Broj: 01-1-25/2010.Poreč, 23. ožujka 2010.godine

INVESTICIJSKA STUDIJA

MEĐUNARODNI POSLOVNI CENTAR

„KARLOVAC“

Poreč, ožujak. 2010. godine

1

Naziv projekta: INVESTICIJSKA STUDIJA MEĐUNARODNI POSLOVNI CENTAR

„KARLOVAC“

Vrsta projekta: Nova investicija

Naručitelj: „MBC- Dijaspora“ Poreč

Autor: Prof. dr. sc. Ivan Miloš

Investicijska podrška: Europska unija

Inicijator i koordinator programa: Hrvatski Svjetski Sabor

Suradnici: Tim nezavisnih stručnjaka koji su se stavili u služnu razvoja Hrvatske

2

SADRŽAJStr.

SAŽETAK ULAGANJA ………………………………………………………………… 51. UVOD ……………………………………………………………………………….…… 62. PODACI O PODUZETNIKU ……………………………………….………………….. 72.1. Poduzetnik – ulagač ……………………………………………………………………………… 72.2. Investicijski projekt ……………………………………………………………………………….. 82.3. Određeni pokazatelji poslovnog rezultata ……………………………………………………… 83. PREDMET POSLOVANJA ULAGAČA ………………………………………………. 93.1. Međunarodni informativni centar dijaspore ……………………………………………………. 93.2. Pravno savjetodavni centar za dijasporu ……………………………………………...………. 103.3. Turistička agencija ……………………………………………………………………………….. 113.4. Odjel za nekretnine ……………………………………………………………………………… 113.5. Centar za inovacije i zaštitu inovativnih prava …………………………………………………. 123.6. Inženjering centar za vođenje i upravljanje gospodarskim resursima ……………..………. 123.7. Marketinško-komercijalno središte …………………………………………………………….. 133.7.1. Međunarodni biznis centar ………………………………………………………………………………… 133.7.2. Kongresni centar (usluge) …………………………………………………………………………………. 133.7.3. Institut prometa za vođenje i upravljanje – Edukacijski centar ………………………………………….. 143.7.4. Art galerija …………………………………………………………………………………………………….. 143.7.5. Financijski centar – banka ………………………………………………………………………………….. 153.7.6. Poticajni centar proizvodnje – (ministarstvo poljoprivrede) ……………………………………………… 153.7.7. Međunarodni centar mladih ………………………………………………………………………………… 163.7.8. Centar stalne izlože vina ……………………………………………………………………………………. 173.8. Stambeno apartmanski dio – najam i usluge …………………………………………………. 183.9. Ugostiteljski sadržaji - otvoreni - zatvoreni bazeni sa pratećim sadržajima ……………….. 183.10. Sjedište HSSD-a ……………………………………………………………………………….…. 204. POSTOJEĆA IMOVINA ULAGAČA ………………………………………………….. 215. ANALIZA DOSADAŠNJEG FINANCIJSKOG POSLOVANJA …………………….. 216. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGAČA …………………………………. 226.1. Lokacija …………………………………………………………………………………………….. 246.2. Trendovi u trgovini ………………………………………………………………………………… 246.3. Turistički trendovi ………………………………………………………………………………….. 256.4. Trendovi u prehrani ……………………………………………………………………………….. 256.5. Trendovi u potrošnji stanovnika …………………………………………………………………. 256.6. Nizinska pruga – ključni razvojni resurs Republike Hrvatske ………………………………… 267. ANALIZA TRŽIŠTA …………………………………………………………………….. 287.1. Tržište nabave …………………………………………………………………………………….. 287.2. Tržište prodaje ………………………………………………………………………………….... 317.3. Sažetak analize tržišta i procjena ostvarenja prihoda Swot analiza ………………………… 327.4. Procjena ostvarenja prihoda ……………………………………………………………………… 338. DINAMIKA i STRUKTURA ZAPOSLENIH …………………………………………… 368.1. Analiza potrebnih kadrova ……………………………………………………………………….. 368.2. Proračun godišnjih bruto plaća ………………………………………………………………….. 369. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA ………………………………………………….. 379.1. Hotelsko-poslovni i energetski kompleks u Karlovcu …………………………………………. 379.1.1. Tehničko tehnološka struktura hotelskog objekta ………………………………………………………….. 379.1.2. Rekonstrukcija i revitalizacija elektro-energetskog objekta ………………………………………………… 379.2. Poslovne zone u prometno-gravitacijskoj zoni Karlovca …………………………………….. 389.3. Kapitalni objekti nacionalne i međunarodne prometne infrastrukture ………………………. 3810. LOKACIJA ………………………………………………………………………………. 4011. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE …………………………………………………… 4112. DINAMIKA REALIZACIJE ULAGANJA ……………………………………………… 4213. EKONOMSKO – FINANCIJSKA ANALIZA ………………………………………….. 4313.1. Ulaganje u osnovna sredstva ……………………………………………………………………. 4313.2. Ulaganje u obrtna sredstva ………………………………………………………………………. 4413.3. Izvori financiranja i kreditni uvjeti ………………………………………………………………… 4513.4. Obračun kreditnih obveza ………………………………………………………………………… 45

3

13.5. Proračun amortizacije …………………………………………………………………………….. 4613.6. Proračun troškova i kalkulacija cijena …………………………………………………………. 4613.7. Projekcija računa dobiti i gubitka ……………………………………………………………….. 4714. EKONOMSKO –TRŽIŠNA OCJENA ………………………………………………… 5214.1. Statička ocjena projekta …………………………………………………………………………. 5214.2. Dinamička ocjena projekta .................................................................................... 5215. ANALIZA OSJETLJIVOSTI ……………………………………………………………. 5416. ZAKLJUČNA OCJENA PROGRAMA I PROJEKTA ……………………………….. 55

Popis tablicaPopis grafikonaPopis slikaPopis shema

Privici

4

SAŽETAK ULAGANJA

Ulagača, u predmetni program i projekt, predstavlja novoosnovano trgovačko društvo „MBC - Dijaspora d.o.o. iz Poreča, koje je nastalo kao pravni slijednik građanske udruge „HRVATSKI SVJETSKI SABOR“ (HSSD) Poreč, koja je nastala u okolnostima kada je Republika Hrvatska bila izložena ratnoj agresiji i kada je trebalo funkcionalno ujediniti domovinsku i iseljenu Hrvatsku u jedinstveni i homogeni sustav, koji je dao osobito važan doprinos u Domovinskom ratu, postizanju samostalnosti i neovisnosti Republike Hrvatske. Sjedište Udruge je u Poreču u objektima turističko-ugostiteljskog objekta, koji je omogućio povezivanje ljudi dobre volje za iznošenje i usuglašavanje različitih ideja i poticaja te operacija, koje su bile nužne za obranu Domovine od agresora. U tim procesima, koji su se odvijali u posebnim okolnostima, stjecala su se operativna iskustva na području suvremene integracije domovinske i iseljene Hrvatske, koja su iznjedrila ideju da se otkupi, u Domovinskom ratu, devastirani hotel „Korana“, kako bi se renovirao na kategoriju od najmanje četiri zvjezdice i uporabio kao središnja točka za široko nacionalno okupljanje poslovnih ljudi i ideja iz zemlje i svijeta. Uz logističku potporu HSSD i uz korištenje bogatih iskustava domovinske i iseljene Hrvatske „Međunarodni poslovni centar“ u Karlovcu treba postati ključnim punktom za upravljanje robnim i turističko-ugostiteljskim tokovima, koji treba rezultirati sa poticanjem FDI (Foreign Direct Investments) u nove programe i projekte čiju je izradu financirala Europska Komisija (EU) sa svojim nepovratnim sredstvima, a čije glavno središte predstavlja upravo Karlovac sa pripadajućim riječkim – hrvatskim glavnim prometnim pravcem.

Ulagaču su, za realizaciju investicije kojom će se već u početku poslovanja zaposliti 450 novih zaposlenika, potrebna kreditna sredstva u visini 10.500.000 EUR, što uz 3.500.000 EUR vlastitih ulaganja na odgovarajući način zatvara financijsku konstrukciju, kako je i prikazano u nastavku:

Izvori financiranja Iznos u EUR %Vlastiti udio 3.500.000 25Kreditna sredstva 10.500.000 75UKUPNO 14.000.000 100

Rezultati financijsko tržišne analize projekta ukazuju na opravdanost investicije, budući da je: razdoblje povrata uloženih sredstava kraće od vijeka projekta, neto sadašnja vrijednost pozitivna, interna stopa rentabilnosti viša od primijenjene tržišne stope, projekt likvidan u svim godinama svog ekonomskog vijeka trajanja.

Temeljem iznijetog proizlazi da je ulaganje ekonomski opravdano i prihvatljivo za izvedbu, te da se radi o investicijskom programu i projektu od općeg nacionalnog i šireg međunarodnog interesa, jer osigurava strateški input za razvoj hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva u idućih najmanje 100 godina, utemeljenog na međunarodnom javnom prometu robe i turista, a što znači bez posebnog rizika za tržište i ulaganja kapitala u ekološki ne održive proizvodne pogone.

Za realizaciju prethodno istaknutog kreditnog aranžmana, a u kontekstu čvrste sprege komercijalnog i javnog dijela predmetnog programa, investitor očekuje od Vlade RH jamstvo za 5.000.000 EUR-a kao polazište za pokretanje sveukupnog programa i projekta, od osobitog nacionalnog i međunarodnog interesa.

5

1. UVOD

Predmet ove investicijske studije predstavlja ulaganje kapitala u razvoj suvremenog međunarodnog poslovnog centra u Karlovcu kao središnjeg prometno-industrijskog i turističko-ugostiteljskog tranzitnog, te financijskog i edukacijskog čvorišta koje funkcionalno-strateški povezuje zemlje Europske unije s područjem Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka, koje s 2/3 svih svjetskih potrošača predstavlja najveće svjetsko tržište danas i u predstojećoj budućnosti od najmanje 100 godina, a koje se prometno-funkcijski ostvaruje preko riječke luke i riječkog – glavnog hrvatskog - prometnog pravca. Pored toga radi se o turističko disperzivnom središtu kojem gravitiraju najveća srednje-europska i istočno-europska turistička izvorišta u koja se uključuju turistički potencijali uže regije, te proizvodno industrijske djelatnosti posredstvom razvoja poslovnih zona u funkciji vrijednosno dodanih usluga Vas (Value Aded Services) robi u međunarodnom javnom prometu na njezinom putu između EU i Azije, odnosno ostatka svijeta.

U naravi radi se o novom ulaganju kapitala u kupnju poslovnog i turističko-ugostiteljskog prostora, nabavku opreme i uređenje iznimno atraktivnog poslovnog prostora na objektu, u Domovinskom ratu, devastiranog hotela „Korana“ u Karlovu. Ulagač kapitala i poslovnih ideja je trgovačko društvo „MBC - Dijaspora d.o.o. iz Poreča, i strateški partneri iz hrvatske dijaspore, kojeg je osnovao Hrvatski Svjetski Sabor uz potporu Hrvata iz zemlje i svijeta.

Budući da je Karlovac lociran na geostrateškom i geoprometnom koridoru između najvećih prometno-gospodarskih sila današnjeg svijeta i budući da je „Hrvatski Svjetski Sabor“ (dalje u tekstu HSSD) već osnovao svoju podružnicu u Karlovcu, koja se javlja kao rezultat brojnih sastanaka sa hrvatskom dijasporom po svim kontinentima, sada se poslovanje „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ proširuje na područje pružanja prometno-industrijske, te financijske i edukacijske logistike robi u međunarodnom javnom prometu, čiji promet rapidno raste od 2000. godine do danas, a sve procjene prometne potražnje, koje su sadržane u projektima Europske unije, pokazuju da će se taj trend rasta prometa nastaviti i u idućih najmanje 100 godina.

Posebno jamstvo za kontinuirani porast robnog prometa i njegovih vrijednosno dodanih usluga (VAS) osigurava gospodarsko-prometna strategija EU i Narodne Republike Kine te drugih zemalja u prometnoj gravitaciji (foreland i hinterland) riječke luke čije se gospodarstvo i međunarodna robna razmjena nalazi u fazi ubrzanog razvoja, što nameće neodgodivu potrebu i obvezu izgradnje Matičnog kontejnerskog terminala, na području riječke luke za prihvat najvećih brodova na svijetu, te dvokolosiječne elektrificirane nizinske trase ili koridora željezničke pruge Rijeka – Karlovac – Botovo – Budimpešta, odnosno Beč, za što će EU izdvojiti 2,2 odnosno 3,5 milijardi EUR-a kada se, iduće godine, Republika Hrvatska priključi u njezino punopravno članstvo. Za „Međunarodni poslovni centar Karlovac“, odnosno za predmetni investicijski program, posebnu stratešku važnost imaju tzv. ekonomski multiplikatori koje generira roba u međunarodnom javnom prometu posredstvom poznatog asamblinga, koji danas iznose 11, što znači da na jedan EUR prihoda Luke Rijeka svi ostali sudionici u prometno-logističkom sustavu, na riječkom prometnom pravcu, ostvare još 11 EUR, a što predstavlja društvenu profitabilnost od čak 1100% na ukupno uloženi društveni kapital.

Globalno-strateško značenje „Međunarodnog poslovnog centra“ u Karlovcu proizlazi iz činjenice da se njime osiguravaju odgovarajući poslovno-prostorni, financijski, kadrovski i drugi funkcionalni uvjeti Hrvatima iz dijaspore da mogu, nakon dugog obitavanja u inozemstvu, zakupiti ili unajmiti apartman ili stan za boravak u Hrvatskoj na određeno vrijeme te dobiti cjelovitu stručnu i financijsku logistiku za razvoj svojih poslovnih programa i ideja. Time se omogućuje povezivanje dijaspore iz cijelog svijeta i razmjena mišljenja, iskustva i znanja na jednom mjestu. Također, u sklopu ovog međunarodnog gospodarskog centra održavati će se skupovi HSSD-a, što će uvelike omogućiti povezivanje i razmjenu znanja, pozitivnih iskustava i kapitala.

6

Dugogodišnja posvećenost ovoj specifičnoj poslovnoj djelatnosti, omogućila je ulagačima, u predmetni program i projekt, da iskoriste prednosti koje u svakodnevnom poslovanju donosi krivulja iskustva, posebno u pogledu smanjenja troškova i njegovanju odnosa s kupcima, dobavljačima, kreditorima i zaposlenicima. Krivulja iskustva ulagača predstavlja značajnu prednost u odnosu na konkurente, a ogleda se i u uspješnim poslovnim potezima te pozitivnim financijskim pokazateljima dosadašnjeg poslovanja.

Za realizaciju prethodno istaknutog kreditnog aranžmana, a u kontekstu čvrste sprege komercijalnog i javnog dijela predmetnog programa, investitor očekuje od Vlade RH jamstvo za 5.000.000 EUR-a kao polazište za pokretanje sveukupnog programa i projekta.

2. PODACI O PODUZETNIKU – ULAGAČU

2.1. Poduzetnik – ulagač 1. Naziv tvrtke: „MBC – Dijaspora“ d.o.o. iz Poreča, društvo s

ograničenom odgovornošću za upravljanje projektimai turistička agenciaj

2. Sjedište tvrtke: Vl. Gortana 2 52440 Poreča) Telefon: 052 431575b) Telefax: 052434006c) E-mail: turizam@hssd.hrd) web site: www.orah-internek.hr

3. Vrsta tvrtke: Društvo s ograničenom odgovornošću

4. Vlasništvo društva Više osnivača

5. Vlasnik društva: Više vlasnika

6. Datum osnivanja društva: 21.1. 2010.

7. Broj rješenja i registarski sud:

Tt-10/105-2 Trgovački Sud Pazin

8. MBS: 130040549

9. MB: 2602610

10. Šifra djelatnosti (po NKD): 74140

11. Pretežita djelatnost društva:

Uravljanje projektima i turistička agencija

12. Uprava društva: Jednočlana Uprava

13. Poduzeće zaduženo za vođenje računovodstva društva:

Bioflora doo. Poreč

14. Poslovne banke preko kojih društvo obavlja poslovanje:

HPB

15. Žiro-račun: 2390001-1100375310

7

2.2. Investicijski projekt

1. Naziv projekta: Pružanje ugostiteljskih (restoranskih) usluga i proizvodnja slastica, uparvljanje projektima,

2. Lokacija: Karlovac, …….. adresa

3. Karakter investicije: Novo ulaganje

4. Terminski plan:4.1. Period ulaganja: …. – ….. 2011.4.2. Početak rada: …………………………

5. Predviđeni ekonomski vijek projekta:

100 godina

6. Valuta obračuna: EUR (prema obračunskom tečaju: 1 EUR = 7,3 Kn)

7. Struktura investicije: iznos u EUR %Dugotrajna imovina (OSA): ………. ….Kratkotrajna imovina (OBA):

………. ….

UKUPNO: …………. 100

8. Izvori financiranja:Vlastiti udio: ……… 25Kredit i leasing: 105.000.000 75UKUPNO: ………. 100

2.3. Određeni pokazatelji poslovnog rezultata

1. Zaposlenost: 1.250 stalnih radnika (u 20 g.)

2. Ocjena učinkovitosti investicije:

NAZIV POKAZATELJA VRIJEDNOSTI

Sadašnja vrijednost neto primitaka:

1.026.612 EUR

Razdoblje povrata: 10 godinaInterna stopa rentabilnosti: 18,94%Relativna sadašnja vrijednost: 1,111

8

3. PREDMET POSLOVANJA ULAGAČA

Na novoj lokaciji u Karlovcu ulagači planiraju nastaviti s uspješnih poduzetničkim poduhvatima i to kroz projekt koji obuhvaća više međusobno kompatibilnih poslovnih cjelina, kako slijedi:

1. Međunarodni informativni centar dijaspore

2. Pravno savjetodavni centar za dijasporu

3. Odjel za nekretnine

4. Turistička agencija

5. Centar za inovacije i zaštitu inovativnih prava

6. Inženjering centar za vođenje i upravljanje gospodarskim resursima

7. Komercijalni dio:- Međunarodni biznis centar- Kongresni centar (usluge)- Institut prometa za vođenje i upravljanje – Edukacijski centar- Art galerija- Financijski centar – banka- Poticajni centar proizvodnje – (ministarstvo poljoprivrede)- Međunarodni centar mladih- Centar stalne izlože vina

8. Stambeno apartmanski dio – najam i usluge

9. Ugostiteljski sadržaji - otvoreni - zatvoreni bazeni sa pratećim sadržajima

10. Sjedište HSSD-a

3.1. Međunarodni informativni centar dijaspore

Tijekom brojnih službenih i ne službenih sastanaka sa Hrvatima u dijaspori na svim kontinentima rukovodstvo HSSD-a je prikupljalo sve važnije informacije i pokazatelje koje su iznosili hrvatski iseljenici. Osobita pozornost je posvećena poslovnim željama i očekivanjima Hrvata diljem svijeta, koji su pokazali da vrlo malo poznaju pravo stanje i poslovne mogućnosti u njihovoj staroj Domovini, jer su desetljećima bili izloženi različitim dezinformacijama koje su generirale različite obavještajne službe SFRJ i skupine ljudi kojima je bio temeljni zadatak i cilj da se veći dio dijaspore prezentira kao izvor hrvatskog nacionalizma, antijugoslavenstva, šovinizma itd., a Socijalističku Republiku Hrvatsku kao boljševističko-komunističku, odnosno partijsko-socijalističku utvrdu u kojoj izravna inozemna ulaganja FDI nisu ni poželjna ni moguća.

U svojim pohodima po svijetu HSSD je uspio istinito i korektno informirati iseljene Hrvate o pravom stanju u demokratskoj Republici Hrvatskoj, koja se napokon rasteretila većeg broja hipoteka nedavne prošlosti i koja je, sa svojim prirodnim i ljudskim potencijalnima, odnosno izvrsnim geostrateškim i geoprometnim resursima, postala predmetom interesa za ulaganje gotovo svih vrsta investicijskog kapitala u razvoj većeg broja gospodarskih i uslužnih djelatnosti od općeg i posebnog interesa za RH. Ove strateške potencijale najslikovitije je detektirala Europska komisija koja je naručila izradu većeg broja javnih međunarodnih projekata iz čijeg se sadržaja jednostavno može utvrditi da Republika

9

Hrvatska raspolaže sa više od 50 milijardi EUR-a strateških resursa koji stoje nedirnuti, a koji pobuđuju konkretni interes svjetskih ulagača po poznatom svjetskom principu - modelu PPP (Public Private Partnership), odnosno javno-privatnog strateškog partnerstva u kojem se Hrvatska više ne treba zaduživati nego jednostavno istinito informirati strateške partnere o želji za dugoročnu partnersku suradnju, temeljem koncesija za gospodarsku uporabu općeg i javnog dobra, u obliku hrvatskih kapitalnih resursa na vremenski rok koji se može protezati do 99 godina.

Upravo informacijska blokada o velikim mogućnostima i neophodnom strateškom partnerstvu Republike Hrvatske predstavljala je najveću štetu za Republiku Hrvatsku općenito i njezinu dijasporu, posebno. Slijedom toga u središtu „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ otvara se specijalni „Međunarodni centar za informacije HSSD Hrvatska“, koji će biti u funkciji ažurnog, istinitog i pravovremenog informiranja hrvatske dijaspore o mogućnostima ulaganja kapitala u određene programe i projekte, te o povremenom i/ili trajnom povratku Hrvata u staru Domovinu. Pored toga ovaj Centar će emitirati i sve druge vrste informacija za opću i posebnu uporabu, a nastojati će organizirati susrete domovinske i iseljene Hrvatske na kojima će se izravno razmjenjivati informacije i iskustva na području Hrvatske, jer se procjenjuje učinkovitijim od sličnih skupova koji su godinama održavani diljem svijeta. Konačno, opće je poznato da se izravna komunikacija i osobno uvjerenje na mjestu zbivanja, gdje su uspostavljeni izravni kontakti sa Hrvatima u Australiji, Americi Kanadi, Argentini i u EUropskim zemljama, ne može sa ničime supstituirati.

Budući da rezultati istraživanja nedvojbeno pokazuju da Hrvati u dijaspori raspolažu sa značajnim investicijskim kapitalom i da je u Hrvatskoj iskorišteno tek oko 3% danas raspoloživih razvojnih programa i projekata realno se očekuje, ne samo značajno ulaganje razvojnog kapitala dijaspore u Hrvatsku, nego i njihov trajni povratak u svoju staru Domovinu, a što prelazi granice (samo) poslovnih interesa i za njih i za današnju Republiku Hrvatsku.

3.2. Pravno savjetodavni centar za dijasporu

Danas više nije potrebno posebno naglašavati značenje pravne sigurnosti, a time i korektne informiranosti o pravnim normama koje se primjenjuju u svakoj zemlji, odnosno regiji. Pravna sigurnost je, dakle, postala ključnim preduvjetom svih poslovnih, životnih, osobnih, općih i drugih poteza, odnosno programa rada i razvoja – donošenja odluka. U prilog tome govore i pregovori Hrvatske sa Europskom unijom u kojima se pravosuđe razvuklo sve do pozicije zadnjeg pregovaračkog paketa, jer se na njega gleda s osobitom pozornošću i oko njegovog dovršetka se vode posebne polemike i zahtjevi, koji su potakli Hrvatski Sabor na donošenje većeg broja novih i adaptaciju postojećih zakona, radi usklađivanja hrvatskog pravosuđa sa pravnim stečevinama EU.

Nije dvojbeno da će Hrvatska, po dovršetku pregovora s EU, posjedovati suvremenu legislativu, ali će sasvim sigurno biti puno otvorenih problema oko njezine aplikacije, osobito u svezi poslovnih, osobnih i brojnih drugih potreba hrvatske dijaspore, koja je pokazala veliki interes za sigurnost i pouzdanost svojih ulaganja kapitala te drugih aktivnosti na području stare Domovine. Sijedom toga HSSD je preuzeo obvezu da će, u okvirima „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, osigurati odgovarajuće prostorne, tehničke, tehnološke, kadrovske, financijske i druge uvjete za sustavno pružanje pravne pomoći dijaspori u svezi svih njihovih zahtjeva i potreba, što je posebno istaknuto na gotovo svih skupovima koje je HSSD organizirao i održao diljem svijeta.

U ovu svrhu već duže vrijeme HSSD istražuje najbolje primjere sličnog centra u svijetu te pregled pravnih stručnjaka sa odgovarajućim iskustvom i građanskim moralom, koji bi trebali preuzeti ovu složenu i osobito važnu funkciju, odnosno servis korisnicima usluga ovoga Centra. Osiguravanje cjelovitog pravnog i imovinsko-pravnog servisa, na jednom mjestu svim ulagačima kapitala u predmetne programe i projekte, predstavlja temeljni cilj i zadatak ovoga Centra u kojeg će investitori ulaziti s investicijskim programima, a iz kojeg će izlaziti s sveukupnim pravnim aktima koji su potrebni za realizaciju konkretnog investicijskog pothvata. To, praktično, znači da će se u ovom Centru posebna pozornost posvetiti potrebama ulagača iz dijaspore, jer je utvrđeno da se otežano snalaze u pravnim

10

procedurama na području Republike Hrvatske, ali će se isti pravni servis osigurati i svim ostalim investitorima, odnosno korisnicima, bez obzira od kuda budu dolazili, pod jednakim uvjetima.

3.3. Turistička agencija

Razvoj cjelogodišnjeg turizma na području RH predstavlja jedan od osobito važnih strateških programa i projekata. More i razvedena morska obala, nacionalni parkovi prirode, kulturni i povijesni spomenici, kruzer-sustavi, kongresni turizam, zdravstveni i drugi turizam predstavljaju samo realni potencijal koji još uvijek nije postao predmetom nacionalne strategije, a time niti stvarnim izvorom nacionalnog i poslovnog bogatstva. Iz raspoloživih pokazatelja može se utvrditi da je hrvatski turizam 2008.g. sudjelovao sa čak 19% (po nekim statističkim pokazateljima i 22%) u strukturi BDP te da je sve to ostvareno po načelu sretnog slučaja, kao rezultat prirodnih i drugih ljepota, a ne smišljene i svjesno upravljane državne strategije. Tijekom brojnih skupova hrvatske dijaspore, u proteklih 30-tak godina poduzetnici su isticali brojne ideje i programe ulaganja novog razvojnog kapitala u cjelogodišnji turizam na sveukupnom području RH. Osobito su vrijedne najnovije ideje i razvojni programi koji su prezentirani u posljednjih 15-tak godina iz kojih se može detektirati osobiti interes za ulaganje novog razvojnog kapitala u tzv. turističku logistiku, koja obuhvaća cijeli niz resursnih ekonomija, od servisa za nekretnine do proizvodnje i distribucije ekološki zdrave hrane, koja se jedino na zapuštenim hrvatskim poljima može uspješno ostvariti, jer se radi o poljoprivrednim resursima koji su, zbog lijenosti i poslovne inferiornosti hrvatskih poljoprivrednika i strateške statičnosti matične države, ostali u izvornom prirodnom obliku, što znači ne zagađeni pesticidima, fungicidima, herbicidima, umjetnim gnojivima i drugim onečišćivačima.

Budući da se „Međunarodni poslovni centar Karlovac“ nalazi na glavnoj turističkoj i robno-prometnoj ruti svjetskog značenja razumljivo je da treba iskoristiti svoju poziciju i ulogu u regulaciji glavnih turističkih resursa tijekom cijele godine kroz funkcionalnu integraciju „plave“ i „zelene“ Hrvatske, ljetnog i zimskog turizma, stacionarnog i mobilnog turizma (posjeta nacionalnim parkovima i kulturnim – povijesnim znamenitostima, …), kongresnog i lječilišnog turizma, itd., a sve putem FDI hrvatske dijaspore i drugih investitora, koji čekaju početak rada ovoga Centra, odnosno drugog sličnog servisnog nacionalnog centra, koji još uvijek ne postoji, čime RH gubi enormne godišnje prihode koji se mjere u milijardama EUR-a. Nova nacionalna turistička agencija s lokacijom u ovome Centru ima zadatak osigurati sve potrebne uvjete za razvoj cjelogodišnjeg turizma kroz moderni sustav upravljanja svim turističkim resursima na dugi vremenski rok posredstvom sinergije koju emitira novi Centar preko FDI.

3.4. Odjel za nekretnine

Rezultati istraživanja hrvatske diplomacije i HSSD-a nedvojbeno pokazuju da se hrvatski iseljenici sve više sukobljavaju s problematikom utvrđivanja svojih nekretnina, odnosno svoga nasljedstva na području Hrvatske, njezine izmjere i procjene te uknjižbe u zemljišne knjige (katastar). Također se sukobljavaju s nepotpunim i nedovoljno pouzdanim sustavom informiranja o prometu nekretnina te njihovog hipotekarnog korištenja u dobivanju bankarskih servisa u poslovne svrhe, osobito u procesima pokretanja novih ulaganja na hrvatskom području. Isto tako nova greenfield ulaganja, koja se prvenstveno nude na riječkom, odnosno glavnom hrvatskom i srednje-europskom međunarodnom prometno-industrijskom pravcu, koji predstavlja središnje područje interesa „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, promet i uknjižba nekretnina predstavlja temeljni input za pokretanje novih ulaganja. Ovaj servis se posebno ističe u regionalnoj zoni primarnog i sekundarnog gravitacijskog područja predmetnog međunarodnog centra „Karlovac“, koje se prostire na područje Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije i Mađarske, što ga obvezuje da se opremi s odgovarajućom skupinom visoko kvalitetnih stručnjaka koji će biti u mogućnosti brzo i

11

učinkovito rješavati sve otvorene probleme, iz područja nekretnina i izvan granica Republike Hrvatske.

Slijedom toga pojavila se potreba otvaranja suvremenog međunarodnog servisa za rješavanje svih zahtjeva korisnika usluga ovoga Centra iz područja nekretnina, koje može biti u funkciji poslovnih ulaganja ili šireg područja osobnih interesa iseljenika.

3.5. Centar za inovacije i zaštitu inovativnih prava

Rezultati istraživanja prometne i industrijske potražnje na riječkom – glavnom srednje-europskom i hrvatskom prometnom pravcu pokazuju da će promet velikog broja različitih vrsta robe, kapitala, ljudi, ideja i drugih resursa kretati preko karlovačkog područja na najvećoj svjetskoj prometno-industrijskoj relaciji: Europska unija – Bliski, Srednji i Daleki Istok. Današnja razina međunarodnog javnog prometa koja se kreće u intervalu 10 – 15 milijuna tona tereta generira veći broj tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, informacijskih i drugih inovacija čija se autorska prava, uz puno poteškoća, zaštićuju na području grada Zagreba. Dolaskom investitora općenito i posebno iz Hrvatske dijaspore, na ovo gospodarsko i razvojno područje, a u okolnostima povećavanja međunarodnog javnog prometa na oko 40 milijuna tona tereta svih vrsta i pojavnih oblika, realno je očekivati razmjerni (proporcionalni) porast različitih inovacija. Budući da se radi o visokom intelektualnom kapitalu, koji ne npr. SAD podigao na prvo mjesto svjetske velesile, nameće se potreba osiguravanja svih važnijih preduvjeta i uvjeta za razvoj i poticanje razvoja inovacija, jer se bez toga ne može realno očekivati zadovoljavajuće učinke ovoga najvećeg hrvatskog i posebno značajnog europskog i svjetskog prometno-gospodarskog programa. U ovu svrhu posebno su rezervirani poslovni prostori, suvremena informacijska oprema, stručni kadrovi i moderna koncepcija rada u središtu predmetnog Centra „Karlovac“. Utvrđeno je da hrvatski inovatori imaju problema oko zaštite svojih patenata posebno oko pronalaženja investitora koji će osigurati proizvodnju za patente koji imaju svjetsko tržišne.Putem centra za inovacije treba postići svjetsku zaštitu patenata i osigurati proizvodnju novih proizvoda za hrvatsko i svjetsko tržište.

3.6. Inženjering centar za vođenje i upravljanje gospodarskim resursima

Istraživanjem brojnih pozitivnih europskih i svjetskih pozitivnih iskustava, među kojima je i Europski centar „ARA“ (Amsterdam, Rotterdam, Antwerpen), utvrđeno je da je neophodno potrebno instalirati suvremeni centar za vođenje i upravljanje prometno-gospodarskim resursima, koji su u funkciji rada i razvoja predmetnog programa te kreiranje sustava za njegovo uspješno funkcioniranje na dugi rok. Naime, iz strukture i funkcije predmetnog prometno-industrijskog svjetskog robno-transportnog koridora proizlazi da se u njega nužno mora uključiti veliki broj različitih sudionika sa odgovarajućim infrastrukturnim, suprastrukturnim, tehničkim, tehnološkim, kadrovskim, informacijskim, financijskim i drugim resursima radi proizvodnje i prodaje širokog spektra, međusobno tehnički divergentnih, a tehnološki-organizacijskih ovisnih djelatnosti (željeznički, pomorski, cestovni, riječni, …., promet, špediteri, robne agencije, osiguravajuća društva, banke (transportni akreditivi, praćenje poslovanja, …), fito i sanitarne službe, carina, policija, itd.). Svaki od navedenih sudionika mora raspolagati sa odgovarajućim poslovnim resursima i svaki od njih treba uspješno obavljati svoj dio sveukupnog tehnološkog procesa (međunarodnog tehnološkog lanca), što se ne može postići bez sustavnog upravljanja s svim tim resursima i njihovim tehnološkim funkcijama i to iz jednog centra.

U cilju racionalizacije složene prometno-industrijske funkcije Inženjering centar ima zadatak da projektira optimalnu razinu i vrste svih resursa za svakog sudionika u predmetnom tehnološkom lancu i da mu osigurava logističku podlogu za donošenje njegovih strateških i taktičkih odluka, koje će biti kompatibilne s interesima svih sudionika, jer se radi o tehnološkom programu, ne samo od hrvatskog nego i šireg svjetskog – europskog općeg interesa. Kada se ne bi radilo o općem interesu sasvim sigurno ne bi Europska Komisija ulagala svoja nepovratna financijska sredstva u njegovo projektiranje i aplikaciju. Uspješnom

12

funkcijom ovoga Centra Hrvatska osigurava jedan od temeljnih preduvjeta uspješnu uporabu globalnih svjetskih i europskih interesa za vlastiti rad i razvoj na dugi rok, a sve to uz svoja minimalna ulaganja razvojnog kapitala i uz minimalne rizike za uspješnost funkcioniranja ovoga velikog međunarodnog programa i projekta 3.7. Marketinško-komercijalno središte

Iz rezultata istraživanja međunarodnog projekta INTERIM može se utvrditi da je karlovačko područje određeno kao središnje međunarodno prometno-industrijsko i financijsko središte koje treba vrlo brzo (odmah) funkcionalno integrirati zemlje Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka, na kojima živi i radi čak 2/3 sveukupnih svjetskih potrošača, sa područjem EU sa preko 500 milijuna stanovnika, visokog životnog i proizvodno-potrošačkog standarda. Nije dvojbeno da se radi o jedinstvenom i trenutno najvećem svjetskom razvojnom potencijalu, što nije problem. Međutim, problem nastaje u trenutku kada se taj, neupitni i po EU projektirani te precizno elaborirani, potencijal treba pretvoriti u konkretne razvojne programe i projekte za ulaganje konkretnog kapitala, jer se to ne može postići sretnim slučajem, na kojeg Hrvatska računa od 1991. g. do danas, nego isključivo i jedino posredstvom specijalnog marketinško-komercijalnog programa i posebnog sustava za njegovo korištenje. U svrhu svjesnog i subjektivnog upravljanja svim strateškim resursima razvija se novi sustav marketinga, koji se pobliže determinira u nastavku.

3.7.1. Međunarodni biznis centar

Međunarodni biznis centar predstavlja glavno marketinško središte u kojem se osiguravaju uvjeti za pružanje stručne logistike svim potencijalnim ulagačima razvojnog kapitala u aplikaciju predmetnog programa, odnosno njegovih poslovnih projekata. Opće je poznato da je prilično vremenski dug, a tehnološko-stručno kompliciran proces realizacije poslovnih ideja u konkretnim razvojnim projektima, jer zahtijeva relativno puno stručnih i specijalističkih znanja te poslovnih vještina, koje nisu dostupne osobito malim i srednjim poduzetnicima, koji dominiraju na hrvatskoj biznis sceni. U tu svrhu ovaj Centar se priprema da, sa svojim hardware, software, lifeware i orgware, omogući svim investitorima žurnu izradu poslovnih – investicijskih poslovnih planova i programa po najvišim europskim i svjetskim standardima te njihovu prezentaciju poslovnim bankama, osobito novoj „Hrvatskoj svjetskoj banci“, koja će biti namjenski osnovana i otvorena u Karlovcu kroz izravna ulaganja poduzetnika (bankara) iz hrvatske dijaspore.

Pored toga ovaj Centar se oprema za pružanje različitih računovodstvenih, knjigovodstvenih, analitičkih i drugih administrativno poslovnih servisa poslovnim ljudima i pravnim osobama, sukladno hrvatskim i međunarodnim propisima – standardima, jer se utvrdilo da je to osobito važno za svaki veliki poslovni projekt u čijoj realizaciji sudjeluje veći broj malih i srednjih poduzetnika.

3.7.2. Kongresni centar (usluge)

U okolnostima kada se karlovačko područje javlja u funkciji ključnog međunarodnog robno-prometnog središta koje funkcionalno povezuje najveća svjetska biznis područja u jedinstveni sustav na dugi vremenski rok logično se nameće potreba razvoja usluga međunarodnog kongresnog centra sa sjedištem u hotelu „Korana“. Temeljnu funkciju ovog Kongresnog centra predstavlja programirano okupljanje gospodarstvenika, bankara, burzovnih stručnjaka, znanstvenika i stručnjaka te svih ostalih sudionika u suvremenom robno-novčanom poslovanju radi rasprave i razmjene ideja o razvojnim planovima i mogućnostima ulaganja novog kapitala u veliki svjetski biznis, koji se operativno ostvaruje upravo preko ovoga Centra.

U srhu pripreme za otvaranje, rad i razvoj ovoga Centra traju operativne konzultacije s svim gospodarskim komorama u zemljama koje prirodno gravitiraju riječkom – glavnom hrvatskom i srednje-europskom prometnom pravu i robno-transportnom središtu u Karlovcu.

13

Iz dosadašnjih konzultacija može se detektirati sasvim konkretni, ne samo interes, nego i poticaj svih zemalja za sudjelovanje u otvaranju ovog Kongresnog centra te u kreiranju sadržaja za njegov uspješan rad. Osobiti interes iskazuje Gospodarska komora Narodne Republike Kine, koja je najavila otvaranje svojega ureda u ovom Centru, jer procjenjuje da će se kroz njega godišnje transportirati najmanje 20-tak milijuna tona različitih vrsta tereta visoke vrijednosti.

Također, važan interes su pokazale visoko-obrazovne institucije kao što su sveučilišta i visoka stručna učilišta koji imaju namjeru sudjelovati u kreiranju sadržaja rada kao i programima održavanja međunarodnih skupova radi sjecanja novih poslovnih znanja i vještina kao sastavnih dijelova njihovih izvedbenih studijskih programa i planova razvoja.

3.7.3. Institut prometa za vođenje i upravljanje – Edukacijski centar

Uvažajući nepobitnu činjenicu da intelektualni kapital predstavlja temelj svih ostalih vrsta kapitala, odnosno uspješnog poslovanja, normalno se nametnula potreba otvaranja specijaliziranog edukacijskog centra za proizvodnju stručnih i specijalističkih kadrova za potrebe svih gospodarskih programa i projekata koji sadržani na predmetnom međunarodnom koridoru od općeg interesa. Budući da na području Karlovca već djeluje Tehničko veleučilište, a nedaleko od Karlovca i Željeznički edukacijski centar u Moravicama, kao danas najvećem željezničko-prometnom čvorištu u zaleđu riječke luke, onda se javlja potreba i otvaranja Instituta za suvremeni promet, koji treba objediniti sve kadrovske potencijale, prvenstveno iz navedenih edukacijskih centara i značajno šire radi izrade konkretnih domaćih i međunarodnih projekata, koje će biti nužni za kontinuirani razvoj svjetskog prometnog sustava. Naime, iz dovršenih projekata EU proizlazi da se očekuje godišnji porast međunarodnog javnog prometa na relaciji Europa (EU) – Azija od oko 15 – 20%, a što zahtijeva i razvoj svih prometno-industrijskih i drugih kapaciteta, koje treba ažurno pratiti i preventivno razvijati kako ne bi došlo do zastoja u predmetnom radu i razvoju.

Za potrebe poduzetnika na području riječkog, odnosno glavnog srednje-europskog prometnog koridora otvara se Veleučilište tehnologije i organizacije prometa, koje će ugraditi, u svoje izvedbene studijske programe, zahtjeve poduzetnika u predmetnom prometno-industrijskom sustavu čime se osigurava proizvodnja intelektualnog kapitala za poznatog korisnika i sa njime u izravnoj suradnji. Ujedno je utvrđen program operativne suradnje Veleučilišta sa svim poduzetnicima po kojem će studenti izrađivati svoje seminarske, diplomske i specijalističke radove u okvirima zainteresiranih (određenih) poduzetnika i uz njihovu logistiku, čime se uspostavlja on-line komunikacija davatelja i korisnika intelektualnih usluga po temeljnim postavkama tzv. Bologna procesa.

3.7.4. Art galerija

U stjecištu prometnih, financijskih robnih, burzovnih i drugih tokova koji se očekuju u karlovačkom prometno-industrijskom, turističkom i financijskom čvorištu, odnosno u okvirima „Međunarodnog gospodarskog centra Karlovac“, nužno se javlja značajan protok ljudi različitih poslovnih, ali i umjetničkih zahtjeva. Iz pozitivne svjetske teorije i prakse jednostavno se može utvrditi da većina poslovnih ljudi rado posjećuje umjetničke izložbe i prezentacije pa čak i aukcije gdje se ostvaruju prodaje vrhunskih umjetničkih djela, čime se značajno oplemenjuje sveukupni sadržaj i image poslovnih funkcija određenog središta. Pored toga Karlovac je lociran u izravnoj blizini Zagreba kao kulturnog i akademskog središta, ne samo Hrvatske nego i Središnje Europe, što mu daje izvrsne predispozicije za razvoj umjetničke galerije koja će pobuditi interes vrlo velikog broja konzumenta umjetničkih vrijednosti u kompoziciji s bogatom ugostiteljskom i gastronomskom ponudom u novom hotelsko-ugostiteljsko-turističkom kompleksu „Korana“ sa najmanje 4 ili pet zvjezdica.

Slijedom prethodno istaknutog investitori su odredili posebna poslovni prostor za instaliranje, rad i razvitak atr – galerije, kao važne komponente za oplemenjivanje sveukupnih poslovnih sadržaja, dajući mu visoku međunarodnu dimenziju kojom se želi naglasiti osobito mjesto i uloga međunarodnog javnog prometa koji će uskoro dominirati

14

predmetnim područjem i koji će hrvatski image, na međunarodnom poslovnom i umjetničkom planu, podignuti za najmanje dvije nove zvjezdice, u odnosu na postojeće stanje.

3.7.5. Financijski centar – banka

Već početkom ovoga stoljeća hrvatska dijaspora je iskazala svoj neupitni interes za osnivanje „Hrvatske svjetske banke“ za što je bilo rezervirano 1,3 milijarde $ kao temeljni ulog. U tom trenutku nisu bili osigurani prostorni, kadrovski pa ni poslovni uvjeti za njezino osnivanje i početak rada. Pored toga, javio se i problem totalne rasprodaje hrvatskih banaka u bescjenje pod čudnim kondicijama i u organizaciji političkih moćnika što je, kod Hrvata u dijaspori izazvalo posebnu rezerviranost u ozbiljnost trenutka u kojem se našla njihova Stara domovina, jer im je bilo poznato da nikada političari nisu imali odgovarajućeg poslovnog sluha pa su i svi njihovi poslovni i financijski aranžmani bili unaprijed osuđeni na propast. Sada je svim ljudima u Hrvatskoj i u dijaspori razvidno da je taj ciklus političke trgovine dovršen, da su inozemne banke sa lokacijom na području RH zapravo financijske filijale nacionalne ekonomije njihove matične zemlje podrijetla i da služe samo za prodaju, odnosno izvoz svojih proizvoda u Hrvatsku, pri čemu im HNB i Vlada daju enormno veliku potporu kroz uvozničku tečajnu politiku hrvatske nacionalne valute (kune). U takvim okolnostima mnogobrojne inozemne banke nisu zainteresirane za razvoj prometno-gospodarskog sustava na području RH, što otvara širom vrata „Hrvatskoj svjetskoj banci“ u Karlovcu i njezinim ispostavama diljem RH, da preuzme na sebe tu posebno važnu gospodarsko-stratešku i nacionalnu ulogu. Ovo je posebno važno u okolnostima kada Kina bezuvjetno traži koncesiju za izgradnju nizinske željezničke pruge Rijeka – Karlovac – Botovo, Matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“ u riječkoj luci te najmanje pet poslovnih zona do Mađarske granice u zoni nizinske pruge. Također, se radi o trenutku kada Europska komisija otvara 3,5 milijardi EUR-a u okvirima kohezijskih i strukturnih fondova za područje Hrvatske iz kojih se moraju izgraditi objekti strateške prometne infrastrukture koju je EU utvrdila i usvojila putem svojih projekata IMONODE, NADOK-X i INTERIM, a po kojima područje Karlovca postaje ključno integralno logističko čvorište EU, Kine i drugih velikih zemalja, koje stoje na čelu svjetskog prometa i robne razmjene.

Pored toga, „Hrvatska svjetska banka“ će obavljati i sve druge financijske servise prema svjetskim i europskim financijskim standardima te time na sebe preuzeti funkciju i ulogu središnje nacionalne banke za izvlačenje Hrvatske iz gospodarske i sa njome implicirane problematike, koja je dosega vrlo visoku razinu i koja se više ne može odgađati na dulje vremenske intervale.

3.7.6. Poticajni centar proizvodnje – (ministarstvo poljoprivrede)

Prema službenim procjenama međunarodne organizacije za poljoprivredu FAO neiskorišteno ili nedovoljno korišteno poljoprivredno zemljište, na području Republike Hrvatske, može prehraniti najmanje 20 milijuna stanovnika, što odgovara broju očekivanog turističkog prometa kada se ostvari razvojna turistička strategija iz ovoga programa i projekta, koja se temelji na proizvodnji, skladištenju, distribuciji ekološki visoko kvalitetnih prehrambenih proizvoda davateljima turističkih servisa diljem Hrvatske. Naime, rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja posjeduje u cijelosti ekološki zdravo poljoprivredno zemljište pogodno za proizvodnju zdrave hrane koje više nema niti može biti na otvorenom europskom tržištu, što će na područje RH privući dvostruko veći broj turista u odnosu na postojeće stanje. Promjenom i u monetarnoj politici koju će RH morati poduzeti u korist poticanja izvoza, jer nema drugog izbora za izlaz iz postojeće gospodarske i ostale krize, doći će do značajnog opadanja razine uvoza poljoprivrednih proizvoda čime će rapidno porasti hrvatski izvoz prehrambenih, ekološki i ekonomski, jedinstvenih proizvoda u vlastitoj zemlji.

Centar za upravljanje proizvodnjom, skladištenjem i distribucijom zdrave hrane biti će lociran u Karlovcu, gdje će biti locirana i „Hrvatska svjetska banka“ koja će logističko-financijski servisirati ovaj osobito važni program koji će osigurati udio prihoda od turizma, u

15

strukturi BDP od oko 24% te koji će, u kombinaciji s razvojem poljoprivredne proizvodnje i međunarodnog javnog prometa osigurati konstantni porast BDP od najmanje 7 – 10% godišnje, čime će RH ući u red visoko razvijenih zemalja. Razumije se da će proizvodni i skladišni te distribucijski poljoprivredni kapaciteti biti disperzirani prema posebnom programu funkcioniranja ovoga sustava koji se vodi pod akronimom: „plava i zelena Hrvatska“ u funkciji bogate zemlje i naroda.

3.7.7. Međunarodni centar mladih

HSSD je prethodno pokrenuo obimni i vrlo ambiciozni program i projekt „Međunarodni Centar mladih“ s ciljem objedinjavanja snage mladih svijeta i njihove uporabe za dobrobit mladih i njihove budućnosti. Programom znanstveno-edukativni, zdravstveno-sportsko-rekreativni, etno-eko-prirodno-duhovni-humani centar mladih svijeta nastoji uključiti mlade svijeta u društveni razvoj putem pojedinih segmenata programa. Za tu svrhu nastoji se otvoriti prostor za  njihovo djelovanje i saznanja, koja im mogu pomoći u životu. Planirano je stvoriti uvjete da se na jednom mjestu predstave kulture svih zemalja svijeta, kako bi im se omogućilo stjecanje odgovarajućih saznanja o realnom životu, o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, na površini od 200 km2 na području grada Vrgorca, grada Makarske i grada Ljubuškog, koji se nalazi na području Bosne i Hercegovine. Radi se o programu obogaćenom različitim sadržajima koje treba aplicirati. Također treba omogućiti mladima međusobnu suradnju putem škole, seminara, sportskih i kulturnih  aktivnosti i prirodnih vrijednosti u suvremenom društvu robotizacije, te spoznaja života i životnih vrijednosti, uključujući saznanje o humanizmu, materijalnim i duhovnim vrijednostima, odnosno jednih naspram drugih, o njihovoj međusobnoj ovisnosti. Poticanje mladih na zdravo življenje, zdrave  moralne odnose među mladima i njihovo osposobljavanje za budućnost.

Do ovog trenutka, posredstvom diplomatskih i konzularna predstavništva, pokrenut je program:

- Izgradnja objekata za mlade  karakteristične arhitekture svake zemlje svijeta.- Svaka zemlja svijeta imat će jednu sedmicu godišnje za predstavljanje svojeg

identiteta, kulture, običaja  suvenira tehničkih dostignuća, folklora, muzike i drugo.Predviđeno  je 50 lokacija za 50 zemalja svijeta. Svaka zemlja dobiva  5.000 m2 za

izgradnju objekta za njihove mlade u stilu prepoznatljive arhitekture te zemlje. To će ujedno biti centar mladih te zemlje. Svjetska ulica u kojoj će,  po dužini od nekoliko kilometara, biti predstavljene arhitekture svijeta. Mladi  će imati svoj prostor putem kojeg će imati priliku predstavljati svoju zemlju  od folklora, umjetnosti do suvremenih informatičkih dostignuća. Diplomatska predstavništva su nositelji svog dijela programa od informacija do izvlačenja lokacije gradilišta, raspisivanje natječaja u svojoj zemlji za najbolje rješenje, izgradnje objekta do realizacije programa, koji će se putem u tom objektu predstavljati.

Izgradnjom SVJETSKE ULICE  koju će, sa njene zapadne strne, krasiti zdanja prepoznatljive arhitekture zemalja svijeta, a sa njene južne strane prostire se divana slika polja, brda, pejzaža do udaljenosti nekoliko desetina kilometara (cf. slika 1). Zbir svjetskih kultura i običaja na jedinom mjestu naći će se cijeli svijet u malom. Sve sa nadom da će mladi naći zajednički jezik te da će zajednički pridonositi međusobnom razumijevanju, toleranciji i uvažavanju. Sa nadom da će različitosti koristiti kao bogatstvo svih žitelja zemlje, a ne da bude uzrok podjelama, ratovima mržnje i netrpeljivosti. Mladi trebaju mržnju zamijeniti ljubavlju nestrpljivost tolerancijom, podjele zajedništvom. Treba vjerovati u mlade svijeta da su svjesni da je planeta zemlja zajedničko bogatstvo, ali i briga za svaki pedalj te zemlje da je treba čuvati i sačuvati za buduće generacije.

16

Slika 1: Svjetska ulica u centru mladih

3.7.8. Međunarodni centar za treću životnu dob

Iz rezultata istraživanja među Hrvatima u dijaspori posebno je naglašena potreba izgradnje i razvoja posebnog centra za ljude treće životne dobi, koji žele ostatak života provesti na području Republike Hrvatske, kapaciteta 2.000 do 3.000 osoba. Na površini od 25 ha izgradit će se centar za treću životnu dob sa slijedećim sadržajima:

a) Ekskluzivne vile b) Aparat - hotel c) Trgovački centard) Zabavni centar sa sadržajima za sportske i slobodne aktivnosti.e) Bolnica za prihvat starih i nemoćnih osoba.

7.8.9. Škole sportova i drugih zanata

Na širem području Vrgorca prostornim planom rezerviran je prostor za razvoj različitih edukacijskih središta na kojima bi se izučavali i određeni zanati, osobito koji izumiru a za koje se smatraju podobnim Etno sela (Jelavići, Polići, Bilići, Vujčići, Katavići, Kućetine, Pekuša, Buljani i Markići), koja predstavljaju jedinstven očuvani primjer gdje, u posljednjih 100 godina, nije bilo građevinske intervencije u prostoru od kojih svako selo ima 10 do 20 starih upotrebljivih nenaseljenih kamenih kuća.. 3.7.8. Centar stalne izlože vina u Poreču i Karlovcu

Hrvatska je mala zemlja bogate prošlosti i svijetle budućnosti. Potencijal, koji Hrvatska posjeduje u turizmu i poljoprivredi, može zadovoljiti 50% potreba Europe. To su teoretske i praktičke mogućnosti, koje se mogu i trebaju pretvoriti u stvarnost uz odgovarajuću organizaciju poslovnih funkcija. Treba razmišljati o budućnosti i pripremati Hrvatsku na dugu i tešku borbu za afirmaciju suvremenog gospodarskog sustava kao ključnog inputa za sveukupni razvoj.

Područje ovih promišljanja kreće se prema razvoju ekološki održive poljoprivrede, osobito vinarstvo i sve što se u toj branši može napraviti. Zbog toga trebalo bi pokušat organizirati, kroz ovaj program, čiji nastavak, nakon Poreča, treba biti u Dalmaciji, požeškoj kotlini i ludbreškom kraju.

1. Predstaviti domaćoj i svjetskoj javnosti hrvatske sadašnje proizvodne kapacitete sa reprezentacijom raspoloživih mogućnosti i pretpostavkama, koje trebaju biti ispunjene da bi se ti potencijali mogli iskoristiti.

2. Očuvati postojeće sorte vinove loze, kako bi se sačuvala raznovrsnost i bogatstvo koje Hrvatska ima, te usmjerenje proizvodnje na izuzetno kvalitetne vrste koje mogu dati ograničene količine. Cijenom postići da se i te male, praktično zanemarive količine, ekonomski isplate proizvoditi.

17

3. Uspostava kontakata između proizvodnje i tržišta s tenzijom da se proizvodi za unaprijed poznatog kupca, što znači proizvodni proces uskladiti sa zahtjevima i potrebama tržišta.

4. Uključivanje znanosti, znanstvena saznanja, verificirati u praksi tako da znanost bude u službi proizvodnje. Znanost ne smije dozvoliti da postojeće vrste vinove loze izumiru. Edukacija od uzgoja vinove loze do prerade grožđa, te uvođenje razreda podrumarstva u Poljoprivrednu školu diljem Hrvatske. (Na osnovu ovog programa u Poreču je osnovana Visoka Škola za podrumare jedina u Hrvatskoj)

5. Uključivanje međunarodnih institucija u program razvoja vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj, koristeći svjetska saznanja i tehnologiju u proizvodnji i preradi vina.

6. Okupljanje svjetskih enologa.7. Oživjeti razmišljanja o reciprocitetu uvoza i izvoza vina, kako bi se Hrvatska vina

našla na europskoj listi, a uvoz vina stavio u funkciju proizvodnje vina u Hrvatskoj.8. Zaštita vina i vinove loze po geografskom području, te zaštita autorstva.9. Promidžba Hrvatske turističke ponude kroz organiziranu posjetu, tako da svi

organizirani izleti u svom programu imaju razgledavanje stalne svjetske izložbe vina i Prodaje Hrvatskih vina. Izložba i prodaja će biti otvorena od 8-22 sata i raditi će 365 dana u godini. U sastavu stalne svjetske izložbe i prodaje biti će skladište koje će biti ujedno i distributivni centar.

Kroz program proizvodnje zdrave hrane na ekološki zdravim poljoprivrednim površinama posebna pozornost će se posvetiti proizvodnji, promociji, distribuciji i izvozu sortnih vina, kojim već danas obiluje RH. Pored toga veliki svjetski poslovni centar predstavlja izvrsno područje za stalne izložbe (promociju) visoko kvalitetnih vina koja su predmetnom izvoza diljem svijeta. Predmetom ove izložbe postaje i vino koje se već danas nalazi u međunarodnom javnom prometu preko područja RH i koje također ulazi u program stalne izložbe i trgovine.

3.8. Stambeno apartmanski dio – najam i usluge

Jedan o vrlo često isticanih problema u komuniciranju s poduzetnicima iz hrvatske dijaspore, tijekom proteklih 20-tak godina, predstavljalo je njihovo ulazno, odnosno privremeno boravište na području Hrvatske radi sređivanja imovinsko-pravnih odnosa i/ili pokretanja novih ulaganja kapitala. Slične preporuke su dolazile i od većeg broja njihovih kolega – poduzetnika koji su također iskazivali simpatije prema Hrvatskoj i namjere za osnivanje banke i sličnih poduzetničkih pothvata. U tu svrhu namijenjena je adaptacija i i renoviranje hotelskog kompleksa „Korana“ u Karlovcu gdje se treba posebno urediti stambeno-apartmanski dio koji bi bio prvenstveno namijenjen iznajmljivanju poslovnim partnerima i poduzetnicima koji će biti uključeni u razvoj predmetnog programa, odnosno pojedinih projekata na predmetnom prometnom pravcu. Uz stambeno-apartmanski kompleks usko je povezano pružanje različitih servisnih usluga kao što su renta-car, proizvodnja i distribucija hrane i pića, ured za poslovne sastanke i prevođenje na/stranih jezika itd., što se pobliže definira u specijalnim paket aranžmanima u okvirima ovoga programa i projekta.

3.9. Ugostiteljski sadržaji - otvoreni - zatvoreni bazeni sa pratećim sadržajima

Ugostiteljske usluge obuhvaćaju uslužni program koji se sastoji od bogate cjelodnevne ponude: marendi, snack-ova, pizza, ručkova i večera. Lokacija ugostiteljskih sadržaja u hotelskom kompleksu „Korana“ Karlovac omogućuje vrlo velik potencijal za visoku razinu popunjenosti tijekom cijelog dana, kako od strane oko turista i hotelskih gostiju tako i zaposlenika u ovom Centru, tako od brojnih posjetilaca raznih profila (poslovni gosti, obitelji, parovi, različita društva, posjetitelji Cinestar-a, djeca, itd.). Kapacitet restorana od oko 150 sjedećih mjesta i cjelodnevno radno vrijeme, te bogata ponuda jela i pića, jamstvo su stvaranja atraktivne ponude, zanimljive velikom broju posjetitelja, odnosno korisnika.

18

Iskustvo i prepoznatljivost postojećih objekata dodatno će pridonijeti uspješnom poslovanju objekta.

Namjera je ponuditi specifične menije temeljene na ribi, mesu i vege izboru i to uvijek uz svježe domaće ekološki jedinstvene namirnice kontroliranog porijekla, što će se osigurati kroz suradnju s provjerenim postojećim proizvođačima ribe, mesa, voća i povrća. Nadalje, ponuda obuhvaća izvorne, tradicionalne, hrvatske recepte, suvremeni – zdrav način pripreme hrane, kao i ponuda pića s zanimljivom vinskom kartom, raznovrsnim brandovima kave te bogatom ponudom brandova piva, alkoholnih i bezalkoholnih pića. Uz pažljivo odabrano novo osoblje, planira se preseliti dio iskusnog stručnog osoblja iz postojećih objekata ulagača te tako osigurati visoku razinu kvalitete već od samog početka poslovanja na novoj lokaciji.

Posebno se radi na aplikaciji i razvoju Cattering usluga s kojima osnivači već imaju odgovarajuća iskustva, ali na neusporedivo nižoj i po obimu minornoj razini. Primamljiv izbor menija u kombiniranju izbora hrane i pića namijenjenih različitim poslovnim i privatnim potrebama (npr. banketi, rođendani, zakuske, domjenci, hladni bife i dr.), učinili su ovaj segment vrlo uspješnim i najbrže rastućim dijelom poslovanja ulagača. Uz jačanje proizvodnje pekarskih i slastičarskih proizvoda, ponuda cattering usluga dodatno će se obogatiti te tako pridonijeti atraktivnosti i kvaliteti. Poslovična točnost i uslužnost, uz maštovit i kvalitetan izbor jela i pića, čine zaokružen proizvod koji prihvaća sve veći broj kupaca. Veći kapaciteti i veći broj uslužnog osoblja učiniti će ponudu cattering usluga i dalje vrlo brzo rastućim proizvodom ulagača, a u pripremi je i on-line ponuda naručivanja catering usluga. Posebno se očekuje značajan udio u ovim uslugama od zaposlenika u brojnim poslovnim zonama u zoni karlovačke gravitacije gdje se očekuje preko 5.000 novih radnika kojima će biti osigurani svi ugostiteljski servisi uključujući i bazene za kupanje te rekreaciju tijekom cijele godine.

U ovaj program ugrađena je i proizvodnja slastica, koja obuhvaća program pekarskih i slastičarskih proizvoda (torte, kolači, sladoled), koji će se nuditi u sklopu ugostiteljske ponude restorana u Poslovnom centru, kao i ostalih objekata ulagača, zatim kroz cattering usluge, a dijelom asortimana (pekarski trajni proizvodi i slastice po narudžbi) i vanjskim kupcima (građanima i pravnim osobama). Namjera je pri proizvodnji većina proizvoda koristiti prepoznatljivu i manje poznatu domaću, tradicionalnu, hrvatsku recepturu, kao i izbor iz europski etabliranih proizvoda – recepata. Nadalje, program obuhvaća pripremu gastronomskih, kao i niskokaloričnih specijaliteta, koje će se odabir zdravih namirnica kontroliranog porijekla, u principu bez konzervansa koji osiguravaju veću trajnost proizvoda, aditiva ili umjetnih boja. Kvaliteti proizvoda će svakako doprinijeti instalacija suvremenih, profesionalnih uređaja za pripremu pekarskih i slastičarskih proizvoda, čija tehnologija omogućava zdravu pripremu hrane i zadržavanje svih organoleptičkih svojstava. U tom pogledu u planu je i skoro usvajanje HACCAP standarda u svim objektima ulagača.

Ponuda pekarskih, a dijelom i slastičarskih proizvoda, već postoji u ponudi ulagača, no namjera je većinu kapaciteta koncentrirati – preseliti u novi objekt u Karlovcu, kako bi se postigli efekti ekonomije obujma te smanjili troškovi osoblja, zaliha i opreme. Preseljenjem na novu lokaciju očekuje se i povećanje kapaciteta za gotovo 1000%, što će se ubrzano realizirati kroz ponudu objektima ulagača, cattering usluge i vanjskim kupcima.

Već je prethodno spomenuto da se ponuda proizvodnje pekarskih i slastičarskih proizvoda, namjerava ponuditi kroz 3 kanala distribucije (unutar objekata ulagača, kroz cattering usluge, a zatim i novim kupcima). Cattering usluge omogućuju i da se većina ugostiteljske ponude hrane i pića nađe direktno na lokaciji kupca.

Ulagač će osigurati odgovarajući broj vozila za distribuciju do lokacija kupaca, između objekata ulagača, kao i za nabavljačke namjene. Preseljenje proizvodnje pekarskih i slastičarskih proizvoda na novu lokaciju omogućiti će još učinkovitije korištenje postojećeg voznog parka, a time i niže troškove osoblja.

19

2. PODACI o nosiocu program O PODUZETNIKU – ULAGAČU

2.1. Poduzetnik – ulagač

1. Naziv tvrtke: Hrvatski Svjetski Sabor „MBC – Dijaspora“ d.o.o. iz Poreča, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje projektimai turistička agenciaj

2. Sjedište tvrtke: Vl. Gortana 2 52440 Poreča) Telefon: 052 427-057 31575b) Telefax: 052434006; 052 431-902c) E-mail: turizam@hssd.hr dijaspora@hssd.hrd) web site: www.orah-internek.hr www.hssd.hr

3. Vrsta tvrtke: Društvo s ograničenom odgovornošću

4. Vlasništvo društva Više osnivača

5. Vlasnik društva: Više osnivača

6. Datum osnivanja društva: 23.11. 2000. godine

7. Broj rješenja i registarski sud:

UP. –I-007-02/08-1/160 Ur. Broj: 2163-05-8-2009-2 od 25.8.2009.

OIB 309173141918.

9. MB: 1545060

10.

11. Pretežita djelatnost društva:

Uslužne djelatnosti turizma, ugostiteljstva, - objedinjenje domovinske i iseljene hrvatske

12. Uprava društva: Jednočlana

13. Poduzeće zaduženo za vođenje računovodstva društva:

„Bioflora“ doo. Poreč

14. Poslovne banke preko kojih društvo obavlja poslovanje:

Istarska Kreditna Banak Umag posl. Poreč

15. Žiro-račun: 2380006-1110011692

20

4. POSTOJEĆA IMOVINA ULAGAČA

U ovom trenutku ulagači smatraju da nije neophodno unošenje njihove omovine u ovu Studiju, ali će je unijeti kada se pokrenu konkretni postupci aplikacije njezinih operativnih dijelova.

5. JEDAN OD PRIMJERA ULAGANJA KOJI SU POTICANI OD STRANE HRVATSKOG SVJETSKOG SABORA

Temeljem javno dostupnih informacija o poslovanju (www.hssd.hr), za posljednjih 5 godina (2004. – 2009.), informacija o bonitetu (FINA – BON - 1), te internih poslovnih izvješća za posljednje 2 godine (2008. i 2009.), dostavljenih u prilogu ovog projekta, može se ustvrditi da svi poslovni indikatori ulagača pokazuju značajan pozitivan pomak u promatranom razdoblju, a posebno u pogledu porasta ukupnih prihoda, dobiti, novostvorene vrijednosti i broja zaposlenih. Nastavno su prikazani navedeni podaci:

Tablica 1: Pokazatelji o ostvarenom prometu „Apart-hotela“ u Poreču (kuna)Godina Broj

noćenjaOstvareni prihod

u kunamaPrihod od

ugostiteljskih uslugaNapomena

1999. 476 81.000 65.0002000. 564 96.000 73.0002001. 494 84.000 78.0002002. 523 89.000 74.0002003. 552 94.000 82.0002004. 582 99.000 85.0002005. 476 81.000 75.000 Invest.u opremu

270.000,00 kuna2006. 670 114.000 95.0002007. 705 112.000 98.000 Investicije u

povećanje kapac. 2.550.000 kuna

2008. 1550 270.000 180.0002009. 2470 420.000 250.000

….

21

Grafikon 1: Kretanje poslovnih pokazatelja jednog ulagača (kuna)

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

450000

1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009.

Broj noćenjaOstvareni ukupni prihod

Prihod od ugostiteljskih usluga

Iz pokazatelja u tablici 1 i grafikonu 1 vidljivo je da je ulagač tijekom posljednjih desetak godina ostvarivao pozitivne poslovne rezultate te da je promet gostiju i prihoda u stalnom porastu. Drži se indikativnim značajni porast financijskih pokazatelja u posljednje dvije godine, usprkos ekonomskoj recesiji i brojnim poteškoćama s kojom se sukobljava Europa i Republika Hrvatska. Naravno, aktualna razina poslovanja ulagača ne može se komparirati s očekivanim poslovanjem predmetnog Poslovnog centra u Karlovcu, ali se može indikativno koristiti kao referenca poslovnosti glavnog ulagača.

6. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGAČA

Budući da se RH nalazi u procesu pristupanja u punopravno članstvo Europske unije uskoro se očekuje otvaranje kohezijskih i strukturnih – razvojnih fondova u kojima će EU odmah staviti, na STROGO NAMJENSKO korištenje, 3,5 milijardi EUR-a namjenskih investicijskih sredstva, koja se moraju uporabiti za razvoj infrastrukturnih objekata za čiju izgradnju EU utvrdi (iskaže) svoj strateški interes. To, praktično, znači da RH, odnosno hrvatska Vlada, treba kandidirati – predložiti - Europskoj komisiji određene kapitalne projekte koje Europska komisija može, ali ne mora, prihvatiti. Budući da je EU svojim projektima IMONODE i INTERIM utvrdila osobiti strateški interes za izgradnju nizinske pruge Rijeka – Karlovac – Botovo, nizinske pruge Rijeka – Koper – Trieste i matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“ te „Omišalj“ na području Luke Rijeka, što ujedno predstavlja ključne resurse za brzi izlazak Republike Hrvatske iz gospodarskih i s njima impliciranih poteškoća, nije teško utvrditi da su razvojne mogućnosti „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ izvrsne. Također, se može utvrditi da se radi o razvojnim programima i projektima od osobitog interesa za EU, Kinu i druge velike svjetske strateške destinacije te Republiku Hrvatsku, što znači da će njihova aplikacija vrlo brzo započeti. Obzirom da je karlovačko područje, svojom prirodnom lokacijom, determinirano kao središnje čvorište za koordinaciju i konsolidaciju prethodno navedenih međunarodnih robnih i turističkih tokova, nije teško detektirati da su razvojne mogućnosti, ovoga Centra, objektivno velike i gotovo neizbježne. Međutim, to ne znači da će se razvoj karlovačkog čvorišta postići nekim sretnim slučajem nego zahtijeva odgovarajuću strategiju i taktiku, koje su predmetom rada i ciljem „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, odnosno ove Studije.

U okolnostima kada se radi o razvoju svjetskog prometno-industrijskog i turističko-ugostiteljskog čvorišta nameće se potreba postizanja razine usluga na 4 - 5 zvjezdica, jer lokacija, koja se koristi za tu namjenu, upravo nameće razinu predložene kvalitete.

Turističko-ugostiteljski te poslovni objekt koji je lociran na obali rijeke Korane (cf. slika 1), koja predstavlja izvor zdrave vode, obogaćene brojnim i kvalitetnim mineralima čime je

22

uvrštena u skupinu prirodnih lječilišta, predstavlja osobito važan segment za razvoj ovoga velikog nacionalnog i međunarodnog programa i projekta.

Slika 1: Hotel „Korana“ u sadašnjem stanju

Posjetitelji i gosti iz svih krajeva svijeta, kao biznismeni - poslovni partneri, zahtijevaju visoku razinu svih usluga uključujući hotelski i ugostiteljski servis više kategorije, što će se odraziti i na prihodovnoj strani korištenja poslovnih i ugostiteljskih objekata te njihovih servisa.

Slijedom toga realno se procjenjuje da će predmetni Centar, sa širokim spektrom svojih ponuda, potaknuti veći broj investitora – ulagača razvojnog kapitala, osobito na području razvoja industrijskih zona, prometnog pravca, pogona za montažu sklopova koji putuju u kontejnerima u gotove proizvode (asambling), proizvodnju određenih proizvoda iz područja međunarodne industrijske kooperacije, skladištenje robe i kontejnera u međunarodnom javnom prometu te turističko-ugostiteljskih i sa njima kompatibilnih servisa. Budući da se radi o sustavu koji funkcionalno povezuje najveća tržišta na svijetu, čiji će robni promet biti u stalnom porastu, u idućih najmanje 100 godina, nije teško zaključiti da će se funkcija ovog Centra pozitivno odraziti na razvoj sveukupnog hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva na dugi vremenski rok, od kojeg se očekuje fiksno godišnje povećavanje hrvatskog BDP za oko 4,5%.

Dosadašnja bogata iskustva ulagača u ugostiteljstvu u dosadašnjim pothvatima, primjena uspješnih uslužnih koncepcija (samostalno ili u franchising sustavu), poznavanje trendova u ugostiteljskom i turističkom sektoru (posebno razvoj fast-food konkurencije, franchising industrije u sektoru i sl.), temelji su na kojima se zasniva i novi poduzetnički poduhvat – u sklopu predmetnog Centra, koji će potaknuti ulagačke ambicije malih i srednjih poduzetnika iz hrvatske dijaspore, koji je najviše iskazalo svoj interes za povratak u staru Domovinu.

Sve prethodno navedeno omogućilo je stvaranje određene razine ekonomije obujma unutar tvrtki ulagača i povezanih društava, što za posljedicu ima mogućnost ostvarivanja veće razine razlike u cijeni u nabavi materijala i opreme, veće povjerenje dobavljača (posljedično bolje uvjete nabave), kao i veći tržišni udjel, što osigurava veću otpornost na eventualne tržišne oscilacije i aktivnosti konkurencije.

Nadalje, dostignuta razina i raširenost poslovanja omogućila je povećanje imovine u dijelu ugostiteljske opreme, a koja će se djelomično iskoristiti za potrebe novog objekta u predmetnom Centru. Temeljem ugleda koji ulagač uživa kod dobavljača opreme, očekuje se dobivanje najpovoljnijih tržišnih uvjeta nabave nove opreme, pa i natprosječan udjel konsignacijske opreme (temeljem ugovora o zajedničkoj promociji – franchisingu s dobavljačima).

23

Treba posebno istaknuti i pogodnu dinamiku ulaganja u novi objekt koja se poklapa s istekom glavne turističke sezone, što znači dodatni gotovinski priljev iz dijela turističke ponude Centra (charter flota), koji će se iskoristiti za pokriće značajnog dijela investicije (primjerice predujma ili plaćanje radova i dijela opreme), kao vlastito ulaganje.

Objekt u predmetnom Centru, koji je predmet ove investicijske Studije, predstavlja novi uspješan strateški (poslovni) potez, koji se uz prethodno spomenuta iskustva, poznavanje struke i tržišta te predanost i marljivost vlasnika, temelji i na slijedećim pozitivnim tržišnim čimbenicima:

lokacija trendovi u trgovini, turistički trendovi, trendovi u prehrani, trendovi u potrošnji stanovnika.

6.1. Lokacija

Središnju logističku točku predmetnog Centra predstavlja hotel «Korana» koji je lociran na najkvalitetnijoj geostrateškoj i geoprometnoj točci u Hrvatskoj, koja tehničko-tehnološki integrira Europsku uniju i Kinu (Aziju) u svjetski prometno-industrijski i turističko-ugostiteljski sustav.

Sa motrišta lokacije, drži se važnim naglasiti osobitu važnost razvoja poslovnih zona „Bosiljevo“ i „Netretić“ na operativnoj površini od po 100 ha i sa mogućnošću njihovog proširivanja na dodatnih 100 + 100 ha, koje su prostorno udaljene 20-tak km od Karlovca, odnosno središta ovoga Centra.

Pored toga Centar raspolaže i s poslovnom zonom „Novigrad na Dobri“ koja se razvija u dvije faze, 100 ha + 100 ha i koja je udaljena od Karlovca je svega 10 km, 43 km od Zagreba i 53 km do zračne luke „Zagreb“ te 100 km od Riječke luke. Također je svega 20 km udaljen od Republike Slovenije, tj. granice s EU kao i 38 km od granice s Bosnom i Hercegovinom. Nije nevažno napomenuti da je Centar jednako udaljen od Osijeka i Dubrovnika što ukazuje na izvrsnu mogućnost operativnog povezivanja „zelene“ i „plave“ Hrvatske u procesima proizvodnje i distribucije ekološki zdrave hrane, koja bi trebala osigurati ključni preduvjet za razvoj cjelogodišnjeg turizma. U prilog razvoja cjelogodišnjeg turizma kroz proizvodnju i distribuciju zdrave hrane najslikovitije govori logističko čvorište „Novigrad na Dobri“ koje predstavlja najkraću vezu od sjevera Njemačke, Austrije, Slovenije, …, preko Zagreba prema Rijeci i Splitu, kao i presijecanjem autoceste do spoja s Bosnom i Hercegovinom. Za tu prometnicu IGH je izradio studiju prometa od 1.500 automobila, minimum dnevno, u tranzitu.

6.2. Trendovi u trgovini

Vrijeme kupovine u trgovinama «u susjedstvu» i u Hrvatskoj neumitno prolazi. Udjel kupnje u velikim hiper-marketima i shopping-mall-ovima, sve više raste i danas zauzima preko 50%.

Nadalje, sklonost stanovnika Hrvatske posjećivanju, pa i organizaciji shopping izleta (obiteljskih ili grupnih), nadmašuje slične trendove prisutne niz godina u zemljama razvijene Europe. Pritom treba naglasiti da je današnja razina saturacije prema kriteriju broja m² prodajnih prostora po stanovniku u Hrvatskoj (uključujući Rijeku i Primorsko-goransku te Karlovačku županiju) i dalje ispod razine većine članica Europske unije. Tako Austrija ima oko 250 m² na 1.000 stanovnika, Češka oko 200, Slovenija i Slovačka malo manje od 100, a Hrvatska tek nešto manje od 50. Od nje su trgovačkim centrima siromašnije samo Rumunjska i Bugarska, s oko 25 četvornih metara na 1.000 stanovnika. Razvojem predmetnog Centra daje se značajan doprinos unaprjeđivanju i trgovinske logistike, jer će biti otvpreno više tisuća novih radnih mjesta i specijaliziranih objekata za trgovinske djelatnosti koje će biti obogaćene i robama iz međunarodnog javnog prometa koji će prolaziti ovim područjem s tendencijom kontinuiranog povećavanja kako po količini tako i po asortimanu.

24

6.3. Turistički trendovi

Uz već poznate činjenice da su turizam i putovanja najveća svjetska industrija, koja čini 11,7% svjetskog BDP-a, zapošljava čak 8% (200 milijuna) radnika u svijetu te raste prosječno oko 4% godišnje, što predstavlja rast koji se očekuje za razdoblje do 2020. godine. Hrvatska se nalazi na Mediteranu, koji predstavlja najveće receptivno područje svijeta s 27% svjetskih i 56% europskih prihoda od turizma. Za Karlovac i Rijeku, kao input-autput ovoga Programa, posebno je zanimljiv tzv. urbani turizam koji objedinjuje više oblika turizma, primjerice: kulturni, kongresni, događajni i vjerski turizam, dok se u primorskim gradovima, do kojih turisti dolaze preko karlovačkog područja, pojavljuje nautički turizam i kružna putovanja (cruising), te drugi motivi posjeta: kupovanje, edukacija, zdravlje (wellness), eno-gastro ponuda ili zabava. Sve to ide u prilog dosadašnjem, a posebno planiranom još bržem porastu broja posjeta i noćenja turista u gradu Karlovcu, kao i u Rijeci. U Karlovcu i Rijeci su podjednako prisutni domaći i strani gosti, a u posljednjih 5 godina zabilježen je porast broja dolazaka za preko 20%, a noćenja blizu 30%.

Primorsko-goranska i Karlovačka županija čini drugu najveću turističku regiju u Hrvatskoj, što predstavlja dodatni potencijal u pogledu shopping turizma u predmetnom Centru, a posredno i kroz poboljšanje standarda lokalnog stanovništva.

6.4. Trendovi u prehrani:

Navike prehrane zaposlenih stanovnika i članova njihovih obitelji bitno se mijenjaju u svijetu i u Hrvatskoj. Nastavno su dati određeni, zanimljivi trendovi:

Prosječna obitelj dnevno utroši 15 minuta na kuhanje hrane, što predstavlja pad u odnosu na 4 sata prije 40 godina!,

Mnogi mladi stanovnici SAD, pod pojmom kuhanja podrazumijevaju – “prokuhavanje vode ” ili “uporabu mikropećnice”,

Prehrana izvan kuće: 45% od ukupne sume US$ za hranu, potroši se izvan kuće!

Slika 2: Trendovi gastro potrošnje u Europi

Izvor: Source Promar International 2000

Očekuje se da će do 2015. godine čak 40% od europske trgovine hranom biti u gastro sektoru, a do 2023. godine već 50% ! U ovom pogledu posebnu važnost ima smještaj novog objekta u predmetnom Centru, gdje će raditi više tisuća zaposlenika, a s otvaranjem poslovnog programa taj broj će se dodatno povećati. Tu su i brojni vlasnici objekata, njihovi poslovni partneri i mnogi drugi potencijalni korisnici ugostiteljskih usluga (cf. slika 2).

6.5. Trendovi u potrošnji stanovnika

Rijeka i Primorsko-goranska županija, kao input za razvoj predmetnog Centra u Karlovcu već niz godina zauzimaju treće mjesto prema razini zaposlenosti i prosječnoj razini plaća (iza Istre i Zagreba). Može se očekivati zadržavanje te pozicije i u budućnosti, što svakako čini ovu regiju poželjnom za nove investicije. Naravno, taj će se trend proširiti i na

25

2020

4040

6060

8080

100100

%

% vr

ijedn

osti

tržiš

ta h

rane

vrije

dnos

ti trž

išta

hra

ne

RetailRetail (trgovina)(trgovina)

Foodservice (Foodservice (gastrogastro))

2000 2005 2010 2015 2020 2022000 2005 2010 2015 2020 2025 20305 2030

karlovačku zonu kada započne realizacija programa i projekata koji su predmetom elaboracije u ovoj Studiji.

Nadalje, očekuju su i daljnje promjene u strukturi potrošnje stanovnika regije (i Hrvatske), posebno u pogledu rasta veličine izdvajanja obiteljskih prihoda za zabavu, rekreaciju, kulturu, pa i enogastronomiju. Ova predviđanja također su posljedica promjena u stilu življenja koji dolazi iz europskog i svjetskog okruženja, kojem se sve više prilagođava i hrvatsko područje.

6.6. Nizinska pruga – ključni razvojni resurs Republike Hrvatske

„Financijski najzahtjevniji projekt  u okviru Nacionalnog programa željezničke infrastrukture 2008.-2012. je nizinska pruga od Botova, odnosno mađarske granice, preko Zagreba, Karlovca do Rijeke (cf. slika 3).

Slika 3: Trasa i temeljna obilježja nizinske pruge RH

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (09. ožujak 2010.)

Početak izgradnje ove za Hrvatsku strateški važne pruge planiran je u 2008. godini s rokom trajanja radova od 5 do 6 godina. Pravac Rijeka - Zagreb - Botovo na granici s Mađarskom veoma je važan u povezivanju triju velikih geografskih cjelina i to središnje, gorske i primorske Hrvatske. Osim toga, taj pravac zbog svoga prometno-zemljopisnog položaja ulazi i u europske globalne i regionalne prometne tokove povezivanja srednjoeuropskih prostora sa sjevernim Jadranom.

Prirodni uvjeti usječenosti Jadranskog mora u srednjeeuropski prostor sa riječkim lučkim bazenom pogodnim i za brodove najdubljeg gaza pruža velike mogućnosti, te stvara izuzetne pretpostavke prometno-gospodarske valorizacije od šireg značaja. Osim položaja, atraktivnost morske luke ovisi prvenstveno o brzini manipulacije roba unutar lučkog kompleksa, a pogotovo o brzini i kapacitetu dopreme i otpreme roba.

Za servisiranje luke sa kopnene strane željeznički prijevoz je nezamjenjiv i prioritetan. Izgradnjom dolinske željezničke pruge Rijeka-Josipdol-Karlovac, te rekonstrukcijom dionice Karlovac-Zagreb stvorile bi se temeljne pretpostavke brze, sigurne i po kapacitetu

26

zadovoljavajuće dopreme-otpreme roba u luku Rijeka. Prema našim predviđanjima, kapacitet luke Rijeka povećao bi se na više od 30 milijuna tona tereta godišnje sa sadašnjeg ograničenog kapaciteta od 15 milijuna tona godišnje zbog nezadovoljavajuće pruge.

Sama pruga glede korištenje prostora i zaštite čovjekove okoline ne uzrokuje velike poremećaje u prostoru jer u koridoru Rijeka-Zagreb-Koprivnica postoji željeznička pruga. Postojeća pruga Zagreb-Rijeka puštena je u promet davne 1873. godine te je po eksploataciji jedna od najtežih pruga u Europi koja svojim tehničkim karakteristikama ne zadovoljava transportnu potražnju. Dionica pruge od Zagreba do Botova uglavnom prati postojeću prugu koju treba kvalitetno urediti na viši standard, a na nekim lokacijama potrebno je izvršiti minimalne korekcije trase.

Dionica Zagreb-Karlovac građena je za male brzine i malo osovinsko opterećenje, pa se stoga predlaže izgradnja nove trase ove pruge koja je kraća i izbjegava dobar dio naselja. Prednost ove varijante je u sljedećem:

- postignuto je maksimalno moguće skraćenje trase,- horizontalni elementi su takvi da se u budućnosti (ako se ukaže potreba) mogu postići

brzine i preko 250 km/h,- minimalno je dizanje trase od Hrvatskog Leskovca do Orlovca, jer se na najvišem

mjestu doseže 40 m ekstremne visinske razlike,- izrazito povoljniji uvjeti eksploatacije,- potpuno su ispunjeni ciljevi gradnje nove pruge.

Upravo zbog svog širokoga prometnog značaja, uključujući u to i veliko prometno značenje luke Rijeke i ostalih sjevernojadranskih luka u novim tržišnim, političkim i ekonomskim integracijskim procesima zapadnoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja, valja očekivati golemo povećanje robno-transportnog i putničkog prometa baš u paneuropskom prometnom koridoru V B na kojem se nalazi ova pruga. Najveći benefit za putnike bit će skraćenje putovanje od Rijeke do Zagreba željeznicom na 1 sat vožnje, dok danas to putovanje iznosi 3 sata i 45 minuta.“1

1 Službeno priopćenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH.

27

7. ANALIZA TRŽIŠTA

Polazeći od činjenice po kojoj se realna vrijednost investicijskog programa, odnosno projekta mjeri vrijednošću njegovog tržišta može se utvrditi da je tržište za područje poslovanja „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ globalno osigurano na vremenski rok od najmanje 100 godina. Pri tome ne može se tvrditi da postoji automatizam koji jamči investitorima, predmetnog programa i projekta, da je problem njihovog tržišta riješen nego da postoji veliki tržišni potencijal kojeg bi trebalo pretvoriti i vlastitu realnost, kako slijedi u nastavku.

Pored nacionalnog i međunarodnog tržišnog potencijala ovim programom i projektom obuhvaćeno je i uže tržište unutar predmetnog Centra koje se tretira kompleksno kao cjelina u ukupnoj analizi tržišta, a koje se može interpretirati kao:

- Korištenje poslovnih prostora zakupljenih od poslovnih partnera 100%. - Korištenje aparat-hotela prvenstveno kao partneri koji rade u biznis centru - a dio apart-

hotela bit će unaprijed rezerviran svim hrvatskim iseljenicima koji će obavljati zakup tijekom boravka u Hrvatskoj na određeno vrijeme, a ima i mogućnosti otkupa djela stambenih jedinica u trajno vlasništvo, kao etažirana jedinica.

- Korištenje komercijalnih prostora nadasve će biti atraktivan iz prethodno spomenute kvalitetne lokacije kao i korisnika kao poslovno visoka klasa.

Slijedom toga smatra se da će analiza tržišta pokazati opravdanost ulaganja.

7.1. Tržište nabave

Rezultati istraživanja u okvirima međunarodnih projekta, čiju je izradu financirala Europska komisija s nepovratnim financijskim sredstvima, pokazuju da je porast međunarodnog javnog prometa tereta u ubrzanom porastu diljem svijeta i da ga najviše generiraju zemlje Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka te Europska unija. U proteklih 10-tak godina zabilježen je rapidni porast kontejnerskog prometa, kao rezultat nove prometno-gospodarske strategije zemalja Srednjeg i Dalekog Istoka (Kina, Indija, Japan, …) koje su napustile sustav logistike stabilnih (zidanih) u korist mobilnih skladišta, koje u naravi predstavljaju kontejneri pa je došlo do zakrčivanja međunarodnog javnog prometa u sjeverno-europskim lukama poznatijim pod akronimom „ARA“ (Amsterdam, Rotterdam, Antwerpen) te Hamburg. U nastalim okolnostima sjeverno-europske luke bile su u mogućnosti logistički servisirati samo svoju primarnu gravitacijsku zonu do 450 km lučkog zaleđa, pa je došlo do međunarodne-prometne izolacije zemalja Središnje i dijela Istočne Europe, što je rezultiralo rapidnim i neočekivanim porastom kontejnerskog prometa preko sjeverno-jadranskih luka, osobito preko riječke luke gdje je porast iznosio oko 2.000% tijekom 2009. godine u odnosu na 1999. godinu (cf. tablica 2 i grafikon 3). Također, iz rezultata istraživanja, može se detektirati da su sjeverno-jadranske luke prihvatile tek oko 30% stvarnog prometa koji njima prostorno gravitira i za kojeg posjeduju komparativne prednosti u odnosu sjeverno-europske luke, jer nisu bile, niti su danas, tehničko-tehnološki pripremljene za tako veliko povećavanje novog međunarodnog javnog prometa. Budući da sjeverno-europske luke sve teže prometno-logistički servisiraju zemlje Središnje i dijela Istočne Europe, a luke iz Sjevernog Jadrana nisu u objektivnoj mogućnosti osigurati prihvaćanje novih količina prometa došlo je do određene međunarodne prometne izolacije tih zemalja (Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, dio Istočne Njemačke, itd.).

Iz pokazatelja u grafikonu 2 može se detektirati da je 2008. godine u svijetu ostvaren promet kontejnera na razini 500 milijuna TEU te da se do 2020. godine očekuje čak milijardu TEU. Od toga prometa oko 8 milijuna TEU prirodno gravitira zemljama u primarnoj gravitacijskoj zoni sjeverno-jadranskih luka, koje nije moguće transportirati nekim drugim prometnim koridorima. Budući da se transkontinentalni prijevoz kontejnera obavlja uz uporabu velikih kontejnerskih brodova tzv. „Matičnih brodova“, sa jediničnim kapacitetom 7.000 – 12.000 TEU čiji se gaz kreće od 15 – 30 metara, pa ne mogu pristupiti do luka u Trstu i Kopru zbog njihovog pristupnog gaza koji je limitiran na 14 m, samo se u riječkoj luci

28

može izgraditi i komercijalno koristiti Matični kontejnerski terminal s operativnom obalom do 30 m gaza.

Grafikon 2: Globalni promet kontejnerskog prometa od 1990. i procjena prometa do 2020.g.

Slika 4: Kretanje međunarodne robne razmjene od 2005. i procjena razvoja do 2020. godine u milijardama dolara godišnje među kontinentima

(Napomena: Crvenim strelicama označena je procjena porasta uvoza robe na područje EU do 2020. godine s pojedinih kontinenata, a s plavim strelicama izvoz robe iz EU (debljina

strelica simbolizira količinu robnog prometa)).

Tablica 2: Pregled i procjena prometa kontejnera na području sjeverno-jadranskih lukaod 2004. do 2025. godine

LUKA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2015. 2025.

TRIESTE - 174.729 198.319 220.310 265.863 1.000.000 2.500.000KOPER 126.237 153.347 179.745 218.970 305.000 500.000 1.000.000

RIJEKA 60.864 76.258 94.390 145.024 168.777 1.500.000 4.500.000

Svjetska investicijska banka je odobrila pozajmicu riječkoj luci u visini 156 milijuna $ za razvoj poznatog razvojnog programa „Rijeka-Gateway“, koji bi se trebao namjenski uporabiti za izgradnju i matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“ na zapadnom dijelu lučkog bazena „Rijeka“ i velikog prometno-industrijskog logističkog centra

29

„Miklavlje“ sa površinom od 250 ha. Također je pokrenut proces pripreme izgradnje najnovijeg matičnog kontejnerskog terminala na otoku Krku čiji gaz prelazi 30 m uz operativnu obalu, te izgradnje dvokolosiječne nizinske, elektrificirane željezničke pruge Rijeka – Karlovac – Botovo (cf. slika 4), čime su pokazani smjerovi otvaranja područja RH prema najvećim robnim tržištima na svijetu.

Budući da se razvoj kapitalne prometne infrastrukture na području Sjevernog Jadrana sporo razvija došlo je do prometne izolacije zemalja Središnje i dijela Istočne Europe.

Grafikon 3: Promet kontejnera u riječkoj luci u proteklih 10-tak godina

Shema 1: Shema prometne integracije Sjeverno-Jadranskog-Baltičkog-Crnog mora

Suočena s prethodno navedenim činjenicama Europska komisija je naručila izradu najmanje tri međunarodna projekta, kako slijedi:

(1) „IMONODE“, koji predstavlja izgradnju nizinske dvokolosiječne, elektrificirane željezničke pruge Trieste – Koper – Rijeka na maksimalnoj koti od 200 m/nv kako bi se ove luke povezale u jedinstveni robno-distribucijski sustav;

30

TEU turnover

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000180.000

TEU turnover

(2) „NADOK-X“, koji je rezultirao projekcijom suvremene tehnologije i organizacije prometnog povezivanja Jadrana i Dunava s ciljem rješavanja prometno-logističke izolacije zemalja Središnje Europe koje nemaju izravni izlaz na pomorske međunarodne koridore;

(3) „INTERIM“, koji je imao zadatak pokazati način rješavanja najveće europske i svjetske problematike „3E“ (Ekologija, Energija, Ekonomija) i koji je rezultirao projekcijom sustava prometnog povezivanja Europske Unije sa zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka preko „Jadransko-ionskog“ prometnog koridora na način da se u njegovom kopnenom dijelu ostvaruje najmanje 85% teretnog prometa preko elektrificirane željeznice i unutarnje plovidbe, a manje od 15% uporabom cestovnog prometa, što je sukladno zahtjevima naručiteljima Projekta (Europske komisije). Središnje prometno-industrijsko i logističko čvorište, u svim opcijama Europske unije i Kine, predstavlja karlovačko područje kao consolidation point ovoga velikog međunarodnog robno-transportnog sustava (cf. slika 4).

Dosadašnja dugogodišnja uspješna suradnja ulagača s dobavljačima hrane, pića, reprodukcijskog materijala i opreme, jamstvo su uspješnog dosadašnjeg i budućeg poslovanja, kao i preduvjet ostvarivanja značajnijih efekata temeljem ekonomije obujma, kao i niza financijskih pogodnosti.

Iskustva u upravljanju zalihama, logistikom u nabavi (i prodaji) i raspolaganju obrtnim sredstvima omogućavaju snižavanje troškova poslovanja te učinkovitije opsluživanje potreba svih objekata ulagača.

Poznavanje trendova, na području ugostiteljske djelatnosti, svih regionalnih i najvažnijih europskih konkurenata, pretpostavka je daljnjeg uspješnog poslovanja i povezivanja s etabliranim svjetskim brandovima, primjerice «Starbucks», za koji se očekuje skori ulazak u Hrvatsku putem franšizne mreže.

7.2. Tržište prodaje

Smatra se da će razvojem prometnog pravca, kao i gospodarskim oživljavanjem zona paralelno rasti i prodaja usluga trgovačkog društva „MBC“, nakon njegove kompletne obnove i revitalizacije.

Također očekuje se i dobar posjet turističke posjete – prvenstveno dijaspore, kao i ostalih turista kojima je ovo odredište poznato davno ranije.

Povećanjem protoka roba i usluga može se očekivati i dobar dio zaposlenosti u Karlovcu, pa tako na primjer dobar dio zaposlenika, koji u ovom trenutku putuju Karlovac Zagreb, zasigurno će okrenuti sliku na veće zapošljavanje u Karlovcu od povratnika.

Krajobraz Karlovačke županije je izuzetno bogat, jer se Karlovac nalazi na sjecištu 4 rijeke, koje dolaze upravo iz različitih smjerova tako da su tijekom ljeta izuzetno atraktivne i posjećene, što znači i mogućnost nastanjenja iz drugih krajeva – što radi turizma, a također i radi zaposlenja novih zaposlenika.

Kapitalni sadržaji, koji se nalaze samo su 40 km, udaljeni od MBC kao i ljekovito lječilište «Topusko» udaljeno 25 km kao i «Lešće» također udaljeno 30 km od Karlovca.

Postoji i ispitana geološka bušotina sa izuzetno toplom vodom nadomak Karlovca cca. 10 km udaljena, sa velikom količinom termalnih voda što može biti nastavak projektiranja centra.

Ovime se predmetni Centar svrstava u vrh turističkih usluga, kojima se kompatibilno priključuje zdravstveni turizam, povijesno-kulturni i po mnogočemu znameniti spomenički gradovi Zrinskih Frankopana, kao i ostali resursi.

U budućnosti se, uz već prethodno spomenuti daljnji rast turističkog prometa, može očekivati daljnji rast ugostiteljskog tržišta u Karlovcu i Rijeci i s osnova dovršetka realizacije projekta Gateway, koji bi trebao donijeti novih 80.000 – 150.000 novih radnih mjesta u razdoblju do 2020. godine, što znači povećanje standarda, kao i porast broja potencijalnih poslovnih gostiju.

31

7.3. Sažetak analize tržišta i procjena ostvarenja prihoda

SWOT analiza izrađena je na temelju dosadašnjih poslovnih iskustava i uspjeha te tržišnih prilika u djelatnosti i na predmetnoj lokaciji

SNAGE SLABOSTI Izvrsna makro i mikro lokacija Centra Dugogodišnje iskustvo i dobro poznavanje

investicijskih i poslovnih strategija te turističko - ugostiteljske branše

Poslovanje kroz različite prodajne formate Vrlo dobra prepoznatljivost kod investitora u

hrvatskoj dijaspori, zemlji i regiji Brojni i trajni kontakti s cattering klijentima Dobri odnosi s brojnim dobavljačima –

partnerima u svijetu, regiji i užem okruženju Osnivanje Hrvatske svjetske banke sa

partnerima iz dijaspore Diverzificiranost poslovanja kroz

ugostiteljsku, cattering i charter ponudu (manji rizici)

- Ovisnost o izgradnji kapitalnih infrastrukturnih objekata: nizinska pruga Rijeka – Karlovac – Botovo, Matični kontejnerski terminal i prometno-logistički centar „Miklavlje“.- Relativno visoka ulaganja u kupnju poslovnog prostora i nabavku opreme. Relativno kratak rok za ugovaranje

kupnje, kreditiranja i opremanje objekta Trenutna dinamika proširenja kapaciteta

ulagača

PRILIKE PRIJETNJE Razvoj suvremenog sustava na riječkom

prometnom pravcu predstavlja ključni program za izlazak i gospodarske krize RH.

Za implementaciju novog razvojnog programa mora se koristiti logističke usluge predmetnog Centra u Karlovcu.

Razvoj novih poslovnih zona u okruženju Karlovca kao središnjeg upravljačkog centra.

Iskazani interes Hrvata iz dijaspore da se izravno uključe u razvoj gospodarskih projekata te nove investicijske banke.

Daljnji porast turističke i atrakcijske ponude Sjevernog Jadrana i turističke regije.

Značajniji rast BDP-a i standarda stanovnika na prometnom pravcu (Rijeka - Gateway).

Nastavak promjene navika u prehrani zaposlenog stanovnika, u korist restorana

Poteškoće oko dobivanja jamstva Vlade za kreditiranje kupnje hotela „Korana“ u Karlovcu.

Nepravovremeno donošenje hrvatske državne razvojne strategije kao podloge za kandidiranje kapitalnih objekata prometne infrastrukture, čime bi Hrvatska mogla izgubiti 3,5 milijardi EUR-a iz kohezionih i strukturnih fondova EU i tako ući u zonu općeg siromaštva.

Ne postojanje specijalnih instrumenata državne gospodarske politike za poticanje rješavanja svjetskog fenomena „3E“.

32

7.4. Procjena ostvarenja prihoda

Tablica 3: Procjena poslovnih prihodaR.br. O P I S m2 m2

Cijena € 2010.g. 2011.g.

             

I.

Prihodi od dil. A hotelsko ugostiteljski program m2 / 50 € 2.500 125.000 1.500.000 1.650.000

II.Prihodi od dil. Bmeđun. biznis centar m2 / 85 € 4.305 365.925 4.391.100 4.830.210

III.Prihodi od dil. C komercijalno zdravstveni dio m2 / 50 € 1.260 63.000 756.000 831.600

IV. Prihodi od apart. Hotela m2 / 135 € 3.855 520.425 6.245.100 6.869.610  U K U P N O :     1.074.350 12.892.200 14.181.420V. Prihodi godišnji :                       - Stalne izložbe vina          - Kongresna dvorana          - Art galerije          

Procjena ostvarenja prihoda i razlike u cijeni prikazana je u tablici 3. i to temeljem proračuna očekivane dnevne prodaje i razine razlika u cijeni (i marži) za svaku od navedenih poslovnih cjelina (proizvodnja pekarskih i slastičarskih proizvoda, ugostiteljske – restoranske usluge i cattering usluge). Pritom je predviđen postupni pad veličina razlika u cijeni zbog vjerojatne pojave novih poslova, a uzet je u obzir i utjecaj planiranog zapošljavanja novog osoblja na rast prodaje. (Svi iznosi dati su netto – bez PDV-a, bazični dnevni promet izražen je u kunama, a svi ostali iznosi kalkulirani su u EUR i prema tečaju: 1 EUR = 7,3 Kn).

33

Tablica 4: Procjena ostvarenja prihoda Stavke Dnevni Mjes. 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Kn. Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur

I. Prihodi od proizvod. slastica 25.000 102.740 154.110 1,232.880 1,269.860 1,295.260 1,295.260 1,360.020 1,455.220 1,600.750 1,760.820 1,936.900 2,130.590

1. Kolači 21.000 86.300 129.450 1.035.620 1.066.680 1.088.020 1.088.020 1,142.420 1,222.390 1,344.630 1,479.090 1,627.000 1,789.7002. Pekarski proizvodi 4.000 16.440 24.660 197.260 203.180 207.240 207.240 217.660 232.840 256.120 281.730 309.900 340.900

II. Prihodi ugostiteljskih usluga 122.000 501.370 752.050 6.616.440 6.196.930 6,320.870 6,320.870 6,320.870 6.763.330 7,439.660 8,183.630 9,001.990 9,902.190

1. Hrana 55.000 226.030 339.040 2,712.330 2,793.700 2,849.570 2.849.570 2,849.570 3,049.040 3,353.950 3,689.340 4,058.280 4,464.100

2. Piće (alk.,bezalk., kava) 67.000 275.340 413.010 3,304.110 3.403.230 3,471.300 3,471.300 3,471.300 3,714.290 4.085.720 4,494.290 4,943.720 5,438.090

III. Prihodi od cattering usluga 25.000 102.740 154.110 1.232.880 1,269.986 1.295.260 1,295.260 1,295.260 1,385.930 1,524.520 1,676.970 1,844.670 2,029.140

Ukupno cattering usluga 25.000 102.740 154.110 1.232.880 1,269.986 1,295.260 1,295.260 1,295.260 1,385.930 1,524.520 1,676.970 1,844.670 2,029.140

IV. UKUPNI PRIHODI (I+II+III) 172.000 706.850 1.060.270 8.482.190 8.736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783,570 14,061.930

34

Tablica 5: Procjena ostvarenja razlike u cijeni (RUC) i maržiStavke Dnevni Mjes. 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Kn. Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur Eur

I. Prihodi od proizvodnje slastica 25.000 102.740 154.110 1.232.880 1,269.860 1,295.260 1,295.260 1,360.020 1,455.220 1,600.750 1,760.820 1,936.900 2,130.590

1. Sirovine za kolače i pekarske proizvode 25.000 102.740 154.110 1.232.880 1,269.860 1,295.260 1,295.260 1,360.020 1,455.220 1,600.750 1,760.820 1,936.900 2,130.590

2. NV 11..250 46.230 69.350 616.440 571.440 582.870 582.870 612.010 654.850 720.340 792.370 871.610 958.770

3. Veličina u RUC u % 550 550 550 500 550 550 550 550 550 550 550 550 550

4. Marža u % 1.220 1.220 1.220 1.000 1.220 1.220 1.220 1.220 1.220 1.220 1.220 1.220 1.220

II. Prihodi ugostiteljskih usluga 122..000 501.370 752.050 6,016.440 6,196.930 6,320.870 6,320.870 6,320.870 6,763.330 7,439.660 8,183.630 9,001.990 9,902.190

1. Hrana 55.000 226.030 339.040 2,712.330 2.793.700 2,849.570 2,849.570 2,849.570 3,049.040 3,353.950 3,689.340 4,058.280 4,464.100

2. NV 24.750 101.710 152..570 1,356.160 1.257.160 1,282.310 1,282.310 1,282.310 1,372.070 1,509.280 1,660.200 1,826.220 2,008.850

3. Veličina u RUC u % 550 550 550 500 550 550 550 550 550 550 550 550 55

4. Marža u % 1.220 1.220 1.220 1.000 1.220 1.220 1.220 1.220 1.220 1.200 1.220 1.220 1.220

5. Piće 67.000 275.340 413.010 3,304.110 3,403.230 3,471.300 3,471.300 3,471.300 3,714.290 4,085.720 4,494.290 4,943.720 5,438.090

6. NV 22.110 90.860 136.290 1,090.360 1,123.070 1.145.530 1,145.530 1,145.530 1,225.720 1,348.290 1,483.120 1,631.430 1,794.570

7. Veličina u RUC u % 670 670 670 670 670 670 670 670 670 670 670 670 670

8. Marža u % 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030 2.030

III. Prihodi cattering usluga 25.000 102.740 154.110 1,232.880 1,269.860 1,295.260 1,295.260 1,295.260 1,385.930 1,524.520 1,676.970 1,844.670 2,029.140

1. Hrana I piće 25.000 102.740 154.110 1,232.880 1,269.860 1,295.260 1,295.260 1,295.260 1,385.930 1,524.520 1.676.970 1,844.670 2,029.140

2. NV 10.000 41.100 61.640 493.150 571.440 582.870 647.630 647.630 623.670 655.440 721.100 793.210 872.530

3. Veličina u RUC u % 600 600 600 600 550 550 550 500 550 570 570 570 570

4. Marža u % 1.500 1.500 1.500 1.500 1.220 1.220 1.000 1.00 1.220 1.330 1.330 1.330 1.330

IV. Ukupni prihodi 172.200 706.850 1.060.270 8,482.190 8,736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604,480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 14,061.930

1. Ukupna NV 68.110 279.900 419.860 3,556.110 3,523.110 3,593.530 3,658.330 3,687.480 43,876.300 4,233.440 4,656.790 5,122.470 5,634.710

2. Prosječna marža u % 1.530 1.530 1.530 1.390 1.480 1.480 1.440 1.430 1.480 1.500 1.500 1.500 1.500

3. Iznos marže 103..890 426.950 640.420 4.926.080 5,213.550 5,317.820 5,253.060 5,288.680 5,728.180 6,331.490 6,964.640 7,661.100 8,427.210

35

8. DINAMIKA i STRUKTURA ZAPOSLENIH

8.1. Analiza potrebnih kadrova

Tablica 6: Potrebni kadroviR.br. Naziv radnog mjesta

Broj zaposlenih2011.g 2012.g 2013.g

         1. Rukovoditelj 5 5  2. Voditelj odjela 12 12  3. Konobari 14 16  4. Kuhari 8 10  5. Sobarice 6 6  6. Recepcija 9 9  7. Skladištari 4 4  8. Čistačice 4 5  9. Serviseri 3 4  10. Vozači 3 3  11. Pravni odjel 2 2  12. Informatički odjel 4 6             U K U P N O : 74 82  

8.2. Proračun godišnjih bruto plaća

Predviđeno je da objekt u Karlovcu radi sukladno punom radnom vremenu svakog trgovačkog centra, što znači sve radne dane u godini izuzev praznika te prosječno 12 radnih sati dnevno. Nastavno je dana procjena veličina bruto plaća prema vrstama zaposlenih i ukupno te procjena porasta veličine bruto plaća za vrijeme ekonomskog vijeka trajanja projekta.

Tablica 7: Proračun godišnjih bruto plaća Naziv radnih mjesta

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

I. RESTORAN

440.550

507.950

540.620

556.840

573.550

670.790

690.910

711.640

732.990

754.980

1.

Voditelj smjene ( šef sale)

164.380

169.320

174.390

179.630

185.020

190.570

196.280

202.170

208.240

214.480

2.

Konobar 138.080

169.320

219.740

226.330

233.120

240.110

247.320

254.740

262.380

270.250

3.

Šanker 138.080

169.320

146.490

150.890

155.410

240.110

247.320

254.740

262.380

270.250

II. KUHINJA-PROIZV. SLASTICA

289.320

372.490

306.930

316.140

325.630

503.090

518.190

533.730

549.740

566.240

1.

Kuhar-pekar

180.820

186.250

191.830

197.590

203.520

314.430

323.870

333.580

343.590

353.900

2.

Pomoćni kuhar-pekar

108.490

186.250

115.100

118.550

122.110

188.660

194.320

200.150

206.150

212.340

III.

UKUPNO (I + II)

729.860

880.440

847.560

872.980

899.170

1.173.880

1.209.100

1.245.370

1.282.730

1.321.220

Napomena: svi iznosi izraženi su u EUR

36

9. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA

Tehnička ulaganja razvojnog kapitala u predmetni program i projekt može se podijeliti u tri međusobno interakcijski povezana i funkcionalno uvjetovana područja, kako slijedi:

1. Hotelsko-poslovni i energetski kompleks u Karlovcu.2. Poslovne zone u prometno-gravitacijskoj zoni Karlovca.3. Kapitalni objekti nacionalne i međunarodne prometne infrastrukture

9.1. Hotelsko-poslovni i energetski kompleks u Karlovcu

Središnje područje tehničkih ulaganja predstavlja hotelsko-poslovni i energetski kompleks u okvirima građevinski devastiranog hotela „Korana“ koji je lociran u središtu grada Karlovca na obali rijeke Korane. Radi se o hotelu koji je građevinski devastiran tijekom Domovinskog rata i trenutno se nalazi izvan komercijalne uporabe. Budući da se radi o središnjem građevinsko-energetskom objektu za instaliranje i razvitak „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, kao središnjeg prometno-turističkog čvorišta na razmeđu Europske unije i zemalja Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka koje s 2/3 svih svjetskih potrošača predstavlja najveće svjetsko tržište danas i u predstojećoj budućnosti, obavljena je temeljita procjena njegovog formalno-pravnog, građevinsko-konstrukcijskog i komercionalno-uporabnog stanja, koja je sadržana u prilozima 1 – 5.

9.1.1. Tehničko tehnološka struktura hotelskog objekta

Hotelski objekt izgrađen je na obali rijeke Korane, što predstavlja osobito atraktivno turističko-poslovnu lokaciji čija korisna površina iznosi 11.930 m2.

Građevina hotelskog objekta sastoji se od 4 pojedinačne dilatacije, ukupne neto površine 10.081 m2, bruto 12.939 m2, a izgrađena bruto zapremina iznosi 42.513 m3. Na prostoru između središnje dilatacije B i rijeke Korane izvedena je terasa veličine 605 m2. Nosivu konstrukciju AB sačinjava skelet sa nosivim rebrastim horizontalnim gredama, a predviđa se slijedeća komercijalna struktura objekta:

Dilatacija A – hotelsko ugostiteljski program Dilatacija B – međunarodni biznis centar Dilatacija C – zdravstveni + komercijalni dio Dilatacija D – apart. hotel – stanovi – teim schering

Prethodno navedene dilatacije obnoviti će se kvalitetnijim materijalom, kao i opremom za servisne usluge, restorane, kuhinje, skladišta i drugi operativni prostori prema planu i programu rekonstrukcije, koji se nalazi u privitku 4 i 5.

9.1.2. Rekonstrukcija i revitalizacija elektro-energetskog objekta U sklopu hotelske zgrade, na obali rijeke Korane, instalirana je autonomna hotelska

hidrocentrala koja je prestala s radom tijekom procesa devastiranja hotelske zgrade u Domovinskom ratu, čija su temeljna tehničko-obilježja sadržana u prilogu 6 ove Studije. Ovim projektom predviđa se obnova hidrocentrale s ciljem da se osigura autonomni izvor električne energije za potrebe hotelskog kompleksa, a višak proizvedene energije predviđen je prenošenje u javnu električnu mrežu - za prodaju HEP-u, kao što se radilo i u nedavnoj prošlosti.

Iz programa rekonstrukcije može se utvrditi da je potrebno renovirati slap sa branom – rampom – zaporkom, kanalom, a potrebna je montaža opreme strojarskog djela, te priključak na trafostanicu koja se također nalazi u dilataciji D hotelskog kompleksa.

37

9.2. Poslovne zone u prometno-gravitacijskoj zoni Karlovca

Izgradnja poslovnih zona u primarnoj gravitacijskoj zoni „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ predstavlja najvažniji dio poslovno-tehničkih ulaganja kapitala u predmetni program i projekt. Radi se o poslovnim zonama „Bosiljevo“ i „Novigrad na Dobri“ u kojima treba izgraditi objekte javne prometne infrastrukture (pristupne ceste, industrijske željezničke kolosijeke, te priključke – petlje na autocestu Rijeka – Zagreb). Također treba izgraditi i kapitalne objekte poslovne suprastrukture (skladišta, proizvodne pogone, radionice, …) te prometnice unutarnjeg transporta i skladištenja unutar svake poslovne zone, što predstavlja dodatni izvor za nova proizvodna zapošljavanja radnika.

Posebnu važnost ima izgradnja velikog robno-transportnog centra „Rugvica“ (cf. shema 2), koji je projektiran međunarodnim projektom INTERIM s ciljem funkcionalne integracije pomorskog i željezničkog prometa te unutarnje plovidbe kako bi se ostvarila koncepcija Europske komisije koja je odredila da se najmanje 85% tereta, u zaleđu luka međunarodnog javnog prometa – Luke Rijeka, transportira elektrificiranom željeznicom i unutarnjom plovidbom, a cestovnim prometom samo do 15% i to na prostornim relacijama do 50 km. Radi rješavanja poznatog svjetskog i europskog problema „3E“ (Ekologija, Energija i Ekonomija), a što se ne može postići bez specijalnih instrumenata državne gospodarske politike koje još uvijek u RH nema.

Shema 2: Struktura budućeg robno-transportnog centra „Rugvica“ na Savi2

9.3. Kapitalni objekti nacionalne i međunarodne prometne infrastrukture

Izgradnja kapitalnih objekata nacionalne i međunarodne prometne infrastrukture obično ne ulazi u sadržaj feasibility studije gospodarskog investicijskog programa i projekta, što nije slučaj u ovoj Studiji. Naime, izgradnja prethodno navedene nizinske željezničke pruge Rijeka – Karlovac – Botovo i matičnog kontejnerskog terminala na području riječke luke te prometno-logističkog centra „Miklavlje“ na području općine Matulji, koji treba osigurati tehnološko-operativnu integraciju sjeverno-jadranskih luka (Rijeka, Koper i Trieste), predstavlja input-autput predmetnog programa i projekta pa se ne može promatrati odvojeno. Osim toga Republika Hrvatska, koja predstavlja nositelja - investitora izgradnje ovih velikih 2 Izvor: Dundović, Č.: Tehnologija i organizacija luka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001. str. 261.

A = Trgovačke djelatnosti- skladištenje i distribucija robe,- komisioniranje i kompletiranje pošiljaka,- oplemenjivanje robe,- industrijska proizvodnja,- dorada i povećavanje vrijednosti,- miješanje različitih vrsta robe,- uzorkovanje i vaganje,- dezinfekcija i deratizacija,- punjenje i pražnjenje kontejnera,- popravak i antikorozivna zaštita kontejnera,- lasing kontejnera i plata, - špediterski i agencijski servisi,- izlaganje u burzovna prodaja robe,- bankarski drugi financijski servisi robi,- osiguravanje i reosiguravanje robe, itd.

38

infrastrukturnih objekata, više ne može dobiti međunarodne financijske pozajmice za njihovu izgradnju, a njih je potrebno izgraditi radi stvaranja uvjeta za izlazak Hrvatske iz teške prometno-gospodarske krize3. U nastalim okolnostima njihova izgradnja i gospodarska uporaba mora biti povjerena strateškim partnerima iz zemlje i svijeta putem dugovječnih koncesija ili uz korištenje razvojnih sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova EU, koji će biti otvoreni u trenutku ulaska RH u punopravno članstvo EU, koja će iznositi 2,2 + 1,3 milijarde EUR-a. To, praktično, znači da Hrvatska mora osigurati svoju participaciju u tim EU fondovima od 1,3 milijarde EUR-a kako bi mogla iskoristiti 2,2 milijarde EUR-a bespovratnih i strogo namjenskih razvojnih sredstava iz EU, a što se opet ne može postići bez strateških partnera, odnosno koncesijskih ulaganja, jer se RH više ne može zaduživati u inozemstvu. Slijedom toga može se utvrditi da se predmetna kapitalna infrastruktura mora graditi posredstvom koncesija, što znači komercijalnih ulaganja kapitala, koja se temelje na feasibility studijama čiji sastavni i funkcionalno-integralni dio sačinjava i program – projekt „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ i obrnuto.

Konačno, osobito je važno istaknuti i zaključiti da RH nema strateški prihvatljiviji program izlaska iz prometno-gospodarske krize od prethodno izloženog koji se sastoji od dva globalna dijela čiju suštinu predstavlja: (1) izgradnja objekata kapitalne prometne infrastrukture na riječkom – glavnom hrvatskom prometnom pravcu i ujedno (2) „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, kao dvaju integralnih dijelova iste cjeline, koji ne mogu egzistirati jedan bez drugoga, što znači da posjeduju ne samo nacionalno-strateška i spasonosna obilježja za RH nego i za svjetsku zajednicu.

3 Hrvatsku obvezuje, kao članicu UN i Vijeća sigurnosti UN, Međunarodna konvencija o neškodljivim prolazima da mora osigurati izlazak na more zemljama čije državne granice ne tangiraju pomorske koridore, pod prijetnjom sankcija Skupštine UN i Vijeća sigurnosti. Tako npr. Austrija, Mađarska, …, imaju pravo svojim vlakovima prevoziti svoju robu po hrvatskim prugama, ako to ne čini učinkovito HŽ ili Luka Rijeka, itd.

39

10. LOKACIJA

Budući da je u prethodno navedenom sadržaju ove Studije pobliže elaborirana lokacija ovoga programa i projekta sa strateškog motrišta, ovdje bi trebalo okratko naznačiti lokacijske reference sa motrišta turističko-ugostiteljske funkcije.

Iz dosadašnjeg empirijskog iskustva i promatranja može se utvrditi da tijekom vikenda na obalu Korane dolazi, u rekreacioni centar, veliki broj stanovnika iz sljedećih razloga:

- U neposrednoj blizini, cca. 300 m, nalazi se športska dvorana sa pratećim sadržajima gdje se odigravaju turniri, treninzi, rekreacija i sl.

- Nalazi se 10 tenis terena neposredno uz hotelski objekt.- Nalazi se park za šetače cca. 50 ha u kružnom tijeku oko zgrade hotela.- Na drugoj strani obale rijeke Korane također se nalazi nogometni stadion NK

„Korana“ sa pratećim objektima.- Na istoj strani rijeke, uz nogometno igralište (stadion) nalazi se i najveći gradski park

za velike manifestacije kao što su «Dani piva» ( 5 rijeka koje prolaze Karlovačkim područjem)

- Kao i parking prostor za osobne automobile, koji je lociran uz hotelski objekt na površini cca. 10 ha.

40

11. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE

Projektni zadatak predviđa zaštitu na radu kao i sve mjere opreznosti, kao i uvjete korištenja, kretanja na siguran način, sve u skladu sa važećim propisima i standardima.

41

12. DINAMIKA REALIZACIJE ULAGANJA

Dinamika realizacije pojedinih faza ovog investicijskog projekta date su slijedećim gantogramom:

Shema 3: Dinamika realizacije ulaganja (OGLEDNI PRIMJER KOJEG TREBA IZRADITI)

42

13. EKONOMSKO – FINANCIJSKA ANALIZA

13.1. Ulaganje u osnovna sredstva

Tablica 8: Struktura ulaganja u osnovna sredstva Stavke Iznos Struktura

U EUR U %Ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu (OSA) 9.237.459 100

I. Materijalna ulaganja1. Poslovni prostor 6.864.219 74,31.1. Cijena poslovnog prostora ( bez PDV-a) 5.087.107 55,11.2. Porez na dodanu vrijednost 1.119.163 12,11.3. Vrijednost zemljišta ( osnovica za izračun poreza na promet

nekretnina ) 657.948 7,1

2. Oprema poslovnog prostora 2.158.439 23,42.1. Ugost. Oprema s inst. ( kuhinja, pekara, šank, priručno skladište) 1,382.550 15,02.2. Namještaj, rasvjeta, zidne i stropne obloge 561.424 6,12.3. Informatička oprema 56.142 0,62.4. Oprema za video nadzor 39.299 0,42.5. Audio-video oprema 89.827 1,02.6. Ulazna rolo vrata 16.842 0,22.7. Vizualno označavanje objekta 12.351 0,13. Radovi 214.801 2,33.1. Zidarsko-keramičarski radovi 53.896 0,63.2. Stolarsko-tapetarski radovi 38.176 0,43.3. Soboslikarski radovi 33.685 3.4. Električarski radovi ( rasvjeta, kabliranje ) 26.162 0,33.5. Bravarsko limarski radovi (adap.ventil.-klimatiza. Sustava, alu. Stij.) 44.914 0,53.6. Instalacija informatičke i telekomunikacijske opreme 17.965 0,2II. Nematerijalna ulaganja4. Nabavka software-a 13.474 0,1

Grafikon 4: Struktura OSA (glavne stavke) STRUKTURA OSNOVNIH SREDSTAVA

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Radovi

Oprema poslovnog prostora

Poslovni prostor

43

13.2. Ulaganje u obrtna sredstva

Tablica 9. prikazuje procjenu potrebnih ulaganja u OBA temeljem razine obrtaja sredstava te projekcije prodaje i marži (Tablica 3.).

Tablica 9: Potrebna ulaganja u obrtna sredstva Stavke DV KO 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

1. Zalihe 200 180 592.680 782.910 1,197.860

1.219.440

1,229.160

1,335.170

1,458.190

1,552.260

1,707.490

1,878.240

2. Potraživanja od kupaca

600 60 539.730 900.190 1,026.240

1,093.780

1.093.780

1,098.080

1,207.890

1,328.680

1,461.550

1,607.700

3. Novac na računu i blagajni

100 360 235.620 364.030 371.310 618.850 872.680 666.980 645.630 645.630 532.650 589.910

I UKUPNO OBA 1,368.030 2,047.130 2,595.410

2,932.070

3,195.620

3,100.230

3,311.710

3,526.580

3,701.680

4,071.850

4. Dobavljači 280 130 276.590 274.020 279.500 284.540 286.800 301.490 329.270 362.190 398.410 438.2605. Bruto plaće 300 120 60.820 73.370 70.630 72.750 74.930 97.820 100.760 103.780 106.890 110.1006. Amortizacija 300 120 98.890 98.890 96.550 96.550 48.270 48.270 48.270 48.270 48.270 48.2707. Porezi i dobiti 300 120 36.900 40.970 44.210 43.220 53.560 56.850 66.890 77.430 89.030 101.800II IZVORI IZ

POSLOVANJA473.200 487.250 490.890 497.050 463.560 504.440 545.190 591.680 642.610 698.430

III TRAJNA OBA ( I-II) 894.830 1,559.880 2,104.520

2,435.020

2,732.050

2,595.790

2,766.520

2,934.900

3,059.070

3,373.420

III ULAGANJA U OBA 894.830 665.050 554.640 330.500 297.030 - 136.260 170.730 168.370 124.170 314.350

Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva

Tablica 10: Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstvaStavke Iznos Udjeli

U EUR U %I. OSNOVNA SREDSTVA 9.237.460 91,2

1. Poslovni prostor 6.864.220 67,72. Oprema prostora 2.317.100 22,93. Informatička oprema 56.140 0,6

II. TRAJNA OBRTNA SREDSTVA

894.830 8,8

44

III. UKUPNA ULAGANJA 10.132.290 100

45

13.3. Izvori financiranja i kreditni uvjeti

Izvori financiranja

Tablica 11: Struktura izvora financiranjaStavke Ukupno Struktura

EUR %I. VLASTITA SREDSTVA 2.533.240 25,01. Novac-gotovina 160.000 1,62. Stvari-prava 0 0,0

2.1. Zemljište 0 0,02.2. Građevinski objekat 0 0,02.4. Oprema-inventar 2.373.240 23,4II. DUGOROČNE OBVEZE 7.600.000 75,0

Bankarski kredit 7.600.000 75,0III. UKUPNA SREDSTVA 10.132.290 100

13.4. Obračun kreditnih obveza

Tablica 12: Uvjeti kreditiranja i obračun kreditnih obvezaGlavnica kredita 7,600.000Kamatna stopa na god. Nivou( terminska stopa x broj god. Termina ) 4,00%Br.god.kreditiranja-obračun krajem razdoblja ( posttnumerando ) 10Broj godina počeka 1Broj anuiteta godišnje 12

U EUR Stavka Termin Anuitet Kamate Otplatna

kvotaOstatak duga

31.12.2010. - 7,600.000 7,600.001. 31.12.2011. 290.968,60 7,600.0002. 31.12.2012. 1,006.936,40 290.968,60 715.967,80 6,884.032,203. 31.12.2013. 1,006.936,40 261.798,90 745.137,40 6,138.894,804. 31.12.2014. 1,006.936,40 231.440,90 775.495,50 5,363.399,305. 31.12.2015. 1,006.936,40 199.846,00 807.090,40 4,556.308,906. 31.12.2016. 1,006.936,40 166.963,90 839.972,50 3,716.336,407. 31.12.2017. 1,006.936,40 132.742,10 874.194,20 2,842.142,208. 31.12.2018. 1,006.936,40 97.126,10 909.810,30 1,932.331,909. 31.12.2019. 1,006.936,40 60.059,00 946.877,30 985.454,60

10. 31.12.2020. 1,006.936,40 21.481,80 985.454,60 0,00UKUPNO 9,062.427,30 1,753.395,80 7,600.000 -

Napomena: Za prvu godinu – godinu počeka, obračunate su samo kamate.

46

13.5. Proračun amortizacije

Tablica 13: Proračun amortizacije OSA Stavke Stopa

otpisaUlaganje God. Ostatak vrijednosti na kraju razdoblja U EUR

OSNOVNA SREDSTVA

2010 31.12.2011 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2017. 31.12.2018. 31.12.2019 31.12.2020

Poslovni prostor 5% 6,864.220 6,284.950 1,705.670 5,126.400 4,547.120 3,967.850 3,388.570 2,809.300 2,230.020 1,650.750 1,071.480

Oprema objekta 25 % 2,317.100 1,737.820 1,158.550 579.270 0 0 0 0 0 0 0

Informatička oprema 50% 56.140 28.070 0 0 0 0 0 0 0

SVEUKUPNO VRIJEDNOST

9,237.460 0,0 8,050.84 6,864.220 5,705.670 4,547.120 3,967.850 3,888.570 2,809.300 2,330.020 1,650.750 1,071.480

SVEUKUPNA AMORTIZACIJA

0,00 1,186.620 1,186.620 1,158.550 1,158.550 579.270 579.270 579.270 579.270 579.270 579.270

13.6. Proračun troškova i kalkulacija cijena

Tablica 14: Proračun troškova Konto Vrsta

troškova/rashodaMjesec

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

U EUR

I. TROŠKOVI 93.910 234.190 2,420.960 2,464.130 2,403.180 2,428.610 1,875.520 2,150.230 2,185.450 2,221.720 2,259.080 2,297.560

1. 401. Utrošena energija (el. Energ.plin )

11.640 17.460 139.680 139.680 139.680 139.680 139.680 139.680 139.680 139.680 139..680 139.680

2. 404 Utrošena voda 1.500 2.250 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.0003. 410 Prijevozni i

poštanski troškovi3.000 4.500 36.000 36.000 36.000 36.00 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000

4. 412 Usluge obrazovanja

3.500 5.250 42.000 42.000 42.000 42.000 42.000 42.000 42.000 42.000 42.000 42.000

5. 415 Troškovi propagande i reklama

300 4.50 80.000 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600

6. 417 Zajednički troškovi održavanja

9.400 14.100 112.790 112.790 112.790 112.790 112.790 112.790 112.790 112.790 112.790 112.790

7. 430 Amortizacija dugotrajne imovine

1,186.620 1,186.620 1,158.550 1,158.550 579.270 579.270 579.270 579.270 579.270 579.270

8. 442 Reprezentacija u zemlji

3.000 4.500 67.000 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000

9. 443 Premije osiguranja 200 300 2.400 2.400 2.400 2.400 2.400 2.400 2.400 2.400 2.400 2.40010. 446 Porezi 0 32.900 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

47

11. 447 Bankarske usluge 250 60.800 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.00012. 449 Ostali troškovi 300 450 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.60013. 470 Ukalkulirani bruto

OD60.820 91.230 729.860 880.440 847.560 872.980 899.170 1,173.880 1,209.100 1,245.370 1,282.730 1,321.220

II. RASHODI 279.900

419.860 3,847.080 3,814.080 3,855.370 3.889.770 3,887.320 4,043.270 4,366.190 4,753.910 5,182.530 5,656.190

1. 710 Nabava vrijed. Sirovine grane i pića

279.900

419.860 3,556.110 3.523.110 3,593.570 3.658.330 3,687.480 3,876.300 4,233.440 4,656.790 5,122.470 5,634.710

2. 721 Kamate 290.970 290.970 261.800 231.440 199.850 166.960 132.740 97.130 60.060 21.4803. 722 Negativne tečajne

razlike0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. 724 Ostali rashodi financitanja

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

III. SVEUKUPNO(I+II)

373.820

654.050 6.268.030 6,278.210 6.258.550 6,318.380 5.762.840 6,193.500 6,551.630 6,975.630 7,741.610 7,953.760

13.7. Projekcija računa dobiti i gubitka

Tablica 15: Projekcija računa dobiti i gubitka OPIS 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

UKUPNI PRIHODI 1,060.270 8,482.190 8,736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 14,061.930Poslovni prihodi 1,060.270 8,482.190 8,736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 14,061.930Financijski prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Izvanredni prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0UKUPNI RASHODI

654.050 6,268.030 6,278..210 6,258.550 6,318.380 5,762.840 6,193.500 6,551.630 6,975.630 7,441.610 7,953.760

Klasa 4 234.190 2,420.960 2,464.130 2,403.180 2,428.610 1,875.520 2,150.230 2,185.450 2,217.720 2,259.080 2,297.560Klasa 7 419.860 3,847.080 3,814.080 3,855.370 3,889.770 3,887.320 4,043.270 4,366.190 4,753.910 5,182.530 5,656.190BRUTO DOBIT/GUBITAK

406.230 2,214.160 2,458.450 2,652.840 2,593.010 3,213.310 3,410.990 4,013.300 4,645.790 5,341.960 6,108.170

POREZ NA DOBIT (20%)

81.250 442.830 491.690 530.570 518.600 642.660 682.200 802.660 929.160 1,068.390 1,221.630

NETO DOBIT/GUBITAK

324.980 1,771.330 1,966.760 2,122.270 2,074.410 2,570.650 2,728.790 3,210.640 3,716.630 4,273.570 4,886.530

Grafikon 5: Grafički prikaz kretanja ukupnih prihoda, ukupnih rashoda i bruto dobiti

48

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Godina

Prih

odi /

Ras

hodi

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

Brut

o do

bit

UKUPNI PRIHODI

UKUPNI RASHODI

BRUTO DOBIT/GUBITAK

Tablica 16: Financijski tok Stavke: 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

I. PRIMICI 8,482.190 8,736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 22,951.7201. Ukupni prihodi 1,060.270 8,482.190 8,736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 14,061.9302. Izvori financiranja 10,132.2902.1. Vlastita sredstva 2,533.2402.2. Kredit 7,600.0003. Ostatak projekta 4,444.9003.1. Ost. Vrijed. OSA 1,071.4803.2. Ost. Vrijed.OBA 3,373.420II IZDACI 9,237.460 7,605.700 8,150.920 8,078.890 7,942.980 7,509.630 7,715.670 8,399.220 8,982.980 9,581.050 10,475.2001. Ulaganja u OSA 9,237.4602. Ulaganja u OBA 894.830 665.050 544.640 330.500 297.030 0 170.730 168.370 124.170 314.3503. Ukupni rashodi uklj.

Kamate6,268.030 6,278.210 6,258.550 6,318.380 5,762.840 6,193.500 6,551.630 6,975.630 7,441.610 7,953.760

49

4. Porezi iz dobiti 442.830 491.690 530.570 518.600 642.660 682.200 802.660 929.160 1,068.390 1,221.6305. Dugoročne obaveze

(otpl.kv.)0 715.970 745.140 775.500 807.090 839.970 874.190 909.810 946.880 985.450

III. NETO-PRIMICI 876.490 585.740 832.500 968.410 1,466.520 1,888.820 2,165.720 2,638.450 3,202.520 12,476.520Iv. KUMULATIV NETO

PRIMITAKA876.490 1,462.230 2,294.730 3,263.150 4,729.670 6,618.490 8,784.200 11,422.650 14.625.170 27,101.690

Tablica 17: Ekonomski tok

Stavke: 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020I PRIMICI 8,482.190 8,736.660 8,911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 18,506.8201. Ukupno prihodi 8,482.190 8,736.660 8.911.390 8,911.390 8,976.150 9,604.480 10,564.930 11,621.430 12,783.570 14,061.9302. Ostatak projekta 4,444.9002.1. Ost. Vrijed. OSA 1.071.4802.2. Ost. Vrijed. OBA 3,373.420

IZDACI 9,237.460 7,605.700 7,434.950 7,333.750 7,167.480 6,702.540 6,885.700 7,525.020 8,073.170 8,634.170 11,747.800II Ukupni

rashodi( uklj. Kte)

6,268.030 6,278.210 6,258.550 6,318.380 5,762.840 6,193.500 6,551.630 6,975.630 7,441.610 7,953.760

1. Ulaganja u OSA 9,937.460 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2,558.0602. Ulaganja u OBA 894.830 665,050 504.640 330.500 297.030 0 170.730 168.370 124.170 314.3503. Fin. Troškovi

(otpl.kv.)0 715.970 745.140 775.500 807.090 839.970 874.190 909.810 946.880 985.450

4. Porez iz dobiti 442.830 491.690 530.570 518.600 642.660 682.220 802.660 629.160 1,068.390 1,221.630III NETO -PRIMICI 9,237.460 876.490 1,301.710 1,577.640 1,743.910 2,273.610 2,728.790 3,039.910 3,548.260 4,149.400 6,659.020

50

Grafikon 6: Kretanje neto primitaka

KRETANJE NETO PRIMITAKA

-1.200.000

-1.000.000

-800.000

-600.000

-400.000

-200.000

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

51

Tablica 18: Projekcija bilance

IMOVINA u EUR 31.12.2011. 31.12.2012 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2017. 31.12.2018. 31.12.2019. 31.12.2020.1 A DUGOTRAJNA IMOVINA

(2+3)8,050.840 6.864.220 5,705.670 4,547.120 3.967.8500 3.388.570 2,809.300 2,230.020 1,650.750 1,071.480

2 I. Nematerijalna imovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 03 II.Materijalna imovina 8,050.840 6.864.220 5,705.670 4,547.120 3,967.850 3.388.570 2,809.300 2,230.020 1,650.750 1,071.4804 B KRATKOTRAJNA

IMOVINA (5+6+7)1.368.030 2,047.130 2,595.410 2,932.070 3,195.620 3,100.230 3,311.710 3,526.580 3,701.680 4,071.850

5 I. Zalihe 592.680 782.910 1,197.860 1,219.440 1,229.160 1,335.170 1,458.190 1,552.260 1,707.490 1,878.2406 II. Potraživanja 539.730 900.190 1,026.240 1,093.780 1,093.780 1,098.080 1,207.890 1,328.680 1,461.550 1,607.7007 IV. Novac na računu i

blagajna235.620 364.030 371.310 618.850 872.680 666.980 645.630 645.630 532.650 585.910

8 C UKUPNA IMOVINA (A+B) 9,418.870 8,911.350 8,301.080 7,479.190 7,163.460 6,488.800 6,121.010 5,756.600 5,352.430 5,143.330OBVEZE I GLAVNICA u EUR

9 A KAPITAL I REZERVE ( 10+11+12+13)

1,771.330 1,966.760 2,122.227 2,074.410 2.570.650 2,728.790 3,210.640 3,716.630 4,273.570 4,886.530

10 I. Upisani kapital 0 0 0 0 0 0 0 0 0 011 II. Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 012 III. Zadržana dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 013 IV. Dobit tekuće godine 1,771.330 1.966.760 2,122.270 2,074.410 2.570.650 2,728.790 3,210.640 3,716.630 4,273.570 4,886.53014 B Dugoročne obveze 7,600.000 6,884.030 6,138.890 5,363.400 4.556.310 3,716.340 2,842.140 1,932.330 985.450 015 C Kratkoročne obveze 47.540 60.560 39.910 41.380 36.510 43.680 68.230 107.640 93.410 256.80016 D UKUPNE OBAVEZE I

GLAVNICA (A+B+C)9,418.870 8,911.350 8,301.080 7,479.190 7,163.460 6,488.800 6,121.010 5,756.600 5,352.430 5,143.330

52

14. EKONOMSKO –TRŽIŠNA OCJENA

14.1. Statička ocjena projektaTablica 19: Statička ocjena efikasnosti investicijskog projekta

POKAZATELJI STRUKTURA /RAZDOBLJE 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 20201. Rentabilnost uk.

UlaganjaNETO DOBIT/UKUPNA ULAGANJA 1,7 1,8 1,9 1,8 2,1 2,3 2,7 3,1 3,5 3,9

2. Rentabilnost prodaje

NETO DOBIT/UKUPAN PRIHOD 2,1 2,8 2,4 2,3 2,9 2,8 3,0 3,2 3,3 3,5

3. Reprodukcijska sposobnost

NETO DOBIT+AMORT./UKUPNA ULAGANJA

2,9 2,9 2,9 2,8 2,6 2,8 3,2 3,5 3,9 4,3

4 Rentabilnost izvora financiranja

NETO DOBIT+KAMATE/UKUPNA ULAGANJA

2,0 2,6 8,9 2,0 2,5 2,7 3,2 3,7 4,2 4,8

5. Ekonomičnost UKUPNI PRIHODI/UKUPNI RASHODI 13,5 13,9 14,2 14,1 15,6 15,5 16,1 16,7 17,2 17,76. Prihod po

zaposlenomUKUPNI PRIHODI/BROJ ZAPOSLENIH

848.220 873.670 742.620 742.620 748.010 686.030 754.640 830.100 913.110

1.004.420

7. Produktivnost NETO DOBIT/BROJ ZAPOSLENIH 177.130 196.680 176.860 172.870 214.220 194.910 299.330 265.470 305.250

349.040

8. Prihod po m2 posl.prostora

MJESEČNI PRIHODI PO M2 POSL.PROSTORA

3.323,7 3.423,5 3.491,9 3.491,9 3.517,3 3.763,5 4.139,9 4.553,9 5.009,2 5.510,2

9. Koef.stabilnosti financiranja

DUGOTRAJNA IMOVINA/ DUGOROČNI IZVORI

8,6 7,8 6,9 6,10 5,6 5,3 4,6 3,9 3,1 2,2

10. Koef. Likvidnosti KRATKOTRAJNA IMOVINA/KRATKOROČNE OBVEZE

287,8 338,00 650,3 708,6 875,4 709,8 485,4 327,6 396,3 158,6

11. Koef. Obrtaja ukupne imovine

GOD.UK.PRIHOD/KRATKOROČNA IMOVINA

62,0 42,7 34,3 30,4 28,10 31,0 31,19 33,0 34,5 34,5

Kako je vidljivo temeljem statičke ocjene projekta za sve godine ekonomskog vijeka trajanja objekta, svi pokazatelji dokazuju opravdanost ulaganja u ovaj investicijski projekt, primjerice sve veličine rentabilnosti su pozitivne, koeficijenti stabilnosti financiranja su manji od 1, koeficijenti likvidnosti i koeficijenti ekonomičnosti redom veći od 1, a koeficijent obrtaja ukupne imovine veći od 2.

14.2. Dinamička ocjena projekta

Tablica 20: Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno/

prosj.Neto primici iz eko.toka - 9,237.460 876.490 1,301.710 1,577.640 1,743.910 2.273.610 2,728.790 3,039.910 3,548.260 4,149.400 6,759.020 18,761.280Kumulativ neto primitaka - 9,237.460 -8,360.970 - 7,059.260 - 5,481.620 - 3,737.710 - 1,464.100 1,264.690 4,304.600 7,852.860 12,002.260 18,761.280 1,705.570

53

Razdoblje povrata investicijskih ulaganja obuhvaća period od 6 godina, što je period koji se nalazi unutar planiranog roka otplate kredita, odnosno unutar planiranog ekonomskog vijeka trajanja projekta, čime je po ovom kriteriju ulaganje prihvatljivo za izvedbu.

Tablica 21: Metoda neto sadašnje vrijednosti Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 NPV uz 5%Neto primici iz ek. toka

- 9,237.460 876.490 1,301.710 1,577.640 1,743.910 2,273.610 2,728.790 3,039.910 3,548.260 4,149.400 6,759.020 10,266.120

S obzirom da je kamatna stopa traženog kredita 4%, uzet je kao minimalni diskontni faktor veličina od 5%. Diskontiranjem je utvrđeno da je neto sadašnja vrijednost pozitivna i da iznosi 1.026.612 EUR.

Metoda relativne sadašnje vrijednosti PV = NPV / SVI 1,111

Relativna neto sadašnja vrijednost predstavlja odnos između neto sadašnje vrijednosti projekta i sadašnje vrijednosti investicije. Za ovaj projekt relativna sadašnja vrijednost iskazuje koeficijent od 1,111, što znači da projekt u promatranom ekonomskom vijeku ostvaruje na 100 EUR-a ulaganja 111 EUR-a neto primitaka. Slijedi da projekt ostvaruje takvu akumulaciju da osim povrata ulaganja na kraju ekonomskog vijeka generira još oko 111% nove vrijednosti.

Tablica 22: Metoda interne stope rentabilnosti Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 IRRNeto primici iz ek. toka 9,237.460 876.490 1,301.710 1,577.640 1,743.910 2,273.610 2,728.790 3,039.910 3,548.260 4,149.400 6,759.02

018.94%

Na temelju neto primitaka ekonomsko toka izračunata je vrijednost interne stope rentabilnosti od 18,94%. Interna stopa rentabilnosti kao pokazatelj prosječne godišnje stope akumulativnosti uloženih sredstava je zadovoljavajuća u odnosu na kamatnu stopu na dugoročni investicijski kredit od 4%. Navedeno znači da se ostvaruje akumulacija u neto primicima ekonomskog toka investicije po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,94% od iznosa uloženog kapitala.

54

15. ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Tablica 23: Analiza osjetljivosti (koji postotak smanjenja prihoda dovodi dobit na nulu?)GODINA 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020Postotni iznos (%) 26,10% 28,14% 29,77% 29,10% 35,80% 35,51% 37,99% 39,98% 41,79% 43,44%

Napomena: negativne vrijednosti upućuju na potrebu povećanja prihoda

Tablica 24: Analiza osjetljivosti (koji postotak povećanja rashoda dovodi dobit na nulu?)GODINA 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020Postotni iznos (%) 35,32% 39,16% 42,39% 41,04% 55,76% 55,07% 61,26% 66,60% 71,79% 76,80%

Napomena: negativne vrijednosti upućuju na potrebu smanjenja rashoda

Oba pristupa analizi osjetljivosti pokazuju da investicijski projekt tijekom cijelog ekonomskog vijeka trajanja projekta, značajno odstupa od 'break-even' razine, što upućuje na solidnu rezervu za eventualne disproporcije ostvarenih tržišnih rezultata i veličina planiranih u ovom investicijskom elaboratu.

55

16. ZAKLJUČNA OCJENA PROGRAMA I PROJEKTA

Iz rezultata ovih istraživanja može se zaključiti da se radi o strateškom programu i unutar njega o nacionalnom projektu, koji ujedno posjeduje i svoju poslovno-gospodarsku opravdanost (dugoročnu profitabilnost). Nacionalno i međunarodno značenje ovoga programa i projekta proizlazi iz geoprometne i geostrateške lokacije riječkog – glavnog hrvatskog i srednje-europskog prometnog pravca, koji funkcijski povezuje područje Europske unije sa područjem zemalja Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka koje, s 2/3 svih svjetskih potrošača, predstavlja najveće svjetsko tržište danas i u predstojećih najmanje 100 godina. U aktualnim okolnostima iz kojih se može detektirati da sjeverno-europski prometni pravac, poznat pod akronimom „ARA“ (Amsterdam, Rotterdam i Antwerpen), više ne može prometno-logistički servisirati zemlje Središnje i Istočne Europe, kao što su: Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, dio Poljske i Njemačke, …), koje sve više ulaze u međunarodnu prometnu izolaciju. Naime, neočekivanim rapidnim porastom kontejnerskog prometa, kojeg generiraju upravo „azijski tigrovi“ na čelu sa Kinom, koja je prošle 2009.g. skinula Njemačku sa svjetskog trona najvećeg izvoznika i s udjelom od čak 14% u ukupnom svjetskom izvozu, preuzela prvo mjesto u svjetskoj ekonomiji, došlo je do trajnijeg zagušivanja prometnih tokova na Sjeveru Europe – EU čime je riječki – glavni hrvatski prometni pravac dobio laskava obilježja svojevrsnog monopolističkog prometno-industrijskog logističkog sustava.

Europska unija je utvrdila spomenutu geostratešku i geoprometnu ulogu riječkog prometnog pravca, a što joj i nije predstavljalo osobiti problem, jer su i prijašnje „Europske unije“ (npr. Austrougarska) izgradile čak 3 cestovne prometnice (Luiziana, Karolina i Jozefina) do riječke luke kao i dvije željezničke pruge (preko Karlovca i Ljubljane) te lučki lukobran u dužni od 1,5 km na dubini od 18 m, itd., pa je naručila izradu većeg broja prometno-strateških projekta, koje je financirala s nepovratnim financijskim sredstvima, putem kojih je dobila sve pokazatelje temeljem kojih je donijela svoju strategiju razvoja u idućih 100 godina. Također je utvrdila da joj još uvijek nije riješen problem tehnološkog povezivanja Baltika i Jadrana pa je sada naručila izradu još jednog međunarodnog projekta SETA (South-East Transport Axis) koji, predstavlja novi transeuropski koridor XI. Iz sadržaja svih tih projekta lako se može utvrditi da svi prometni pravci prolaze karlovačkim područjem preko kojeg bi se trebalo uskoro transportirati i oplemenjivati čak oko 4,5 milijuna TEU (kontejnera), odnosno 40 milijuna tona tereta godišnje, čime se osigurava veliko svjetsko (monopolsko) tržište na rok dulji od 100 godina, što predstavlja temeljnu ekonomsku referencu za velika i profitabilno pouzdana ulaganja razvojnog kapitala.

Slijedom toga nije bilo teško utvrditi da se na području Karlovca treba (mora) otvoriti veliko prometno-industrijsko i turističko te financijsko čvorište u funkciji međunarodnog javnog prometa, koje bi trebalo poslužiti i za privlačenje FDI, osobito iz temelja mnogobrojne hrvatske dijaspore, koja desetljećima čeka pogodnu i pouzdanu priliku da se može poslovno vratiti u svoju staru Domovinu. Za ovu svrhu stoji na raspolaganju, u Domovinskom ratu, devastirani hotelsko-energetski kompleks „Korana“ u središtu Karlovca te razvoj nekoliko poslovnih zona u njegovoj užoj gravitacijskoj zoni s poslovnim površinama većim od po 200 ha, što udovoljava zahtjevima suvremenog svjetskog prometnog sustava.

Na poticaj poslovnih ljudi iz hrvatske dijaspore HSSD (Hrvatski Svjetski Sabor) je, preko svojeg trgovačkog društva „MBC - Dijaspora“ d.o.o. Poreč, kao investitora, pokrenuo proces razvoja „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“ čije poslovno sjedište predstavlja hotelsko-energetski kompleks „Korana“, te prometno-industrijsko poslovne zone u primarnoj gravitacijskoj zoni oko grada Karlovca, u prostornom intervalu do 20 km..

Budući da je osnivač stekao vrlo kvalitetna iskustva u radu i razvoju turističko-ugostiteljskih sadržaja, a u okolnostima kada je grad Karlovac geografski i funkcijski lociran na ključnoj turističko-ugostiteljskoj trasi kretanja turista iz EU prema Jadranu i drugim turističkim središtima Republike Hrvatske logično se pojavila ideja i o razvoju turističko-ugostiteljskih sadržaja koji bi trebali potaknuti program proizvodnje i distribucije zdrave hrane koja se može i treba proizvoditi na zapuštenoj, ali ekološki i kemijski zdravoj hrvatskoj zemlji, kao jedinstvenom poljoprivrednom resursu u Europi.

56

Istraživanjem raspoloživih uvjeta za financijsko-investicijsko servisiranje ovoga programa i projekta, preko europskih banaka koje su locirane na području RH, došlo se do nepobitnih argumenata da se radi o bankama koje su prvenstveno zadužene za financijsko servisiranje samo izvoznih proizvoda iz svojih matičnih zemalja u RH, što znači da nisu spremne servisirati hrvatske strateške programe i projekte, donijeta je odluka da se osnuje i „Hrvatska svjetska banka“, sa matičnim sjedištem u Karlovcu koja će, preko svojih poslovnica diljem Domovine, servisirati gospodarski razvoj RH. Za osnivače ove banke odabrani su bankari i poduzetnici iz hrvatske dijaspore koji, uz ostvarivanje svojih poslovnih interesa, imaju želju dati doprinos razvoju svoje stare Domovine, čime dobivaju posebne reference, koje se ne mogu ničime supstituirati.

Budući da se radi istovremeno o hrvatskom nacionalnom i međunarodnom strateškom programu i projektu čije objekte kapitalne prometne infrastrukture: (1) Nizinsku, dvokolosiječnu, elektrificiranu željezničku prugu; (2) Matični kontejnerski terminal „Zagrebačko pristanište“ u riječkoj luci i (3) Matični logističko-prometno-industrijski centar „Miklavlje“ na području općine Matulji, treba izgraditi RH, drži se važnim istaknuti da Hrvatskoj stoje na dispoziciji dvije mogućnosti: (1) korištenje kohezijskih i strukturnih fondova EU, koji će biti otvoreni kada RH dovrši pregovore i uđe u punopravno članstvo EU, a koji će sadržavati 2,2 + 1,3 milijarde EUR-a namjenskih financijskih sredstava, koja se mogu uporabiti isključivo i jedino za izgradnju kapitalne prometne infrastrukture koju prihvati Europska komisija; i/ili (2) raspisivanje međunarodnog natječaja za izbor strateških partnera koji će uložiti financijski kapital, a RH prostor i druge narativne resurse, radi zaključivanja koncesijskog ugovora o JPP (Javno-Privatnom Partnerstvu) u odgovarajućim partnerskim odnosima npr. 50% : 50% upravljačkih prava te podjele profita i gubitaka. U današnjim okolnostima kada RH više ne može dobiti novu međunarodnu pozajmicu, jer joj je vanjski dug veći od BDP, ona ne može osigurati svoju participaciju od 1,3 milijarde EUR-a, bez kojih ne može ostvariti pravo korištenja 2,2 milijarde EUR-a od EU, onda je jasno da RH mora odmah pristupiti traženju strateških partnera, po svim mogućim opcijama u čemu HSSD može dati svoj značajan doprinos preko poduzetnika iz hrvatske dijaspore, koja je iskazala svoj nepobitni interes za ovaj program i projekt. Ovo tim više ako se zna da su javni i komercijalni dio ovog programa i projekta međusobno uvjetovani, jer se ne mogu uspješno realizirati jedan bez drugoga.

Ulagaču su, za realizaciju komercijalne investicije, kojom će se već u početku poslovanja zaposliti ….. novih zaposlenika, potrebna kreditna sredstva u visini 15 milijuna EUR, što uz ……. EUR vlastitih ulaganja na odgovarajući način zatvara financijsku konstrukciju, kako je i prikazano u nastavku:

Izvori financiranja Iznos u EUR %Vlastiti udio 3.500.000 25Kreditna sredstva 10.500.000 75UKUPNO 14.000.000 100

Za realizaciju prethodno istaknutog kreditnog aranžmana, a u kontekstu čvrste sprege komercijalnog i javnog dijela predmetnog programa, investitor očekuje od Vlade RH jamstvo za 5.000.000 EUR-a kao polazište za pokretanje sveukupnog programa i projekta.

Rezultati financijsko-tržišne analize projekta ukazuju na opravdanost investicije, budući da je:

razdoblje povratka uloženih sredstava kraće od vijeka projekta, neto sadašnja vrijednost pozitivna, interna stopa rentabilnosti viša od primijenjene tržišne stope, projekt likvidan u svim godinama svog ekonomskog vijeka trajanja.

Temeljem iznijetog proizlazi da je ulaganje strateški i ekonomski opravdano, a time i prihvatljivo za izvedbu.

57