MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV – povijesni razvoj

MEĐUNARODNI MONETARNE I FINANCIJSKE

INSTITUCIJE

MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij

2013/14

Ciljevi i struktura predavanja

CILJEVI PREDAVANJA Analizirati povijesni razvoj međunarodnog monetarnog sustava Što je novac i što je sve kroz povijest imalo ulogu novca Analizirati sustav iz Bretton Woodsa od prijedloga iz 1944,

preko nedostataka tijekom korištenja sustava do konačnog napuštanja i kasnijih oblika poslovanja

Uloga Međunarodnog monetarnog fonda i Grupe svjetske banke

STRUKTURA PREDAVANJA Međunarodni monetarni sustav – povijesni razvoj (Što je novac?

Povijesni razvoj novca, međunarodni monetarni sustav između dva rata)

Međunarodne monetarne i financijske institucije (sustav iz Bretton Woodsa, Međunarodni monetarni fond, Grupa svjetske banke)

2

MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV – povijesni razvoj

3

Što je novac?

Što će se koristiti kao novac te sva pitanja vezana uz regulaciju emisije novca i novčanog optjecaja uvijek je rezultat zakonskih propisa, ali i posljedica niza drugih okolnosti

Suvremeni novčani sustavi zasnivaju se na papirnatoj novčanici koju emitira (nacionalna ili nadnacionalna) središnja banka i koja nema nikakvu unutarnju vrijednost - surogat suvremenog novca je depozitni novac te je uloga bezgotovinskog platnog prometa iznimno velika

4

Već je na zasjedanju u Bretton Woodsu, kada je postalo jasno kako je zlatni standard definitivno stvar prošlosti, predlagano uvođenje zajedničke svjetske valute (“bancor”, “unitas”)

Mundell (2012) predlaže košaricu valuta koja bi se sastojala od DolaraEuraYena (DEY) – središnje banke imale bi zadatak minimizirati valutne oscilacije – DEY bi trebao biti osnova za uvođenje jedinstvene svjetske valute – “intor” Uključivala bi i multi-valutnu monetarnu uniju sa zajedničkom

monetarnom politikom i fiksno vezanim deviznim tečajevima članica Što bi to donijelo ostalim zemljama korist od stabilnosti

deviznih tečajeva tri najznačajnije svjetske valute, kao i od stabilne globalne obračunske jedinice

Treba li globalna ekonomija i globalnu valutu… (P. Volcker)

Detaljnije u Mundell, R.: The Case for a World Currency, Journal of policy Modelling 34 (2012) 568 - 578

Je li moguće imati jedinstvenu svjetsku valutu? Je li moguće imati jedinstvenu svjetsku valutu?

POVIJESNI RAZVOJ NOVCA (1)

Od robne razmjene i simboličkog novca preko sustava zlatnog standarda do sustava papirnate novčanice

Robni novac ima unutarnju vrijednost

Simbolični novac je predstavnik (simbol!) punovrijednog novca i nema punu unutarnju vrijednost – povjerenje!

Razdoblje metalnog novca – zlatni i srebrni novac između kojih može, ali ne mora postojati zakonom određeni odnos – tržišni odnos dvaju valutnih materijala uvijek postoji!

6

POVIJESNI RAZVOJ NOVCA (2)

Zlatni standard – u prvoj fazi zlato se koristi kao zakonito i konačno sredstvo plaćanja – papirnata novčanica je surogat, (bez)uvjetno zamjenjiv za zlatno pokriće kod emitenta (trajao je od 1870ih do I svjetskog rata) U kasnijim fazama u optjecaju je papirnata novčanica,

emitirana ili na osnovi zlatnih poluga koje su u središnjoj banci ili na osnovi druge valute koja ima pokriće u zlatu (ovisno o tome je li središnja banka imala rezerve zlata i u kolikoj mjeri)

Formalno, monetarni sustav temeljen na zlatu u različitim oblicima traje do početka 1970ih i konačnog ukidanja konvertibilnosti dolara za zlato, ali razdoblje do I svjetskog rata je njegovo najstabilnije razdoblje

7

Dominantna svjetska sila u razdoblju do I svjetskog rata je Velika Britanija, London svjetski financijski centar stoga je i funta sterling bila “zlatna valuta”

Platna bilanca na nacionalnoj razini se automatski uravnotežuje uvozom i izvozom zlata (iako je u praksi dolazilo do neravnoteža!), ali općenito je riječ o razdoblju stabilnosti svjetskih odnosa, barem među vodećim industrijaliziranim zemljama

Svakako uzeti u obzir i karakteristike (obujam i strukturu) međunarodnih gospodarskih tijekova – tek 1960ih financijski tijekovi postaju intenzivniji od tijekova roba i usluga

Međutim, nakon I svjetskog rata i napuštanja sustava zlatnog standarda počinju se široko koristiti sustavi fluktuirajućih tečajeva – dolazi do monetarno-tečajnih politika koje međusobno nisu usklađene

U prvi plan stavljaju se ciljevi nacionalnih gospodarstava, pokušavajući riješiti probleme rastuće nezaposlenosti i uspostaviti ravnotežu, aktivnije se koristeći mjerama monetarne i fiskalne politike

9

MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV IZMEĐU DVA RATA

MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV IZMEĐU DVA RATA

Razdoblje stabilnosti bilo je tijekom kratkotrajnog povratka na zlatni standard (1927 – 1931), ali je Velika depresija ugrozila njegove temelje i sustav je postepeno napuštan

Kako bi ostvarile nacionalne ciljeve i stvorile povoljnije uvjete za izvoz, zemlje su dopuštale snažne fluktuacije tečajeva i iz konkurentskih razloga devalvirale svoje valute rezultat je bila politika osiromaši-svog-susjeda, koja je u gospodarstvima trgovinskih partnera vodila nižim stopama rasta i nezaposlenosti

Posljedično, dolazi i do trgovinskih i carinskih ratova, kao i do političkih nesuglasica

10

MEĐUNARODNE MONETARNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

11

Jesu li međunarodne monetarne institucije potrebne

i s kojim ciljem se osnivaju?

U pravilu, nacionalne vlasti nastoje ostvariti višestruke, međusobno (donekle) suprotstavljene, ciljeve: visoku razinu zaposlenosti, stabilnost cijena, ekonomski rast, trgovinsku liberalizaciju te ravnotežu u bilanci plaćanja njihove politike stoga zahtijevaju kompromise koji mogu ugroziti ravnotežu bilance plaćanja i/ili negativno utjecati na međunarodnu trgovinu

Konferencija u Bretton Woodsu 1944 (i, posljedično, osnivanje međunarodnih institucija) imali su za cilj poboljšati međunarodnu monetarnu i trgovinsku suradnju nakon II svjetskog rata

12

Sustav iz Bretton Woodsa

Srpanj 1944 – konferencija u Bretton Woodsu s ciljem postizanja dogovora o međunarodnim monetarnim i ekonomskim odnosima nakon završetka rata i prestanka važenja pravila sustava zlatnog standarda

Sporazum je imao za cilj stvaranje međunarodnog monetarnog sustava koji će moći ispuniti nekoliko zadataka: kontrolirati politike deviznih tečajeva (spriječiti konkurentsko

manipuliranje tečajevima), pridonijeti uravnoteženju bilanci plaćanja (što se u sustavu

zlatnog standarda osiguravalo slobodom uvoza i izvoza zlata) te

osigurati međunarodnu likvidnost (osobito u uvjetima sve snažnijih kapitalnih kontrola)

13

Pretpostavke BW sustava:I. Osnivanje međunarodnog fonda kao izvora međunarodne

likvidnosti kako bi zemlja u slučaju neravnoteže u bilanci plaćanja imala vremena za prilagodbu bez potrebe za uvođenjem trgovinskih restrikcija ili promjene tečajne politike

II. Devizni tečajevi su fiksni (prema US dolaru i zlatu), ali na dulji rok članicama se dopušta određena razina fluktuacije, ukoliko u sustavu postoji “fundamentalna neravnoteža”

III. Uravnoteženje bilance plaćanja provodi se mjerama u koje su uključene i zemlje koje imaju suficite

14

Planovi za osnivanje MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

Plan J. M. Keynesa – predviđa postojanje međunarodne klirinške unije kako bi se ostvarila ravnoteža u plaćanjima te uvođenje svjetske novčane jedinice s tečajem prema zlatu i nacionalnim valutama, a zlato bi se demonetiziralo

Plan Whitea – osnivanje međunarodnog stabilizacijskog fonda u kojem su sredstva formirana na načelu kvota (koje daju pravo na određen broj glasova u upravljačkom tijelu fonda) te se mogu otkupljivati u slučaju neravnoteže u bilanci plaćanja. Sustav se temelji na dolaru i na zlatu te su devizni tečajevi stabilni, a devizne restrikcije smanjene/ ukinute

15

Zajednički plan – s više elemenata Whiteovog prijedloga! – poslužio je kao osnova za ustroj Međunarodnog monetarnog fonda

Na istom zasjedanju osnovana je i Svjetska banka

16

Međunarodni monetarni fond ima zadaću osiguranja globalne monetarne stabilnosti i suradnje dok je Svjetska banka (sastavljena od 5 neovisnih institucija) orijentirana ka pitanjima ekonomskog i socijalnog razvitka

Zajedno, ove dvije institucije djeluju u pravcu osiguranja globalne financijske i ekonomske stabilnosti.

17

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

Osim zadaće osiguravanja međunarodne monetarne stabilnosti i suradnje, MMF je dobio i zadatke

I. otklanjanja neravnoteža u bilancama plaćanja zemalja članica (nastale uglavnom kao posljedica neravnoteže tekućeg računa bilance plaćanja), ali bez mogućnosti korištenja politike deviznog tečaja

II. osiguravanje stabilnosti deviznih tečajeva što se postizalo kroz sustav fiksnih deviznih tečajeva i vezu dolara (kao oslonca svjetske likvidnosti) sa zlatom – paritetna cijena od 35$ za uncu zlata – zadnja etapa zlatnog standarda!

18

Najznačajnije svjetsko gospodarstvo postaje SAD …

Američka vlada se ovim sporazumom obvezala otkupljivati svoju valutu (koju su zemlje dobivale zahvaljujući suficitu u trgovinskoj razmjeni) u zlatu prema fiksnom paritetu

U isto vrijeme, članice su morale održavati fiksni devizni tečaj svojih valuta vezan za dolar, uz dopuštenu maržu fluktuacije od 1% Devalvacije deviznog tečaja bile su dopuštene samo uz

suglasnost MMF

19

Može se reći kako, sukladno raspravama iz Bretton Woodsa, MMF ima tri glavna pravca djelovanja:

I. Upravljanje tečajnim politikama zemalja članica te definiranje zajedničkih politika, što uključuje i modele pojedinačnih odstupanja od pravila

II. Osiguravanje likvidnih sredstava zemljama članicama za vrijeme rješavanja problema u bilanci plaćanja

III. Pružanje tehničke i savjetodavne potporu pri definiranju makroekonomskih politika članica

20

TEČAJNA POLITIKA ČLANICA MMF-a

Do 1970ih devizni tečajevi su bili fiksni te se paritetni tečaj određivao prema fiksnom tečaju US$ i (unce (31,1035 grama)) zlata

Nakon što su početkom 1970ih dopuštene fluktuacije deviznih tečajeva došlo je do demonetizacije zlata, a knjige Fonda počinju se voditi u posebnim pravima vučenja

Vrijednost PPV određuje se kao košarica valuta (sukladno udjelu u svjetskom izvozu u razdoblju 1975 - 1979) i to: US dolar, japanski jen, euro i britanska funta

21

Nakon BW sporazuma dolar je postao najznačajnija svjetska valuta, ali se velika količina dolara nalazila kod drugih središnjih banaka, što je (zbog zagarantiranog pokrića u zlatu) stvaralo pritisak na zlatne rezerve, ali i na bilancu plaćanja SADa

Iako je na kraju II svjetskog rata SAD imao najveće zlatne rezerve, došlo je do neodrživog pritiska na nacionalnu valutu te je konvertibilnost dolara za zlato ukinuta 1971 godine, a tečajevi valuta postali su (kontrolirano) fluktuirajući

22

(Neki) problemi međunarodnih financija zbog kojih dolazi do napuštanja zlatno-dolarskog standarda …

Početkom 1950ih dolazi do deficita bilance plaćanja SADa, a potražnja za dolarima je velika zbog mogućnosti zamjene za zlato po fiksnoj cijeni – vijetnamski rat i uspostavljanje konvertibilnosti europskih valuta dovelo je do prodaje dolara – što je dodatno produbilo američki deficit

Krajem 1960ih došlo je do špekulativnih pritisaka na cijenu zlata i formiranja paralelnog tržišta – devalvacija dolara značila bi izmjenu deviznih tečajeva ostalih valuta vezanih za dolar što je ugrožavalo cijeli BW sustav – ipak, u kolovozu 1971. predsjednik Nixon objavljuje prestanak važenja zlatno-dolarskog standarda

23

Nizom konferencija i sporazuma (početak 1970ih) pokušala se očuvati stabilnost svjetskog monetarnog sustava u novim uvjetima koji nisu zahtijevali održavanje ranije dogovorenih pariteta – postojala je otvorena mogućnost (ponovnih) konkurentskih devalvacija kroz upravljanje tečajnim kretanjima kako bi se ostvarila povoljnija izvozna pozicija

Međutim, niz kriza koje su uslijedile otvorile su brojna pitanja, među njima i ono o teškoćama pri određivanju ispravne tečajne politike kao i o uzrocima nastajanja i načinima preveniranja (regionalnih i globalnih) kriza

Također su sve snažnije i europske (monetarne) integracije

24

Konvertibilnost valuta u prvoj fazi bila je dopuštena za transakcije tekućeg računa bilance plaćanja (članica MMFa), ali su se kapitalne kontrole još uvijek koristile kako bi se ograničile špekulacije

U slučaju neravnoteže u bilanci plaćanja koristiti devizne rezerve ili kredite/ programe MMFa

Sustav osigurava nacionalnu makroekonomsku samostalnost – u praksi to znači da svaka članica određuje svoje nacionalne ciljeve uz podršku MMFa

25

GRUPA SVJETSKE BANKE

Svjetska banka, što je uobičajeni naziv za Grupu svjetske banke, sastoji se oda) Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD)b) Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA)

a u sastavu grupacije su još i c) Međunarodna financijska korporacijad) Međunarodni centar za rješavanje

investicijskih sporovae) Multilateralna agencija za osiguranje

investicija

26

Unatoč svom nazivu, Svjetska banka nije banka u klasičnom smislu nego financijska institucija koja osigurava povoljne (i/ ili beskamatne) zajmove zemljama u razvoju za niz projekata unaprjeđenja gospodarstva (obrazovanje, javno zdravstvo, infrastrukturni projekti, zaštita okoliša i sl.)

27

28

a)Međunarodna banka za obnovu i razvoj(International Bank for Research and Development, IBRD)

Međunarodna financijska institucija čija je zadaća financiranje dugoročnih razvojnih projekata u zemljama u razvoju i to kroz kapitalne investicije i savjetovanje, institucionalne reforme te izgradnju povoljne investicijske klime za privatne investitore

Zaduženim zemljama osigurava sredstva potrebna za strukturalne reforme pri tome koristi savjetodavnu politiku kao i izravno financiranje

Ciljevi uključuju i poticanje stranih investicija te unaprjeđenje međunarodne trgovine

Sredstva prikuplja na financijskim tržištima

b) Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association, IDA)

Osnovano 1960 godine s ciljem pružanja pomoći najsiromašnijim zemljama

Osigurava beskamatne kredite i subvencije namijenjene poticanju gospodarskog rasta, smanjenju nejednakosti te poboljšanju uvjeta života

Zajmovi su na duge rokove (35 – 40 godina), s počekom od 5-10 godina

29

c) Međunarodna financijska korporacija

(International Finance Corporation, IFC) Osnovana 1956 godine s ciljem potpore privatnom

poduzetništvu i investiranju u zemljama u razvoju Izravno daje dugoročne zajmove privatnim tvrtkama te ne

zahtijeva državna jamstva posluje na tržišnim načelima i investira samo u projekte koji

ostvaruju dobit na tri osnovna načina: iz vlastitih sredstava, sindiciranim kreditiranjem te ulaganjem u vlasničku strukturu privatnih tvrtki, ali bez prava glasa.

d) Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova

(International Center for Settlement of Investment Disputes, ICSID) Obavlja poslove arbitraža u slučaju sporova između

suverenih država

e) Agencija za multilateralno garantiranje investicija

(Multilateral Investment Guarantee Agency, MIGA) Osnovana 1988. godine, s ciljem usmjeravanja izravnih

stranih ulaganja u zemlje u razvoju i to putem: Zaštite investitora i kapitala od nepredviđenih situacija (npr.

za slučaj neizvršenja ugovora, neispunjavanje financijskih obveza od strane država, građanskih ratova i sl.)

Promoviranja stranih investicija, širenje informacija o mogućnostima investiranja u zemljama u razvoju, suradnja s agencijama za poticanje investicija, gospodarskim komorama, ministarstvima ..

30

31

Republika Hrvatska postala je punopravna članica Međunarodnog monetarnog fonda 14. prosinca 1992. Grupe Svjetske banke 25. veljače 1993. godine

Republika Hrvatska također je i punopravna članica: Europske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD)

osnovana 1990. godine, financira projekte privatnog sektora (isključivo one koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokraciji) koji ne mogu pronaći izvore financiranja tržištu.

Zajmovi su dugoročni, a osim njih pruža i jamstva, te kroz donatorske fondove pruža tehničku i savjetodavnu potporu

Razvojne banke Vijeća Europe (Council of Europe Development Bank – CEB)

Osnovana 1956., najstarija međunarodna financijska institucija u Europi, do 1999. nosi naziv Fond Vijeća Europe za socijalni razvitak

Financira socijalne i razvojne projekte socijalnih integracija, upravljanja okolišem te projekte u sektoru zdravstva i obrazovanja

32

Inter - američke razvojne banke (IDB)(Inter-American Development Bank - IDB)

Sredstva osigurava u obliku beskamatnih i subvencioniranih zajmova

Odobrava dugoročne zajmove, darovnice, jamstva te tehničku i savjetodavnu pomoć

Orijentirana je primarno na regiju Latinske Amerike i Kariba, što za Hrvatsku znači mogućnost sudjelovanja na natječajima koje financira (a ne sredstva izravne pomoći)