Medic in Ski Otpad Referat_pdf

8/3/2019 Medic in Ski Otpad Referat_pdf

1/14

Medicinski otpad

- Medicinski otpadje otpad nastao pri pruanju zdravstvenih usluga. Prema zakonu on se

definira: Medicinski otpadje svaki otpad iz kataloga otpada sukladno Uredbi o kategorijama,vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. (NN 50/05). Premaprocjenama u Hrvatskoj godinje nastaje izmeu 20.000-25.000 t medicinskog otpada (bezstarih zaliha).

Prema agregatnom stanju, medicinski otpad je: kruti tekui skupljeni plinoviti otpad

Prema svojstvima dijeli se na opasan medicinski otpadkoji, po definiciji, predstavlja otpad ijafizika, kemijska ili bioloka obiljeja zahtijevaju specijalno rukovanje i postupke obrade kako bise izbjegli rizici i tetna djelovanja na zdravlje ljudi i okoli. On posjeduje sljedea svojstva:

tetnost podrazumijeva tvari ili otpad, koji ako se inhaliraju ili progutaju ili akopenetriraju u kou, mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje,

toksinost podrazumijeva tvari ili proizvode koji mogu sadravati vrlo toksinesastojke, koji u sluaju da su inhalirani, progutani ili penetrirani u kou mogu prouzroitiozbiljne, akutne ili kronine rizike po zdravlje, ak i smrt,

kancerogenost podrazumijeva tvari ili proizvode koji ako su inhalirani, progutani ilipenetrirani u kou mogu inducirati pojavu raka ili poveati njegovo rasprostranjivanje,

infektivnost podrazumijeva tvari ili otpad koji sadri ive mikroorganizme i njihovespore ilinjihove toksine za koje se zna ili sumnja da uzrokuju bolesti ljudi i ostalih ivihorganizama.

Opasan medicinski otpad dijeli se na:

Infektivni otpadje opasan medicinski otpad koji sadrava patogene mikroorganizme kojizbog svojeg tipa i/ili koncentracije mogu izazvati bolest ljudi i ivotinja, kulture i pribor izmikrobiolokog laboratorija, oprema, materijal i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju iostalim izluevinama pacijenata ukljuivo kirurke zahvate i obdukcije, otpad iz odjelaza izolaciju infektivnih pacijenata, otpad od dijalize, infuzije i slinih zahvata, ukljuujuikoritene otre predmete, rukavice i drugi pribor za jednokratnu uporabu te inokuliranizarazni otpad koji je bio u dodiru s pokusnim ivotinjama i slian potencijalno infektivanotpad

Kemijski otpadje opasan medicinski otpad koji sadrava toksine ili opasnekemikalije, ukljuujui citotoksike, citostatike i slino, a neopasan je kad ne sadravanita od navedenog.


2/14

Otri predmeti- su sav medicinski otpad s otricama ili iljatim zavrecima koji sadravakoritene zaraene i potencijalno zaraene igle, lancete, trcaljke, skalpele i tome slineotre predmete koji su bili u kontaktu s pacijentom ili potencijalno infektivnimmaterijalom.

Citotoksici i citostatici- je opasan medicinski otpad koji nastaje zbog primjene,proizvodnje i pripravljanja farmaceutskih tvari s citotoksinim efektom, ukljuivoprimarnu ambalau i sav pribor koriten za pripremu i primjenu takvih tvari.

Patoloki otpadsu dijelovi tijela, amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurkihzahvata, tkiva uzeta u dijagnostike svrhe, placente i drugi anatomski otpad definiran odstrane strunog osoblja u zdravstvu ili u javnosti te koji zbog etikih razloga zahtjevaposebne uvjete zbrinjavanja kad otpad potjee iz humane medicine, a ovakav otpad kojipotjee iz veterinarske medicine mora se zbrinjavati u skladu s posebnim propisima.

Amalgamski otpad iz stomatoloke zatitite Farmaceutski otpadsu svi lijekovi i ljekovite tvari ukljuujui i njihovu primarnu ambalau

i slini pomoni pripravci koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka valjanosti,prolivanja, rasipanja, pripremljeni pa neupotrebljeni ili se ne mogu koristiti zbog drugihrazloga.

Radioaktivni otpad podlijee posebnim propisima. Ostali opasni otpad- svaki otpad za koji se pretpostavlja da ima neko od opasnih

svojstava.


3/14

Neopasan medicinski otpadje onaj koji nema ni jedno od definiranih opasnih svojstava u skladus katalogom propisanog posebnim propisom.

Prema njemakom iskustvu (Log Tech-Dortumnd) medicinski otpad ima, pri ispravnompostupanju u zdravstvenim ustanovama, slijedeu strukturu:

- otpad slian komunalnom otpadu 86,8 %

- potencijalno infektivni otpad 7,3 %

- radioaktivni otpad 1,4 %

- ostali opasni otpad (kemijski) 1,2 %

- iskoristivi otpad (papir) 3,3 %

Medicinski otpad nastaje svakodnevno u velikim koliinama, aproizvoa tog medicinskogotpada je svaka pravna i fizika osoba koja se bavi djelatnou zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih istraivanja ili znanstvenom, uslunom ili slinom djelatnou u kojoj nastaje otpadslian otpadu koji nastaje kod zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih istraivanja. Proizvoamedicinskog otpada koji godinje proizvodi vie od 200 kg opasnog medicinskog otpada senaziva veliki izvor. On je duan izraivati plan gospodarenja otpadom sukladno Zakonu ootpadu. Proizvoa koji godinje proizvodi 200 kg i manje opasnog medicinskog otpada nazivase mali izvor(npr. ordinacije ope prakse, ambulante, previjalita, stomatoloke ordinacije,veterinarske ambulante, saloni za tetovae i piercing). Sukladno zakonu o otpadu on nijeduan izraivati plan gospodarenja otpadom. .

Proizvoa medicinskog otpada duan je na mjestu nastanka osigurati gospodarenje ovimotpadom sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom ( uz njihsu jo i Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite, Zakon oprijevozu opasnih tvari, Zakon o otrovima i akti koji podupiru provedbu ovih propisa), naroito upogledu odvojenog skupljanja, voenja evidencije, spremanja u odgovarajue spremnike iprivremenog skladitenja u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlatenoj osobikoja ima propisanu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom. Takoer je obavezanpreuzimati medicinski otpad koji nastaje obavljanjem kune njege i ostalih slinih aktivnosti ukojima nastaje medicinski otpad, te osigurati njegovu obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje ovlastitom troku. Djelatnici ustanova koje obavljaju kunu njegu, patronau i sline djelatnosti,duni su preuzimati medicinski otpad nastao njihovom djelatnou radi obrade, oporabe i/ilizbrinjavanja. Ljekarne su dune preuzimati stare lijekove i slini farmaceutski otpad neovisno opodrijetlu.


4/14

Gospodarenje medicinskim otpadom je skup svih aktivnosti i mjera propisanih Zakonom ootpadu. To u uem smislu podrazumijeva:

Proizvoa je duan proizvedeni medicinski otpad predati samo ovlatenoj osobi. Proizvoa medicinskog otpada, ima pravo obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje vlastitog

medicinskog otpada obavljati i samostalno, ukoliko raspolae odgovarajuom opremomi pribavi dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom.

Ovlatena osoba za skupljanje i prijevoz medicinskog otpada, mora imati zakljuenugovor o preuzimanju skupljenog otpada s ovlatenom osobom za obradu, oporabu i/ilizbrinjavanje medicinskog otpada.

Proizvoa opasnog medicinskog otpada, duan je propisno pakirati i ovlatenoj osobipredati otpad kojeg je proizveo uz odgovarajui pratei list.

Zbrinjavanje medicinskog otpada

Za svaku vrstu opasnog medicinskog otpada Zakonom o otpadu propisan je nain postupanja stom vrstom opasnog medicinskog otpada. Razvojem suvremenih cjelovitih sustava zagospodarenje otpadom razvijen je i cjeloviti sustav za gospodarenje medicinskim otpadom kojise zasniva na hijerarhijskom nainu postupanja s otpadom, i to od kontrole mjesta nastanka dokonane dispozicije. Prioritet je svakako izbjegavanje nastanka otpada, tj. smanjenje potencijalaotpada, no to nije uvijek mogue, stoga je otpad potrebno sortirati, primjereno predobraditi, naposeban nain transportirati, te konano obraditi i ostatke prikladno deponirati. Konana metoda

obrade mora biti ona koja e proizvesti najmanji rizik za zdravlje ljudi i okoli. Provoenjemcjelovitog sustava gospodarenja otpadom velike koliine otpada mogle bi se zbrinuti u okvirutehnolokog i komunalnog otpada, ime bi zbrinjavanje medicinskog otpada zahtijevalo manjafinancijska sredstva. No najvei problem gospodarenja otpadom je njegovo nepravilnoprovoenje. U lancu od mjesta nastanka u zdravstvenim ustanovama pa sve do konanedispozicije nailazimo na neprimjereno rukovanje, nepotivanje propisa o ambalai, pa sve doobrade u postrojenjima bez uporabne dozvole. Nema potpunih podataka o koliinama itokovima medicinskog otpada, ali ni sustava dravne kontrole putem sanitarne inspekcije.Poseban su problem lokacije za konano odlaganje, tj. nedostatak sanitarnih odlagalita.


5/14

Proizvoai medicinskog otpada u Hrvatskoj jesu velike zdravstvene ustanove (kliniki bolniki

centri, upanijske bolnice, domovi zdravlja, centri za transfuziju i dijalizu, dijagnostiki iznanstveno-istraivaki laboratoriji, mrtvanice, staraki domovi, rehabilitacijski centri) i manje

jedinice poput privatnih specijalistikih ordinacija, stomatoloke ordinacije, kozmetiki saloni,centri za akupunkturu, kao i centri za smanjenje tete kod ovisnika (harm reductionprogrami).

Najvei dio otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama ini komunalni odnosno inertniotpad (oko 86 %), a ostatak opasni otpad (oko 14 %). Opasni se medicinski otpad premasvojstvima i prema mjestu nastanka u skladu s Naputkom o postupanju s otpadom koji nastajepri pruanju zdravstvene zatite dijeli na: patoloki, infektivni, otri predmeti, farmaceutski,

kemijski, posude pod tlakom, radioaktivni otpad, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)ovoj podjeli pridodala je jo klasifikaciju na genotoksini otpad i otpad s visokom koncentracijomtekih metala.

Za pravilno rukovanje otpadom u svakoj zdravstvenoj ustanovi treba postojati organizirano ikontrolirano izdvajanje odnosno sistematiziranje pojedinih vrsta otpada, osobito opasnogotpada. U tom je smislu vrlo vana i ambalaa u koju se pojedina vrsta otpada pakira kako bi sevizualno razlikovao i sukladno tomu otpremao na mjesto njegove predobrade/obrade te potomodloio. Zakonski je propisano da se crvenom bojom oznaava ambalaa za infektivni otpad,crvenom s crnim pojasom patoloki, utom kemijski otpad, zelenom farmaceutski, a crnom i

plavom komunalni otpad. Ambalaa za skladitenje otpada mora biti oznaena natpisomopasni medicinski otpad. Svaka zdravstvena ustanova trebala bi imati posebno odijeljeniprostor u kojem se prikuplja i odlae opasni otpad u za to posebno oznaene kontejnere. Taj biprostor trebao bi biti dostupan samo djelatnicima koji rukuju otpadom, odnosno brinu se zanjegovo skupljanje i pravilno sortiranje u vree sukladno vrsti otpada te djelatnicima koji tajotpad odvoze na daljnju obradu. Meutim, primjeri u praksi vrlo esto pokazuju suprotno.Kontejneri se nalaze u neograenim prostorima, otvoreni i lako dostupni bilo komu.

Idui korak u zbrinjavanju opasnoga medicinskog otpada je njegova obrada i odlaganje, toovisi o kategoriji otpada. Ovisno o vrsti otpada moe se uz predobradu sterilizacijom odloiti na

komunalno odlagalite ili spaliti, a ostatke prikladno deponirati (slika 1). Najve

i udio opasnogamedicinskog otpada nastalog u dravnim zdravstvenim ustanovama ini infektivni otpad (80 %),


6/14

slijede otri predmeti (8 %), kemijski otpad (5 %), patoloki otpad (3 %) te farmaceutski otpad(osim citostatika) i citostatici s ambalaom oneienom citostaticima (2 %). Veinazdravstvenih ustanova ne postupa s otpadom na adekvatan nain. Iako je Naputkom propisanoda ustanove predaju svoj opasni otpad ugovornim tvrtkama koje dalje s njime postupaju(steriliziraju predobradom ili spaljuju te potom deponiraju), mnoge se toga ne pridravaju, veotpad samostalno spaljuju u neadekvatnim i nelegalnim postrojenjima za spaljivanje, bezkontrole i nadzora. Takoer ga bez predobrade zajedno s komunalnim otpadom odlau naodlagalita ili isputaju u kanalizacijski sustav. Zbog nedostatka sustava kontrole nemapodataka kako privatne ordinacije zbrinjavaju svoj otpad.

Veliki je problem kemijski i farmaceutski otpad (zaostale donacije iz rata) koji mnogezdravstvene ustanove skladite u esto neprikladnim uvjetima. Takav se otpad spaljivao u

jedinoj spalionici otpada.

Slika 1 Shema mogunosti zbrinjavanja opasnoga medicinskog

otpada


7/14

Pravilno gospodarenje opasnim otpadom pa tako i opasnim medicinskim otpadom vaan jesegment ne samo u funkcioniranju sustava gospodarenja otpadom i zatite okolia nego izatite zdravlja ljudi odnosno sustava javnog zdravstva. Javnozdravstveni rizik izloenostiopasnomu medicinskom otpadu u ovom trenutku ne moemo iskazati podacima konkretnihistraivanja, no podaci o izloenosti radne populacije pojedinim tetnim i infektivnim tvarima uliteraturi postoje.

GOSPODARENJE OTPADOM U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

Gospodarenje medicinskim otpadom podrazumijeva skupljanje i prijevoz te privremenoskladitenje, obradu i zbrinjavanje medicinskog otpada, kao zbrinjavanje otpada koji nastajeobradom, uporabom i zbrinjavanjem medicinskog otpada.

Stupanjem na snagu odgovarajuih zakonskih propisa u Republici Hrvatskoj kao to su Zakon ootpadu (NN br. 34/95), Pravilnik o vrstama otpada (NN br. 27/96), te Naputak o postupanju sotpadom koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite (NN br. 50/00), stvoreni su preduvjeti zaizgradnju sustava gospodarenja medicinskim otpadom.

Na temelju tih zakonskih propisa odreuju se obveze i odgovornosti pravnih i fizikih osoba o

postupanju s otpadom. Tako su i zdravstvene ustanove kao proizvoai opasnog otpada dunezbrinuti otpad na ekoloki prihvatljiv nain.

Sloenost i opasnost otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama zahtijeva sloenogospodarenje s otpadom, kako unutar zdravstvene ustanove tako i van nje. Slijedom razvojasuvremenih cjelovitih sustava za gospodarenje otpadom razvijen je i cjeloviti sustavgospodarenja otpadom u zdravstvenim ustanovama, a zasniva se na slijedeim prioritetima:

-nadzor toka otpada

-izbjegavanje nastanka otpada tj. smanjenje potencijala otpada- izdvojeno sakupljanje raznih vrsta otpada

- vrednovanje otpada, ukljuujui energetsko iskoritavanje

- kontrolirana obrada otpada

- deponiranje obraenih i iskoritenih ostataka

U tom smislu nuno je za sve koliine infektivnog i ostalog otpada uvesti strogi nadzor i

evidenciju od mjesta nastanka do konane dispozicije. Provo

enjem cjelovitog sustavagospodarenja otpadom u zdravstvenim ustanovama mogue je velike koliine otpada (neopasni


8/14

tehnoloki otpad slian komunalnom i opasni otpad) zbrinuti u okviru cjelovitog sustavagospodarenja ukupnim otpadom.

To zahtijeva provedbu strogih procedura na samom mjestu nastanka (npr. bolesnika soba,ordinacija, laboratoriji i dr.). Na taj e se nain problem gospodarenja otpadom u zdravstvenim

ustanovama smanjiti na problem zbrinjavanja infektivnog otpada.

U svakoj zdravstvenoj ustanovi treba postojati organizirano i kontrolirano djelovanje u pogleduizbjegavanja nastanka, smanjivanja koliina i opasnih svojstava otpada te izdvojenog skupljanjaotpada.

Mogunosti zbrinjavanja otpada

Zbrinjavanje otpada iz zdravstvene djelatnosti predstavlja sloeni sustav i njegovo ostvarivanjeovisi o nizu imbenika u smislu njegova razvrstavanja na mjestu nastanka, sakupljanja,prijevoza, skladitenja i obraivanja kao i o suradnji svih zainteresiranih strana. U Naputku opostupanju s otpadom koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite (NN br. 50/00) definirani su

naini zbrinjavanja pojedine vrste opasnog medicinskog otpada.


9/14

Prema Zakonu o otpadu, obveze proizvoaa medicinskog otpada su sljedee:

> Proizvoa medicinskog otpada duan je na mjestu nastanka osigurati gospodarenje ovim

otpadom sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom teposebnim propisima, a naroito u pogledu odvojenog skupljanja, voenja evidencije, spremanjau odgovarajue spremnike i privremenog skladitenja u posebno odvojenom prostoru do obradeili predaje ovlatenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom

> Proizvoa medicinskog otpada duan je preuzimati medicinski otpad koji nastajeobavljanjem kune njege i ostalih slinih aktivnosti u kojima nastaje medicinski otpad teosigurati njegovu obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje o vlastitom troku

> Djelatnici ustanova koje obavljaju kunu njegu, patronau i sline djelatnosti, duni su

preuzimati medicinski otpad nastao njihovom djelatno

u radi obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja

> Ljekarne su dune preuzimati stare lijekove i slian farmaceutski otpad neovisno o podrijetlu

> Infektivni medicinski otpad mora se na mjestu nastanka odvojeno skupljati u hermetikizatvorenim i nepropusnim spremnicima otpornim na probijanje i istjecanje tekuina iz njih teprevoziti u privremeno skladite, bez sortiranja i premjetanja u druge spremnike

> Spremnici s infektivnim otpadom moraju biti oznaeni simbolom sukladno propisima oprijevozu opasnih tvari

> Infektivni otpad mora se skupljati i prevoziti na nain koji spreava izravan kontakt ugroenihosoba s otpadom te se u skladitu i tijekom isporuke ne smije premjetati u druge spremnike

> Osoba koja proizvodi otpad obavljanjem svoje djelatnosti i/ili gospodari otpadom obvezna jevoditi propisani oevidnik o nastanku i tijeku otpada. Podatke u oevidnik osoba je duna unositiaurno i potpuno nakon svake nastale promjene stanja te podatke iz oevidnika dostavljatinadlenom tijelu sukladno zakonu kojim se ureuje zatita okolia, a oevidnik za svaku godinuuvati pet godina.

> Proizvoa je duan proizvedeni medicinski otpad predati samo ovlatenoj osobi

> Proizvoa otpada uz otpad mora ovlatenoj osobi - skupljau predati podatke iz oevidnika ootpadu i odgovoran je za tonost podataka o otpadu

> Proizvoa medicinskog otpada, ima pravo obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje vlastitogmedicinskog otpada obavljati i samostalno, ukoliko raspolae odgovarajuom opremom i pribavidozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom

> Proizvoa opasnog medicinskog otpada, duan je propisno pakirati i ovlatenoj osobi predatiotpad kojeg je proizveo uz odgovarajui pratei list.


10/14

> Ovlatena osoba za skupljanje i prijevoz medicinskog otpada, mora imati zakljuen ugovor opreuzimanju skupljenog otpada s ovlatenom osobom za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanjemedicinskog otpada

> U sluaju kada proizvoa opasnog otpada ovlatenim osobama predaje opasni otpad

nepoznatog sastava ili kada je koliina otpada vea od jedne tone duan je, uz podatke ootpadu, predati i izvjee o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada. Izvjee ne smijebiti starije od 12 mjeseci raunajui od dana kada je provedeno ispitivanje svojstava otpada

> U sluaju kada je koliina opasnog otpada poznatog sastava manja od jedne tone proizvoaopasnog otpada duan je, uz podatke o otpadu, ovlatenim osobama predati i izjavu o fizikalnimi kemijskim svojstvima otpada

> Ispitivanja fizikalnih i kemijskih svojstava otpada obavljaju ispitni laboratoriji akreditirani zaprovedbu ispitivanja prema hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 17025-2000.

Nadzor nad provedbom odredbi ovog Zakona provodi Inspekcija zatite okolia. Prema doljenavedenim lancima Inspekcija zatite okolia, u sluaju krenja odredbi Zakona duna jeutvrditi prekraj i kaznu, ovisno o prirodi i teini prekraja.

U potrazi za najboljim rjeenjem i izborom optimalne tehnologije za obradu medicinskogotpada, moraju se uzeti u obzir glavni kriterijumi izbora, a to su: ekonomski, tehnoloki, etiki,upravljaki, ekoloki i zakonodavni.

Osim navedenih postoje i drugi faktori od kojih je posebno vano naglasiti naelo naeloblizine kao preporuku Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) koja navodi da se otpadmora obraivati i zbrinjavati to je mogue blie mjestu nastanka.

Osnovni kriteriji za upravljanje otpadom su:

- Prevencija i smanjenje proizvodnje otpada- Visoki stepen zatite zdravlja i okoline- Smanjenje rizika i opasnosti- Efikasna kontrola

-Upravljanje otpadom po kriteriju ekonominosti

- Reciklaa i iskoritavanje- Sakupljanje, transport, optimizacija procesa

Na meunarodnom nivou postignuti su odreeni sporazumi i kljuna naela zaupravljanje medicinskim otpadom, odnosno sigurna naela upravljanja opasnimotpadom.


11/14

OBRADA MEDICINSKOG OTPADA

Pod obradom medicinskog otpada smatra se bilo koja metoda, tehnika ili procesprojektiran ili proveden da izmijeni bioloki karakter ili sastav medicinskog otpada u ciljusmanjenja ili eliminacije rizika.

Pri izboru tehnologija za tretman opasnog medicinskog otpada potrebno je:- omoguiti spreavanje negativnog uticaja na zdravlje stanovnitva i ivotnu sredinu,

a naroito povrinskih i podzemnih voda, zemljita i zraka- postii smanjenje koliine opasnog otpada- omoguiti rukovanje optadom unutar i van zdravstvenih ustanova

Izbor najpogodnije tehnologije na lokalnom ili dravnom nivou ovisi o nizu faktora i to u prvomredu od vrste i koliine otpada, udaljenosti izmeu zdravstvenih ustanova, mogunostitransporta, raspoloivom prostoru, zakonskoj regulativi i trokovima upravljanja.Pri poznatoj koliini otpada i provedenom planu minimizacije otpada, za izbor tehnologije za

otpad koji se ne moe reciklirati, potrebno je uzeti u obzir oekivanu tendenciju rastaproizvodnje otpada nastalog kao rezultat privrednog rasta i standarda.Za otpad koji nije mogue obraditi odabranom tehnologijom, iz tehnikih ili zakonskih razloga,treba nai odgovarajua alternativna rjeenja.Izabrana tehnologija trebala bi imati opremu za detekciju nekih vrsta otpada (npr. radioaktivniotpad).

Tehnologije: Incineracija

Dezinfekcija

parom

Mikrovalna

dezinfekcija

Kemijska

dezinfekcija

Prednosti

+

Drastinaredukcija mase

i volumena

Neprepoznatljivo porijeklo

nakon tretmana

Prihvatljivo zasve vrste

otpada

Iskoritenjeotpadne topline

Nema otpadnih

voda

Odreenaredukcija

volumena

Niskainvesticija

Jednostavnorukovanje

Jednostavnibioloki testovi

Redukcijavolumena

Neprepoznatlji

vo porijeklo

nakon tretmana

Nema otpadnihvoda

Redukcijavolumena

Neprepoznatljivo porijeklo

nakon tretmana

Brzi postupak

Deodorizacijaotpada

Nedostaci

-

Otpor javnosti

Visokeinvesticije

Odreeneemisije kroz

dimne plinove

Trokoviodravanja vii

U budunostistroi propisi o

emisijama

Nepromijenjensastav otpada

Nepromijenjena masa otpada

Nije za svevrste otpada

Efikasnost nije100%

Emisije u zrak iotpadne vode

Visokeinvesticije


Potencijalnakontaminacija

ureaja za

usitnjavanje

Emisije u zrak


Nepromijenjena masa otpada

Visoki trokoviza kemikalije

Efikasnost nije100%

Emisije u zrak


12/14

Metode obrade medicinskog otpada su:

- spaljivanje- kemijska dezifenkcija- dezifenkcija parom

-ionizujue zraenje

- neionizujue zraenje mikrovalovima- neionizujue zraenje radio valovima- isputanje tokova u otpadne vode

Spaljivanje je proces u kome se medicinski otpad sagorijeva, proizvodei plinove i nesagoriviostatak (pepeo). Izdvojeni plinovi se moraju tretirati prije isputanja u zrak, dok se pepeoodlae na deponije (za opasan ili neopasan otpad). Najei korieni tipovi spaljivaa zatretman medicinskog otpada su:

- Plazma tehnologija;

-Viekomorni spaljiva za patoloki otpad;

- Spaljivai sa kontroliranim zrakom;- Rotacione pei;- Jednokomorni spaljiva sa statikom reetkom.

Kemijska dezinfekcija se rutinski koristi u zdravstvenoj zatiti za dezinfekciju opreme,pribora i radnih povrina. Pri primjeni ovog postupka veoma je vano ostvariti siguran kontaktizmeu kemijskih sredstava i infektivnog otpada, pa se ovaj postupak obino kombinira sausitnjavanjem. Zavisno od prirode kemikalija i vremena izlaganja, ova vrsta tretmana moe imati

negativne posledice po zdravlje(udisanje ili kontakt sa koom) i

ivotnu sredinu.Ovom tehnologijom mogu se tretirati:

- Materijali kontaminirani krvlju- Kirurki otpad- Laboratorijski otpad- Gaze,zavoji, oblozi i sl.- Mikrobioloke kulture- Otri metalni i stakleni predmeti

a ne mogu se tretirati:-

Lako zapaljivi organski spojevi- Citostatici i citotoksini- Kemijski otpad- Otpad sa sadrajem tekih metala- Krupniji metalni otpad- Farmaceutski otpad- Radioaktivni i- Otpad sa sadrajem PCB-a

Dezinfekcija parom

Princip rada je izlaganje usitnjenog infektivnog otpada pari na visokoj temperaturi i pritisku.Autoklaviranje parom se iroko primjenjuje za tretman medicinskog otpada. Pogodan je za :


13/14

- Kirurki otpad- Gaze, zavoje, obloge i sl.- Mikrobioloke kulture- Otri i stakleni otpad- Materijale kontaminirane krvlju

-

Ovom metodom ne mogu se tretirati:- radioaktivni i citotoksini otpad,- otpad sa lako isparljivim supstancama- farmaceutski otpad i otpad sa sadrajem tekih metala

Ionizujua gama zraenjaSterilizacija gama zraenjem zahtijeva veoma skupo postrojenje i struno rukovanje, kao ikontrolu ivotne sredine. Pogodno je za sav medicinski otpad izuzev za prepoznatljive i velike

djelove tijela, radioaktivni i citotoksini otpad. Krajnji proizvod je tretiran usitnjen

vrsti otpad kojimoe biti odloen na sanitarnu deponiju, bez zaostalog tekueh ili plinovitog otpada.

Neionizujue zraenje mikrovalovimaZa tretman medicinskog otpada sa mikrovalnim zraenjem postoje dva tipa sistema:

- mikrovalne pei, za tretman malih koliina medicinskog otpada stvorenih u klinikimi istraivakim laboratorijama;

- specijalni ureaji za mikrovalni tretman gdje se otpad melje, tretira parom ipodvrgava mikrovalnom zraenju u istom postrojenju.

Mikrovalno zraenje je pogodno za skoro sav medicinski otpad izuzev za prepoznatljive i velike

djelove tijela, velike metalne predmete, radioaktivni i citotoksini otpad.

Neionizujue zraenje radio valovimaZraenje radio valovima je pogodno za sav medicinski otpad izuzev za prepoznatljive i velikedjelove tijela, radioaktivni i citotoksini otpad. Ovom metodom otpad se zagrijava do eljenetemperature izlaganjem zraenju kratkim radio valovima visoke snage i niske frekvencije.Zagrijani otpad se dalje odlae radi odranja poviene temperature u trajanju od etiri sata.Krajnji proizvod moe biti odloen na sanitarnu deponiju ili korien kao gorivo.

Isputanje tokova u otpadne vode

Isputanje tokova medicinskog otpada u kanalizacijski sustav je jedna od metoda smanjenjakoliine medicinskog otpada. Moe se primjenjivati samo u sluaju kada se kanalizacijski otpadtretira, a postrojenje za tretman otpadnih voda odrava taj otpad neinfektivnim. Najee seupotrebljava za krv i tjelesne tekuine, samljevene patoloke predmete, dijalizate i neke odlaboratorijskih tekuina.


14/14

Monitoring

Nadzor nad provoenjem Strategije treba vriti po sljedeem konceptu:

mjeseno utvrivati koliine medicinskog otpada u svim ustanovama koje tajotpad generiraju

mjeseno provjeravati nain rukovanja pojedinanim vrstama otpada pratiti trokove odlaganja otpada evidentirati sve incidente i greke nastale pri upravljanju otpadom.

Documents

Medic in Ski Otpad Referat_pdf