorodica tuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l., globsa krstom. Na pojasu , na lorosu , na okovratniku . Pr. 29; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.6; DOC 13c: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.



bom d., koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros, Bo-gorodica tuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l., globsa krstom. Na pojasu , na lorosu , na okovratniku . Pr. 28; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.6; DOC 13c: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.


i himation; l. rukom drì Jevan|eqe. U poqu . Manojlo I, l. i Bogorodica sa nim-

bom d., koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros, Bo-gorodica tuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l., globsa krstom. Na pojasu , na lorosu , na okovratniku .


ARHEOLO[KA OTKRI]A

583 Nalaze novca sa katalo{kim odrednicama od 397 do 493 obra-dio je dr Vujadin Ivani{evi}, nau~ni savetnik Arheolo{koginstituta. V.: prilog V. Ivani{evi}a na str. 378–380.

Pr. 30; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.6; DOC 13e: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.



bom d., koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros, Bogo-rodica tuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l., globsa krstom. Na pojasu , na lorosu . Pr. 31; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.14–15; DOC 13i: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.


i himation; l. rukom drì Jevan|eqe. Manojlo I, l. i Bogorodica sa nimbom d.,

koja kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros, Bogorodicatuniku i maforion; d. rukom car, drì labarum, l., glob sa kr-stom. Na pojasu na okovratniku Pr. 33; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 16.1–15, 17.1–4; DOC 13: 1167–1183? Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.

Andronik I Komnin (1183–1185)

407. Aspron trahej nomizma bilon, Konstantinopoq Bogorodica sa nimbom stoji na supedaneumu spreda; no-

si tuniku i maforion; drì medaqon sa likom Hrista na gru-dima.

Andronik I, l. i Hrist sa nim-bom d., koji kruni{e, stoje spreda; nose, car krunu i loros,Hrist, tuniku i himation; drè, car, d. rukom, labarum, l., globsa krstom Hrist, l., Jevan|eqe. Na lorosu Pr. 30; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 18.13–14; DOC 3a: 1183–1185. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, SI ugao spoqne priprate; 1985.

Aleksije III An|eo (1195–1203)

408. Aspron trahej nomizma bilon, Konstantinopoq Poprsje Hrista sa nimbom spreda; nosi

tuniku i himation; l. rukom drì svitak. Aleksije III, l. i Sv. Konstan-

tin sa nimbom, d., stoje spreda; nose krunu i loros; d. rukom, car,l., svetiteq, drè skiptar sa labarumom. Na pojasu Pr. 26; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 22.8; DOC 3a: 1195–1197. Mesto nalaza: Gra|evina VIII, sonda 3/2013, sloj gari, kota404,07 m (II horizont).

Latinska imitacija, mali modul tip A (1204–?)

409. Bilon trahej, Neodre|ena kovnica Bogorodice sa nimbom, sedi na prestolu sa visokim naslo-

nom, spreda; nosi tuniku i maforion; drì medaqon sa likomHrista na grudima.

Car stoji spreda; nosi krunu i hlamidu; d. rukom drì la-barum, l. akakiju. Pr. 23; Osa 6; Ref. Hendy 1969, Pl. 29.1–3; DOC 30: 1204–? Mesto nalaza: Gra|evina X, prostorija 1, sonda 8/87 (II hori-zont).

410. Vizantija (12–13. vek), Aspron trahej nomizma bilon,Neodre|ena Bez otiska. Bez otiska. Pr. 30; Osa –; Ref. Hendy 1969 –; DOC –. Mesto nalaza: Gra|evina X, prostorija 1, sonda 1/2013, sloj iznadzdravice, kota 405,33 m (II horizont).

MLETA^KA REPUBLIKA

Jakopo Tiepolo (1229–1249)

411. Groso, Venecija Hrist spreda, sa nimbom, u tunici i kolobionu, sedi na

prestolu. Desnom rukom blagosiqa, a u levoj drì Jevan|eqe. Stoje}e figure spreda Tiepola,

levo i sv. Marka desno, koji mu predaje zastavu. Kraq u levoj ru-ci drì svitak. Sv. Marko sa nimbom levom rukom prihvata Je-van|eqe. Pr. 21; Osa 6; Ref. Papadopoli 1. Mesto nalaza: Gra|evina VII, prostorija 1, nivo crvene zape~enezemqe sa gari, kota 401,94 m (II horizont).

Ranijero Zeno (1253–1268)

412. Groso, Venecija Hrist spreda, sa nimbom, u tunici i kolobionu, sedi na

prestolu. Desnom rukom blagosiqa, a u levoj drì jevan|eqe. Stoje}e figure spreda Zena, levo

i sv. Marka desno, koji mu predaje zastavu. Kraq u levoj rucidrì svitak. Sv. Marko sa nimbom levom rukom prihvata je-van|eqe. Pr. 21; Osa 6; Ref. Papadopoli 1. Mesto nalaza: sonda 3/87, sredwovekovni ukop.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

Marko Antonijo \ustinijani (1684–1688) i Fran~esko Morosini (1688–1694)

413. Gazeta – 2 solda, Venecija Krilati lav. U odse~ku:

Pr. 30; Osa 3; Ref. Paolucci 796. Mesto nalaza: sonda 11/84.

414. Gazeta – 2 solda, VenecijaKrilati lav. U odse~ku:

Pr. 28; Osa 6; Probu{en.Ref. Paolucci 796. Mesto nalaza: ?

SULTANAT RUM

Gijat al-Din Kaj Kusrav II (1237–1246), Dirhem, Sivas

415. ªir-i Hurºid tasviri. El-imamel-Mustans±r billah emir’ül müminin. Lav kora~a na desno. Iznadsunce.

Es-sultan’ül azam Keyhüsrev binKeykubad duribe haza el-dirhem bi-Sivas fi sene 640. Pr. 21; Osa 9; Ref. Mitchiner 981: 1242. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, grob br. 10.dubina -0,62 m od ravni poda.

SRBIJA

Stefan Uro{ II Milutin (1282–1321)

416. Dinar, Neodre|ena Hrist spreda, sa nimbom, u tunici i kolobionu, sedi na

prestolu. Desnom rukom blagosiqa, a u levoj drì jevan|eqe. Kraq Milutin, levo i sv. Stefan,

desno koji mu predaje zastavu, stoje okrenuti licem. Kraq upla{tu, haqini i sa krstom na prsima, u levoj ruci drì aka-kiju. Sv. Stefan sa nimbom i u dalmatici levom rukom prihva-ta jevan|eqe. Pr. 21; Osa 6; Ref. Ivani{evi} 3.1. Mesto nalaza: Gra|evina VII, prostor ispred trema prema pro-storiji 1, prvobitni nivo terena, kota 402,49 m.

Knez Lazar (c. 1370–1389)

417. Dinar, Neodre|ena Hrist spreda, sa nimbom, u tunici i kolobionu, sedi na

prestolu. Desnom rukom blagosiqa, a u levoj drì jevan|eqe. Knez Lazar sa zatvorenom krunom, u sakosu, ma-

nijaku i dijadimi stoji okrenut licem. U desnoj ruci drìskiptar sa krstom, a u levoj akakiju. Pr. 15; Osa 12; Ref. Ivani{evi} 24.21. Mesto nalaza: Gra|evina VII, prostorija 1, sloj gari nad podom,kota 402,16 m.

Stefan Lazarevi} (1389–1427)

418. Dinar, Neodre|ena Hrist sa nimbom, u tunici i kolobionu, stoji u mandorli

okrenut licem. Desnom rukom blagosiqa, u levoj drì jevan|eqe. [lem sa dva gove|a roga okrenut

nalevo. Pr. -; Osa -; Fragmentovan.Ref. Ivani{evi} 42.39. Mesto nalaza: Gra|evina IX, sonda 5/2013. ukop–jama, kota405,09 m (III-b horizont).

UGARSKA

Sigismund (1387–1437)

419. Denar, Smolnik Dvostruki krst.

U poqu: Grb. Pr. 9; Osa 9; Opse~en Ref. Huszár 576: 1390–1427; Pohl 117–8: 1390–1427.Mesto nalaza: sonda 4/82 (III-b horizont).

420. Denar, Neodre|ena Dvostruki krst.

Grb. Pr. 14; Osa 7; Ref. Huszár 576: 1390–1427; Pohl 117-1: 1390–1427. Mesto nalaza: Gra|evina XI, kota 403,71 m.

Matija Korvin (1458–1490)

421. Denar, Baja Mare Grb.

Dvostruki krst. U poqu: Pr. 16; Osa 3; Ref. Huszár 706: 1463; Pohl 206-8: 1463. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, spoqna priprata, grob 7.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

Matija II ( 1608–1619)

422. Denar, Kremnic Grb. U poqu: Bogorodica.

Pr. 15; Osa 6; Fragmentovan.Ref. Huszár 1140: 1614. Mesto nalaza: Gra|evina IIa, prostorija 2, nivo poàra, kota403,05 m.

423. Denar, Kremnic Grb. U poqu:

Bogorodica. Pr. 15; Osa 12; Fragmentovan.Ref. Huszár 114: 1614. Mesto nalaza: Gra|evina II, kv. IV/2, dubina -0,80m.


Bogorodica. Pr. -; Osa -; Fragmentovan.Ref. Huszár -; 1615. Mesto nalaza: Gra|evina II, kv. E, sloj crne zemqe iznad {uta,kota 405,77 m.


Bogorodica. Pr.; Osa; Ref. Huszár 1141a: 1619. Mesto nalaza: Gra|evina II, kv. II/2, kota 402,27 m.

Ferdinand II (1619–1637)

426. Denar, Kremnic Grb. Iznad: U poqu:

Bogorodica. Pr. -; Osa -; Fragmentovan.Ref. Huszár -: 1627. Mesto nalaza: Gra|evina I, kv. G; sloj crne zemqe, kota 405,77 m.


Bogorodica. Pr. 15; Osa 3; Ref. Huszár 1205: 1637. Mesto nalaza: Isto~ni sektor. Severno od Paraklisa Sv. Dimi-trija. Nasipni sloj uz obimni zid. Kota 404,00 m.

Ferdinand III (1637–1657)


Bogorodica. Pr. 15; Osa 5; Ref. Huszár 1263: 1639. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4/85, nasipni sloj.


Bogorodica. Pr. 15; Osa 12; Fragmentovan.Ref. Huszár 1263: 1650.

430. Ugarska 16–17. vek, Denar, Neodre|ena Grb.

Bogorodica. Pr.; Osa; Ref. Huszár -. Mesto nalaza: Gra|evina II, kv. II/3, sloj svetlomrke zemqe salomqenim kamenom, kota 402,37 m.

AUSTRIJA

Josif I (1705–1711)

431. 1 krajcer, Prag IOSEPHUS-D:G:R··-IMPE:S:A··Poprsje cara Josifa okrenuto na-desno GER:HUN:BO-(G E)-HEMIÆ··REX 1708 Dvoglavi orao. Pr. 21; Osa 12; Ref. Huszár -. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a/85, nasip iz ju`negrobnice.

Josif II (1765–1790)

432. 10 krajcera, Kremnic IOSEPH··II··DG··R··I··S··A··-GERM HV··BO··REX·· Poprsje cara Josi-fa okrenuto nadesno. Ispod B. ARCH··AVST··D··BVRG··-LOTH··M··D··HET··1788·· Dvoglavi orao.Dole 10. Pr. 25; Osa 12; Ref. Huszár 1887. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a/85, nasip iz ju`negrobnice.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

Franc II (1792–1835)

433. 30 krajcer, Smolnik FRANZ··KAIS··*V··OEST··KOEN··*Z·· HUNG··BOEH··*GALIZ··U··LOD··*Poprsje cara Franca okrenuto nadesno. Dole: SDREYSSIG*KREUTZER-ERBLAEND*ISCH··1807··* WIENERST··-BANCO ZETT··-THEILUNGS-MÜNZZ··30··K·· Dvoglavi orao. Pr. 38; Osa 12; Ref. Huszár 2039. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a/85, nasip iz ju`negrobnice.

434. 3 krajcera, Smolnik FRANZ··KAIS··V··OEST··KÖN··Z·· HU··BÖ··GAL··U··LO·· Poprsje caraFranca okrenuto nadesno. Dole: SSCHEIDMÜNZE DER WIENER WAEHRUNG 3/KREUTZER/1812Pr. 33; Osa 12; Ref. Huszár 2048.Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, nasipni sloj.

435. 3 krajcera, Smolnik FRANZ··KAIS··V··OEST··KÖN··Z·· HU··BÖ··GAL··U··LO·· Poprsje caraFranca okrenuto nadesno. Dole: SSCHEIDMÜNZE DER WIENER WAEHRUNG [3/KREUTZER/1812]Pr. 33; Osa 12; Ref. Huszár 2048. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, nasipni sloj.

436. 3 krajcera, Kremnic FRANZ··KAIS··V··OEST··KÖN··Z·· HU··BÖ··GAL··U··LO·· Poprsje caraFranca okrenuto nadesno. Dole: BSCHEIDMÜNZE DER WIENER WAEHRUNG 3/[KREUTZER/1812]Pr. 33; Osa 12; Ref. Huszár 2044. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, ju`na kapela spoqne pripra-te, nasip iz skrivnice, dubina -0,80 m.

437. 1 krajcer, Neodre|ena FRANZ··II··D··G··R··I··S··A··GE·· HV··BO··REX··A··A·· Poprsje cara Fran-ca okrenuto nadesno. Dole: ? 1/18-00 Dvoglavi orao. Pr. 22; Osa 12; Ref. Huszár 2027–2030. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a/85, nasip iz ju`negrobnice.

448. 1 krajcer, Be~ K··K··OESTERREICHISCHE SCHEIDMÜNZE·· Grb. EIN/KREUZER/1816/APr. 27; Osa 12; Ref. Huszár 2058 var.

Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4b/85, severna grob-nica, nasip i sadràj drvenog kov~eì}a ispod mermerne nad-grobne plo~e.

439. 1/4 krajcera, Olmuc K··K··OESTERREICHISCHE SCHEIDMÜNZE·· Grb. 1/4/KREUZER/1816/OPr. 19; Osa 12; Probu{en.Ref. Huszár 2071. Mesto nalaza: Severni sektor. Rov 9/1987, nasipni sloj, dubina-1,35–1,65 m.

POQSKA

Sigismund I (1506–1548)

440. Polugro{, Neodre|ena +REG(IS··POLO)NIE··1507 Kruna sa qiqanima. MON(ETA SIG)ISMVND Jednoglavi orao sa ra{irenim krilimaprikazan spreda sa glavom nalevo. Pr.; Osa; Mesto nalaza: Gra|evina IIa, prostorija 2, nivo poda – ispod ga-ri, kota 402,41 m.

Sigismund III (1587–1632)

441. 3 Gro{a, Krakov SIGISM··III··D:G··REX··POL··MDL Poprsje kraqa Sigismunda okre-nuto nadesno. ··III··/GROS:ARGE/TRIP··REGN/ POLONI/16K08 Pr. 20; Osa 12; Probu{en.Mesto nalaza: Ispred Paraklisa Sv. Dimitrija, dubina -0,95 m.

Jovan II Kazimir (1648–1668)

442. Ort, Neodre|ena IOAN··CASIM··DG:-REX··POLO··SUE·· Poprsje kraqa Jovana II Ka-zimira okrenuto nadesno. MONETA MOUA ARGE··REG··M··POLO··1653 Grb. Pr. 32; Osa 12; Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, spoqna priprata, sonda 3,nasipni sloj dubina -0,34 m.

NEMA^KA

Brandeburg, Johan fon Kustrin (1535–1571)

443. Gro{, Neodre|ena+IOHAN··DGMARBRANDEN··ET··STE Poprsje Johana okrenutonadesno


ARHEOLO[KA OTKRI]A

:GROSS··AR··IOHANMARBRAND··1545 Jednoglavi orao sa ra{i-renim krilima prikazan spreda sa glavom nalevo. Pr.; Osa; Mesto nalaza: Gra|evina II, kv. II/2, kota 402,18 m.

Bajern, Kurfurst Karl Albert (1726–1742)

444. 3 gro{a, Neodre|ena CAR··ALB··-H··I··B··C·· Poprsje Karla Alberta okrenuto nadesno GROSCHEN*-*LAND* 17(3)[..] Grb. Pr. 19; Osa 12; Probu{en.Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, ju`na grobnica – pro{irewe,nasip iz groba.

FRANCUSKA

Luj XIV (1643–1715), 1/12 ekia, Ruan

445. ··LVDXIII··DG··-··FR··ETI··AVREX Poprsje kraqa Luja okrenu-to nadesno. SITIOMEIDOMINI:B:BENEDICTVM··1664 Grb. Pr. 22; Osa 6; Mesto nalaza: Gra|evina VIII, sonda 3/2013, sloj malternog {uta,kota 404,38 m.

DUBROVA^KA REPUBLIKA

446. Dinari}, Dubrovnik ··SALVS··-··TVTA·· Hrist u mandorli od zvezda. S··BLASIVS-RAGVSII·· Sv. Bla`. U poqu: [16]- 85 Pr. 19; Osa 6; Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a/85 iz nasipa u ju-`noj grobnici.

447. Dinar, Dubrovnik IC-XP Hrist u mandorli.

S··BLASIVS-RAGVSII·· Sv. Bla`. Pr. 18; Osa 10; Probu{en.Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a/85 iz nasipa u ju-`noj grobnici.

OSMANSKO CARSTVO

Mehmed II (1441–1448; 1451–1481)

448. Ak~a, Edirne Mehmed bin Murad han azze nasrühü [855]Hullide mülkünü duribe Edirne Pr. 12; Osa 6; Ref. Pere - .

Mesto nalaza: Gra|evina X, prostorija 2. U o{te}ewu unutra{weglica bedema.

Selim II (1566–1574)

449. Ak~a, Sidrekipsi (?) Sultan Selim bin Sülezman han

Azze nasrühü duribe Sidrekipsi (?) sene [974]Pr. 12; Osa 9; Probu{en.Ref. Pere 253 v. Mesto nalaza: Gra|evina I, iz odba~ene zemqe, verovatno kv. H,sloj {uta iznad poda.

Ahmed III – Mahmud II (1703–1839)

450. Para, KostantinijeTugra Duribe fi Kostantiniye sene .... Pr. 16; Osa -; Probu{en.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Rov 1/1987. Kvadrat I. Dubina -0,50m.

451. Para Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 15; Osa -; Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

452. Para Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 15; Osa -; Probu{en.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.




ARHEOLO[KA OTKRI]A

455. Para Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 15; Osa -; Fragmentovan.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

456. Para Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 15; Osa -; Fragmentovan.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.




460. Para Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 15; Osa -; Probu{en. Fragmentovan. Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

461. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene .... Pr. 15; Osa 9; Probu{en.

Ref. Pere -. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, unutra{wa priprata, sonda2a, nasip iz grobnice.

462. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene .... Pr. 14; Osa -; Probu{en.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva.

463. Ak~a Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 13; Osa -; Probu{en.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.



466. Ak~a Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 13; Osa -; Fragmentovan.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

467. Ak~a Tugra Duribe fi … sene .... Pr. 13; Osa -; Fragmentovan.Ref. Pere - . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.


ARHEOLO[KA OTKRI]A



Ahmed III – Abdulhamid I (1703–1789)

470. Para, Kostantinije Tugra Duribe fi Kostantiniye sene 11.. Pr. 15; Osa 3; Probu{en.Ref. Pere -. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, unutra{wa priprata, sonda2a, nasip iz groba 4, dubina -30 m.

471. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 11.. Pr. 14; Osa 6; Ref. Pere -. Mesto nalaza: izme|u sondi 1/82 i 4/82, iz odba~ene zemqe.

Mahmud I (1730–1754)

472. Para, Egipat Tugra. Duribe fi Misir sene 1143 Pr. 16; Osa 11; Probu{en.Ref. Pere 580. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

473. Para Tugra. (Duribe fi .......) Pr.; Osa; Ref. Pere 580. Mesto nalaza: Gra|evina IV, kv. III/1, nasipni sloj mrke zemqesa {utom, kota 403,14 m.

Mustafa III (1757–1774)

474. Para, Egipat Tugra 7 Duribe fi Misir sene 1171 Pr. 14; Osa 12; Probu{en.Ref. Pere 643: 1764 Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4a, ispod plo~e 36c.

475. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1171 Pr. 15; Osa 9; Probu{en.Ref. Pere 644. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, unutra{wa priprata, sonda2b, nasip iz grobnice.

476. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1171 Pr. 15; Osa 12; Probu{en.Ref. Pere 644. Mesto nalaza: nekropola uz Crkvu Sv. Nikole, grob 3.

477. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1171 Pr. 15; Osa 6; Probu{en.Ref. Pere 644. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, ju`na kapela spoqne pri-prate, iz nasipa u skrivnici, dubina -0,90 m.

478. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1203 Pr. 15; Osa 6; Probu{en.Ref. Pere 717. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

Abdulhamid I (1774–1789)

479. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1187 Pr. 15; Osa -; Probu{en.Ref. Pere 683. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, unutra{wa priprata, sonda2b, nasip iz grobnice.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

480. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1187 Pr. 15; Osa 12; Ref. Pere 683. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

Selim III (1789–1807)

481. Para, Egipat Tugra (?) Duribe fi Misir sene 1203 Pr. 15; Osa 12; Probu{en.Ref. Pere 717 . Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, ju`na kapela spoqne pri-prate, iz nasipa u skrivnici, dubina -0,20m.

Selim III ili Mahmud II (1789–1839)

482. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene …3 Pr. 16; Osa 12; Probu{en.Ref. Pere -. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 4b, nasip, sadràj dr-venog kov~eì}a ispod mermerne nadgrobne plo~e.

Mahmud II (1808–1839)

483. Tugrali ~ejrek, Egipat Tugra 15 Duribe fi Misir 1223Pr. 13; Osa 2; Ref. Pere 783: 1822. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, severna kapela spoqne pri-prate, I otkopni sloj.

484. 20 para, Kostantinije Tugra. 27 Duribe fi Kostantiniye 1223Pr. 21; Osa 12; Ref. Pere 827: 1834. Mesto nalaza: Severni deo porte, kv. II/6, nasip mrke rastresi-te zemqe sa dosta {uta, kota 404,92 m.

485. 10 para, Kostantinije Tugra. 29 Duribe fi Kostantiniye 1223 Pr.; Osa; Ref. Pere 829: 1836. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

486. 10 para, Kostantinije Tugra. 31 Duribe fi Kostantiniye 1223 Pr.; Osa; Ref. Pere 829: 1838. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

487. 5 Para, Egipat Tugra ? Duribe fi Misir 1223 Pr. 15; Osa 6; Probu{en. Fragmentovan. Ref. Pere 843. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, sonda 2. pri skidawu plo~a13 i 14 na podlozi maltera.

488. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1223 Pr. 13; Osa -; Ref. Pere 844. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

489. Para, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1223 Pr. 12; Osa -; Ref. Pere 844. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

490. Para, Egipat TugraDuribe fi Misir sene 1223 Pr. 14; Osa -; Probu{en.Ref. Pere 844. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.

491. Ak~a, Egipat Tugra Duribe fi Misir sene 1223 Pr. 12; Osa -; Ref. Pere 845. Mesto nalaza: Bogorodi~ina crkva, zapadni travej, nasip iz ju-`ne grobnice.


ARHEOLO[KA OTKRI]A

Documents

MANASTIR STUDENICA Novca u Manastiru... · Novac Turske je u ostavi predstavqen sa svega 32 zlatnika (3,3%), kovana od 1703. do 1773. godine. Ostava zlatnog novca iz Studenice, kao