Međunarodno-bankarstvo-2014 4instit

8/20/2019 Međunarodno-bankarstvo-2014 4instit.

1/30

MEĐUNARODNO BANKARSTVO

1. MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund, IMF) je najznačajnijasvjetska finansijska institucija. Osnovan je nakon Druo svjetsko rata sa !eljom da se

"rivredna saradnja dr!ava svijeta institucionalno "odr!i i una"rijedi. #jeloku"anme$anizam je %io usmjeren na stvaranje am%ijenta za o!ivljavanje međunarodne trovinei međunarodni$ "la&anja u "oslijeratnim odinama. ' tom cilju, tre%alo je da valute to "rije "ostanu konverti%ilne (zamjenljive jedna za druu %ez oraničenja), devizni kursevista%ilni, a IMF je "reuzeo o%avezu finansiranja "ovremeni$ trovinski$ deficita zemaljačlanica. *okom vie od ezdeset odina funkcionisanja IMF je imao i us"one i "adove. +ikasnije finansijske krize nisu "rotekle %ez manje ili vie ne"osredno uče&a IMF.ritičari Fonda tvrde da umesto da -asi "o!ar, ova institucija ima sklonost ka-dolivanju ulja na vatru. IMF je veličan, ali i kritikovan, z%o značaja koji "ridajetr!inoj "rivredi. Okarakterisan je kao nosilac "rocesa finansijske lo%alizacije.

+a konferenciji "osve&enoj definisanju novo međunarodno monetarno sistema, koja je odr!ana u /retton 0oodsu (u 12D, 3455. odine), doovoreno je sljede&e6o da se us"ostavi novi međunarodni monetarni sistem sa re!imom fiksni$ devizni$

kurseva "o kojem su centralne %anke o%avezne da interveniu (ku"uju7"rodajudoma&u valutu) na deviznom tr!itu da %i odr!ale fiksni devizni kurs,

o da se osnuje međunarodna finansijska institucija sa jasnim ciljevima i zadacima utom sistemu,

o da se o%ez%ijede međunarodne monetarne rezerve za funkcionisanje sistema "rilaođavanja (ili "odeavanja) "latno %ilansa.

+ovi međunarodni monetarni sistem koji se tada us"ostavio "oznat je "od nazivom

/retonvudski sistem. 8re"oznatljivo je da je tada zamiljena međunarodna finansijskainstitucija sa jasnim ciljevima i zadacima, u stvari, Međunarodni monetarni fond 9 MMF,koji o"erativno djeluje sedmu deceniju, "očevi od 345:. odine. +ovo međunarodno "riznato sredstvo rezervi je kreirano 34;4. odine "od "okroviteljstvom i stroim "ravilima MMFa, a sa "rilično slo!enim nazivom 9 s"ecijalna "rava vučenja(međunarodna oznaka 1D< ili =D


2/30

o #reditiranje6 o%ez%eđivanje "rivremeni$ finansijski$ sredstava u ciljuotklanjanja neravnote!a u "latnim %ilansima članica.

o Ravnote$a6 skra&ivanje "erioda i ste"ena neravnote!e u "latnim %ilansimačlanica.

' sutini, IMF "odstiče zemlječlanice da vode adekvatnu ekonomsku "olitiku, a, ako je "otre%no, s"reman je da "rivremeno finansira "rorame koji &e omou&iti "revazila!enje "latno%ilansni$ "oteko&a članica.

8ored %rojnosti članstva (to znači da su skoro sve zemlje svijeta članice MMFa) "ostojedva %itna razloa z%o koji$ je MMF "ose%na međunarodna finansijska institucija usvijetu6

3. s"remnost da svim članicama u najkra&em roku "ru!i finansijsku "omo& zaotklanjanje makroekonomski$ (fundamentalni$) neravnote!a,

>. o%aveza MMFa da vri redovan i sveo%u$vatan nadzor makroekonomski$sistema svi$ članica.

IMF ima 3?@ članica. 1jedite mu je u Aaintonu. 1vakoj dr!avičlanici je određen iznoskoji mora da u"lati na račun IMF i taj iznos se naziva kvota. Betvrtina kvote se u"la&ujeu 1D< ili u vode&im konverti%ilnim valutama (dolar, euro, funta ili jen), a @:C unacionalnoj valuti. Iznos kvote se utvrđuje "rema ekonomskoj snazi zemlje (%ruto doma&i "roizvod), vrijednosti teku&i$ transakcija i o%imu njeni$ monetarni$ rezervi. 8redviđenesu revizije kvota, to znači da "ovremeno (najče&e na "et odina) zemlje "ove&avajusvoje u"late. Fond odo%rava kredite iz u"la&eni$ kvota, a za svaku odinu se određujeiznos koji &e %iti na ras"olaanju za odo%ravanje novi$ kredita. a svaku članicu va!i6 odu"la&ene kvote zemlje zavisi mou&nost do%ijanja kredita, %roj lasova "ri odlučivanju iudio "ri ras"odjeli novokreirani$ 1D


3/30

evro"ski$ zemalja kojima je "otre%na "omo& MMFa a koje te!e "ristu"anju u članstvoJvro"ske unije 9 J', tu je i makrofinansijska "omo& J' (finansijska sredstva seo%ez%jeđuju "reko Jvro"ske komisije). Makrofinansijska "omo& J' se odo%ravaisključivo "o is"unjenju uslova i "o ocjeni ostvareno na"retka u okviru finansijskoaran!mana sa MMFom.

MMF je institucija koja je odovorna ("odnosi račun) vladama 3?? zemalja članica.Institcijo% &ravlja'

o '"ravni od%or ili Od%or uvernera (/oard of Kovernors),o Izvrni od%or ili Od%or izvrni$ direktora (/oard of JLecutive Directors),o Keneralni direktor sa "omo&nicima7zamjenicima.

U&ravni od(or ili Od(or )vernera je, u skladu sa 1tatutom MMFa, najvieu"ravljačko tijelo, koje ima direktnu vezu sa zemljama članicama. 1vaka zemlja članicaMMFa u Od%or uvernera imenuje svo "redstavnika koji se naziva uverner u MMFu(a o%avezno i zamjenika uvernera u MMFu)H uo%ičajeno je da zemlje deleiraju

ministra finansija ili uvernera centralne %anke ili funkcionera slično rana za navedenufunkciju. Imenovani uverneri (zamjenici) nemaju svakodnevne radne o%aveze u MMFu. Mandat deleirani$ uvernera traje do momenta dok članica ne imenuje novo.

Od%or uvernera MMFa se sastaje redovno, jednom odinje, o%ično u se"tem%ru iliokto%ru. Od 34:. odine, us"ostavila se "raksa da se dva uzasto"na odinja zasjedanjaodr!avaju u sjeditu institucije (u Aaintonu, 12D), a svako tre&e zasjedanje odr!ava seu jednoj od zemalja članica. Osnovne nadle!nosti Od%ora uvernera MMFa su'

o odo%ravanje "rijema u ili isključenja iz članstva,o odlučivanje o visini kvota,o donoenje amandmana na 1tatut,

o usvajanje %ud!eta i finansijski$ izvjetaja.

8otre%an kvorum za lasanje u Od%oru uvernera iznosi najmanje dvije tre&ine oduku"ne lasačke mo&i u MMFu. Kuverneri imaju mou&nost da lasaju %ez odr!avanjasastanka, o čemu "ostoji "ose%na "rocedura. Iz svi$ navedeni$ razloa, Od%or uverneraMMFa je "renio na Izvrni od%or ili Od%or izvrni$ direktora odlučivanje u vezi sao"erativnim radom i "olitikom institucije.

Izvr*ni od(or ili Od(or izvr*ni+ direktora rukovodi dnevnim, o"erativnimaktivnostima MMFa. Da %i se olakalo o"erativno u"ravljanje, u MMFu "ostoji sistemiz%orni$ ili lasački$ ru"a zemalja (konstituenci) iz koji$ se imenuju izvrni direktori

koji "redstavljaju određenu ru"u zemalja na sastancima Izvrno od%ora. Iz%orne ililasačke ru"e zemalja (konstituence) formiraju se "o slo%odnom iz%oru, na osnovu "olitički$ ili drui$ sličnosti ili s"ecifičnosti ("ose%nosti), kao i na osnovu reionalne "ri"adnosti.

Izvrni od%or se sastoji od uku"no >5 izvrna direktora. 8et vode&i$ zemalja svijeta(12D, Na"an, A. /ritanija, +jemačka i Francuska, koje su ujedno najve&i dioničari MMFa 9imajunajve&e kvote a samim tim i najve&u lasačku mo&), imenuju "o jedno izvrno

3


4/30

direktora. Od ostali$ 34, 1audijska 2ra%ija, do 3? mjeseci, a "eriod "očeka (grace period), tj. vreme nakon koa "očinje ot"lata kredita, jeste od dvijeodine i tri mjeseca do četiri odine.

4


5/30

Drua vrsta kredita, nastala 34@5. odine, jeste Aran$%an za &rod$eno inansiranje(Extended Fund Facility). rediti se odo %ravaju na srednji rok sa ciljem da se "omonestrukturno "rilaođavanje i fundamentalne "rivredne reforme (koji &e otkloniti "latno%ilansne "ro%leme). O%ično se odo%ravaju na tri odine.

Aran$%an za dodatne rezerve (Supplemental Resere Faci lity) nastao je 344@. saciljem da se uro!enoj zemlji na kratak rok "omone velikim iznosima sredstava.2ran!man je nastao nakon niza finansijski$ kriza u zemljama u razvoju devedeseti$odina, koje su rezultirale odlivima veliki$ iznosa ka"itala. emljama se odo%rava rok oddvije do dvije i "o odine za vra&anje kredita (uz mou&nost "rodu!avanja za jo estmjeseci), a "ose%ne "remije, od tri do "et "rocentni$ "oena, dodaju se na kamatnu sto"u.

Aran$%an za ko%&enzatorno inansiranje (!ompensatory Financing Facility), uveden34;. odine, "odrazumijeva odo%ravanje kredita zemljama koje imaju "latno%ilansne "ro%leme z%o smanjeno devizno "riliva uslijed djelovanja faktora na koje zemlja nijemola da utiče (recimo, "ad cijena izvozni$ "rimarni$ "roizvoda ili "orast uvozni$ cijena

!itarica). 'slovi kreditiranja su isti kao kod kredita u "ri"ravnosti.No jedna uloa IMF jeste nadzor nad "rivrednim tokovima zemaljačlanica. IMFo%javljuje odinje ocjene o stanju u "rivredama i ekonomskoj "olitici, a zaključkeo%javljuje na svom sajtu. Dva "uta odinje ukazuje na situacije u članicama u "u%likaciji"orld Economic #utloo$ . ' zemljama sa teko&ama i u članicama zadu!enim kod Fondanadzor je u sutini ne"rekidan. 2ko zemlja u"orno radi %ez salasnosti ili "rotivnosavjetima Fonda, sve zemlje su o%avjetene o ovome, "a o%ično dolazi do jače "olitičko i ekonomsko "ritiska na vlasti u datoj zemlji da "romjeni svoju ekonomsku "olitiku.

8ru!anjem stručne "omo&i zemljamačlanicama IMF !eli da "omone u izradnjiljudski$ i institucionalni$ ka"aciteta koji &e omou&iti vođenje us"jene ekonomske "olitike. ' "raksi se te$nička "omo& "ru!a na taj način to "redstavnici Fonda "osje&ujudr!avu ili du!e %orave u zemlji koja je zatra!ila ovakvu vrstu "odrke. *e$nička "omo& je %es"latna, a "ru!a se u različitim sementima ekonomske "olitike (devizni sistem,monetarna "olitika, fiskalna "o litika, finansijski sistem i sl). Da %i dr!ave lake "ri$vatilenaj%olja svjetska iskustva, IMF i 1vjetska %anka su utvrdili standarde za us"jenuekonomsku "olitiku. *o su "re"oruke za izradnju ekonomske "olitike i institucija koje&e je s"rovoditi.

Međunarodni monetarni fond je najče&e kritikovan z%o za$jteva da dr!ava koja koristinjeove kredite mora da s"rovede o*tre %jere *tednje 9 smanjivanje javne "otronjerestriktivnom fiskalnom "olitikom ("ove&anjem "oreza i smanjenjem %ud!etski$ras$oda). ' Fondu smatraju da "revelika tra!nja i "otronja, koji su "roizveli "latno%ilansni deficit, moraju %iti umanjeni. ritičari IMF smatraju da ovakvi za$tjevimou samo da "rodu%e "rivrednu krizu, "oto restriktivna "olitika uro!ava "rivrednirast. Druim riječima, "rivredna aktivnost &e se us"oriti, recesija "ojačati, a samim tim &ei %ud!etski "ri$odi %iti manji. onačno, dr!ava ne&e mo&i da vra&a uzete kredite, astanovnitvo &e osetiti manjak u %ud!etu "reko ni!i$ "lata, loi$ uslua u zdravstvu i

5


6/30

kolstvu, %ankrotstva "oduze&a i "orasta neza"oslenosti. Odovor IMF na ovakve kritike je da u trenutku kada se o%rate Fondu dr!ave ve& imaju finansijske "ro%leme i dainsistiranje na odovornim javnim finansijama mo!e samo da "o%olja narueno zdravlje "rivredeH odlaanje fiskalno "rilaođa vanja %i samo "ojačalo kasnije neativne "osljedice.

Binjenica da IMF za$teva da dr!ava ot"lati "reuzete o%aveze "rema javnim i "rivatnimkreditorima tumači se kao naklonost Fonda ka razvijeni% ze%lja%a i -kru"nomka"italu. Dominacija razvijeni$ zemalja je očiledna i u načinu odlučivanja, jer od kvotezavisi %roj lasova svake zemlje, a kvota je određena ekonomskom snaom zemlje.Mnoi smatraju da %i Fond tre%alo da ima vie razumijevanja za nemou&nost vra&anjakredita u kriznim "eriodima. Odovor Fonda je da %i neis"la&ivanje o%aveza urozilo "ovjerenje kreditora, da %i međunarodni finansijski tokovi "resuili i da %i sezajmotra!ioci u takvim uslovima suočili sa znatno viim kamatnim sto"ama.

Međunarodnom monetarnom fondu se zamjera i to to se zala!e za %rzu i sveo%u$vatnu

&rivatizacij u uro!enim "rivredama sa visokim "rocentom dr!avne imovine.O"ravdanje za ovakve za$tjeve Fond "ronalazi u činjenici da su dr!avna "reduze&a "o "ravilu neefikasna i da su ona ta koja "roizvode u%itke i o"staju za$valjuju&isu%vencijama iz %ud!eta. Dr!avna "reduze&a, dakle, stvaraju %ud!etski deficit, "a jenji$ova "rivatizacija ključ za zdrave javne finansije i izlazak iz krize. No jedna kritika setemelji na tvrdnji da IMF zaovara li(eralizacij tokova ka&itala. Ističe se, naime, daslo%odno kretanje ka"itala izla!e manje razvijene zemlje riziku %rzo "ovlačenja ka"italau kriznim "eriodima i manjim mou&nostima za finansiranje deficita "latno %ilansau"ravo u vrijeme kada je to naj"otre%nije. IMF se %rani tvrdnjama da, "rvo, u "raksi nije "otvrđeno da zemlje sa restriktivnim re!imom tokova ka"itala imaju %olje "rivrednerezultate i, druo, kontrola tokova ka"itala odvra&a investitore, a mo!e se lako zao%i&i 9 nije "o!eljno da joj zemlja "ri%jeava.

Blanstvo i o%aveze /osne i Perceovine u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF)naslijeđeni su od 1ocijalističke federativne re"u%like Nuoslavije (1F. decem%ra 344:. odine, nakon zaključenjaO"te okvirno s"orazuma za mir u /iP ("oznat i kao Dejtonski mirovni s"orazum "rema radu Dejtonu u O$aju, 12D, dje je "ostinut) donosi odluku "rema kojoj je/osna i Perceovina u "ot"unosti is"unila uslove za članstvo u MMFu

/osna i Perceovina je u iz%ornoj ru"i (konstituenci) koja ima 3;:.54; lasova (;,:@Cod uku"no %roja lasova). 8ored /iP, u iz%ornoj ru"i su sljede&e zemlje6 2rmenija,/elija, /uarska, Prvatska, i"ar, Kruzija, Izrael, uksem%ur, Makedonija, Moldavija,#rna Kora, Polandija,


7/30

#entralna %anka /osne i Perceovine (#//iP) je u decem%ru >>. odine "reuzelaulou fiskalno aenta /osne i Perceovine "rema MMFu od Ministarstva finansija itrezora /iP (MF*). 'loa #//iP je definisana odovaraju&im memorandumom koji seodnosi na članstvo /osne i Perceovine u Međunarodnom monetarnom fondu, a "ot"isalisu a Ministarstvo finansija i trezora /iP, entitetska ministarstva finansija i #entralna

%anka /osne i Perceovine. 1 o%zirom na to da #//iP djeluje "o "rinci"ima valutnood%ora, njena uloa fiskalno aenta /iP "rema MMFu je s"ecifična u smislu damjenice ("romisorne note) u ime /iP emituje Minstarstvo finansija i trezora /iP, adostavlja i$ #//iP na de"onovanje.

Ulo)a /00i kao iskalno) a)enta o(+va"a'o Aođenje računa MMFa i ministarstava finansija /iPo 8ovlačenje sredstava "o odo%renim aran!manima MMFao Izvravanje finansijski$ o%aveza "rema MMFuo O%ez%jeđenje "okri&a od ministarstava finansija za o%aveze "rema MMFuo 8oslove de"ozitara

o ores"ondenciju sa MMFom i ministarstvima finansija /iP

Finansijska "ozicija /iP za članstvo u MMFu iskazuje se u mjesečnom %ilansu #//iP,a konsolidovani %ilans u kvartalnim i odinjim finansijskim izvjetajima, koji seo%javljuju na internet stranici #//iP.

Finansijske aran!mane odo%rava Izvrni od%or MMFa. 1redstva se o%ično odo%ravajufazno u tranama, zavisno od vrste aran!mana. Odo%renju svake trane "ret$odi "reled,koji vri misija MMFa, a koji se odnosi na is"unjenje uslova i ostvarenje na"retka u "rovođenju strukturni$ reformi, za "ret$odni "eriod.


8/30

jedinstveno računa na račune u #//iP. +a datum dos"ije&a o%aveza, #//iPo%ez%jeđuje odovaraju&u "rotuvrijednost u stranoj valuti (valutama) i "renosi sredstva "rema instrukciji MMFa.

2. S34ETS#A 0AN#A

1vjetska %anka, osnovana je 3455. odine, tijekom Druo 1vjetsko rata u /retton0oodsu, kao I/: izvrni$ direktora koji rade u 1vjetskoj %anci. 8et najve&i$ dioničara imenuje izvrno direktora, dok ostale zemlje članice "redstavljaju iza%rani izvrni direktori. Izvrni direktori čine Od%or direktora 1vjetske %anke koji se o%ično sastaje najmanje dva "uta nedeljno da nadleda "oslovanje 1vjetske

8


9/30

%anke, uključuju&i i odo%ravanje kredita i arancija, nove "olitike, administrativni %ud!et, strateije "omo&i i zadu!ivanja zemalja i finansijske odluke.

'"ravljanje 1vjetskom %ankom je "ovjereno Od%oru uvernera, kao najviem tijelunadle!nom za donoenje odluka u skladu sa 1tatutom 1vjetske %anke. Dio svoji$

ovlatenja Od%or uvernera je "renio na Od%or izvrni$ direktora, a u svojoj nadle!nostizadr!ao je sljede&a ovlatenja6 "rijem i sus"enzija članova, "ove&avanje ili smanjivanjeka"itala, ras"odjela neto "ri$oda 1vjetske %anke, odlučivanje o !al%ama, zaključuvanjearan!mana s druim međunarodnim oranizacijama, ukidanje o"eracija 1vjetske %anke,određivanje %roja izvrni$ direktora i usvajanje izmjena 1tatuta.

Od%or izvrni$ direktora čini "redsjednik Kru"e 1vjetske %anke i >: izvrni$ direktora.8redsjednik je "redsjedavaju&i i o%ično nema "ravo lasa osim u slučaju nerijeenolasanja. Izvrni direktori kao "ojedinci ne mou "redstavljati 1vjetsku %anku osim akonisu "ose%no ovlateni od strane Od%ora. Od novem%ra >3. odine uku"an %rojizvrni$ direktora je >:. amjenici izvrni$ direktora imaju ovlatenja da djeluju u

odsustvu svoji$ izvrni$ direktora. 8ored toa, vii savjetnici i nji$ovi zamjenici "ru!aju "omo& izvrnim direktorima u radu i mou "risustvovati sastancima Od%ora u ulozisavjetnika, %ez "rava lasa.

Izvr*ni direktori raz%atraj i odl5j o sljede"e%'o I/


10/30

milijardi ljudi 9 vie od "olovine ljudi u zemljama u razvoju 9 !ivi s manje od > '1D nadan. Od toa 3,> milijarda ljudi !ivi s manje od 3 '1D na dan. Izazov za smanjenje ovonivoa siromatva dok svjetska "o"ulacija nastavlja rasti ("rocijenjen je rast za milijarde ljudi tijekom sljede&i$ : odina) je oroman.

Svjetska (anka radi na s%anjen svjetsko) siro%a*tva &o%o"'o 8romoviranja rasta za stvaranje ekonomski$ "rilika io 8omaanjem siromanima da iskoriste te "rilike.

1vjetska %anka "odr!ava Alade zemalja članica u nji$ovim investicijama u kole izdravstvo, osiuravanju vode i struje, %or%i "rotiv %olesti i zatiti okolia.Ona nije %ankau "ravom smislu riječi. Ona je internacionalna multilateralna oranizacija koja se sastojiod 3?: zemalja 9 razvijeni$ i zemalja u razvoju. 8osluje kao koo"eracija, dje su članovidioničari, koji "reko svoji$ "redstavnika u Izvrnom Od%oru direktora određuju "olitiku1vjetske /anke, "redviđaju njene o"eracije i koristi njeni$ "oslova. Blanovi suzajmo"rimci koji sudjeluju u o%likovanju "olitike /anke. Blanstvo /anke je dostu"no

svakoj zemlji, %ez o%zira na njen "olitički i drutvenoekonomski sustav, kao i dostinutstu"anj ekonomsko razvoja.

Ae&ina svjetski$ nacija se o%avezala da &e smanjiti svjetsko siromatvo za "olovicu do>3:. odine, a tu o%vezu su "reuzele na sastanku 'jedinjeni$ +aroda >.odine kadsu se u"isale u Milenijsku Deklaraciju. Ona se sastoji od osam ciljeva, a 1vjetska %ankase o%vezala "omo&i članicama zemalja da ostvare te ciljeve.

Milenijski ciljevi Svjetske (anke'o Jliminiranje ekstremno siromatva i ladi,o 8ostizanje o"&e o%razovanja,

o 8romicanje jednaki$ "rava za !ene i "o"ravljanje nji$ovo "olo!aja,o 'na"ređenje zdravlja trudnica i majki,o 1manjenje smrtnosti djece,o /or%a "rotiv PIA72ID1, malarije i ostali$ %olesti,o atita okolia i "rirodni$ resursa io


11/30

sektoru za"oljavanja, "očela "ru!ati "odrku ključnim strukturalnim reformama %itnimza "ojavu tr!ine ekonomije. 8roramom Dr!avne "artnerske strateije (#81) koji je "roveden u "eriodu >?>33. "ru!ena je "odrka /iP na njenom "utu ka "ridru!ivanjuJ' "romoviu&i "o%oljanja u "ru!anju uslua najuro!enijim kateorijamastanovnitva. 8utem Dr!avne "artnerske strateije za "eriod od >3>. do >3:. odine

1vjetska %anka &e "odr!ati /iP "ru!anjem uslua una"ređenja znanja i fokusiranofinansiranja, te kroz koordinaciju s evro"skim finansijskim institucijama u cilju irenja "artnerstva s Jvro"skom unijom.

1vjetska %anka je od 344;. odine odo%rila ;? "rojekata u /osni i Perceovini, uuku"nom iznosu "reko 3,@ milijardi dolara. Od 344;. do >>. "omo& je %ila usmjerenaka "ostkonfliktnoj rekonstrukciji s fokusom na infrastrukturu, "uteve, eneriju i kole. Odto vremena "artnerstvo je "roireno i sada o%u$vata o%lasti6 "oljo"rivrede, !ivotnesredine, zdravstva, socijalne zatite i za"oljavanja, lokalne infrastrukture i razvoja "rivatno sektora.

3. E3RO!S#A /ENTRA6NA 0AN#A

Juro"ska centralna %anka ( European !entral %an$ J#/) monetarna je vlast evro"skemonetarne unije. +jeno osnivanje %ilo je "redviđeno 'ovorom iz Maastric$ta, kojim je "okrenut "rojekat stvaranja monetarne unije kao nadoradnje unutarnje tr!ita J'.1večano je osnovana . juna 344?. Odovornost za "roved%u evro"ske monetarne "olitike "reuzela je 3. januara 3444. 1jedite joj je u Frankfurtu. 1a centralnim %ankama>? dr!ava članica J' "redstavlja evro"ski sistem centralni$ %anaka (J1#/), odovorna

za zajedničku monetarnu "olitiku svi$ dr!ava koje su uvele euro

Osniva5ki ka&ital 7888 %iliona'o u"isan je od strane zemalja članica od koji$ svaka :C svo ka"itala u"la&uje na

osnovu uče&a stanovnitva te zemlje u uku"nom stanovnitvu JHo drui$ :C se odnosi na uče&e KD8 te zemlje u uče&u KD8a J u zadnji$ :

odina "rije osnivanja J1#/.

9adaci Evro&ske /entralne 0anke s'3. Formulisanje i im"lementacija monetarne "olitike J'H>. 1"rovođenje devizni$ o"eracijaH

. Dr!anje i u"ravljanje deviznim rezervama zemalja članicaH5. 'na"ređenje i nesmetano funkcionisanje "latni$ sistema zemalja J'H:. Davanje do"rinosa efikasnom s"rovođenju "olitike.

Tri )lavna cilja E/0-a s'3. odr!avanje sta%ilnosti cijena kao "rimarni ciljH>. visok ste"en za"oslenostiH. "olitička nezavisnost.

11


12/30

Juro"ska centralna %anka ima tri tijela6 '"ravljačko vije&e, Izvrni od%or i O"&e vije&e.

U&ravno vije"e je lavno tijelo za donoenje odluka Jvro"ske centralne %anke. Bine a

est članova Izvrno od%ora i uverneri nacionalni$ centralni$ %anaka 3@ zemaljačlanica eurozone.

'"ravljačko vije&e je odovorno za usvajanje smjernica i donoenje odluka "otre%ni$kako %i se osiuralo izvrenje zadataka "ovjereni$ Jurosistemu. *akođer moraformulirati monetarnu "olitiku u eurozoni . *o uključuje odluke koje se odnose namonetarne ciljeve, ključne kamatne sto"e, o"skr%e rezervi u Jurosistemu, te us"ostavusmjernica za "roved%u ti$ odluka. '"ravljačko vije&e se sastaje dva "uta mjesečno uFrankfurtu na Majni, u +jemačkoj.

Izvr*ni od(or o"erativno je u"ravljačko tijelo J#/ a i Jurosistema koje donosi odlukesvakodnevno. 1astoji se od "redsjednika, "ot"redsjednika i četiri drua člana. Blanovi

Izvrno od%ora imenuju se na neo%novljivi mandat od ? odina. Izvrni od%or "ri"rema'"ravno vije&e sastanaka, "rovodi monetarnu "olitiku u skladu sa smjernicamanavedenim i odlukama '"ravno vije&a. *ako daje "otre%ne u"ute u eurozoni +#/a.Izvrni od%or odovoran je za svakodnevno "oslovanje J#/ i izvravanje određeni$zadataka "ovjereni$ od strane '"ravljačko vije&a.

,eneralno vije"e sastavljeno je od "redsjednika i "ot"redsjednika J#/e i >? uverneranacionalni$ centralni$ %anaka svi$ dr!ava članica J', a ne samo oni$ koje su članicemonetarne unije. 1vr$a je to tijela osiurati suradnju s dr!avama članicama Jvro"skeunije koje nisu ule u monetarnu uniju. Funkcija mu je savjetodavna, a to tijelo koordinirai %udu&e "ove&anje zone eura. 8ostojat &e dokle od "ostoje članice J' izvan monetarne

unije.

J#/ djeluje unutar Jurosistema i za razliku od nacionalni$ centralni$ %anaka, o%avljasamo nekoliko o"eracija. J#/ je usmjerena na formuliranje "olitike i %riu da je +#/dosljedno "rovode. Klavni cilj J#/ je odr!avanje sta%ilnosti cijena. 1ta%ilnost cijena jedefinisana kao odinji "orast $armonizirano indeksa "otroački$ cijena (PI#8) zais"od >C, dok donja ranica nije eks"licitno navedena, mada se i deflacija smatra kaoodstu"anje od cilja sta%ilnosti cijena. 1trateija Jurosistema je orijentirana na srednji rok.O%janjenja i makroekonomski arumenti na kojima se %azira ovaj cilj je činjenica da iinflacija i deflacija uzrokuju trokove u o%liku smanjenja o"&e ekonomsko %laostanja.Ostali ciljevi su "odu"iranje o"&i$ ekonomski$ "olitika unije, odr!ivi rast i visoka nivo

za"oslenosti.


13/30

Ta(ela' Instr%enti %onetarne &olitike &raksi E/0

+avedeni instrumenti su dio o"eracijsko okvira Jurosistema koji se koriste za "roved%u jedinstvene monetarne "olitike u eurozoni.Aa!no je nalasiti da -'"ravno vije&e J#/mo!e, svojom odlukom u %ilo koje vrijeme, izmijeniti sku" instrumenata, uslova, kriterijai "rocedura koritenja instrumenata monetarne "olitike Jvro"ske monetarne unije.

O&eracije na otvoreno% tr$i*t +ajznačajniji instrument s"rovođenja monetarne "olitike J#/, odnosno Jurosistema. J#/ i nacionalne centralne %anke mou da

interveniu na finansijskim tr!itima direktnom ku"ovinom i "rodajom, odo%ravanjem iliuzimanjem u zajam "otra!ivanja i du!nički$ instrumenata, %ilo u komunitarnoj ili u valutizemlje članice, ili "lemenitim metalima. O"eracije na otvorenom tr!itu "rovode se sciljem u"ravljanja kamatnim sto"ama i likvidno&u na tr!itu novca, te sinalizirajustanja monetarne "olitike. Inicirane su od strane J#/, koja odlučuje koji od instrumenata&e se koristiti, a mou se vriti na %azi standardni$ ili %rzi$ tendera, te %ilateralni$ "rocedura.

13


14/30

avisno od vrste ciljeva, te reularnosti "rocedura "utem koji$ se "rovode, o&eracije naotvoreno% tr$i*t dijele se 5etiri kate)orije'

Klavne o"eracije refinansiranja, Duoročne o"eracije refinansiranja,

O"eracije fino "rilaođavanja i 1trukturne o"eracije.

,lavne o&eracije reinansiranja su najznačajnije o"eracije na otvorenom tr!itu koje seraliziraju u okviru Jurosistema. Imaju značajnu ulou u usmjeravanju kretanjafinansijsko tr!ita i sinaliziraju stanje monetrane "olitike, a osiuravaju i najve&i diolikvidnosti %ankarsko sistema. Oledaju se u sedmičnim "onudama kredita koje J#/nudi "oslovnim %ankama na "eriod od sedam dana radi "ove&anja likvidnosti. 8rovode seod strane nacionalni$ centralni$ %anaja na temelju standardni$ tendera i una"rijedutvrđeno kalendara. 1ve kreditne institucije locirane u eurozoni koje is"unjavajueneralne kriterije "ri$vatljivosti mou učestvovati u ovim o"eracijama. ao kolateral

mo!e "oslu!iti i tr!ina i netr!ina aktiva.

Klavne o"eracije refinansiranja zamjena su


15/30

decentraliziranom nivou od strane nacionalni$ centralni$ %anaka "utem standardni$tendera, a u skladu s una"rijed utvrđenom kalendaru.

Klavne karakteristike duoročni$ o"eracija refinansiranja6 o"skr%ljavaju sistem likvidno&u,

"rovode se redovito svaki mjesec, ročnost im je tri mjeseca, "rovode se na decentraliziran način "utem nacionalni$ centralni$ %anaka, "rovode se "utem standardni$ tendera, sudionici moraji is"unjavati o"&e kriterije "ri$vatljivosti.

O&eracije ino) &rila)o:avanja se izvravaju na ad &oc osnovi. Klavni cilj o"eracijafino "rilaođavanja je olakati učinke na kamatne sto"e uzrokovane ne"redviđenimfluktuacijama likvidnosti i u"ravljanje kamatnim sto"ama na tr!itu novca. ako se radio o"eracijama koje su "ot"uno "rilaođene konkretnoj situaciji z%o koje se "rimjenjuje,nisu standardizirane ni u "oledu dos"ije&a ni frekvencije. Ae&inom se realiziraju na

decentraliziran način od strane nacionalni$ centralni$ %anaka, ali '"ravno vije&e J#/mo!e odlučiti "od izuzetnim okolnostima na %ilateralnu realizaciju od strane J#/.Oraničen je %roj finansijski$ institucija koje is"unjavaju uvjete za uče&e u o"eracijamafino "rilaođavanja. Kodinje se u "rosjeku "rovode dvije o"eracije fino "rilaođavanja.8rvenstveno se "rovode kao o%rnute transakcije ali mou %iti i u o%likuizravni$ transakcija (devizni$ zamjena) i z%irke fiksni$ oročeni$ de"ozita.

Klavne karakteristike o"eracija fino "rilaođavanja6 mou o"skr%ljivat sistem likvidno&u, ali i a"sor%irati likvidnost iz sistema, učestalost im nije standardizirana, ročnost im nije standardizirana, one koje o"skr%ljuju sistem likvidno&u "rovode se "utem %rzi$ tendera, a "ostoji

i mou&nost %ilateralni$ doovora, one koje a"sor%iraju likvidnost iz sistema "rovode se "o "ravilu na %ilateralan

način, određeni %roj sudionika mo!e %iti oda%ran.

Strktrne o&eracije 8rovode se s ciljem usklađivanja strukturne "ozicije J#/ uodnosu na finansijski sektor ili u odnosu na ostale učesnike na tr!itu. 1trukturneo"eracije mou %iti usmjerene na o%ez%jeđenje ili a"sor"ciju likvidnosti. Frekvencijaizvrenja mo!e %iti redovna ili vanredna. Mou se realizirati i "utem standardni$tenderski$ "rocedura uz nesdandarizirano dos"ije&e. 1trukturne o"eracije se izvravaju "utem emisije %laajnički$ za"isa7trezorski$ o%veznica, reversni$ transakcija i -outri$ttransakcija. 1trukturne o"eracije u formi reversni$ transakcija i emisije %laajnički$za"isa7trezorski$ o%veznica se vre od strane nacionalni$ centralni$ %anka "utemstandardni$ tendera, dok se za -outri$t transakcija koriste %ilateralne "rocedure.

Klavne karakteristike strukturni$ o"eracija su6 o"skr%ljuju sistem likvidno&u,

15


16/30

učestalost mo!e %iti na reularnoj ili na nereularnoj %azi, ročnost im nije standardizirana, "rovode se na decentraliziran način "utem nacionalni$ centralni$ %anaka, "rovode se "utem standardni$ tenderski$ "rocedura, sudionici moraju is"unjavati o"&e kriterije "ri$vatljivosti.

Ustaljenje &o)odnosti kreditiranja "ru!aju ili a"sor%uju likvidnost sa "rekonočnimdos"ije&em i to na inicijativu finansijski$ institucija korisnica ovo instrumenta. Ovajinstrument je relativno malo zastu"ljen, a razlo je taj to je kamatna sto"a o%ično ve&a u "oređenju s tr!inom kamatnom sto"om.

Dvije su osnovne kateorije ustaljeni$ "oodnosti kreditiranja63. reditne "oodnosti za ne"redviđene okolnosti i>. De"ozitne "oodnosti.

#reditne &o)odnosti za ne"redviđene okolnosti su kreirane kako %i nacionalne centralne

%anke %ile u mou&nosti zainteresovanim su%jektima "ru!iti likvidnost "reko no&i.1u%jekti koji !ele kotistiti ove kreditne "oodnosti imaju o%avezu o%ez%jeđenjakolaterala koji je vrlo stroo definisan kao -"ri$vatljiva aktiva. 1utina ovoainstrumenta oleda se u tome da ukoliko određena "oslovna %anka "oslovni dan zavri sminusom na računu kod J#/, %iti &e odma$ reistrovana u "latnom sistemu, a J#/ jojdaje određena sredstva kao kredit koji mora vratiti sljede&i dan. ' "ravilu, iznoszadu!enja "oslovni$ %anaka kod J#/ nije oraničen, ali J#/ mo!e, zavisno od situacije,uvesti i određena oraničenja. reditne "oodnosti za ne"redviđene okolnosti seod%ravaju uz fiksnu kamatnu sto"u koje određuje '"ravno vije&e J#/ i koja ujedno "redstavlja najviu tr!inu kamatnu sto"u.

De&ozitne &o)odnosti su instrument koji "oslovnim %ankama omou&ava da "ola!usredstva na račun kod J#/ "o una"rijed utvrđenoj kamatnoj sto"i. *a kamatna sto"a jeutvrđena na najni!em nivou. +avedeni instrument "oslovne %anke koriste "ri krajuradnoa dana kada tr!ite novca vie nije likvidno i kada ne "ostoji alternativnamou&nost "lasiranja vika sredstava.

Mini%alne rezerve likvidnosti, za"ravo su o%avezne rezerve koje se o%računavaju na "rosječan iznos de"ozita na računima de"ozitni$ institucija u "rotekli$ dana, a koje semoraju odr!avati također u slijede&i$ dana. ljučna uloa "olitike rezervi likvidnosti jeste savladavanje eventualni$ "ro%lema sa likvidno&u, kao i ostvarenje kontrole nadmonetarnom eks"anzijom. 1istem minimalni$ rezervi likvidnosti omou&ava %ankama

efikasnije u"ravljanje, %udu&i da deficit ostvaren jedan dan mo!e %iti "okriven suficitomneko druo dana u toku o%računsko "erioda, to kreira -intertemo"oralnu ar%itra!u ičini ne"otre%nim intervencije #entralne %anke.

/aza rezerve je definie na osnovu elemenata %ilansa stanja određene %anke. J#/ je "ro"isala koji elementi ulaze u %azu rezerve likvidnosti i koje sto"e se "rimjenjuju6

16


17/30

1. O(aveze &oslovni+ (anaka koje laze osnovic za izra5navanje o(aveznerezerve i na koje se &ri%jenjje sto&a o(avezne rezerve od 1; odine

. 8rodu!enja maksimalno dos"ije&a o"eracija refinansiranja od tri mjeseca "rijekrize do jedne odineH

3 '"ravno vije&e J#/ je ?. decem%ra >33. odine donijelo odluku da se sto"a o%avezne rezerve s >C

smanji na 3C te da se nova sto"a "rimjenjuje od 3?. januara >3>. odine.

17


18/30

. 8roirenja "o"isa imovine "ri$vatljive kao kolateral, "ove&anje %roja strana kojemou učestvovati u J#/ovim o"eracijama refinansiranja sa 3.@ "rije krize na>.>.H

5. 8ru!anja likvidnosti u stranoj valuti (oso%ito američki$ dolara) i:. Izravne ku"ovine na tr!itu o%veznica sa "okri&em.

8o%oljanje kreditne "odrke J#/a je us"oređivano sa FJDovim o"eracijamaQkreditno olakavanjaQ ili kvantitativnim olakicamaR /ank of Jnland . 1ve tricentralne %anke imaju različite institucionalne okvire i rade u različitim ekonomijama.Nedna od ključni$ razlika je da je "rimarni cilj J#/a sta%ilnost cijena, dok FJD imaQdvojni mandat 9 sta%ilnost cijena i rast su ravno"ravni.

Osnovne %jere koje je E/0 &odzi%ala toko% krize'o 8olitika s"utanja kamatne sto"e na veoma niske razine.o 8ove&anje likvidnosti finansijski$ institucija.o Direktna intervencija u irim sementima finansijsko tr!ita.

o u"ovina duoročni$ dr!avni$ o%veznica.o 8odrka određenim institucijama .

Nekonvencionalne %jere'3. #ilj "olitike sveo%u$vatni cilj alata je "odrka sta%ilnosti cijena i finansijskoj

sta%ilnostiH>. 8renos komunikacija "renosa nekonvencionalni$ mjera "o%oljava

razumijevanje funkcionisanja monetarne i fiskalne "olitike i mo!e "omo&i u "odu"iranju svoje efikasnostiH

. *rans"arentnost jasno "očetno o%janjenje, redovna a!uriranja uključuju&i i

%ilanse stanja, i formulacija izlazne strateije "o%oljavaju učinkovitost iodovornostH5. atita %ilansa u"ravljanje rizikom od strane centralne %anke tre%a %iti

odovaraju&e.

#lj5ne %jere %onetarne &olitike &odzete od strane centralni+ (anaka toko%inansijske krize %o) se svrstati &et )r&a'

1. 8olitika kamatne sto"eH2. 8ove&anje likvidnosti finansijski$ institucijaH3. Direktne intervencije u irim sementima finansijsko tr!itaH4. u"ovine duoročni$ dr!avni$ o%veznicaH

:. 8odr!avanje određeni$ institucija.

*okom krize centralne %anke su "roirile o"se "odrke "utem likvidnosti za rjeavanjena"etosti u sistemski va!nim tr!itima. riza je takođe demonstrirala da duoročna uloacentralni$ %anaka u "odr!avanju sistemski va!ni$ institucija nije %ila tako jasnoartikulisana kao to se "rije mislilo. ire "romjene okvira finansijske sta%ilnosti su "otre%ne kako %i se iz%jeao moralni $azard koji "roizilazi na osnovu iskustva iz krizno "erioda. ordinacija krizno menad!menta %i tre%ala %iti una"rijeđena. 8reduo "ru!anje

18


19/30

neoraničene "omo&i mo!e imati ne"ovoljne ekonomske i financijske učinke. /udu&akoordinacija i %ud!etska disci"lina je neo"$odna da %i transmisioni me$anizammonetarne "olitike imao učinak.

Rad centralni+ (anaka (d"nosti "e se si)rno (azirati na sljede"i% &re%isa%a'o

Finansijska sta%ilnost tre%a %iti osiurana ulavnom "omo&u makro"rudencijalni$ "olitikaHo 1ta%ilnost cijena tre%a ostati "rimarni cilj monetarne "olitikeHo riza je "okazala da su "otre%ne "romjene u o"eracijama likvidnosti centralni$

%anaka kao i raznovrsnost okvira krizno menad!menta, uključuju&i i moralni$azard.

Univerzalne lekcije na5ene iz krize'3. 1ta%ilnost cijena tre%a ostati "rimarni cilj monetarne "olitike.>. Finansijska sta%ilnost mora do%iti ve&u "a!nju i tre%a %iti osiurana ulavnom

"omo&u makro"rudencijalni$ "olitika.. 8otre%na je ira "romjena okvira finansijske sta%ilnosti, kako %i se iz%jeaomoralni $azard koji "roizilazi na osnovu iskustva iz krizno "erioda.

5. #entralne %anke su "roirile o"se "odrke "utem likvidnosti za rjeavanjena"etosti u sistemski va!nim tr!itima.

:. 1Sa" aran!mani između centralni$ %anaka tokom krize su imali za ciljsu"rotstavljanje lo%alnim nestaicama ključni$ sredstava i centralne %anketre%aju %iti s"remne da i$ o"et iskoriste ukoliko to %ude "otre%no.

;. Aeliki %roj novi$, nekonvencionalni$ mjera i instrumenata monetarne "olitikedo"rinjeo je aktivnostima centralni$ %anaka s ciljem u%la!avanja "osljedicafinansijske krize.

@. oordinacija krizno menad!menta tre%a %iti una"rijeđena,?. načaj međunarodne saradnje, s o%zirom na lo%alnu interaciju finansijski$tr!ita je "ostao jo značajniji ve& tokom krize.

4. načaj trans"arentnosti i krizno komuniciranja je esencijalan.3. redi%ilitet i nezavisnost monetarne "olitike centralni$ %anaka mora %iti očuvana.

Iz svea navedeno mou&e je sa!eti tri osnovna ele%enta novo) %andata centralni+(anaka'

3. Ae&i fokus na finansijskoj sta%ilnostiH>. 8ove&an ka"acitet za uticaj na makro"rudencijalne usloveH. oor"orativno u"ravljanje.

O"ti cilj je jačanje ot"ornosti finansijsko sistema i oraničavanje aktivnosti koje "ove&avaju sistemski rizik.

#ako kontrolisati siste%ski rizik= !ostoje tri &rist&a'1. 8ove&avanje ro%usnosti i snae "ojedinačni$ %anaka kroz jačanje ka"itala i

za$tjevanje likvidnosti. *o je svr$a "rilaod%i u skladu sa okvirom /azela IIH

19


20/30

2. '%la!avanje "rocikličnosti finansijski$ sistema. Međunarodni računovodstvenistandardi imaju esencijalnu ulou u ovom "oledu, kako %i se omou&ilo rano "re"oznavanje rizika kroz očekivane u%itke i iz%jeavanjem "retjeranevolatilnostiH

. 1istemski rizik tre%a %iti sadr!an "utem kreacije me$anizama rjeavanja za

finansijske institucije, kao i "romocija ot"ornije tr!ine infrastrukture.

7. 0IS > 0AN#A 9A MEĐUNARODNA !ORA3NAN4A

/anka za međunarodna "oravnanja (nadalje, /I1) je međunarodna oranizacija osnovana34. odine od strane sredinji$ %anaka /elije, Francuske +jemačke, Italije, Na"ana,Aelike /ritanije te ru"e %anaka 1jedinjeni$ američki$ dr!ava. +ajstarija finansijskaoranizacija na svijetu. Misija /anke za međunarodna "oravnanja (/I1) je "omo&centralnim %ankama u stvaranju monetarne i finansijske sta%ilnosti, te "oticanju

međunarodne saradnje u tim "odručjima. /I1 /asel djeluje kao %anka centralni$ %anaka.1jedite %anke je u /aselu, vicarska federacija. 8redstavnitva %anke u Pon onu iMeLico #ityu. *renutno u"oljava :?4 ljudi iz :5 dr!ave.

U )lavni% crta%a? 0IS &rovodi svoj %isij kroz'o 8romovisanje ras"rave i olakavanje saradnje među centralnim %ankamaHo 8odr!avanje dijaloa s druim tijelima koja su odovorna za "romovisanje

financijske sta%ilnostiHo 8rovođenje istra!ivanja o "itanjima "olitika s kojima se suočavaju centralne

%anke i finansijska nadzorna tijelaHo Djeluje kao drua lavna uovorna strana za centralne %anke u svojim

financijskim transakcijama io 1lu!i kao "osrednik ili zastu"nik u vezi s međunarodnim financijskim

o"eracijama.

8rvo%itni cilj osnivanja /I1 /asel je %io u okviru Tounovo "lana (34.), "o kome je %anka %ila zadu!ena za "roces njemački$ ot"lata ratne tete iz I svjetsko rata (u skladusa 1"orazumom iz Aersaillea. Osnovna funkcija ratni$ ot"lata je zavrena %rzo, te se %anka u%rzo "reusmerila na "itanje koo"eracije među centralnim %ankama te druimaencijama na "olju jačanja finansijske i monterane sta%ilnosti. Od "očetka sastanakauvernera 34i$ odina, %anka je "očela "roces razvoja statistički$ i analitički$ka"aciteta vezano za monetarnu i finansijsku sferu. +a svom "očetku, %anka je %ila

vlasnitvo i vlada i "rivatni$ lica. +jene dionice su %ile "redmetom trovine na %erzama.' "eriodu 345:, od%or %anke je uključivao tri visoko ranirana du!nosnika nacističke +jemačke. /anka se u "eriodu nakon II svjetsko rata suočila sa o"tu!%ama da je "omaala +jemačkoj u "ljačkanju oku"irani$ teritorija. +a /retton 0oods konferenciji u julu 3455. "oziv za ukidanje %anke 9 likvidaciju "odr!ale svi evro"ski deleati i 12D, "rotivnik %io No$n M. aynes, kao "redstavnik Aelike /ritanije. '"rkos aynesovimnastojanjima odluka donesena, ali nikada nije s"rovedena 9 345:. novi američki "redsjednik Parry *ruman sus"endira odlukuH 345?. ta odluka se "onitava. 1aradnja

20


21/30

koju s"rovodi /I1 od kraja II svjetsko rata do rani$ 34@i$ usmjerena na "roved%u/retton 0oods sistema. *okom 34@i$ i 34?i$, fokus je %io na u"ravljanje "rekoraničnim ka"italom nakon naftne krize i međunarodne du!ničke krize. rizatokom @i$ odina "rolo vijeka u "rvi "lan donosi "itanje reulatorno nadzorameđunarodno aktivni$ %anaka, to je rezultiralo u 34??. "rvim /aselskim s"orazumom o

ka"italu, te njeovom revizijom u "eriodu >3;. /asel II. Nedno od ključni$ "itanjasa kojim /I1 /asel u"ravlja jeste "itanje finansijske sta%ilnosti, koja je iz%ila u "rvi "lan "ootovo nakon 2zijske krize 344@. Osim razvoja "olitike saradnje među centralnim %ankama, /I1 također odrađuje tradicionalneR %ankarske funkcije za centralne %anke "o"ut trovine zlatom i razmjene valuta. /I1 je %io aent za Jvro"sku "latnu uniju(J8') u "eriodu 34:34:?, "oma!u&i "ovrat konverti%ilnosti evro"ski$ valuta nakon IIsvjetsko rata. /I1 je djelovao kao aent za razne evro"ske kursne aran!mane,uključuju&i i Jvro"ski monetarni sustav (JM1, 34@43445), koji je "ret$odio "relazu na jedinstvenu valutu euro.

,eneralna sk&*tina centralni+ (anaka-5lanica 0IS 0asela'o

Odr!ava se 3. marta svake odine uz "risustvo ovlateni$ "redstavnika :?centralni$ %anakačlanica. Donosi se osluka o usvajanju odinje finansijskoizvjetaja i ostale %itne "oslovne odlukeH

o /iP je jedna od članica.

Od(or direktora'o 8redsjednik od%ora je #$ristian +oyer, uverner /anke FrancuskeHo Od%or ima 34 članova, od toa est eL oficio.

,eneralni direktor z &o%o" izvr*no) ko%iteta'o Naime #aruana je eneralni direktor %anke

1astanci6o 'z odinju sku"tinu, %itni sastanci su i redovni dvomjesečni sastanci uvernera

na kojima se analiziraju najnovija tr!ina kretanja6o 1astanak o lo%alnoj ekonomijiHo 1astanak svi$ uvernera.

o


22/30

o Međunarodna asocijacija su"ervizora u osiuranju/I1 nudi irok ras"on finansijski$ uslua za "omo& centralnim %ankama u u"ravljanjurezervama 9 "reko 35 centralni$ %anaka (uključuju&i #//iP) koristi uslue /I1.

@irok s&ektar investicijski+ %o)"nosti'

o Aalute (denominacija, dos"je&e i likvidnost)Ho vista računi i ročni de"ozitiHo 'tr!ivi instrumenti "o"ut FI=/I1 i M*IHo 8ristu" likvidnosti za, n"r. "otre%e re%alansiranja "ortfelja rezerviHo *rovina lavnim valutama i 1D5 dr!ave i teritorije (zemlječlanice K> "lus Pon on 12


23/30

III, koji ojačava "rudencijalne za$tjeve vezane za ka"ital i likvidnost. Osnovna ideja kojastoji iza /asela III je "roirenje okvira "okri&a rizika.

8rvo, "odi&i &e se kvalitet, konzistentnost i trans"arentnost ka"italne %aze6o *ier 3 ka"ital6 8redominantna forma *ier 3 ka"itala se mora sastojati od osnovni$

dionica i zadr!ane zaradeHo *ier > ka"italni instrumenti &e %iti $armoniziraniHo *ier ka"ital &e %iti eliminisan.

Druo, ojača&e se "okri&e rizika ka"italno okvira6o 8romovisa&e se vie interisano u"ravljanje tr!ita i kreditni rizik drue

uovorne straneHo Doda&e se #A2 ("rilaod%a kreditne "rocjene) 9 rizik "ovezan sa smanjenjem

kreditno rejtina uovorne straneHo Ojačače se ka"italni za$tjevi za kreditnu izlo!enost uovorne strane koja "roizlazi

iz derivata %anaka, re"o transakcija i transakcija finansiranja vrijednosni$ "a"ira.o 8odi&i &e se ka"italne zatite (%aferi) za "odrku toj izlo!enostiHo 1manji&e se "rocikličnostHo Osiurati dodatne "oticaje da se overt$ecounter izvedeni uovori "resele ka

centralnim stranama (vjerojatno klirinkim ku&ama)Ho Osiurati "oticaje za jačanje u"ravljanja rizicima kod kreditne izlo!enosti

uovorne straneHo 8odi&i standarde u"ravljanja kreditnim rizikom uovorne strane, uključuju&i rizik

usmjeravanja u "orenu stranuR.

*re&e, Od%or &e "redstaviti omjer "olue (leverid!a) kao dodatnu mjeru za /asel II okvir.Od%or je stoa uveo omjer za za$tjev leverid!a, koji je namijenjen za "ostizanje sljede&i$ciljeva6

o Da "ostavi "odloa i izradi sistem leverid!a u %ankarskom sektoruHo Da se uvedu dodatne zatite "rotiv modela rizika i mjerenja "oreke "utem

do"une mjere temeljene na riziku sa jednostavnijom mjerom koja se temelji na %ruto izlo!enosti.

Betvrto, Od%or uvodi niz mjera za "romicanje izradnje ka"italne zatite (%uffera) udo%rim vremenima koji se mou izvu&i na u razdo%ljima stresa (Q1manjenje "rocikličnosti i "romicanje zatite od "rocikličnostiQ).

o Od%or uvodi niz mjera za rjeavanje "rocikličnosti6o 1manjiti viak cikličnosti vezan za minimum ka"italaHo 8romicati odred%e koje vie ledaju u %udu&nostHo Očuvati ka"ital za izradnju zatite (%afera) u "ojedinim %ankama i

%ankarskom sektoru koji se mo!e koristiti koristiti u stresnim situacijama.

23


24/30

o 8osti&i iri makro"rudencijalni cilj zatite %ankarsko sektora od razdo%lja "retjerano kreditno rasta6

o a$tjev za koritenje duoročno niza "odataka za "rocjenu vjerojatnostineis"unjavanja o%vezaH

o 8rocjena "ro"asti na osnovu u%itka ikoji nastaje iz o"adaju&e

"oslovanja, koja je %ila "re"oručena u /aselu II, &e "ostati o%veznaHo 8o%oljana kali%racija funkcija rizika, koja "retvara "rocjenu u%itka u

ka"italne za$tjeveHo /anke moraju "rovesti stres testove koji uključuju irenje credit spread-a

u scenariju recesije.o 8romicanje kvalitetnije "rakse rezervisanja (rezervisanja sa ledanjem

una"rijedR)6o alaati se za "romjenu računovodstveni$ standarda "rema "ristu"u

očekivano u%itka (J 9 eL"ected loss), tj, JU KD (loss iven default)V 8D ("ro%a%ility of default) V J2D (eL"osure at default).

8eto, Od%or uvodi lo%alni standard minimalne likvidnosti za međunarodno aktivne %anke koja uključuje uslov od dnevno "okri&a likvidnosti koji "odu"ire duoročnistrukturni odnos likvidnosti koji se zove odnos +eto sta%ilno finansiranje.

Od%or također razmatra "otre%u za dodatnim ka"italom, likvidno&u ili druimnadzornim mjerama za smanjenje vanjski$ efekata koje stvaraju sistemski va!neinstitucije.

Rokovi vezani za ka&italne za+tjeve'o >3. minimalni ka"italni za$tjevi6 8očetak faze "oste"eno uvođenja vii$

minimalni$ ka"italni$ za$tjevaHo >3:. minimalni ka"italni za$tjevi6 visoko minimalni ka"italni za$tjevi u

"ot"unosti se "rovodeHo >3;. zatitni %afer6 8očetak faze "ostu"no uvođenja zatitno %aferaHo >34. zatitni %afer6 zatitni %afer je u "ot"unosti im"lementiran.

Rokovi vezani za odnos leverid$a'o >33. +adzorno "ra&enje6 3. 8aralelni rad 36 1u"ervizori &e "ratiti omjer leverid!a i njeovi$

kom"onenti, ali to nije o%avezno, niti &e se o%javljivatiHo >3:. 8aralelni rad >6 Omjer leverid!a i njeove kom"onente &e se "ratiti i

o%javiti , ali nije o%avezanHo >3@. onačne "rilaod%e6 +a temelju rezultata iz "erioda "aralelno rada, radi&e

se konačne "rilaod%e omjera leverid!aHo >3?. O%avezno6 Omjer leverid!a &e "ostati o%vezni dio /asel III za$tjeva.

Rokovi vezani za za+tjeve likvidnosti'o >33. "eriod "osmatranja6


25/30

o >3:. uvođenje # dr!ave iJkonomsko savjetnika /I1a. Fokus na trenutnu krizu Jurozone, te lo%alni uticaj "rorama stimulacije monetarni$ vlasti. Formirana "ose%na ru"a koja &e se %avitimakro"rudencijalnim "olitikama.

#o%itet za &latne siste%e #ilj je ojačanje tr!ine infrastrukture kroz "romovisanjesiurni$ i efikasni$ "latni$ sistema i sistema za "oravnanje. 8redsjedavaju&i komoteta je "redsjednik +eS Tork FJDa 0illiam # Dudley. adaci i fokus komiteta su usmjereni

na6o 8reled standarda infrastrukture tr!itaHo 3 centralne %anke kojizajednički "rate deavanja na finansijskim tr!itima i nji$ove im"likacije na o"eracije

25


26/30

u"ravljanja likvidno&u u #/. 8redsjedavaju&i je zamjenik uvernera /anke Na"anaPiros$i +akaso. omitet trenutno "rati i analizira6

o Juro tr!ite o%veznica i njeove im"likacijeHo oritenje nekonvencionalni$ "olitika od strane centralni$ %anakaHo 8otencijalne tr!ine im"likacije "ostkrizni$ reformski$ inicijativa ("o"ut /asel

III okvira i sl.).

,r&a za kor&orativno &ravljanje centralni% (anka%a 1lu!i kao mjestorazmjene ideja o o%likovanju i vođenju centralni$ %anaka kao institucija javni$ "olitika.Kru"a se sastoji od "redstavnika "reko : centralni$ %anaka, "redsjednik je uverner /anke Izraela 1tanley Fis$er. *okom "ret$odno "erioda, ru"a se %avila im"likacijama "romjene nivoa odovornosti centralni$ %anaka za finansijsku sta%ilnost.

Irvin) Fis+er ko%itet za statistik centralni% (anka%a Forum na komeekonomisti i statističari iz centralni$ %anaka mou diskutovati o "itanjima statistike izdomene monetarne i finansijske sta%ilnosti. omitet ima "redstavnike @> centralne

%anke, "redsjedavaju&i je Manuel MarfWn, zamjenik uvernera #entralne %anke Bilea.omitet konstantno oranizira radionice i seminare na različite teme vezano za statistiku,kako %i statistika mola adekvatno "ratiti "romjene na tr!itu iaktivnostima7odovornostima centralni$ %anaka.

0IS se zna5ajno razlikje od ostali+ inansijski+ institcija koje s (ile &red%eto%ovo) krsa'

o Fokus na koo"eraciju, umjesto na kreditiranjeHo Direktna "omo& i rad sa centralnim %ankama umjesto sa vladama dr!avaHo 'na"ređenje svi$ alataR centralno %ankarstvaH

o 'loa aenta za centralne %anke.

8romjene na lo%alnim tr!itima znače da &e /I1 /asel irati jo značajniju ulou u %udu&nosti

.SISTEM FEDERA6NI RE9ER3I > FED

Federal distrikta 12Da6 +eS Tork,

#leveland, 0as$inton, /oston, 8$iladel"$ia, %anaka.

FJD "redstavlja "rivatnu instituciju ovlatenu za reulaciju i kontrolu finansijski$institucija i tr!ita u 1jedinjenim 2meričkim Dr!avama. onstituiran je u emisijsku %anku koja decentralizirano vodi monetarnu "olitiku 12Da. 8olitiku FJDa kreiraFederalni komitet otvoreno tr!ita koje formiraju "redsjednik Aije&a uvernera, est

26


27/30

članova Aije&a uvernera, "redsjednik federalne %anke rezervi +eS Torka i četirireionalna FJDa. Federalne rezerve imaju e"itet s"asitelja svijetaR, ali %i u skorijevrijeme, "rema "rocjenama analitičara mole "ostati os"odarom svijetaR.Federalni rezervni sistem u 0as$intonu vri funkcije centralne %anke6• onci"ira i s"rovodi monetarnu "olitiku

• O%avlja uslue za ostale %anke• O%avlja "oslove za vladu i vri kontrolu i su"erviziju "oslovanja %anaka članica• Jmituje novčanice "reko Dr!avne %laajne, odakle se transferie na federalne

rezervne %anke

FJD ima ulou finansijsko zastu"nika američke vlade. +adzire račune komercijalni$ %anaka, "ozajmljuje im novac izdavanjem svoji$ mjenica, odnosno izdavanjem u o"ticajamerički$ dolara u"ravlja američkim tr!item novca. Indirektna kontrola od strane FJDasu "rodaja ili ku"ovina vrijednosni$ "a"ira, kojim se dnevno vre fina "odeavanjarezervi komercijalni$ %anaka. +ovčanice koje FJD "uta u o"ticaj se nazivaju novčanice Federalni$ rezervi. 4 C

američko novca u o"ticaju "redstavljaju novčanice, dok je 3 C kovanica. Ono toFederalne rezerve čine za komercijalne %anke 12Da sastoji se iz snad%jevanja "a"irnimnovcem, o%avljanje %ezotovinsko "latno "rometa, "lasiranje dr!avni$ vrijednosni$ "a"ira, o%avljanje telerafski$ transfera fondova %anaka članica druim %ankama nanacionalnom "odručju.8ored Federalno rezervno sistema, unutar 12Da (u %ankarskom sistemu), "ostoje i 6

• omercijalne %anke ("lasiranje kratkoročni$ kredita, o%avljanje "latno "rometa)• 'dru!ene tedne %anke (mo%ilisanje oročeni$ de"ozita,"osredničke uslue)• Jfektne %anke (finansiranje industrije)• *rust %anke (čuvanje i u"ravljanje tuđom imovinom)• /anke za izvoz i uvoz (finansiranje i o%avljanje svi$ "oslova u vezi uvoza i

izvoza 12Da

D!avni orani 12Da kontroliu "oslovanje neosiurani$ %anaka, a sami dr!avni oranisu "od nadzorom Ministra finansija. +acionalne %anke "osluju "od kontrolom inadzorom federalni$ rezervni$ %anaka i osiuravaju&i$ institucija. omercijalne %anke(članice federalno rezervno sistema) "odlije!u kontroli nadle!ne FDI#. omercijalne %anke koje nisu članice federalno rezervno sistema "od kontrolom su %ankarskoodjeljenja dr!ave. +avedeno u"u&uje da u 1jedinjenim 2meričkim Dr!avama "ostoji vieslojni sistemnadzora i kontrole nad "oslovnom aktivno&u %anaka.

Aisoka sto"a za"oslenosti je &ri%arni cilj FJDa, a nakon toa a slijede ciljevi kao tosu "rivredni rast, sta%ilnost cijena, sta%ilnost kamatni$ sto"a, sta%ilnost finansijski$tr!ita i sta%ilnost na deviznim tr!itima.

*ri su instrumenta koje FJD koristi da %i u"ravljao novčanom masom i kamatnimsto"ama6• o"eracije na otvorenom tr!itu (open mar$et operation) koje utiču na količinu rezervi Imonetarnu %azu,

27


28/30

• diskontna "olitika (discount rate) koje utiče na monetarnu %azu i• o%avezna rezerva (resere re'uirements) kojom se utiče na monetarni multi"likator

8red$odno na%rojana tri instrumenta monetarne "olitike zovemo kvantitativniinstrumenti, dok u "raksi manje razvijeni$ tr!ini$ ekonomija često se koristi i četvrti

kvalitativni instrument monetarne "olitike "od nazivom selektivna kreditna "olitika.

oritenjem tri instrumenta monetarne "olitike FJD djeluje na "otra!nju i "onudu rezervikoje de"ozitne institucije dr!e u o%liku vikova rezervi o%avezne rezerve. FJD djeluje navisinu "osuđeni$ rezervi de"ozitni$ institucija o"eracijama diskontno kreditiranja i navisinu ne"osuđeni$ rezervi de"ozitni$ institucija kreirani$ o"eracijama na otvorenomtr!itu.O&eracije na otvoreno% tr$i*t su najva!nija odrednica "romjene rezervi %ankarskosektora i kamatni$ sto"a, te lavni uzrok fluktuacija novčane mase. 8od o"eracijama naotvorenom tr!itu "odrazumijeva se ku"ovina i "rodaja dr!avni$ vrijednosnica odcentralne %anke.

FJD "rimjenjuje dva osnovna o%lika o"eracija na otvorenom tr!itu63. izravna ku"ovina i "rodajaH>. ku"ovina vrijednosnica "rema s"orazumu o reotku"u i "rodaja vrijednosnica uz

o%avezu "onovno otku"a

O"eracije na otvorenom tr!itu se izravno odra!avaju na ekonomiju na sljede&a trinačina6

• mijenja se razina rezervi de"ozitni$ ustanova svaki "ut kad FJD ku"uje dr!avnevrijednosnice, rezerve %anaka rastu tačno za iznos ku"ovine. 'koliko su druevrijednosti ne"romijenjene, novčana masa &e "orasti za ve&i iznos neo to je

sami iznos ku"ovine, to mo!e dovesti do "orasta ekonomski$ aktivnosti• mijenja se cijena, "a "rema tome i "ri$od od vrijednosnicaH FJD mo!e izravno

uticati na cijenu neko vrijednosno "a"ira, iz čea "roizilazi da FJD mo!eutjecati na "romjenu kamatne sto"e. On mo!e diktirati "romjene kratkoročni$,srednjoročni$ ili duoročni$ kamatni$ sto"a, aresivno ku"uju&i ili "rodaju&ivrijednosnice na nji$ovim tr!itima

• mijenjaju se ekonomska očekivanja intenzivnija ku"ovina vrijednosnica odstrane FJDa mo!e %iti znak eks"anzivne monetarne "olitike koja dovodi do "adakamatni$ sto"a, rasta "roizvodnje i rasta "otronje, te s drue strane mo!e %itiznak osnove za rast novčane mase i "okretanja inflatorni$ očekivanja, to %i ukonačnici značilo i rast nominalne kamatne sto"e

8olitika odo%ravanja kredita de"ozitnim ustanovama, odnosno diskontna &olitika jedrui "o va!nosti instrument monetarne "olitike FJDa. De"ozitne ustanove diskontirajuvrijednosne "a"ire ili komercijalne kredite odovaraju&e kvalitete "rodaju&i i$ FJDu naveoma kratkom roku u zamjenu za "ove&anje salda na svom računu rezerve. O%ično svio%lici kredita koje FJD dodjeljuje "oslovnim %ankama se označavaju terminom-diskontiranje. 8olitika diskontno "rozora "redstavlja termin koji ekonomistiu"otre%ljavaju da %i označili uslove "od kojima FJD odo%rava kredite de"ozitnim

28


29/30

ustanovama uz zaračunavanje diskontne sto"e. *akođer, "olitika diskontno "rozorao%u$vata količinu sredstava koju je FJD s"reman "osuditi de"ozitnoj ustanovi "outvrđenoj diskontnoj sto"i.

Odo%ravanje eskontni+ kredita va!no je i za s"rječavanje finansijski$ "anika jer

o%ez%jeđuje rezerve %ankarskom sistemu u toku %ankarski$ kriza.'"ravo z%o toacentralnu %anku nazivao -lender of last resort, odnosno -"osuđivač u "osljednjoj "rilici.

Besto se name&e zaključak da "olitika diskontno "rozora djeluje na isti način kao io"eracije na otvorenom tr!itu to i"ak nije u toj mjeri izravan instrument "rovođenjamonetarne "olitike iz razloa to je manje efikasan. FJD nema "ot"unu kontrolu nadeskontnim kreditima u odnosu na o%avezne rezerve, o%zirom da odluku o uzimanjukredita donose same %anke. +ajve&a "rednost diskontne "olitike jeste činjenica da FJDis"unjava svoju ulou kreditora krajnje instance.

FJD omou&ava koritenje tri o%lika "osuđivanja iz diskontno "rozora61. &ri%arni krediti uključuje kredite vrlo kratko roka dos"ije&a kojiiraju najva!niju ulou u monetarnoj "olitici. Oni "redstavljaju redovnumou&nost "osuđivanja koja olakava sistem u"ravljanja dnevnomlikvidno&u %anaka i ostali$ de"ozitni$ institucija. oritenjem "rimarnokredita do%rim %ankama se dozvoljava da se zadu!uju onoliko koliko !ele.Ovaj kredit se naziva jo i trajno ras"olo!ivi eskontni kredit. Odo%rava sena za$tjev de"ozitne institucije uz odovaraju&u diskontnu sto"u. O%imeskontno kreditiranja "utem "rimarno kredita je mali iz razloa to jeeskontna sto"a via u odnosu na taretiranu kamatnu sto"u i to o%ično za

3 "oena, odnosno jedan "rocentualni "oen. FJD ovu o"ciju koristi kaododatni izvor likvidnosti do%rim %ankama tako da kamatna sto"a nafederalne fondove nikad ne raste "revie iznad taretirane

2. sekndarni krediti koriste %anke koje imaju finansijske "oteko&e iteko&e manjka likvidnosti. amatna sto"a sekundarni$ kredita je ,: "rocenata iznad diskontne sto"e. amatna sto"a sekundarni$ kreditauo%ičajeno je ve&a od kamatne sto"e "rimarni$ kredita to ukazuje na netoliko do%ru "oziciju du!nika.


30/30

nji$ovo finansijsko tr!ita. +edje se ona "rimjenjuje linearno na sve %ankarskede"ozite, nedje samo na "ove&anje ti$ de"ozita u odnosu na neko "ret$odno razdo%lje,nedje jedinstveno za čitavo monetarno "odručje, a nedje diferencirano.8olitika o%avezni$ rezervi sastoji se u utvrđivanju sto"e o%avezne rezerve za de"ozitneustanove, dok se kao sredstvo o%avezne rezerve "riznaju samo otovina u trezoru %anke i

de"oziti na računu kod FJDa.8olitika o%avezni$ rezervi ima dvojaku ulou6 utječe na reulaciju novčane cirkulacije u zemlji i formalna je ranica kreditne eks"anzije.

8romjenom sto"e o%avezne rezerve mijenja se vrijednost monetarno multi"likatora.1ni!avanjem sto"e "ove&ava se monetarni multi"likator i količina novca, dok "ove&anjem sto"e o%avezne rezerve ostvarujemo su"rotan efekat

Da %i o%avljale dr!avne "oslove, vlade su često za$tijevale "omo& finansijsko aenta, "o"ut %anke. 8ostoji vjerovanje da su mnoi "oticaji za stvaranjem ustanova centralno %ankarstva "o"ut 1istema federalni$ rezervi nastali %a iz to razloa. ato se i ka!e daFJD ima ulou finanijsko savjetnika vlade.Instrumenti monetarne "olitike imaju veliku ulou u kom"letnom finanijskom sistemu. +a osnovu "red$odno istra!ivanja smo moli zaključiti da su o"eracije na otvorenomtr!itu najznačajniji instrument u 12Du. ljučni element na kojem centralna %anka12Da temelji svoju ulou u "rovođenju monetarne "olitike odnosi se na njeovus"oso%nost da utječe na rezerve %anaka i monetarni multi"likator. Mnoi kritičarismatraju da FJD o%avlja "revelik %roj o"eracija na otvorenom tr!itu kojim !eliizmijeniti razinu rezervi za relativno male iznose to dovodi u "itanje veliki značaj ovoainstrumenta.

Iako je FJD u mou&nosti da vrlo sna!no utječe na ekonomiju 12Da mnoi ekonomistisumnjaju u o%im ove FJDove s"oso%nosti kada je riječ o du!em vremenskom "eriodu.'koliko razumijemo koje instrumente za s"rovođenje monetarne "olitike koristi 1istemfederalni$ rezervi, %olje &emo razumjeti kako se monetarna "olitika za"ravo s"rovodi. *o je %itno "oto monetarna "olitika ne utječe samo na novčanu masu i kamatne sto"e ve& uvelikoj mjeri i na nivo ekonomske aktivnosti u zemlji.

Documents

Međunarodno-bankarstvo-2014 4instit