- Maćuhice - Lukovičasto cvijeće - Vinski kvasci - Raštika - … · 2019-11-15 · MAĆUHICE ljepotice jeseni 4 BROJ 113 RUJAN 21. Martina Vujica, magistra agronomije Upravo kada

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 3 • r u j a n 2 0 1 8 . • g o d i n a X I X

- Maćuhice- Lukovičasto cvijeće

- Vinski kvasci- Raštika

- Repelenti i njihova primjena

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODTrajanje bonitetnog razdoblja:

od 1. 10. do 30. 9.

Postanite član Green Garden kluba, koristite pogodnosti i kupujte s popustom

Ako već imate karticu Green Garden kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Razred:ABCDE

VIP

Bodovi:0 – 500

501 – 1 0001 001 – 1 5001 501 – 2 0002 001 – 3 0003 001 i više

Popust na Vašu kupovinu:5%6%7%8%9%10%

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Dado Marić, Matea Vlaho, Mario Ćubela, Martina Škegro, Luka Bošnjak, Ivica Doko

Marketing: Ivana Paradžik, Petra Mandić

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!

Krajem ljeta i početkom jeseni u mnogim vrtovima, voćnjacima i vinogradima većina poslova je završena i predstoji ubiranje plodova. Berba plodova pojedinih voćnih vrsta je završena kao i berba stolnih sorti vinove loze. Berba vinskih sorti vinove loze, ove godine, započela je već krajem kolovoza, što je dva tjedna ranije od uobičajenih rokova berbe.

Krajem ljeta obavlja se sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura čije plodove ubiremo tijekom jeseni. Isto tako u ovom periodu godine sa-dimo različite vrste cvijeća, posebno maćuhice i lukovice.

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnoš-tvo interesantnih i zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voću i grožđu. Obzirom da je berba grožđa-trganje na području Hercegovine aktualno početkom rujna mjeseca, najveći broj priloga posvećen je vi-nogradarima i vinarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informa-cije o novim proizvodima koji su prisutni na tržištu u BiH.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktu-alni u poljoprivrednoj proizvodnji, krajem ljeta i tijekom jesen, prepo-ručamo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogati-te vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede.

Uredništvo

By the end of summer and early autumn in many gar-dens, orchards and vineyards, most jobs have been com-pleted and remains fruit harvest. Fruit harvest of some fruit species is finished as well as table grapes while for wine grapes, picking has already started in late August, two weeks earlier than usual.

Sowing and planting of many vegetables is done in late summer, their fruits will be ready for harvest during autumn. This is also time for planting many flower spe-cies, especially bulbs and pansies.

In this edition of Green Garden you will find a number of interesting articles on flowers, vegetables, fruits and grapes. Since it is the grapes picking season in Herze-govina the largest number of articles is dedicated to vineyards and winemakers. You will also find a number of useful information on new products in our market.

For complete information on all activities in agri-cultural production in period of late summer and early autumn we recommend new edition of Green Garden.

Editor’s office

Dragi čitatelji,Sjemenarna je sa vama od jesenje sjetve do žetve, od berbe do vina… Donosimo pregršt korisnih informacija o sezonskoj sjetvi povrća, sadnji lukovica cvijeća, a pripremljene su i zanimljive teme o suzbijanju štetnika na zelenim površinama uz preporuke naših agronoma o efikasnim proizvodima koji vam u tome mogu pomoći. U ovom izdanju glasila objavljeni su pobjednici nagradne igre za izbor najbolje uređene okućnice i balkona, a sve vas koji se pažljivo brinete o svojim vrtovima razveselit će nova nagradna igra „Naj plod“ o kojoj možete više pročitati u nastavku. Članove Kluba Green Garden podsjećamo da bonitetno razdoblje završava 30. rujna. do kada se mogu koristiti zasluženi popusti na loyalty karticama. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete nam poslati na e-mail [email protected]živajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima!

Vaša Sjemenarna

Maćuhice - ljepotice jeseni ................................ 4Sadnja lukovičastog cvijeća ............................... 6Oleander - simbol Mediterana.......................... 9Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća ...10Sjetva špinata početkom jeseni ......................12Volovod – sve češća parazitska cvjetnica na području Hercegovine .......................................14Biljke mesožderke .............................................15Jesenska sadnja češnjaka .................................18Račvanje i pucanje korijena mrkve .................20

RAŠTIKA − povrće za zimske dane ................. 22Povrtnjak početkom jeseni ............................. 24Pripreme podruma za berbu grožđa ..............28Vinski kvasci i njihova primjena u vinarstvu .30Berba grožđa (trganje) .................................... 32Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) – potencijalno opasan štetnik vinove loze na području Hercegovine ............ 33Suzbijanje korova u vinogradima tijekom jeseni ................................................................. 34

Pitanja i odgovori ............................................. 36Repelenti ...........................................................38Suzbijanje štetnih glodavaca početkom jeseni ...............................................40Slast jeseni ........................................................42Ljekoviti crveni plodovi ....................................43Pregled pčelinjih ...............................................46zajednica u jesen ..............................................46Zanimljivosti .....................................................50

MAĆUHICEljepotice jeseni

4

BROJ 113 • RUJAN 2018.

Martina Vujica, magistra agronomije

Upravo kada većina biljaka presta-je cvasti, šarene maćuhice baš tada započinju sa svojom cvatnjom, prkoseći i najoštrijoj zimi. Karak-terizira ih duga i bogata cvatnja u kojoj uživamo tijekom cijele jeseni i zime, sve do početka pojave viso-kih ljetnih temperatura kada njiho-va cvatnja prestaje.

Maćuhica je dvogodišnji cvijet koji se sadi ujesen i traje sve do idućega ljeta, ali saditi se može

i u proljeće. Ipak se savjetuje da se sadi ujesen dok je zemlja još topla što omo-gućuje bolji razvoj tijekom zime, pa je biljka u proljeće bujnai, s puno cvjetova.

Gotovo se ne može ući u trag pute-vima uzgoja i križanja maćuhica. Na tržištu je prisutan veliki broj sorti, neke od njih grupirane su i čine tzv. serije. Se-rije se sastoje od nekoliko sorti koje se razlikuju po boji cvjetova, ali zadržavaju iste značajke, npr. oblik, otpornost i sl.

Dobro podnose niže temperatureMaćuhice se uzgajaju kao jednogo-

dišnje ili dvogodišnje biljke, a zapravo se radi o kratko živućim trajnicama. Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća, a u svježijoj klimi čak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima

i gredicama, na terasama i balkonima, u posudama i prozorskim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru, a puzeće su skromni pokrivači tla ispod drveća i grmova. Cvje-tovi su veliki, sastavljeni od pet plosnato poredanih baršunastih latica, pojavljuju se u raznoraznim kombinacijama boja od crvene, purpurne, plave, brončane, ruži-časte, tamnoljubičaste, žute, bijele sve do boja breskve i lavande. Postoje sorte s „okom“ i „bez oka“. Veličina cvjetova va-rira, a na cijeni su maćuhice čiji je promjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorti imaju blag miris. Listovi su naizmjenično duguljasti i nazubljeni, dugački od 5 – 25 cm, zelene boje. Stabljika uglata i lomlji-va. Visina biljke je od 15 – 30 cm.

Vrijeme sjetveMaćuhice se za jesensku cvatnju siju u

srpnju i kolovozu, a za proljetnu cvatnju prikladno je sijanje u rujnu. Sije se najče-šće u sandučićima, a kad se pojave prvi pravi listovi, biljčicu treba pikirati. Klija pri temperaturi 15 – 20 ˚C u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8 − 10 dana. Temperatura nicanja ne smije pri-jeći 22 ˚C. Da bi se spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica, potrebno je osigurati dovoljno svjetla.

Izbjegavajte zalijevanje u večernjim satima kako se vlaga ne bi zadržavala na listovima i oko biljke. Mladi listovi tek posađenih biljaka poslastica su puževima, pogotovo onima bez kućice. Upravo zbog toga, dok se ne ukorijene, maćuhice zaštitite malčem ili sadite za suha vremena kada je opasnost od pojave puževa manja.

U vrijeme cvatnje biljci treba redovito skidati ocvalo lišće kako se biljka ne bi uzaludno opte-rećivala stvaranjem sjemenja, već rasla u nove cvjetove time produžujući vrijeme cvatnje.

U želji da vas motiviramo da što ljepše uredite svoje okućnice i balkone, Sjemenarna je početkom mjeseca lipnja pokrenula nagradnu igru za izbor najbolje uređene okućnice i balkona. Prema ocjeni našeg stručnog žirija, kojeg su sačinjavali diplomirani inžinjeri agronomije i stručnjaci u polju hortikulture, iz mnoštva prijava izabrane su najbolje pažljivo uređene okućnice i balkoni. Prve tri nagrade osvojili su Marija Marić (1. mjesto), Ivo Pejdo (2. mjesto) i Ivona Landeka (3. mjesto), dok su ostalim sudionicima uručene utješne nagrade za uloženi trud u uređenje. Zahvaljujemo se svima koji ste prepoznali vrijednost ove nagradne igre i sa nama podijelili prekasne fotografije svojih oaza.

Marija Marić (1. mjesto)

Ivo Pejdo (2. mjesto)

Ivona Landeka (3. mjesto)

Lucija Galić, magistra agronomije

Stara narodna izreka kaže da je vrt ogledalo kuće. Pošto zima škrtari ljepotom i bujnošću ve-getacije, sadnjom lukovica doprinijeli biste uljepšavanju vrta i smanjenju takvog dojma. Stoga predlažemo −osvježite svoj vrt ili balkon jesenjom sadnjom lukovica.

Sadnja lukovičastog cvijeća

Da bismo pristupili sadnji lukovica u jesen, potrebno je poznavati osnovna svojstva otpornosti lu-

kovica na zimske uvjete (hladnoću) pri odabiru odgovarajuće vrste. Od lukovica otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: tulipan, iris, narcis, crocus, ljiljan, zumbul, visibaba i dr.

Prije sadnje lukovica potrebno je pri-premiti tlo za sadnju. Najpogodnije tlo za sadnju je plodno, rastresito tlo, mr-vičaste strukture, tj. pjeskovita ilovača

bogata humusom. Gnojidbu tla poželj-no je obaviti zgorjelim goveđim staj-njakom ili pak mineralnim gnojivima, a tijekom vegetacije prihranjivati mi-neralnim gnojivima. Lukovice pozitivno odgovaraju na gnojidbu „malčiranjem” organskim materijama.

Vrijeme sadnjeNajprikladniji termin za jesenju sad-

nju lukovica je od sredine rujna sve do kraja listopada. Sadnja u pripremljeno

tlo je na dubini dva puta većoj od širi-ne lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom, a sitnije se sade pliće s kraćim razmakom. Po pra-vilu se u laka pjeskovita tla sadi dublje, a u teška glinovita tla pliće. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubi-ni sadnje. Lukovice se obvezno moraju zaliti vodom nakon sadnje. Tijekom ve-getacije zalijevati rjeđe, ali obilnije.

TULIPANTulipani su najraširenija vrsta lukovi-

častoga cvijeća, a dosad je opisano više tisuća sorti. Imaju širok interval cvjeta-

6


nja, od prosinca do svibnja, ovisno od vrste. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6,0 – 7,5. Tulipani se razmnoža-vaju generativno (iz sjemena) i vegeta-tivno (dijeljenje lukovica). Generativno razmnožavanje je samo u laboratori-jima, dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba održavati kontinuirano vlažnim, da ne bi došlo do pucanja lju-ske lukovice.

Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanoga cvijeća, ali sade se i za dekoraciju vrtova, parkova, bal-kona.

NARCISNarcis je biljka jako lijepih dekora-

tivnih cvjetova, opojnoga mirisa, sa-drži alkaloide po čemu je i dobila ime. Raširena je na više kontinenata, tomu je doprinijela njezina sortna prilagod-ljivost različitim klimatskim uvjetima, od tropskih do planinskih. Selekcijski se

veoma dobro križaju pa je selekcionira-no preko 10 000 različitih sorti. Cvjeta od veljače do travnja. Narcis ima pauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom lje-ta odumire, ponovo se regenerirajući u jesen iste godine.

Najčešće se koriste za proizvodnju rezanoga cvijeća, no također se sade i u cvjetnim gredicama vrtova i okućnica. Odlikuju se prepoznatljivim svojstvom kvalitetnijih, obilnijih i krupnijih cvje-tova na starijim zasadima. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 go-dina.

ZUMBUL Potječe iz područja oko Sredozemno-

ga mora i Male Azije, ali se najviše udo-maćio u Nizozemskoj. Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za dekoraciju

okoliša, može se kombinirati s drugim cvijećem, ili pak samostalno, jer je cvi-jet biljke izražajnih dekorativnih boja. Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira, a ako je značajnije oštećen, dolazi do propadanja biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju, bitno je voditi računa o tomu da bude jedra i kompaktna, tj. zdrava.

IRIS Biljka sadržava duginu boju cvjetova

po čemu je i dobila ime, a poznata je još iz grčke mitologije. Rasprostranjena je na različitim klimatskim zonama, od mediteranskih do planinskih. Možemo je podijeliti na skupinu s lukovicama i s rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgajaju, otvorenog ili stakle-ničkoga prostora, biljke cvjetaju cijelu godinu. Mnogo se koriste u proizvodnji rezanoga cvijeća. Irisu ne odgovara-ju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno, ne treba ga

prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne pokaže tragove nedostatka pojedinoga hranjiva. Za razliku od pret-hodno opisanih vrsta, irisi traže mnogo svjetlosti tijekom razvoja i cvjetanja, ali i obilno zalijevanje.

LJILJAN Postoje podaci da su ljiljani bili po-

znati u vrijeme starih Grka i Rimljana. Rasprostranjeni su između 10 i 55o sjeverne geografske širine. Primjenjuju se u proizvodnji rezanoga cvijeća, jer u

povoljnim vještačkim uvjetima, ovisno od vrste, cvjetaju tijekom cijele godi-ne. Mogu se saditi na otvorenom gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovi-ma ukrašavaju kuće, vrtove i okućnice. Ako se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime traže dosta svjetlosti, dobro pro-vjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti, kad temperatura prelazi 22 oC, potrebno zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojemu se uzgaja. Ne pod-nose jaču koncentraciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje.

7


KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICAAtraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim oblicima, te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste:tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.

Naše sjeme daje više!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

OLEANDARsimbol MediteranaNijedan grm ne stvara toliki mediteranski ugođaj poput olean-dra. Međutim, iako je oleandar osjetljiv na niske temperature, u njegovoj ljepoti možemo uživati i u kontinentalnim dijelovima.

Vrijeme godišnjih odmora je iza nas. Duge noćne šetnje po rivi i uživanje u tipičnom dalmatin-

skom zraku svima ostaju u dubokom sjećanju. Alijeste li se ikada zapitali po čemu je taj zrak toliko specifičan? Ra-zumljivo, ugođaj i blizina mora nešto je neopisivo i nadasve utjecajno na okoli-nu. Međutim, u tomu svemu značajnu ulogu igra i oleandar. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okućnici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimze-leni grm. Razlog leži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se proteže kroz cijelo ljeto, sve do jeseni. Ipak, po mnogima najveća vrijednost ovoga grma leži u njegovom karakterističnom, opojnom mirisu. Među ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepše cvjetne mirise. Kako oni vole reći − miris toliko lagan, ali opet dovoljno snažan. I doista je tako.

Je li oleandar zahtjevnagrmolika vrsta?

Često se susrećem sa sličnim upitima i to prije svega od vlasnika vikendica na moru. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redo-vitoga zalijevanja, prihranjivanja i odr-žavanja. Ali isto tako volim napomenuti da je oleandar toliko jednostavan i ne-zahtjevan da dobro uspijeva i na siro-mašnim tlima, kao i bez odgovarajuće njege. Ipak, da bi njegovom sadnjom izbjegli dodatne stresova potrebno je poštivati i određena pravila. Stoga bih svim vikend-vrtlarima preporučio da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici još na godiš-

njim odmorima. Kasnije, dolaze i nešto niže temperature kao i češće padavine te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljke. Alito ne znači da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Zato bih i napomenuo da oleandar zahtijeva dosta vlage od proljeća do jeseni, kao i redovito orezivanje i prihranjivanje.

Raskoš bojaCvjetovi oleandra mogu biti jedno-

stavni ili puni, u različitim nijansama bijele, žute, ružičaste, crvene i purpurne boje. Ali ukoliko u vrtnim rasadnicima ne možete pronaći željenu boju, možete se poslužiti činjenicom da se oleandar razmnožava u ljetnom razdoblju i to reznicama. Dakle, ljeti dok još cvjeta pronađite grm željene boje cvjetova i otkinite vršne ili postrne izboje (dulji-ne 20-ak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Za mjesec dana biljka će razvi-ti veliki broj korjenčića, što je ujedno i

znak da je možete posaditi u tlo. I vje-rujte, primitak će vjerovatno biti iznad 90 posto!

Ukoliko pak polazite s mora, a že-ljeli biste uživati u čarima ovoga grma i u kontinentalnim uvjetima, postupite jednako. Alinakon puštanja korjenčića, biljku posadite u posudu prethodno ispunjenu s Flortis supstratom. Prije toga, poželjno je na dnu posude napra-viti i drenažni sloj od krupnoga šljunka ili krhotina glinenih lonaca. Kada dođe proljeće, oleandar možete iznositi na balkon s tim da se odmah po zahla-đenju unosi u negrijane prostorije. Međutim, kako bi biljke u posudama cvale istim intezitetom kao i oleandri na okućnicama, nužno ih je redovito prihranjivati namjenskim gnojivima za cvjetajuće biljke. Na taj način u svoj dom možete prenijeti barem djelić mor-skog ugođaja. I još nešto, svi dijelovi oleandra sadržavaju otrovne tvari na što je nužno upozoriti djecu!

9



Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća

Svake godine na vrijeme treba osigurati kvalitetan supstrat za proizvodnju povrća i cvijeća. S obzirom na to da biljka u supstratu provede najkritičniju fazu svoga života, od kvalitete supstrata uvelike ovisi i buduća proizvodnja.

Luka Bošnjak, magistar struke

Veći broj povrtnih, ukrasnih i cvjet-nih vrsta proizvodi se iz presadni-ca, odnosno reznica, a s obzirom

na to da od kvalitete proizvedenoga rasada u velikoj mjeri ovisi i uspješnost čitave proizvodnje, važno je odabrati odgovarajući supstrat za proizvodnju.

Supstrat je tlo u kojemu sijemo sje-menku i u kojem mlada biljka provede dobar dio najosjetljivije faze svoga života. Kvalitetni supstrati su lagani, imaju reguliranu pH-vrijednost, tj. kise-lost, dobro reguliran vodno-zračni su-stav, dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka treba proći, i bez prisutnosti su štetnika, uzročnika biljnih bolesti i ko-rova. Hranjivi supstrat treba biti blago kisele reakcije, odnosno pH-vrijednosti od 5,5 – 6,5. Struktura i sastav sup-strata, odnosno veličina čestica utječu na mnoge osobine, od vodno-zračnoga sustava do razvoja korijena. U proi-zvodnji presadnica koriste se supstrati granulacije 0 –5 mm za sjetvu većine

sitnosjemenih kultura poput rajčica, paprika, patlidžana, salata, kupusa… Za pikiranje istih kultura koristimo gra-nulaciju 0 – 20 mm. Važi pravilo da se za veće čaše koriste supstrati krupnije granulacije.

Veliki izbor supstrata na tržištuDanas na tržištu postoji veliki izbor

supstrata. Na raspolaganju su nam brojne kombinacije gotovih smješa ra-zličitih proizvođača, koje se razlikuju po svom sastavu, osobinama, namjeni, ali dijele zajedničku osobinu fitosanitarne sigurnosti. To je i razlog zbog kojega su proizvođači nerijetko u dvojbi za koji se opredijeliti, pa bez pomoći stručne oso-be često ne mogu izabrati najbolje.

Ti supstrati sadrže bijeli i crni treset u različitim odnosima, ovisno od na-mjene, potom vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, kreč i različita hranjiva. Vermi-kulit je mineral gline koji se zbog dobrih osobina vodoodrživosti i apsorpcije

najčešće ko-risti i miješa s tresetom do 30%, rjeđe 50+ %. Gra-nulirani perlit dodaje se supstratima kada je po-trebna dobra prozračnost (kod ožilja-

vanja), ali ima slabu vodoodrživost i sposobnost adsorpcije.

Kvalitetan supstrat po zalijevanju zadržava određeni dio vlage, dok višak otpušta, tako da u supstratu ostaju op-timalne količine vode i dovoljno pora u kojima se nalazi zrak. Ako je loš sastav i struktura smješe u koju sijemo, često dolazi do nastanka prevlažnoga sup-strata i gušenja biljaka, čemu doprinose i domaće čaše i kontejneri s premalim otvorima. Količina hranjiva u supstratu mora odgovarati zahtjevima usjeva koji uzgajamo, jer će u suprotnom doći do blokade u napredovanju biljke, a ka-snije se javlja i nekroza lista. Uzrok je u tomu što zbog velike količine hranjiva biljka ne može usvajati vodu, pa više ne napreduje. Problem se obično javlja kod proizvođača koji prave vlastitu smjesu za sjetvu i pikiranje, u koju stave više od 40% zgorjelog stajnjaka.

10


za sjetvu, pikiranje i sadnju

Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.Za bolji urod!

za sjetvu, pikiranje i sadnju

Nije poznato odakle potječe špinat. Prema nekim autorima do-nesen je iz regija Irana i Afganistana, a prema tumačenju drugih s područja Kavkaza, no poznato je da u zapadnu Europu dolazi u XII. stoljeću.

Ivica Doko, dipl. ing.

Sjetva špinata početkom jeseni

Špinat je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30 − 35 dana nakon nicanja, a ka-sne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova. Listovi špinata važni su zbog toga što obiluju bjelančevinama (2,28%), mineralima (željezom, fosfo-rom, kalijem i kalcijem), te vitaminima (E, B1, B2, C i betakarotenom). Pored toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri neodgovarajućim klimatskim uvjetima i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima, u mladim listovima i peteljkama, nago-milava štetne nitrate i nitrite, o čemu treba povesti računa pri odabiru gnojiva (više koristiti amonijačna gnojiva).

Špinat je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te ne traži puno svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti po-zornost (osobito u Hercegovini) jest da špinat traži mnogo vode. Razlog „leži“ u slabo razvijenom korijenskom sustavu koji se uglavnom prostire po-vršinskim slojem, a ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj „mora“formirati veli-ku vegetativnu masu, zaključujemo da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno.

Sjetva špinataŠpinat se proizvodi izravnom sje-

tvom sjemena, s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, s raz-macima u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sje-mena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon

sjetve treba obavezno povaljati. Pred sjetvu je dobro potopiti sjeme u vodu na dva dana (na taj se način osigura-va bolje klijanje), uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo.

Inače, špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno gnojene stajskim gnojivom. Nepisano je pravilo da je tlo na kojem uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura.

Što se tiče vremena sjetve, jesenska je sjetva u kolovozu ili rujnu, s tim da je berba u listopadu ili studenom, te ozima proizvodnja u rujnu ili listopadu tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (veljača – travanj). Može se uzgajati i u plastenicima, a proizvodnja je rentabilna ako se uzgaja kao me-đuusjev u usjevima rajčica, paprika ili krastavaca. Sije se nešto gušće nego na otvorenom polju (20 − 25 g/m2, razmak 10 x 10 cm).

Berba počinje kada biljke formiraju 5 do 6 krupnih listova i bere se u više na-vrata, čak i na manjim površinama. Tre-

ba imati na umu da, kod ranije posija-nih usjeva, jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s tim da u Hercegovini berba može trajati tijekom cijele zime. Nakon berbe, špinat treba odmah distribuira-ti, jer nije pogodan za skladištenje, a u optimalnim se uvjetima može zadržati svega 5 – 6 dana. Na našim terenima prisutne su različite sorte i hibridi, ali najviše se sije sorta Matador.

Matador je vrlo produktivna, rana sorta brzoga rasta. Podjedna-ko pogodna za proljetnu i jesensku sjetvu, brzorastuća sorta s velikim listovima. Listovi su deblji, ovalni, srednje mjehurasti. Ova sorta jako dobro podnosi hladnoću. Koristi se svježa ili zamrznuta.

12


Volovod – sve češća parazitska cvjetnica na području Hercegovine

Mario Ćubela, dipl. ing.

Posljednjih godina u hercegovačkim vrtovima i nasadi-ma sve češće možemo zamijetiti parazitsku cvjetnicu, u narodu poznatu pod imenom volovod, sumbul, zum-bul, čuma, vodenjača ili alamanka. Pripada rodu Oro-banche u kojem se pak nalazi oko 200 vrsta, premda se samo mali broj može pronaći i u našim krajevima.

U biljnom svijetu poznat je veliki broj biljaka (više od 550 vrsta) koje žive parazitskim načinom

života, točnije na račun drugih biljaka, od kojih uzimaju vodu i ostale potrebne hranjive tvari. Obično ih jednim ime-nom nazivamo nametničke cvjetnice. I dok većina navedenih biljaka od biljke domaćina uzima samo vodu i mineralne tvari (poluparaziti), volovod predstavlja pravu parazitsku biljku koja je u potpunosti ovisna o biljkama na kojima parazitira. To znači da od biljke do-maćina uzima sve tvari potrebne za svoj razvoj (holoparaziti). Drugim riječima, poluparazit-ske biljke same stva-raju organske tvari putem fotosinteze, dok rod Orobanche uopće nema kloro-fila pa ni vlastitog korijenovog sustava što znači da cjelokupnu hranu uzima od drugih biljaka pomoću posebnih si-saljki. Time su parazitske biljke poput volovoda i viline kosice ujedno i jedne od najopasnijih.

Koje su osnovne karakteristike volovoda?

Kao što smo već rekli rod Orobanc-he obuhvaća oko 200 vrsta od kojih se relativno malen broj može susresti u Hercegovini. Ipak, u našim južnim po-dručjima svakako je najčešća Orobanche ramosa koja se itekako dobro udomaćila u Hercegovini. Oni malo stariji dobro je pamte jer im je u nasadima duhana za-davala velike glavobolje. Danas je, zbog drugačijih trendova, u poljoprivrednoj proizvodnji, prije svega, možemo su-

sresti u nasadima rajčice, patlidžana, između mrkve i kupusa, a nerijetko naseljava i krumpirišta. Odlikuje se ni-skim stablom, 30 – 40 cm dužine, koje je često razgranato od čega je ustvari i došlo ime – ramosa. Sumbul, kako ga u Hercegovini najčešće i zovu, posebice je prisutan u selima oko Širokog Brijega, Gruda i Ljubuškog premda ga sve češće susrećemo i na širem području Čapljine. Karakterizira ga velika reproduktivna sposobnost, a dovoljno je frapantna

činjenica da samo jedan struk ove pa-razitske biljke može proizvesti preko 100 000 sjemenki. Zanimljiv je i poda-tak da sjeme klijavost zadržava i do de-set godina. Dakle, volovod se razmno-žava sjemenom koje proizvodi svaki pojedini struk. Ova parazitska biljka u Hercegovini se najbrojnije javlja tijekom mjeseca srpnja.

SuzbijanjeOpasni volovod treba na vrijeme suz-

bijati iz razloga što su štete na napad-nutim biljkama iznimno velike. Primje-rice, ova biljka sa svojim domaćinom uspostavlja kontakt u tlu, kao izraziti parazit korijena, tako da oko struka du-hana izbije iz zemlje najčešće po neko-liko strukova blijedožute boje s velikim brojem ljubičastih cvjetova od kojih će se kasnije razviti čahure sa sjemenom. Na taj način napadnuta biljka zaostaje

u rastu, biva iscrpljena, izmijenjena i poprima žućkastozelenu boju. Veće štete se javljaju na siromašnijim tlima koja se malo ili nika-ko navodnjavaju. Na plodnijim tlima, opskr-bljenima vodom, štete

su znatno manje jer su i uzgajane biljke puno bujnije te time i znatno otpornije. Stoga, čim se volovod pojavi, najbolje je odmah početi s njegovim suzbijanjem, prvenstveno čupanjem, prije nego što uspije formirati sjeme. Uz sve to, po-trebno je i čupanje onih stabljika na čijim se žilama pojavio i razvio sumbul, te potom njihovo temeljito spaljivanje.

14


Biljke mesožderke

Biljke mesožderke ili karnivore biljke su one koje hvataju životinje. Zbog toga su posebno zanimljive ljudima i znanstve-nicima. Kod prvih bude maštu i izazivaju čuđenje, a drugima pretstavljaju neiscr-pnu temu za proučavanje.

Lucija Galić, magistra agronomije

Najbrojniji razred životinjskog svi-jeta na Zemlji čine kukci. Više ih je od milijun vrsta. Različite vrste

kukaca hrane se biljnom i životinjskom hranom, izumrlim organskim ostacima, a neke napadaju i čovjeka. Sve ovo nam je dobro poznato iz biologije. Međutim, malo je poznato da postoje biljke (oko 500 vrsta) koje, pak, privlače i hvataju kukce. One se na prvi pogled ne razli-kuju od ostalih biljaka. Ono po čemu su jedinstvene su mehanizmi koji im omogućuju da privuku insekta, uhvate ga, ubiju i apsorbiraju kao proteinsku hranu. U većini slučajeva, insekt biva privučen atraktivnom bojom cvijeta nakon čega za vrlo kratko vrijeme bude uhvaćen u klopku.

Zašto biljke mesožderke uopće hvataju kukce?

Karnivore biljke uglavnom nastanjuju tropska područja, a njihovo životno sta-nište je najčešće močvara. Uvelike je po-znato kako močvarne površine spadaju među najlošije kategorije tala. Na ta-kvim tlima biljke ne mogu osigurati do-voljne količine dušika, a zbog visoke vla-ge u zraku otežano je i kolanje sokova. Ako tomu pridodamo činjenicu da biljke mesožderke obično rastu na tamnijim mjestima, jasno je da u nedostatku sun-čeve svjetlosti ne dolazi do „pravilnog“ odvijanja fotosinteze. Drugim riječima, zbog obilnih kiša i nedostatka nutrije-nata, ove biljke su primorane tražiti do-punski obrok. Našle su ga u insektima kojih na močvarnim površinama ima u izobilju, odnosno, postupno su se adap-tirale na ishranu insektima.

Međutim, posebice je zanimljivo na koji način spomenute biljke hvata-ju kukce. Njihovi organi su se ustvari modificirali u savršeno precizne i učin-kovite klopke koje im svakodnevno osiguravaju dovoljne količine hranjivih tvari. Bilo da se riječ o cvijetu, kaplji-cama rose ili sočnim zelenim listovima, ove prirodne klopke imaju sposobnost da love i probavljaju kukce zahvaljujući lučenju tvari koje razgrađuju njihov sitni životinjski organizam.

Venerina muholovka (Dionaea mus-cipula) je najpoznatija i najzanimljivija biljka mesožderka na svijetu. Odlikuje se jako neobičnom klopkom u obli-

ku lista s nazubljenom ivicom (listovi rašireni poput zvijezda). Kada kukac sleti na list, on se munjevitom brzinom zatvara i pretvara u bezizlaznu klopku. Potom biljka iz posebnih žlijezda luči sokove zahvaljujući kojima bespomoć-ni insekt biva probavljen za nekoliko dana. Nakon „probave“ list se otvara, a vjetar odnosi neprobavljene dijelove insekta pa je sve spremno za novi lov.

Rosika (Drosera rotundifolia) nije manje zanimljiva me-sožderka. Nježni listovi luče ljepljivu tvar koja na listovima svjetluca poput rose. Svjetluca-nje privlači kukce koji, i pri najmanjem dodiru, ostaju zaljepljeni na listu. Pri pokušaju da se oslobode dotiču još više žlijezda na listu čime budu čvršće uhvaćeni.

Postoje i brojni drugi primjeri načina djelovanja klopki koji služe mesožder-kama za hvatanje kukaca. Međutim, malo je poznato, da se ove proždrljive

biljke mogu uzgajati i u sobnim uvjeti-ma. Dakle, ako iz neke egzotične zemlje na dar dobijete biljku mesožderku, sta-vite je na sjenovito mjesto, zaštićeno od propuha. Zimi je držite na sobnoj temperaturi, a u ljetnom razdoblju može zauzeti svoje mjesto i na sjeno-vitom dijelu balkona. Znači, visoke im temperature ne smetaju, mada im je potrebno osigurati dovoljno vlage. I još nešto, pojedine vrste biljki mesožder-

ki žive i na našim područjima, na vrlo malom broju lokaliteta. Ne trebate se plašiti jer u Španjolskoj, Portugalu i Maroku mesožderke, prije svega, slove kao korisne biljke za hvatanje i suzbi-janje muha.

15


DomaćI umak je najzdraviji inajukusniji.

Poslužite ga u staklenkama

PASSATO.

Daje više!Potražite u Sjemenarna agrocentrima.

Pasirka je izvrstan pomagač za obradu rajčice i ostalog mekog voća i povrća. Sok dobiven iz pasirke zadržava sve vrijedne i hranjive tvari, vitamine i minerale i ne sadrži dodane sastojke poput konzervansa. Izrađena je od kvalitetnih materijala i dugotrajna je.


Agrocentrima.Daje više!

PASIRKEDomaćI umak je najzdraviji inajukusniji.

Poslužite ga u staklenkama

PASSATO.

Daje više!Potražite u Sjemenarna agrocentrima.

Jesenska sadnja češnjakaČešnjak potječe iz srednje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Od davnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost potvrdila je njegova ljekovita svojstva. Nakon upotrebe češnjaka, preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid koji ostavlja neugodan miris.

Dado Marić, dipl. ing.

Češnjak zahtijeva slično tlo i plodo-red kao i luk. Uzgaja se iza okopa-vina koje su obilno gnojene staj-

skim gnojem. Na istoj se površini može uzgajati svakih 3 – 4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvod-nje luka. Češnjak ima mali broj selekcio-niranih sorti, pa se u proizvodnji koristi sadni materijal dobiven na području što bližem uzgoju češnjaka.

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice domaćih

ekotipova obično je 30 − 40 g, a fran-cuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu lukovice 70 − 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer za sebe. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupi-ne: jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak.

Jesenski češnjakJesenski se češnjak sadi ujesen,

prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu − glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja, pa se re-promaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici.

Sadnja češnjakaČešnjak se sadi u je-

sen i proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice su kru-pnije, ali lošije očuvane od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnja-ka je u listopadu, dok je proljetna što prije (u

proljeću), kad to zemljišni uvjeti dopu-ste. Češnjak se sadi na dubinu 4 − 5 cm ujesen, a u proljeće na dubini od 2 do 3 cm. Za sadnju se uzimaju vanjski češ-njevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju ta-nji i slabiji ovojni listić, nejednaku kru-pnoću, pa stoga ne postižu odgovara-jući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6 − 8 dekagrama češnjeva.

Kako bismo češnjeve prije sadnje za-štitili od bolesti, potapamo ih u otopinu nekoga botriticida u trajanju od dese-tak minuta. Češnjak je tehnološki sazrio onda kada lišće požuti, a stabljika se počne sušiti. Vadi po suhom i lijepom vremenu, kada je tlo umjereno prosuše-no. Najpovoljniji rok vađenja je kada je

30 − 70 % listova suho. Nakon vađenja, češnjak se ostavlja u prostorije zaštiće-ne od sunca da bi se prosušio u tankom sloju, a poslije ga se čisti i sprema za čuvanje. U skladištu je najvažnije odr-žavati relativnu vlažnost zraka manju od 70 %, kojom izbjegavamo tjeranje korjenčića i pojavu površinske plijesni.

Prema normama kvalitete određe-nim europskim tržištem, češnjak ekstra klase mora biti karakteristične boje za određeni tip, cijelih lukovica pravilnog oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a ra-zlika između najveće i najmanje lukovice u pakiranju ne smije biti veća od 20 mm.

18


Sjemenski luk i češnjak

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima. Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.

Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica, a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.

Naše sjeme vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Nizozemska tradicija, znanje i iskustvo. Kvaliteta na prvom mjestu.

Navedena pojava često se javlja kod uzgoja korjenastog povrća na kamenitim, tvrdim tlima, neočišćenim od otpadaka, primje-rice crijepa i opeke. Kod takvih tala ne postoje optimalni uvjeti za okomito prodiranje glavnoga korijena u dubinu, pa dolazi do razvoja bočnoga korijena, odnosno do pojave račvanja.


Račvanje i pucanjekorijena mrkve

Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljaloga korijena uglavnom narančaste boje koji

se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen. Stoga je cilj svakoga proizvođača mrkve, ako proizvodi za tr-žište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići. U praksi se nerijetko susrećemo s proizvođačima, posebno hobistima koji su razočarani izgledom mrkvinog korijena (nepravilni, kvrgavi,

račvasti te oštećeni od bolesti i štetni-ka). Takvi korijeni najčešće su rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve.

Na rast i razvoj korijena mrkve utječe mnogo činitelja, a poznavanje njihovog utjecaja bitno je za uzgoj upravo ona-kve mrkve kakve možemo vidjeti na slici koju nalazimo na vrećici sa sjemenom mrkve.

Utjecaj tla na račvanje i pucanje korijena mrkve

Mrkva ima povećane zahtjeve u izboru tla. Zahtijeva strukturna tla,

koja trebaju biti plodna, srednje laka i laka − pjeskovito ilovasta, pH-reakci-je 6,5 − 7. Na teškim nestrukturnim i šljunkovitim tlima dolazi do oštećenja i račvanja korijena.Tlo koje u sebi sadrži kamene čestice nije pogodno za uzgoj mrkve, čak ni uz najintenzivnije mjere njege, jer prilikom rasta korijen nailazi na fizičke barijere koje uzrokuju izo-bličenje (deformaciju). Za uzgoj mrkve nisu prikladna ni teška glinasta tla jer se korijen teško probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegovoga ra-čvanja i ograničenoga rasta. Osim toga, u takvim tlima nepovoljan je vodozrač-ni sustav, a to uvjetuje neravnomjeran rast i pucanje korijena. Za uzgoj mrkve nisu prikladna nestrukturna i grudasta tla jer ometaju pravilan razvoj zbog čega također dolazi do deformacije korijena.

Plitka obrada tla nije prikladna za uzgoj mrkve jer nailaskom na dubinski, tvrdi, neobrađeni dio dolazi do prestan-ka rasta korijena u dužinu i njegovoga račvanja, što ne želimo.

Utjecaj gnojidbe na račvanje i pucanje korijena mrkve

Mrkva ne podnosi izravnu gnojidbu stajskim gnojem i uvijek dolazi u plo-dored kao drugi usjev, nakon kulture koja se gnojila stajnjakom.Kao pret-hodni usjevi najbolje joj odgovaraju vrste povrća obilno gnojene stajskim gnojem. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće. Mrkva može doći i kao druga kultura poslije ranoga graška ili ranoga krumpira. Izravna gnojidba nezrelim stajskim gnojem može utjecati na bujni razvoj lišća što oštećuje korijenje i uzrokuje račvanje i pucanje korijena. U slučaju da je tlo siromašno humusom pre-poručuje se gnojidba zrelim stajskim gnojem u jesen, za sjetvu mrkve u proljeće, da ne bi negativno utjecala na razvoj korijena. Općenito gledano, račvanje ali i pucanje korijena mrkve, može biti uzrokovano i nedostatkom vlage u tlu, odnosno, neravnomjernim zalijevanjem. Do pucanja korijena mr-kve dolazi i zbog obilnoga navodnjava-nja nakon duljega sušnog perioda.

20


Jesen u vašem povrtnjaku svakako može biti bogata

raznim plodovima... zato su tu razne vrste Green Garden

sjemena za jesenju sjetvu.

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Raštika se najviše uzgaja u Hercegovini, Dalmaciji i cijelom priobalju, a posljednjih nekoliko godina sve je zastupljenija i u kontinentalnim povrtnjacima.

Mario Ćubela, dipl. ing.

RAŠTIKA − povrćeza zimske dane

Često možemo čuti kako roditelji i bake govore djeci koliko je kori-sno konzumirati povrće. Pri tomu

često navode kako se od povrća brže raste i dobiva snaga, uostalom one stvari koje se i trebaju govoriti djeci. Međutim, malo tko spomene vrstu po-vrća na kojoj su odrasle generacije ljudi u Hercegovini. Dakako, riječ je o više nego zapostavljenoj raštici. Razlog ne-pravedne zapostavljenosti možda leži u činjenici što se dugo vremena smatrala sirotinjskom hranom, tako da se njezi-nom uzgoju nije pridavala velika pozor-nost. Inače, za raštiku je karakteristično da dobro podnosi niske temperature, čak najbolje od svih kupusnjača. To je valjda i razlog što se raširila na pod-ručja s nepovoljnim uvjetima za uzgoj kupusnjača.

Kemijski sastav i uvjeti uzgojaMeđutim, iako je smatrana sirotinj-

skom hranom, raštika je po svom ke-mijskom sastavu jedna od najbogatijih kupusnjača. Sadržava oko 20% suhe tvari, 2 − 5% šećera, 2 − 4% bjelančevi-na i 100 – 200 mg vitamina. Zanimljivo je da su listovi, osim vitaminima i mi-neralima ujesen bogati i šećerima koji je štite od hladnoće. Osim što šećeri služe kao zaštita od niskih temperatura, oni pridonose i nastanku specifičnog okusa raštike. Inače, listovi raštike beru se ti-jekom cijele zime, a posebno su ukusni ako ih prožme studen. Spomenimo još da se vršni listovi na stabljici smatraju i najkvalitetnijima. Agrotehnika uzgoja raštike ista je kao i za kupus. Međutim, za raštiku je karakteristično da je u iz-boru tla, hranjiva, svijetla i vode prilično skromna kultura. Kao pretkulture naj-bolje joj odgovaraju krumpir, mahuna i

grašak, odnosno kulture dobro gnojene stajnjakom koje se s parcele skidaju do polovine kolovoza.

Potraga za sjemenomAko ste se ipak odlučili za sjetvu

raštike, slijedi i najteža faza − nabava njezinoga sjemena. Razlog leži u činje-nici što se sjeme proizvodi u vlastitim vrtovima i koristi na istom području. Ako pak odete u poljoprivrednu lje-karnu po sjeme raštike, nemojte se začuditi ako vas zbunjuće pogledaju jer njezino sjeme tamo nećete pronaći. Dakle, sorte raštike nisu službeno po-

znate, a najčešće je i riječ o lokalnim sortama, karakterističnim za pojedina područja. Te lokalne sorte nastale su zbog različitih križanja među kupu-snjačama. Ali, vremena se mijenjaju, pa dolazi i do stanovitih promjena. Prvo, informacije s terena govore da je danas priličito teško pronaći sjeme raštike jer se ono lagano „gubi“. Međutim, druga informacija obradovat će sve ljubitelje ovog povrća − pojedine poljoprivredne ljekarne već raspolažu s određenim ko-ličinama sjemena raštike (pakiranoga u vlastitoj režiji) te se ono nalazi na njihovim policama, među sjemenjem staloga povrća.

I još nešto: Raštika ne uspijeva samo u Hercegovini i Dalmaciji. Od-lazeći živjeti u druge krajeve, ljudi su sa sobom nosili i sjeme raštike, pa se u njihovim povrtnjacima također može vidjeti kako dobro uspijeva. Čuje se od naših iz Amerike i Austra-lije da su je i na tim kontinentima uvrstili u svoj jelovnik!

22


Daje više! Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Organska gnojiva za ekološku proizvodnju

Povrtnjak početkom jeseniDado Marić, dipl. ing.

Krajem ljeta i početkom jeseni beru se mnoge povrtnice zasađene u vrtu. Početkom rujna (ili krajem

kolovoza) vadi se i krumpir iz tla, a beru se i tikve golice, rajčice, paprike, pa-tlidžani, krastavci, tikvice, cikla, blitva, visoki grah i visoke mahune i dr. To je razdoblje velikoga spremanja zimnice, ali i sjemenja za iduću godinu.

Rujan je poznat i kao mjesec šare-nila, jer mnoge cvjetnice nakon ljetnih žega raskošno cvatu baš u tomu mje-secu. U rujnu, također, beremo mahune i grašak te ostalo povrće koje smo sijali tijekom srpnja za jesensku berbu.

Skupljanje sjemenja Vrtlarska sezona na svom je vrhun-

cu, stoga ne zaboravite sačuvati i nešto sjemenja s vaših biljaka. Jedini način kojim možemo pokazati neovisnost i samodostatnost u svome vrtu jest da zaokružimo cijeli proces vrtlarenja, od sjemenja do sjemenja.

Sjetva početkom jeseni

Za određene vrste povrća opet je vri-jeme sjetve. Siju se kulture koje se beru u kasnu jesen, ali i tijekom zime i idu-ćega proljeća. To znači da je potrebno imati kutak zemlje koji nećete orati ili zapustiti korovom nakon glavnine ber-bi, tj. obradivo mjesto gdje ćete vrtlariti i brati tijekom trajanja sezone.

Nažalost, prečesto svjedočim zapu-štenim vrtovima nakon ljetnih i jesen-skih berbi. Doista je riječ o velikoj šteti

jer je moguće imati berbu tijekom cijele godine uz tek malo truda. Početak jese-ni idealno je vrijeme za sjetvu matovilca i luka majskoga srebrenca. Zajedno čine i dobru kombinaciju; možete ih kombi-nirati na gredici – zasadite nekoliko re-dova luka, a između napravite nekoliko redova matovilca. Tako posijani matovi-lac moći ćete brati od kasne jeseni sve do ranoga proljeća. Kod uzgoja matovil-ca preporučuje se ne malčirati gredice na kojima je posijan jer će malč tijekom berbe prilično smetati u čišćenju sitnih listova matovilca za jelo.

Početkom rujna i krajem kolovoza sijemo zimske vrste salata i salatu če-

tiri godišnja doba. Zimske vrste salata izgledaju poput proljetne vrste. Jedina je razlika što se zimske siju na jesen, prezimljujući u svim dijelovima naše zemlje i izdržavajućinajhladnije zime. Tako već u ožujku i travnju dok sijete proljetnu salatu možete jesti mladu i sočnu salatu iz vlastitoga vrta.

U jesen možete sijati i rotkvice, ru-kolu i špinat. Naime, ove vrste ne vole ljetne vrućine i brzo odu u sjeme, ako ih sijete tijekom ljeta. Padom temperatura ujesen opet je idealno vrijeme za njihov rast. Špinat isto može prezimiti blaže zime i za takvih ga zima možete stalno brati (osim ako nije prekriven snijegom).

24


IZ PONUDE IZDVAJAMO:––Najsuvremenije sisteme i filtere za vodu za domaćinstva, poljoprivredu, ugostiteljstvo, medicinu, industriju, ...–– Ionske omekšivače kao zaštitu od kamenca––Filtere i predfiltere za uklanjanje mehaničkih nečistoća––UV sterilizatore za bakteriološku zaštitu––Deferizatore, deionizatore i demanganizatore––Filtere za perilice, tuševe…

Sistemi za filtriranje i dezinfekciju vode

tel: 036/320-556 mob: 063/312-605 mail: [email protected] web: www.nobel.ba

IZ PONUDE IZDVAJAMO:––Najsuvremenije sisteme i filtere za vodu za domaćinstva, poljoprivredu, ugostiteljstvo, medicinu, industriju, ...–– Ionske omekšivače kao zaštitu od kamenca––Filtere i predfiltere za uklanjanje mehaničkih nečistoća––UV sterilizatore za bakteriološku zaštitu––Deferizatore, deionizatore i demanganizatore––Filtere za perilice, tuševe…

Sistemi za filtriranje i dezinfekciju vode

tel: 036/320-556 mob: 063/312-605 mail: [email protected] web: www.nobel.ba

Postanite dio naše porodice

PRETPLATA I MARKETING 051/491 756 065 528 419

marketing: [email protected]: card.cerd FB: domesticabih

JEDINSTVEN MAGAZIN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

Jedinstven magazin za poljoprivredu i ruralni razvoj


Podrumi predstavljaju ogledalo svakoga vinara. S pripre-mom podruma za prihvat novoga grožđa treba početi na vrijeme da tijekom berbe i prerade ni bi dolazilo do zasto-ja. Isto tako, potrebno je nabaviti i odgovarajuću opremu.

Pripreme podrumaza berbu grožđa

Nakon približno pola godine na-pornoga rada u vinogradima, ovih dana očekujemo berbu

grožđa ili trganje, kako taj posao zovu u Hercegovini. Svaka kap znoja ostavljena u vinogradu vraća se ujesen pretočena u bobice grožđa. Zato je berba grožđa, trganje, istinski događaj kojemu se ra-duju svi vinogradari.Iskusni vinogradari i vinari pripreme za berbu započinju na vrijeme, obično krajem kolovoza, ovisno o vinogradarskim područjima i vreme-nu dozrijevanja grožđa, kako bi izbjegli zastoje u berbi i procesima prerade grožđa. Pripreme obuhvaćaju pregled i ispravnost opreme u podrumu (ru-njače–muljače, crpke, preše), pripreme vinskoga suđa (bačve, cisterne, kace), nabavku potrebne dodatne opreme i materijala (škare, kvasac, bistrila, sred-stva za sulfitiranje, moštomjeri i sl.) te na kraju čišćenje i dezinfekciju podruma.

Pripreme podruma Podrum je ogledalo svakoga vinara. Ti-

jekom cijele godine podrum mora biti čist, a posebno se pred berbu mora detaljno očistiti jer mošt i vino brzo upijaju sve ne-poželjne mirise. Zbog toga se u podrumu ne smije držati krumpir, kupus, stočna hra-na, nafta, ocat, a pogotovo ne sredstva za zaštitu bilja. Pod podruma obavezno mora biti betonski uz dobar sustav kanalizacije. Poželjno je da su zidovi podruma obloženi keramičkim pločicama, a ako nidsu, onda obijeljeni vapnenim mlijekom. Za zaštitu podrumskih zidova od plijesni koriste se različita sredstva (vapno, modra galica, sumporov dioksid te neki fungicidi).

Ovinjavanje bačviBačve su osnovni inventar u podru-

mu. Moraju biti u besprijekorno čistom stanju jer se vino stvara u bačvi; u lošoj i nezdravoj bačvi još nitko nije proizveo dobro vino. Često je nepravilno održa-vana bačva posljedica neugodnih miri-sa i okusa vina po plijesni ili octenosti. Bačvu treba pripremiti za prihvat mošta ili vina, a taj se postupak naziva ovinja-vanje. Provodi se zaparivanjem, kristal-nom sodom i toplom vodom. Pljesnive i octene bačve prije upotrebe treba izlije-čiti. Ako je bačva više zaražena, treba je rastaviti, ostrugati površinski sloj duge, pa zatim sastaviti i oprati zagrijanom vodenom parom. Bačve koje vonjaju po octenoj kiselini peru se kristalnom so-dom, a manje zaražene bačve s plijesni vodenom parom. Nakon ovinjavanja bačvu uvijek ispiremo hladnom vodom, pustimo da se dobro osuši, te nakon toga u njoj palimo sumporne trake.

Veliku pozornost treba posvetiti preši i munjači, odnosno muljači-runjači zbog željeznih dijelova sklonih koroziji. Ako je boja oštećena, onda se ti dijelovi mogu prebojati jedino bojom za pehrambenu industriju.

Grožđe se bere u plastične sanduke volumena 20 kg, a nikako u plastične vreće u kojima se grožđe gnječi, a u oštećenim bobicama počinju nepoželjni procesi. Stalno se naglašava da grožđe u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe, bez lišća i zemlje. Bere se onoliko grožđa koliko se istoga dana može preraditi. Brza prerada grož-đa sprječava negativni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje u oksidaciji fenolnih spojeva – tvari, boje i tanina poznatog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa, mošta i vina.

Nadamo se da će ovih nekoliko sa-vjeta koristiti vinogradarima i vinarima u odgovarajućoj pripremi za berbu (tr-ganje) da bi najdraži posao u godini obavili što bolje i na vrijeme pripremili podrum za prihvat grožđa.

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700Agrocentar Sjemenarna Grude 039 661 255Agrocentar Sjemenarna Ljubuški 039 833 700

BESPLATNA

ANALIZA MOŠTA

U SJEMENARNA

AGROCENTRIMA!

28


KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700Agrocentar Sjemenarna Grude 039 661 255Agrocentar Sjemenarna Ljubuški 039 833 700

BESPLATNA

ANALIZA MOŠTA

U SJEMENARNA

AGROCENTRIMA!

Vinski kvasci i njihova primjenau vinarstvuLuka Bošnjak, magistar agronomije

Selekcionirani vinski kvasac je naj-bolji odabrani kvasac s grožđa, koji vrlo dobro provodi vrenje mošta, a provrelo vino čini zdravim i bistrim. Upotreba selekcioniranoga kvasca preporučuje se svake godine i za svaki mošt. Neophodno je upotrijebiti se-lekcionirani kvasac za vrenje mošta, ako je vrijeme kišovito tijekom zriobe i berbe grožđa ili ako je grožđe gnjilo.

Selekcionirani vinski kvasciUzročnik alkoholnoga vrenja je jed-

nostanično živo biće – vinski kvasac. Kada se nekomu nedovoljno upućenom u proizvodnju vina spomene selekci-onirani vinski kvasac, smatra da je to neka umjetna kemijska tvar. Međutim, to nije tako.

Selekcionirani vinski kvasac odabrani je kvasac s bobice (jagode) grozda, a u Zavodu za vinarstvo posebnim po-stupkom izoliran i dalje razmnožen u sterilnom moštu. Tako dobiveni kvasac ponovno se razmnožava u većoj količi-ni mošta, a dobivena smjesa kvasca u obliku paste suši se, a zatim plasira na tržište. (SELEKCIJA = odabiranje, izbor; u našemu slučaju izabiremo najbolje kvasce namijenjene specifičnim uvje-tima vrenja mošta ili isticanju sortnih svojstava budućega vina).

Lallemand – najpoznatiji proizvođač kvasaca u svijetu

Lallemand je francuska tvrtka koja se bavi selekcijom kvasaca i trenutno u ponudi imaju preko 200 različitih soje-va kvasaca koji se koriste diljem svijeta u svim vinogradarsko-vinarskim regija-ma. Kvasci su selekcionirani iz prirode i rezultat su istraživačkoga rada najboljih fakulteta i instituta.

Lalevin EC1118 – selekcioniran u pokrajini Champagne, Francuska− najpopularniji soj u cijelom svijetu za

sve bijele sorte− odličan za pjenušce i za pokretanje

zastoja fermentacije− vrlo pouzdan i otporan na alkohol do

18 vol. %− vina sortnih značajki, vrlo čista, svje-

ža, brzo spremna za tržište

Uvaferm BDX – selekcioniran u Bordeauxu, Francuska– za najbolja crna vina kojima se kvali-

teta povećava odležavanjem – snažna, strukturalna crna vina, voć-

nih, sortnih aroma– odlične boje i strukture koja se godi-

nama očuva– Merlot, Cabernet Sauvignon, Plavac

mali

Lalevin D 254 – selekcioniran ICV Montpellier, Francuska– jedan od najomiljenijih sojeva kvasa-

ca diljem svijeta– vrlo siguran i pouzdan kvasac– vina prekrasnih aroma, odlične pu-

noće od polisaharida kvasaca– za sva premium crna vina

Kako rehidrirati (pripremiti) suhi vinski kvasac?

Potrebnu količinu vinskoga kvasca otopiti u mlakoj vodi (25 – 40 oC) u omjeru 1:10 (500 g kvasca otopiti u 5 litara vode). Lagano promiješati i osta-viti da bubri 15 – 20 minuta (ne više od 30 minuta). Nakon što je kvasac spre-man za upotrebu, dodajte mu manju količinu mošta kako biste snizili tem-peraturu. Razlika temperature mošta i pripremljenoga kvasca ne smije biti veća od 10 oC. Nakon toga sve zajedno pomiješajte s ostatkom mošta.

Doziranje kvascaBijelo vino: 20 – 40 g / 100 l moštaCrno vino: 20 –40 g / 100 l moštaPokretanje zastoja kod vrenja: 30 – 50 g / 100 l

VINSKI PROGRAM

Od berbe do vina!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Veliki izbor inox bačvi, muljača, kazana i kaca za vino i

rakiju, moštomjera i ostalog vinskog programa.

30


VINSKI PROGRAM

Od berbe do vina!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Veliki izbor inox bačvi, muljača, kazana i kaca za vino i

rakiju, moštomjera i ostalog vinskog programa.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Berba grožđa (trganje) zauzima važno mjesto u tehnologiji vina, iako se ne ubraja u samu tehnologiju, ona joj neposredno prethodi. Pravilnim određivanjem trenutka berbe, ali i načina provedbe, znatno utječe na kvalitetu vina.

Berba grožđa (trganje)

Vrijeme kada će biti berba u prvom redu ovisi od zrelosti grožđa, a zrelost od sorte i klime. Na zrelost

grožđa utječu i načini rezidbe, gnojenje, navodnjavanje itd. Ako je u doba sazri-jevanja grožđa vrijeme loše, to će tako-đer utjecati na dozrijevanje.

Grožđe počne dozrijevati poslije šare, kada bobice omekšaju i mijenjaju boju. U soku bobice skuplja se sve više šeće-ra, dok se količina kiselina smanjuje. Kada tijekom sazrijevanja grožđe dosti-gne najveću količinu šećera koja se ne mijenja, tada je vrijeme za berbu. Ova se zrelost može odrediti po njegovom izgledu, no svakako je sigurnije i toč-nije mjerenje sadržaja šećera. Izvanjski znakovi zreloga grožđa su odgovarajuća boja karakteristična za sortu, te više ili manje odrvenjela peteljka. Neke sorte imaju i karakterističan miris.

Baboov i Oechslov moštomjerZa određivanje sadržaja šećera u

grožđu, odnosno moštu, postoje mo-štne vage. Kod nas se najčešće koristi Baboova moštna vaga koja pokazuje utezne postotke šećera u moštu, tj. koliko kilograma šećera ima u 100 ki-lograma mošta. Osim nje, često se ko-

risti i Eksleov (Oechsleov) moštomjer koji zapravo pokazuje specifičnu težinu mošta.

Još je jednostavnije određivanje sa-držaja šećera u grožđu, odnosno mo-štu, pomoću refraktometra. Rukovanje refraktometrom je brzo i jednostavno, a dnevno može napraviti mnogo mje-renja. Način rada refraktometra zasniva se na lomu svjetla. Kako u jednoj teku-ćini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te teku-ćine. Ako broj očitan na refraktometru pomnožimo sa 4,25, dobijemo Eksleove stupnjeve približno, ali za praksu ipak dovoljno točne. Ako pak očitani broj na refraktometru pomnožimo s 0,85, do-bit ćemo približno točne stupnjeve po Baboou. Dakle, tko hoće stručno pratiti zrenje grožđa u vinogradu, to će najbo-lje izvesti koristeći refraktometar. Kad se vidi da se sadržaj šećera ne mijenja, onda je vrijeme za branje grožđa.

Ako se grožđe rano bere, ono ne samo da neće imati dovoljno šećera, nego će sadržavati i previše kiseline. U nezrelom grožđu ima previše jabuč-ne kiseline koja vinu daje opori okus. Oduzimanje kiseline u vinu nije jedno-stavan posao, za takvo nešto treba is-pitivati vino, određivati sadržaj kiselina, kao i sadržaj sredstava kojim će se vino otkiseliti. Za to je opet potreban labo-ratorij i rad stručnjaka − enologa. Ako je mošt prekiseo, onda se prvi pretok obavlja nešto kasnije jer pod utjeca-jem izvjesnih bakterija jabučna kiselina prelazi u mliječnu, koja je manje kisela. Dakle, bolje je ovim prirodnim načinom smanjiti sadržaj kiselina, nego činiti to pomoću kemikalija. Ako imamo neku količinu prekiseloga vina, to bi se vino moglo pomiješati s drugim, manje ki-selim vinom većega sadržaja alkohola.

32


Octena mušica ploda (Drosophila suzukii)– potencijalno opasan štetnik

vinove loze na području HercegovineOctena mušica ploda (Drosophila suzukii, Matsumura, 1931.) potječe iz Azije. Štetnik je prvi put uočen u Japanu 1916. godine. Kasnije se pojavljuje u Kini, Indiji, Tajlandu i Koreji. Osamdesetih godina prošloga stoljeća prisutnost ove vrste potvrđena je na Havajima, a krajem 2008. godine štetnik se pojavio u SAD-u . Od 2013. godine prisutna je i u BiH.


Njezina prisutnost u Europi usta-novljena je 2009. godine u Ita-liji. Godine 2010. pronađena je u

Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj i Slove-niji. U nama susjednoj Hrvatskoj prvi je put zabilježena na području Istre u na-sadima malina, breskve i vinove loze. U Bosni i Hercegovini je prisutna od 2013. godine.

Za razliku od većine pripadnika roda Drosophila, koji napadaju oštećene plo-dove ili prezrelo, trulo voće već otpalo sa stabla, ženke Drosophila suzukii odlažu jaja u plodove voćki ili bobice vinove loze u zriobi. Ličinke octene mušice plodova razvijaju se unutar plodova i bobica grožđa, koji pritom postaju meki te neprikladni za tržište. Octena mušica ploda ima veliki broj domaćina i kulti-viranih i samoniklih biljaka. U poljopri-vrednoj proizvodnji registrirane biljke domaćini su joj kivi, kaki, smokva, jago-da, jabuka, trešnja, šljiva, breskva, kruš-ka, malina, kupina, borovnica, vinova loza. Gospodarski važne štete zabilježe-ne su na trešnji, šljivi, breskvi, borovnici, malini, kupini, jagodi i vinovoj lozi.

Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici Drosophila suzukii

žuto-smeđe su boje, crvenih očiju, di-menzija tijela 2 − 3 mm. Mužjaci vrste Drosophila suzukii nešto su kraći od ženki, na vrhu prozirnih krila imaju ka-rakterističnu crnosivu pjegu (za razliku od ženki koje tu pjegu nemaju). Sličnih mrlja na krilima ostalih europskih vin-

skih mušica nema, možda zbog druk-čijega pozicioniranja ili drukčijeg oblika pjege. Osim toga, mužjaci octene mu-šice ploda imaju dvije tamne mrlje na stopalu prednjih nogu.

Izgled štetaŽenke octene mušice ploda oštećuju

voćne plodove i bobice grožđa u fazi do-zrijevanja, čineći to zarezivanjem kožice ploda nazubljenom leglicom u procesu odlaganja jaja. Iz odloženih jaja izlegu se ličinke koje se odmah počinju hraniti mesom ploda, razarajući njegovu unu-trašnjost. Napadnuti plodovi prepo-znaju se po malim rupicama (ulaznom ubodu), te udubljenim mekim točkama koje mijenjaju boju na površini ploda. Napadnuti plodovi vrlo brzo propadaju. Na oštećene plodove naknadno se na-sele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koji uzrokuju trulež plodova. Napadnuti plodovi nisu prikladni za jelo te gube svoju tržišnu vrijednost. Ovaj štetnik može napraviti prilično veliku štetu na voću neposredno prije berbe, ali i nakon toga.

SuzbijanjeSuzbijanje ovoga štetnika dosta je

otežano jer se javlja u vrijeme dozrije-vanja plodova, kada je uporaba insek-ticida ograničena zbog poštivanja ka-rence. U praksi se najviše koriste lovke koje se prave od PVC-boca zapremnine 0,5 litara. Pri vrhu boce buše se 4 rupice promjera 4 − 5 mm, a u bocu se usipa 2 − 3 dl jabučnog octa. Boce se vješaju u vinograde u zone grožđa.

33


Suzbijanje korova uvinogradima tijekom jeseni


Korovi u vinogradima predstavljaju veliki problem i svakako ih treba suzbijati. To se može raditi mehaničkim ili kemijskim putem. Korištenjem novog herbicida, Chikare duo, riješi-te se korova tijekom cijele vegetacije

Korove u vinogradima i voćnjacima treba suzbijati iz nekoliko razlo-ga: korovi crpe vodu i hranjive

tvari iz tla, čime se smanjuje njihova dostupnost kulturnoj biljci, zauzimaju prostor i ometaju rast i razvoj biljaka, izvor su biljnih bolesti i štetnika koji lako prelaze s korova. Sve ovo čini korove vrlo agresivnim konkurentima kulturnih biljaka, koje gube elemente potrebne za rast i razvoj što rezultira smanjenjem uroda.

Korovi se u voćnjacima i vinogradi-ma suzbijaju mehaničkim ili kemijskim putem. Mehaničko suzbijanje podrazu-mijeva obradu tla poljodjelskim alatima ili kultivatorima, ali se korovi uništeni okopavanjem ili kultivacijom vrlo brzo opravljaju, pa učinak obrade ne traje dugo.

Kemijsko suzbijanje korovaKemijsko suzbijanje korova je najlak-

ši i najjednostavniji način. Za suzbijanje korova kemijskim putem koriste se herbicidi na osnovi djelatne tvari glifo-sat tj. totalni, sistemični herbicidi koji suzbijaju sve iznikle korove, čak i one s dubokim korijenom i rizomima. Ove herbicide biljka usvaja preko svih ze-lenih dijelova, nakon čega se kroz sta-

bljiku premještaju u podzemne organe i uništavaju korov u korijenu.

Za dugotrajnije održavanje čistog tla u vinogradima preporučamo kom-binirane pripravke na osnovi glifosata i flazasulfuron s potpuno novim her-bicidnim pripravkom trgovačkog naziva Chikara Duo WG.

Chikara Duo je herbicid, pripravljen kombinacijom dvije djelatne tvari-gli-fosata i flazasulfurona koji pruža učin-kovitu kontrolu uskolisnih i širokolisnih korova kod primjene u postemergence roku. Na području Hercegovine Chikaru duo treba primijeniti krajem rujna ili u listopadu. Za razvoj simptoma potreb-no je 1 do 2 tjedna, nakon čega biljka izgubi vigor, polegne i ugiba. Kod suz-bijanja korova u vinogradima Chikaru

Duo WG treba koristiti u trakama unu-tar reda u dozi od 100 g/dulum u jesen. Primjerice, Chikara Duo WG primijenje-na prošle godine u listopadu održala je tlo u vinogradu čistim sve do početka ljeta.

Sigurno za okolišChikara Duo WG se već nekoliko go-

dina koristi u europskim vinogradima, a njegovom primjenom osigurava se tlo čisto od korova kroz cijelu vegetacijsku sezonu. Zbog visokih kriterija koje je nametnulo europsko povjerenstvo, vi-nogradari se odlučuju za proizvode po-voljnih toksikoloških i ekotoksikoloških značajki, a upravo je Chikara Duo WG pripravak najpovoljnijih značajki, sigu-ran za okoliš i onog tko ga primjenjuje.

Vinograd u proljeće - tjedan dana nakon

prskanja Chikarom Duo

Herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i nekih vrsta višegodišnjih uskolisnihi širokolisnih korova u vinogradima i nasadima jabuka i krušaka.

Izgled vinograda u jesen, tretiranog

Chikarom Duo u proljeće





C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Pakiranje (100g) dostatno za površinu od jednog duluma

vinograda

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

34




Herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i nekih vrsta višegodišnjih uskolisnihi širokolisnih korova u vinogradima i nasadima jabuka i krušaka.







C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Pakiranje (100g) dostatno za površinu od jednog duluma

vinograda


Agrocentrima.

PITANJA I ODGOVORISuzbijanje gusjenica u deblu voćaka

U voćnjaku sam ove godine primijetio veliki broj bušotina na deblima jabuka i trešanja. Istina, riječ je o manjem broju stabala, s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. Je li riječ o istom štetniku i na se koji način on suzbija?

Najvjerojatnije je riječ o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke, kruške i trešnje. Međutim, ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća − lipe, vrbe, javori, platani i sl. S druge strane, suzbijanje navedeno-ga štetnika dosta je problematično stoga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Metode suzbijanja uglavnom se svode na mehaničko suzbijanje ličinki unutar debla i grana. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. Vrh žice savije se u obliku kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući izvan debla i uništiti. Ako vam to ne polazi za rukom, u bušotinu možete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloroform. Ipak, poželjnije je u otvor na deblu uštrca-ti insekticid u koncentraciji većoj od nor-malne. Nakon toga, bušotine se obvezno trebaju zatvoriti kalemarskom voćkom. Osim vrbotoča, slične štete na granama pravi granotoč koji se suzbija na isti način. Za razliku od vrbotoča, kod napada gra-notoča imate malu prednost jer pojedine, napadnute, grane možete otpiliti i spaliti.


Orezivanje hortenzijaIz ljubavi prema hortenzijama zasadi-

la sam u svom vrtu nekoliko plavih i bi-jelih hortenzija, a uz to me zanima kako se one orezuju tijekom godine, tj. režu li se kao i ruže?

Hortenzija je grmolika biljka koja se vrlo brzo širi, a ako u svom vrtu imate dovoljno mjesta da nesmetano raste, slo-bodno ju pustite da izraste u veći grm koji se može lako oblikovati. U vrijeme jeseni, kada se cvjetovi sasuše, potrebno ih je odstraniti. Ako nemate dovoljno prostora u svomu vrtu, grane koje su već cvale mo-žete odrezati, a granama koje nisu cvale možete blago odrezati samo njihove vr-hove. Ako je grm jako bujan, prikratiti se mogu grane u blizini tla radi prorjeđiva-nja. Ne treba zaboraviti da, nakon zavr-šetka cvatnje koncem rujna, kada horten-

zije formiraju cvjetne pupove za narednu godinu, treba paziti da se ne odrežu grane koje će sljedeće godine cvasti.


Neobična biljkaLjetos sam ispred jedne kuće na juž-

nom Jadranu zamijetila neobičnu biljku koju sam slikala. Molim vas da mi odgo-vorite o kojoj se biljci radi.

Slika koju ste nam poslali nedvojbeno potvrđuje da ste imali razloga slikati ovu egzotičnu biljnu vrstu. Radi se o indijskoj smokvi (opunciji) koja raste širom ja-dranske obale i ukrašava mnoge parkove i okućnice. Plod japanske smokve, veličine jajeta, rijetko se može naći u trgovinama, ali češće se pojavljuju na tržnicama u ze-mljama poput Italije, Španjolske, Portu-gala i dr. Po okusu i strukturi meso ploda nalikuje mesu banane. Prije jela, plodove koji su nalik smokvama osloboditi od ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi tankim bodljama. Najveće plantaže ove egzotične voćke nalaze se u San Diegu u Kaliforniji.


Savijanje grana voćakaPročitao sam da se savijanjem voćaka

plodovi mogu očekivati mnogo ranije na-kon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanjem grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sad-nje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To osobito vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju, savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vreme-na pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnja-cima rezidba je minimalna, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena prehrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voća-ka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju. Savijanje se ne prakticira kod koštičavih voćaka (breskva, trešanja, višanja, marelica i šljiva) jer one na njega gotovo i ne reagiraju.


Štetnici na mladim biljkama kupusa

Prošle godine na površini od 2 500 m2 posadili smo kupus. Petnaestak dana nakon presađivanja na listovima kupusa primijetili smo puno rupica. Isto tako, na listovima smo pronašli i sitne kukce koji skaču. Na koji način zaštititi kupus od ovih štetnika, jer i ove godine planiramo ponovno saditi kupus na istoj parceli?

Na osnovu simptoma koje ste opisali najvjerojatnije je riječ o kupusnim buha-čima, štetnicima koji pričinjavaju ozbiljne štete kupusu. Štete pričinjavaju tako da na listovima kupusa prave veliki broj ru-pica koje se često spajaju, pa otuda cijeli list može biti izgrižen. Najveće štete prave mladim biljkama, u rasadu ili nakon pre-sađivanja.

Buhači se suzbijaju prskanjem razli-čitim kemijskim pripravcima. Ako je riječ o rasadu, onda je relativno lakše zaštititi jer se veliki broj biljaka nalazi na malom prostoru, a i utrošak škropiva puno je manji nego kada je suzbijanje u polju. Od pripravaka se koriste: Boxer 200 SL, Rotor 1,25 EC, Karate zeon, Sumialfa i mnogi drugi.

Sorte breskveOve zime posadio sam dvije sadnice

breskve sorte Fayete i dvije sadnicesorte Spryng Lady. Možete li ukratko opisati ove dvije sorte breskve.

Sorta Fayettese odlikuje stablima umjereno bujnoga rasta. Pretežno obilno i redovito rađa. Ubrajamo je među ka-snije sorte, stoga je vrijeme dozrijevanja krajem kolovoza. Kožica ploda srednje je dlakava i žute boje s dopunskom svje-tlocrvenom bojom. Plodovi su izvrsne kakvoće, slatkog okusa i ugodne arome. Koštica se lagano odvaja od mesa. Pod-nosi i hladniju klimu.

Spryng Lady − relativno mlada sorta. U proizvodnji od 1979. godine. Plod je srednje krupan,okruglo-ovalnog oblika. Pokožica ploda je osnovne žutozelenka-ste boje, oko 90 % pokrivena intenzivno crvenom bojom.

Meso ploda vrlo je sočno, žutonaran-časte boje. Sazrijeva prosječno 15-20 dana prije Redhavena.

Marko Marijanović, magistar agronomije

250 g – za 10 m2

700 g – za 30 m2 850 g – za 35 m2

1 kg – za 45 m2 1,5 kg – za 60 m2 3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

UKRASNI TRAVNJACI

1 kg – za 45 m2

1,5 kg – za 60 m2

3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Novo u ponudi:pakiranje

3 kg

36


250 g – za 10 m2

700 g – za 30 m2 850 g – za 35 m2

1 kg – za 45 m2 1,5 kg – za 60 m2 3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

UKRASNI TRAVNJACI

1 kg – za 45 m2

1,5 kg – za 60 m2

3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Novo u ponudi:pakiranje

3 kg

RepelentiRepelenti su prirodni ili sintetič-

ki spojevi koji odbijaju kukce. To znači da ti spojevi ne ubijaju

insekte, već svojim djelovanjem spre-čavaju kontakt insekata s čovjekom, životinjama, biljkama ili drugim mate-rijalom kojega napadaju kukci (tekstil, brašno i sl.).Repelenti su lako hlapljiivi spojevi i na kukce djeluju svojim para-ma. Pare maskiraju druge mirise koji inače privlače kukce.

Izbor pravoga repelen-ta ponekad je otežan zbog mnoštva faktora, npr. puto-vanje u stranu zemlju, trud-noća i dojenje, dječja dob, osjetljivost kože… Repelenti su sredstva koja nanosimo na kožu, odjeću, koristimo ih u okruženju u kojemu boravi-mo, unutrašnjem i vanjskom.

DEET je najstariji repelent kojega je razvila američka vojska 1946. godine. On je najčešće korišten i najistra-živaniji sintetski repelent. Znanstvenici tvrde da je DEET u potpunosti siguran, čak i za trudnice. DEET je jedini sintetički repelent čije je djelovanje ispitano i na trudnicama. Studija je pokazala da DEET nema štet-ne učinke ako se koristi tijekom drugog i trećega tromjesečja.

DEET ima i svoje nedostatke, kao što su neugodan miris, osjećaj masnoće na koži, a može i oštetiti vašu opremu ili odjeću izrađenu od sintetičkih materi-jala. Proizvodi s 20% do 50% DEET-a i pruža zaštitu od komaraca 6 – 13 sati, ovisno o vremenskim uvjetima.

Pikaridin je odobrila Svjetska zdrav-stvena organizacija i jednako je učinko-vit kao i DEET, no nije toliko sklon iriti-ranju kože i očiju. Emitira vrlo jak miris, stoga je vrlo ugodan za uporabu jer ne ostavlja nikakav miris ni masne tragove na koži. Proizvodi s najmanje 20% pi-caridina i pruža zaštitu oko 6 sati dok

desetpostotna koncentracija štiti oko tri i pol sata.

Ulje limunskog eukaliptusa sadr-ži eterično ulje koje učinkovito odbija komarce zahvaljujući aktivnom spoju p-mentan-3,8-diol (PMD) koji je učin-kovitiji od većine sintetičkih repelenata. Velik nedostatak mu je odbojan miris. Ovakav repelent mogao bi sadržavati

30% ulja limunskog eukaliptusa te 20% PMD-a. Ta koncentracija mogla bi biti učinkovita poput DEET-a, iako je vrijeme zaštite ipak nešto kraće. Repe-lenti s 30% PMD ili ulja od limuna i/ili eukaliptusa štitit će vas od komaraca od 4 do 6 sati

IR3535 je strukturalno sličan ami-nokiselini alaninu i na europskom trži-štu prisutan je već 30 godina. Koristi se kao repelent protiv komaraca, krpelja i muha, u postotku 7,5 − 20%. Općenito je siguran za upotrebu i nema znatnih štetnih učinaka. Repelenti s najmanje 20% IR3535 pružaju zaštitu od 7 do 10 sati, ali oni ne djeluju protiv vrste ko-marca koji prenose malariju.

Eterično ulje citornele dobiva se iz Cymbopogon nardus i Cymbopogon winterianus, koje pripadaju porodici li-munskih trava (Cymbopogon). Postoje

ulja Cejlon i tipa Java. Njegov specifičan miris maskira CO2 i laktatnu kiselinu koja privlači komarce ljudskom tijelu. U upotrebi je više od 60 godina i popu-laran je prirodni repelent. Istraživanja su pokazala da je učinkovito protiv komaraca prijenosnika dengue vrućice, ali za razliku od sintetičkih repelenata učinak je kratkotrajniji, pa se nanoše-nje proizvoda mora ponavljati u kraćim vremenskim intervalima, svakih 30 – 60 minuta. Nije namijenjeno zaštiti od krpelja. Zadana koncentracija je 5%, a kod nekih pojedinaca može izazvati kožne iritacije.

Prirodna sredstva kao repelentiNeke biljke i eterična ulja prirodni

su repelenti jer sadrže određene spo-jeve, koji naneseni na kožu odbijaju insekte. U zemljama EU zabranjena je prodaja većine prirodnih repelenata, poput eteričnog ulja citronele i ulja neema ako se deklariraju kao repe-lenti, ali prodavati se mogu kada su deklarirani za druge namjene.

U zadnje vrijeme na tržištu postaju dostupni prirodni proizvodi repelen-tnog učinka koji kao aktivne sastavni-ce imaju mješavine različitih eteričnih ulja: lavande, geranija, limunske tra-ve, mentola, eukaliptusa, ružmarina, melise, timijana, komorača, pačulija, cedra, čajevca, cimeta, klinčića, a može se koristiti i ulje neema. Dolaze u obliku ulja, losiona i hidrolata.

Stop neželjenimposjetiteljimau vrtovima i okućnicama

Repelenti protiv krtica

38


Stop neželjenimposjetiteljimau vrtovima i okućnicama

Repelenti protiv krtica

Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i ostali štetni glo-davci napuštaju prirodna staništa i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. Pošto znaju na-praviti veliku štetu, potrebno ih je tim prije početi uništavati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.

Ivan Perić, dipl. ing.

Suzbijanje štetnih glodavaca početkom jeseni

S obzirom da su glodavci životinje koje veliku pažnju poklanjaju osob-noj higijeni (lizanjem čiste pojedine dijelove tijela: noge, krzno), ta se osobina iskorištava u suzbijanju. Naime, danas na tržištu postoje posebni kemijski pripravci u obliku paste kojima se premazuju mjesta po kojima se glodavci kreću. Na-kon što prijeđu preko tih površina, glodavci ližući i čisteći vlastito tijelo u probavni sustav unose kemijski pripravak koji uzrokuje njihovo ugi-banje. Jedan od takvih pripravaka je MURIN – pasta koja je vrlo učinko-vita u suzbijanju glodavaca.

Osim nelagode, miševi i ostali glo-davci mogu uzrokovati neprocje-njive štete u domaćinstvu. Prije

svega, nastanjuju skladišta hrane (za-lihe žita i ostale namirnice) koje zaga-đuju svojim izmetom, čineći ih potpuno neupotrebljivom. Pošteđenim ne ostaju ni elektroinstalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica, a još više hrane uništiti njezinim razvlače-njem ili onečistiti izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a istra-živanjem je potvrđeno da štakori preno-se više od 20 različitih bolesti na ljude i životinje. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće, ako zaraženi štakor ugrize čovjeka. Po-sebno su agresivne pojedine vrste (sivi štakor), što dokazuju slučajevi ugriza od kojih su znali nastradati djeca, sitni-ja stoka, perad, čak i mačke u prigrad-skim naseljima. Također, postoji i realna opasnost od trihineloze kojom se čovjek zarazi konzumirajući već zaraženo svinj-sko meso, kao i od leptospiroze kojoj je izvor zaraze goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čija

nazočnost nikoga ne bi trebala ostaviti ravnodušnim.

Koji su mamci najprikladniji za obiteljska gospodarstva?

Iako danas na tržištu pronalazimo veliki broj različitih kemijskih pripravaka za suzbijanje štetnih glodavaca, to ne znači da su ti pripravci najprikladniji za domaćinstvo. Razlog tomu leži u činje-nici da je zapravo riječ o vrlo opasnim otrovima s kojima treba rukovati prilično oprezno. Obično je riječ o uljnim tekući-nama koje treba miješati s određenom količinom žitarica, voća i povrća i sl. Da-kle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pripreme i primjene, puno su praktičniji gotovi mamci. Gotove mamce dovoljno je razbacati na skrovita mjesta po ko-jima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva se mjesta lako uočavaju po ostatcima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumije-va njihovo stalno nadopunjavanje, sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obiteljsko-ga gospodarstva najprikladnijim poka-zali mamci na osnovi bromadilona, bro-

difakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima u sva-koj bolje opskrbljenoj poljoprivrednoj ljekarni. Svakako potražite i odgovara-juću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca prikladni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, gospodarskim i stambenim zgradama i mamci namije-njeni za vlažne prostorije. Za domaćin-stva su se posebno djelotvornim poka-zali meki mamci – MIŠOMOR s okusom jagode. Danas na tržištu postoje poseb-ne „zaključane kutije“ u koje se postav-ljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenoga trovanja stoke i kućnih ljubimaca. Uz pravilnu primje-nu gotovih mamaca više nećete morati strahovati od „nepoželjnih podstanara“ koji svake godine (kako su izračunali stručnjaci i statističari) na području BiH naprave izravne štete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka.

MIŠOMORMIŠOMORGotovi blok mamac

za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.


Agrocentrima.

40


MIŠOMORMIŠOMORGotovi blok mamac

za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.


Agrocentrima.

Prije nego što je krumpir započeo pobjedonosno širenje Europom, pitomi kesten bio je glavna namirnica u južnim Alpama. Danas je pitomi kesten jesenska poslastica koju možemo pripremati na različite načine.

Marko Marijanović, magistar agronomije

Slast jeseni

Po narodnoj predaji, kesten je do-šao iz Azije gdje su njegova stabla rasla u izobilju. Smatra se da su

ga u Europu donijeli rimski vojnici. Ne-dugo zatim, na rimskim trgovima mogli su se kupiti pečeni kesteni, baš kao i danas na ulicama naših gradova. Pito-mi kesten se na tržnicama može kupiti svjež ili posušen, a u specijaliziranim trgovinama i duboko zamrznut ili kon-zerviran. Bilo kako bilo, kesteni su vrlo hranjivi, a zbog svoje ljekovitosti kori-ste se i u narodnoj medicini. Najznačaj-nije ljekovito svojstvo kestena ogleda se u bogatom sadržaju bioflavonoida, tvari koja štiti od raka.

Zanimljivosti o kestenuKesten uvijek stvara zabune. Uistinu

nije logično da se pitomim kestenom naziva onaj koji raste u šumi, a divljim onaj koji se nalazi po gradskim parko-vima. Ta činjenica zbunjuje mnoge koji slabo poznaju kesten. Ipak, pitomi se jede, a divlji obožavaju isključivo ko-nji (zato su sve austrougarske vojar-

ne okružene divljim kestenom − npr. Rudolfova vojarna u Zagrebu). Kesten kao hrana ima visoku energetsku vri-jednost. Za razliku od oraha i lješnjaka, kesten se sastoji od 44% škroba, 4% šećera i 2% masti. Jedno stablo može dati i do 200 kg ploda i živjeti može preko 500 godina. Najstarije drvo ke-stena nazvano „Sto konja“ nalazi se na sicilijanskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2 000 i 4 000 godina.Orašasti su plodovi kestena zbog svoje hranljivosti poklanjani siromašnim u Francuskoj za blagdan Svetoga Marti-na, a u Toskani se tradicionalno jedu na blagdan Svetoga Simona.

Što je sa divljim kestenom?Često se pojavljuje dvojba mogu li

se plodovi divljega kestena koristiti za jelo. Stoga je nužno napomenuti da plodovi divljega kestena nisu jestivi, a i prilično su gorkastog okusa. Međutim, divlje životinje u nedostatku hrane, ti-jekom zimskoga perioda, koriste plodo-ve kao dragocjeni izvor hranjivih tvari.

Iako nije jestiv, divlji kesten je prilično koristan za otklanjanje grčeva u želucu i crijevima. Osim toga, dosta se koristi i kod tegoba s venama, reumom i hemo-roidima. Iz ovoga se lako zaključuje da crveni divlji kesten nema previše dodir-nih karakteristika s pitomim.

Kada ste nabavili svježe kestene po-trebno ih je namočiti u vodu kako bi se plodovi oprali, a na površinu isplivali probušeni i crvljivi kesteni. Potom se kesteni obrišu i na vršnim, šiljastim di-jelovima zarežu u obliku križa. Na taj su način kesteni spremni za kuhanje (20 minuta) ili pečenje u tavi uz učestalo mješanje (30 minuta). Nakon toga vam još preostaje da ih ogulite i poslužite.

42


Ljekoviti crveni plodoviDrijen je grm ili nisko drvo visine 5 – 7 metara koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. Redoviti je pratilac hercegovačkih terena, a rujan je idealan mjesec za pri-kupljanje sočnih i zdravih plodova.


Stariji naraštaji znali su cijeniti pri-rodu, stoga su često boravili u njoj skupljajući plodove divljega voća.

Ako ni sami ne želite ljenčariti, zaputite se u prirodu koja nudi idealnu kupnju − svega u izobilju i pritom besplatno. I ne samo to, upravo se na našim ka-menitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo u plodovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za pri-pravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove, drenjine, možete jesti i svježe. Na taj način u pot-punosti možemo iskoristiti sve vrijedne sastojke zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadrži više vitamina C od limuna, a posebno se preporučuje osobama s „problematičnim” želucem i crijevima. U prošlosti se redovito upo-trebljavao kao preparat protiv mučnine.

Vjesnik proljećaU prirodi se drijen vrlo rano aktivira,

u pojedinim godinama već početkom veljače. Zbog svoga kratkog zimskog sna posebno ga cijene ljubitelji prolje-ća koji već početkom siječnja otkidaju nekoliko grana drijena. Otkinute grane stavljaju se u vazu da bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što prije otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prosto-rije. Iz toga se najbolje može zaključiti da su naši preci duboko poštovali i ci-jenili svoju prirodnu okolinu. Međutim, slični primjeri zabilježeni su i u drugim europskim krajevima u kojima je drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. Čak je i znameniti Goethe formirao živicu od drijena koja i dan-danas krasi vrt njegovih potoma-ka u rodnom gradu Weimaru. Glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za

zaustavljanje proljeva i kao lijek protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medici-nar znao je da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih tegoba. Hipokrat je zato preporučivao konzumiranje još svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso, dok poslije (kad postanu tamnocrve-ni) poprime slatko-kiseli okus. Onima koji, pak, nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučivalo se kon-zumiranje soka napravljenog od zrelih plodova,vrlo sličnom soku od šipka.

Kulinarski značajDrijen je i kulinarski značajan sa-

stojak. Za pripravljanje raznih sokova, mošta, sirupa i kisele juhe, prvenstve-no se koriste svježe i sušene drenjine. Posebno su ukusni i hranjivi džemovi i pekmezi koji se redovito prodaju na našim tržnicama. Osim toga, drenjine se koriste i za pripravljanje voćnih vina,

likera, te kao začini za mesna i riblja jela. U nekim se oblastima iz plodova drijena peče i rakija, dok se listovi ko-riste za pripravljanje čajeva. U Italiji se skupljaju nepotpuno zreli plodovi te se konzerviraju uz dodatak komorača, koristeći se poput maslina. Spomenimo da je drijen postao i svojevrstan oblik zarade u Hercegovini jer se u prikuplja-nje njegovih plodova sve više uključuju najstariji ukućani i djeca. Kako jedan ukućanin kaže: „Ove je godine moja obitelj zaradila 800 KM zahvaljujući upravo prodaji prikupljenih sočnih cr-venih bobica.“. Barem u Hercegovini nije problem naći žilavo drvo drijena. Prona-lazimo ga već u okolici gradova sve do planinskih vrhova po kojima najčešće zauzima osunčana mjesta, i to čak pri 1300 metara nadmorske visine. Stoga, izvadite ruke iz džepova i krenite u pri-rodu jer je jesen idealna za prikupljanje sočnih i zdravih plodova drijena.

43


Široka ponuda sobnog i vanjskog cvijeća

u Sjemenarnaagrocentirma.

Orhideja Kalanchoa Anturium

Calluna Sanseveria Zamioculcas Maćuhice

Sukulenti-amazon-fairyblooms

VELIKI IZBORTOPOVA ZA KOBASICE

TOP ZA KOBASICEMALI kapacitet topa je 2,5 kg mesaUz top dođu 3 različita nastavka za punjenje.

TOP ZA KOBASICEVELIKI kapacitet topa je 5,2 kg mesaUz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.

TOP ZA KOBASICETOP ZA KOBASICE

TOP ZA KOBASICESREDNJI kapacitet topa je 3 kg mesaUz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.


Agrocentrima.Daje više!

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Pregled pčelinjihzajednica u jesenZa većinu košnica ovo je jedno od

posljednjih otvaranja pri kojemu vadimo i preslagujemo okvire.

Skraćenjem dana pčele se pripremaju za zimu. Nastupaju jutarnje magle, pa sve više vremena provode u košnici, a za lijepoga vremena nalaze još ponešto hrane u prirodi. Ako već niste napravili pregled, onda još ovoga mjeseca pre-gledajte sve košnice i posložite okvire za zimovanje.

Jesenski pregled mora biti detaljan da bismo utvrdili snagu i opće stanje pčelinje zajednice, i da bismo u slučaju potrebe napravili pripreme za koje još nije kasno. Posebnu pažnju posvećuje-mo mladim rojevima. U rujnu prestaje bilo kakva ozbiljna pčelinja paša. Pčele posjećuju biljke koje su još u cvatu, pa na letu možemo primijetiti kako unose pelud. Neznatni, ali ipak prisutni, izvori hrane su raspucali plodovi voćaka.

Važni postupci prilikom pregledaPregledavati treba prijepodne kada

je većina pčela u potrazi za hranom da

besposlene pčele iz drugih košnica u pčelinjaku ne bismo naveli na grabež. Prilikom pregleda, koji je potrebno obaviti prije zimovanja, provjeravamo nalaze li se unutar zajednice znakovi pčelinjih zaraznih bolesti. Bolesti s koji-ma pčele mogu ući u zimu i prenijeti ih na proljetno leglo mogu biti uzrok sla-bljenja, ali i propadanja zajednica. Sma-njenjem legla i broja pčela na okvirima se lakše uočavaju znakovi američke gnjiloće pčelinjeg legla. Ovo razdoblje je značajno zbog toga što se bez pro-blema uočavaju zaostale poklopljene stanice raštrkane po okviru. Takve sta-nice treba provjeriti, a ako u njima pro-nađemo uginule ličinke, uzorak treba poslati na dijagnostičku obradu, čak i ako na poklopcima nisu uočeni karak-teristični znakovi bolesti (do polovice stanice uvučen i vlažan poklopac). U slučaju potvrđivanja bolesti provode se zakonom predviđene mjere u suradnji s nadležnim veterinarom.

Nozemozu ćemo teško uočiti pri je-senskom pregledu jer su pčele još uvi-jek aktivne. Jedino se u slučaju dužega kišnog razdoblja, kada pčele ne mogu

izlijetati iz košnice, mogu se vidjeti tragovi izmeta, na okvirima, što je vrlo upozoravajuće i zahtijeva žurnu primje-nu mjera suzbijanja i liječenja.

Podsjećamo da u zadnjim dohranji-vanjima treba dodati lijek protiv noze-moze u sirup ili staviti ljekovite pogače.

Raspored okviraAko dosad nismo, okvire moramo

posložiti u konačni raspored za zimova-nje prilikom ovoga pregledu. Kod rada s okvirima moramo biti oprezni kako ne bismo oštetili maticu jer ju je u ovo doba godine teško nadomjestiti. Ski-damo medišne nastavke, ako to ranije nismo učinili, vadimo matične rešetke i zajednicu svodimo na broj okvira i na-stavaka na kojemu će prezimiti. Prema broju raspoloživih i potrebnih okvira određujemo koji će ostati, a staro crno saće s deformiranim i suženim stanica-ma, kao i ono s mnoštvom trutovskih stanica vadimo iz košnica.

U sredini plodišta ostavljamo saće koje je pravilno izgrađeno i iz kojega su izležena 2 do 3 naraštaja pčela, jer je toplije od mlađega u kojem još nije bilo legla. Broj okvira koje ćemo u sredini ostaviti za zimsko klupko ovisi o tipu košnice i snazi pojedine zajednice.

46


Pored tih okvira stavljamo okvire s peludom, a tek onda s medom. Ako je potrebno, višak prostora do kraja koš-nice omeđujemo pregradnim daskama, a pčelama ostavljamo samo onaj pro-stor koji lijepo zaposjedaju.

Količina i kakvoća medaOve godine veliki je problem osigurati

dovoljno kvalitetnoga meda za zimova-nja zajednica. U odstupanju od kraja do kraja u kojem imamo pčelinjak, smatra se da je 15 do 25 kg meda dovoljno za uspješno prezimljavanje svake zajed-nice. Te količine osiguravaju i rani pro-ljetni razvoj. Uz toliko meda potrebna su još i 2 do 3 okvira peluda. Hoće li to biti dovoljne količine meda za uspješno prezimljavanje ovisi o tipu košnice te jačini i dužini nadolazeće zime. Potrebe za većim količinama javljaju se prilikom uznemiravanja pčela tijekom zimovanja i s kasnom proljetnom pašom u blizini pčelinjaka. Ako smo ostavili više meda nego što je to pčelama potrebno, ne-ćemo ga izgubiti niti će se pokvariti jer se med najbolje čuva u košnici. U tomu slučaju, pronaći ćemo ga u proljeće. Tada ga možemo upotrijebiti za ubrzan proljetni razvoj. Zbog toga je bitno da se u košnici nalazi kvalitetan med koji se neće kristalizirati. Količinu meda naj-točnije određujemo pčelarskom vagom, a stariji pčelari i iskustveno.

Ako nemamo vagu ili dovoljno isku-stva, zimske zalihe možemo procijeniti pomoću površine saća s poklopljenim medom. Računa se da tri četvorna de-cimetra s obje strane okvira sadrže oko 1 kg meda. Tako se iz dimenzija okvira košnica s kojima pčelarimo može prilič-no točno procijeniti koliko meda ostav-ljamo pčelama za zimovanje.

Za uspješno prezimljavanje u košni-cama je moguće ostaviti pola količine meda od šećera, a pola kvalitetnoga prirodnog. Najbolje su proljetne vrste meda, pa je sada vrijeme za iskori-štavanje okvira iz pričuve s voćnim i bagremovim medom, ako smo ih imali spremne za ovu dopunu.

Zaraza varoomSmanjenjem količine legla i broja

pčela postiže se dojam pojačane invadi-ranosti varoom. Najvjerojatnije se radi

o prelaženju varoa sa starijih pčela koje će uskoro uginu-ti na mlade pčele koje se spremaju prezimiti. Dosad je već trebalo dijagnostički tretirati i nakon utvrđivanja broja varoa poduzeti daljnje liječenje. U suprotnom, pri manjem broju otpalih va-roa, možemo pričekati da iz saća izađe gotovo sve leglo i onda konačno suzbijati.

(preneseno iz Gospodarskog lista)

47


BILJNI I VOĆNI EKSTRAKTI ružmarina, grožđa, kurkume, agruma i klinčića:- Štite stanice od oštećenja- Štite organizam od slobodnih radikala- Pružaju bolju zaštitu stanica membrane- Poboljšavaju unos hrane- Poboljšavaju zdravstveno stanje kože, dlake i zglobova

ZA ZDRAVLJE I VITALNOST VAŠEG PSA!Brit Premium hrana za pse sadrži biljne i voćne ekstrakte za poboljšan okus i probavljivost. Hrana je bogata vitaminima, mineralima i organskim elementima u tragovima.Sadrži prebiotike za podršku imunitetu i metabolizmu.Ne sadrži soju, kemikalije ni konzervanse.

BRIT PREMIUM HRANA ZA PSE

VELIČINA OZNAKA TEŽINA od-do ŽIVOTNA FAZA

SMALL BREEDSMALE PASMINE

MEDIUM BREEDSSREDNJE PASMINE

LARGE BREEDSVELIKE PASMINE

EXTRA LARGE BREEDS

JAKO VELIKE PASMINE

1-10 kg

10-25 kg

25-45 kg

45-90 kg

S

M

L

XL

SPORT

LAMB & RICE

LIGHT

PU

PP

IES

JUNIOR

JUNIOR

JUNIOR

JUNIOR

ADULT

ADULT

ADULT

ADULT

SENIOR

SENIOR

SENIOR

SENIOR

Brit Premium hrana za pse je jedina premium hrana za pse razvijena posebno za sve veličine pasa i sve faze života.

JAK IMUNITET ZDRAV KOSTUR ZDRAVO SRCE

ODLIČNA PROBAVA ZDRAVA KOŽA I DLAKA ANTI-AGING COMPLEX

VITALNOST ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

Poslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za pse

Počastite svog psa!Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna dopunska hrana za pse različitih oblika: sa žitaricama, govedinom i dodatkom kalcija i ukusnim punjenjem. Dajte ih svom psu za zanimaciju, održavanje higijene desni ili kao idealnu nagradu između obroka.

Je li netko rekao

“p� lastica”?Je li netko rekao

“p� lastica”?

BILJNI I VOĆNI EKSTRAKTI ružmarina, grožđa, kurkume, agruma i klinčića:- Štite stanice od oštećenja- Štite organizam od slobodnih radikala- Pružaju bolju zaštitu stanica membrane- Poboljšavaju unos hrane- Poboljšavaju zdravstveno stanje kože, dlake i zglobova

ZA ZDRAVLJE I VITALNOST VAŠEG PSA!Brit Premium hrana za pse sadrži biljne i voćne ekstrakte za poboljšan okus i probavljivost. Hrana je bogata vitaminima, mineralima i organskim elementima u tragovima.Sadrži prebiotike za podršku imunitetu i metabolizmu.Ne sadrži soju, kemikalije ni konzervanse.

BRIT PREMIUM HRANA ZA PSE

VELIČINA OZNAKA TEŽINA od-do ŽIVOTNA FAZA

SMALL BREEDSMALE PASMINE

MEDIUM BREEDSSREDNJE PASMINE

LARGE BREEDSVELIKE PASMINE

EXTRA LARGE BREEDS

JAKO VELIKE PASMINE

1-10 kg

10-25 kg

25-45 kg

45-90 kg

S

M

L

XL

SPORT

LAMB & RICE

LIGHT

PU

PP

IES

JUNIOR

JUNIOR

JUNIOR

JUNIOR

ADULT

ADULT

ADULT

ADULT

SENIOR

SENIOR

SENIOR

SENIOR

Brit Premium hrana za pse je jedina premium hrana za pse razvijena posebno za sve veličine pasa i sve faze života.

JAK IMUNITET ZDRAV KOSTUR ZDRAVO SRCE

ODLIČNA PROBAVA ZDRAVA KOŽA I DLAKA ANTI-AGING COMPLEX

VITALNOST ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

Z A N I M L J I V O S T IVlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevno

Divovski bambus, lat. Dendrocalamus giganteus, podrije-tlom iz jugoistočne Azije, naraste do 35 m u visinu. Stvara najveće vlati na svi-jetu, rekordnom br-zinom. U povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm dnevno. Vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu, glatku površinu, te se vrlo sporo razgrađuju. To ih čini izrazito omiljenima za gradnju mostova, kuća i skela. Budući da su stabljike između čvorova šuplje, prikladne su i za splavi, cijevi, glazbene instrumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste bambusa, i ova vrsta cvate u razmacima od nekoliko desetljeća, a nakon dozrije-vanja plodova nadzemni dio odumire.

Papar − nezamjenjiv začinPapar je najznačajniji začin, u Euro-

pi poznat možda i prije rimskoga doba. Crni papar nastaje fermen-tacijom ubranih nezrelih plodova koji ostaju zeleni ako ih se brzo osuši ili konzervira. Kod bijeloga pa-pra riječ je o košticama zrelih plodova. Sušeni zreli plodovi daju ružičasti papar koji se često miješa s peruanskim pa-prom. Od ukupno 2 000 vrsta papra, veliki broj njih se uz-gaja. Tako se koriste i plodovi afričkoga papra (P. guineense), bengalskog (P. longum) kubeba-papra (P. cubeba), a kod be-tle papra (P. betle) koriste se listovi. Iz korijena kawa-grma (P. methysticum) u Polineziji se priprema opojni napitak.

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške

stanice prašnika cvjetova, koje pčele skupljaju s biljaka gomila-njem u košarice zadnjih nogu. U košnici spremaju prah u stanice saća, te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja, te prepušten potrebnim kemijskim promjenama. Uz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine, masti, mineralne tvari i vitamine.Pelud je prirodni izvor proteina, važnih vitamina i 28 minerala. Toliko bogatstvo hranjivih tvari nije pronađeno ni u jednom drugom proizvodu. Primje-rice, od 22 poznate aminokiseline u biokemiji, sve su nađene u peludi. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za priku-pljanje 1 kg peludi potrebno je oko 10 000 pčela!

Jedan od mitova o crvenoj ružiI u drevnoj Grčkoj ruže su bile

poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je Epikur 306. godine p. n. e. jer je želio da svakoga dana ubere ružu. Stari Grci prinosili su Afroditi, boginji ženske ljepote, ljubavi i plodnosti ružu na oltar, dok su Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže po mitologiji je vezan za smrt lijepog pastira Adonisa u kojega se zaljubila Afrodita. Prema vjerovanju, njega je ubio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali se pritom morala provući kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezinoga izranjanog tijela potekla krv i sve ruže obojila u crveno.

Šećerni javorVrsta Accer saccharum

(šećerni javor) sadrži naj-više šećera. Inače, ovo je drvo simbol Kanade. A za dobivanje sirupa koriste se i vrste Acer rubrum (crveni javor) i Acer nigrum (crno javorovo drvo). Javorov sirup (Maple syrup, Ahorn syrup) je prirodni zaslađivač dobiven iz stabala javora. Ovo drvo ima sposob-nost skladištenja šećera. Kada se zasječe, iz njega curi sok bogat saharozom i invertnim šećerom. Ovo zasijecanje radi se dok je još hladno vrijeme, u periodu od veljače do travnja. Najslađi sirup dobije se u ožujku. Kuhanjem se slatka tečnost koncentrira i tako dobiva gusti sirup (sap), zlatno smeđe boje, po konzistenciji malo rjeđi od meda. Najveći proizvođač javorovoga sirupa je provincija Quebec u Kanadi.

Divovska lula – neobičan način razmnožavanja

Biljka s vrlo velikim cvjeto-vima koji ne samo da izgledaju poput lešine već i "mirišu" kao lešina. Tim mirisom mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obično imaju manje cvjetova, kao primjerice domaća vučja stopa (A. cle-matitis). Velecvjetna lula (A. grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom, no ona na donjem kraju cvjetnog ruba ima nastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m.

50


Web Shop

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera vodi nas na svim područjima našeg poslovanja, zato smo otvorili vlastiti web shop i tako kupcima na području cijele BiH omogućili ugodnost kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitoga doma.

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNASjemenarna web shop vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda • Jednostavno naručivanje • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja /isporuke robe)• Besplatna i brza dostava u cijeloj BIH (minimalna narudžba: 60 KM)

Sve detalje o naručivanju

preko web shopapotražite na

našoj stranici: shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!

Osigurajte svojdom za 1 KM/m2

godišnje

Osiguran dom ničeg se ne boji!

Sredstvo za čišćenje dimnjakaJednostavno i bez prljanja Vaš dimnjak će opet prodisati

Dimnjačar uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva. Tajna praha Dimnjačar je u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe. Za peći, peći na drva ili kamine.

Daje više!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Documents

- Maćuhice - Lukovičasto cvijeće - Vinski kvasci - Raštika - … · 2019-11-15 · MAĆUHICE ljepotice jeseni 4 BROJ 113 RUJAN 21. Martina Vujica, magistra agronomije Upravo kada