jela od tartufa, pršut i sir, morske ribe i plodova mora, maslinovo ulje,, Dani šparoga, šurlice, janjetina (Crna ovca/baš ovca)

Nematerijalna kulturna baština upisana na Listu UNESCO:Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja – sopileFolklorMoreška?Kvadrilja?Tradicijski obrtiGastronomijaVinarstvostari mlin, stari obrti, konji, lovni turizam, golf...)

Izletima:Marijansko svetište na TrsatuNp Plitvice, Risnjak

Sakralni objekti

posjeti religijskim mjestima u okviru turističkog itinerera odvijaju se izvan uobičajenih hodočasničkih termina - kombiniraju se s posjetima ostalim atrakcijama turističkih destinacija - posjetitelji nisu dominantno motivirani religijskim motivima - radi se o zadovoljavanju kulturoloških motiva kroz uživanje u umjetničkoj vrijednosti sakralnih objekata (katedralne crkve, džamije, budistički i hindu hramovi, za turiste posebno atraktivni, religijski spomenici koji potiču od drevnih i davno izumrlih mitologija i religija - u takvim destinacijama prevladavaju posjeti motivirani kulturnim vrijednostima sakralnih objekata

Stvoren je negativan odnos prema JANAF-u, DINI, kamenolomima (Voz, Garica itd.), a i najava novih investicija u prepoznatljivi projekt Družbe Adria ili projekt plinofikacije LNG smatra se kod stanovništva nečim opasnim i neprihvatljivim, pogubnim za daljnji suživot turizma i najavljenih projekata, čime se širi negativan odnos kod potencijalnih ulagača i poduzetnika koji bi htjeli investirati u nove turističke programe.

Bogata tradicija i povijesno, kulturno, graditeljsko i etnografsko naslijeđe imaju veliko značenje kao obilježje turističke ponude otoka Krka. Sjedište poznatih gradova još iz rimskih vremena Curicta, Fulfinum i Corinthia samo su dio najstarije povijesti života i rada ljudi na otoku Krku.

Otok Krk sjedište je poznatih vladara Frankopana koji su ostavili duboke tragove u graditeljstvu, posebno u utvrđenim gradovima: Krk, Vrbnik, Omišalj, Dobrinj. Grad Krk kao rimski polis do danas je sačuvao u cijelosti gradske zidine iz rimskih i srednjovjekovnih vremena, s prepoznatljivim kulama na Kamplinu, u luci i kulom iz 1472. godine koju su izgradili na ulazu u grad Mlečani (vrijeme providura Vincedura).

rimska vremena kao Vile rusticae (poznatije: Sv. Kršovan u uvali Čavlena, Sv. Dunat na Dunatu – Kornić, Sv. Ivan u Baškoj. Sv. Lucija u Jurandvoru koja je čuvala i očuvala najstariji hrvatski zapis – Bašćansku ploču, Sv. Vid u Sv. Vidu Dobrinjskom itd.). Svakako treba spomenuti nekoliko vrijednih arheoloških nalazišta: Fulfinum-uvala Sepen Omišalj, Mirine-uvala Sepen Omišalj, uži prostor grada Krka s dobro očuvanim fragmentima iz rimskih vremena (terme, nadgrobne ploče, zidine, dijelovi današnje katedrale stolne crkve Sv. Marije i kapele sv. Kvirina), ostaci grada

Corinthije u uvali Vela luka u Baškoj, arheološka nalazišta na lokaciji Cickina u Miholjicama, Općina Dubašnica itd. Gotovo sva naselja, gradovi, crkve, kapele i groblja dio su bogate ostavštine koja se može smatrati potencijalnim turističkim objektima najviše vrijednosti. Jedno je od najvaloriziranijih objekata crkvenoga i povijesnoga kulturnog naslijeđa otočić Košljun gdje žive i djeluju franjevci. Na otočiću se nalazi crkva i samostan. U crkvi koja je građena u romanskom stilu nalazi se poliptih sv. Lucije, rad Paola Venezianija iz XIV. stoljeća. Vjeruje se da je samostan izvorno bio u vrijeme rimske vladavine Vila rustica, na otočiću je dobro organiziran etnografski muzej, numizmatička zbirka, a izložene su i jedne od najstarijih jaslica na svijetu. Otočić godišnje posjećuje oko 70.000 turista. Uz mnogobrojnu baštinu otok Krk je kolijevka hrvatske pismenosti i danas je poznat u svijetu kada se istražuje i govori o glagoljaškoj ostavštini. Naslijeđe koje su nam ostavili "popovi glagoljaši" predstavlja svjetsku baštinu i objekt je mnogih istraživanja i posjeta znanstvenika i stručnjaka koji se bave ovim zanimljivim povijesnim istraživanjima. Ostataka te baštine, pored toga što se čuvaju diljem svijeta, ipak, nasreću, ima još i u zbirkama na otoku Krku. Etnografska tradicija veoma je živa, iskazuje se kroz snažni izražaj folklora i prepoznatljivoga šestotonskoga glazbenog izražaja kroz pjesmu i glazbu sopela i pripadajućeg "kanta" te prepoznatljiv krčki folklor u pjesmi i plesu.

Flora i fauna otoka Krka veoma je ranovrsna i osebujna po vrstama na relativno malom i ograničenom prostoru. Raznolikost flore otoka Krka ogleda se u spoznaji da na otoku uspijeva 1.300 raznih vrsta biljaka i stabala. I fauna ima mnogo raznolikih vrsta: sisavaca, ptica i gmazova.

Iako je sjeverni dio otoka Krka djelomično trajno zaposjednut industrijskim postrojenjima i operativnim prostorom zračne luke te jedan dio priobalja cijelog otoka nekontroliranom izgradnjom, ipak se može konstatirati da je veći dio otoka još djelomično sačuvan i predstavlja potencijale za održivi razvoj.

otkrivena arheološka nalazišta CickinoVrbničko polje predstavlja posebnu atraktivnost i obilježje je cijelog otoka; prepoznatljiva

vrbnička žlahtina i polje u kojem ona uspijeva treba postati posebna zona od interesa za cijeli otok, a postignutu tržišnu prepoznatljivost vrbničke žlahtine i razinu kvalitete treba sačuvati i dalje joj povećavati kvalitetu; cijela zona Gostinjca i polje prema Sv. Marku treba postati poljoprivredna zona po uzoru na Vrbničko polje.

posebnim i pomalo odeđenim mentalitetom otočke kulture s prepoznatljivim socijalno-povijesnim osobitostima bodula i njihove određenosti da žive u posebnim otočnim uvjetima

Otok Krk mora i dalje razvijati: svoju prepoznatljivost, autentičnost otočnih vrijednosti koje su već potvrđene na turističkom tržištu, a to su: očuvani okoliš i očuvanje povijesne i kulturne baštine kao i čuvanje prostora kao osnovnog resursa koji je uvijek na otocima važnije pitanje jer je uvijek zemlja-prostor bio ograničavajući čimbenik života na otoku.

Strategija pozicioniranja otoka Krka podrazumijeva sagledavanje otoka Krka u budućnosti kao turističke destinacije visoke ekološke i kulturne ponude s naglaskom na originalnosti. Ciljna tržišta:

- turisti motivirani odmorom, sportom i rekreacijom, ljubitelji maritimnih aktivnosti, kulture i tradicije

Kosljun Island

DescriptionKosljun Island is located in Puntar Bay (Krk island), Kosljun Island has a wonderful 16th century monastery and museum.

Address Kosljun IslandCost 10KN

 Name Veli Vrh

DescriptionVeli Vrh is the highest point on the Island of Krk approximately 600 meters above sea level, there are some wonderful walking tracks up to the point.

AddressCost

 Name Krk Cathedral

Description

Krk Cathedral dates back to the 13th century, a unique feature of the cathedral is the Angel on top of the bell tower which indicated the direction of the wind, in ancient times this was used as an indicator to the sailors if it was the right time to set sail.

Address Old TownCost

1.1. Activities Krk IslandActivity Wakeboarding

Description

For those of you who don't know what wakeboarding is, it's like snow boarding but on water, cables are used to pull you along.

Cable Krk where wakeboarding is offered is approximately 2km form the town centre.

Cost

Company Svijet mora Ltd

Address Istarska 63, 51000 Rijeka

Phone +385 91 262 73 02

Website

Email varna(at)wakeboarder.hr

Comments

Activity Scuba Diving

Description

A variety of dives are available ranging from wreck dives, rescue diving and open water dives.

Advanced and Beginner diving courses are available.Cost

Company Diving Center Neptune

Address Lokvišća 12d,Šilo 51515

Phone +385 51 60 44 04

Website

Email info(at)neptun-silo.com

Comments

Krk Island has a number of things that makes it unique, Some of the highest quality Olive oil, Its goats and sheep's cheese and its prize winning "Vrbnicka Zlahtina" wine.

Add Comments

 1.2. Annual Events in Krk Island

Event Name Krk Summer Festival

Location Old City

DescriptionKrk Summer Festival has been an annual festival since 1957 and is regarded as one of the old in Croatia.

Start Date 07-Jul

End Date 26-Aug

Cost Mostly Free

Punat has an outstanding jewel, the islet of Košljun with its Franciscan monastery, which lies in the middle of the Punat Bay. It seems as if cultural and historical heritage, as well as nature at its best, have settled on this small piece of wooded

land amidst the sea. The humble and hard working Franciscan monks have manged to collect and preserve priceless artefacts throughout the centuries. Visitors can admire their archives and library containing over 20,000 volumes, some of which are invaluable rare copies. There is also a very impressive ethnographic museum, a natural history and numismatic collection, as well as a permanent exhibition of sacral art.

In the profusion of cultural-historical places and things worth seeing - from the vestiges of ancient Rome to the Sv. Ttinty parish church - the most valuable monument is the famous Bašcanska ploca (an inscribes slab) discovered in the chourch of St.Lucia, a former Benedictine monastery in Jurandvor.

"IN THE NAME OF FATHER AND SON AND HOLLY SPIRIT IABBOT DRZIHA MAKE NOTE OF THIS ABOUT THE TRACT

DONATED BY ZVONIMIR, KINGOF CROATIA ...."

This is opening text of an inscription craved onto a stone slab in 1100, in Old Croatian Chakavian dialect and Glagolitic script - whose refined visual effect signficantly reflects Croatian spirituality and its immersion in Western civilization. As methaforical as the ornamental grapevine at the top of the slab, so does divine intention and human comportment entangle and disentangle folloving the decision of Croatian king Zvonimir (1075-1089) to incline Croatia to St. Pether's Chair, whereas the inextinguishable radiance of St. Lucia's Bascanska ploca has glowed with faith and hope for nine centuries through the roadless Croatian reality.

The fact that there is a cave in the vicinty of a village Rudine above Silvanj cove has been known for over a hundred years and its entrance used to be a simple hole in the ground. Ever since then it has stirred the imagination of people with its secrets and the beauty of its calcine ornamentation.According to a story, a smuggler's treasure is hidden in the cave, and with the first curious visitors there began a gradual widening of its narrow passages, so that people could move through it more freely. The cave's lenght (about 110 m), spaciousness beauty and interesting sedimented forms are trullu breathtaking. The cave temperature is between 10 and 13° C all year round and occasional leaks and moisture occur only after long periods of rain. Foot paths are maintaned and safe, anabling anybody to visit the cave, children and the included 

Lots of fun with a water ski lift. More informations URL : http://www.waterski-krk.com/

2003 (c) www.KRK-Croatia.com

 

EA KAYAKINGSmall quiet beaches and lovely coves approachable only from the sea are exellent places forrelax and swimming. We are offering sea kayaking with starting points in Malinska or Punat. Available routes:1.Porat - Bay Sv. Martin - Porat (6 km, 2 hours)2.Punat - Kosljun (5 km, 2 hours)

CYCLINGFrom Forum, the central square in the city of Krk, we ride uphill toward the road to Punat. After 500 m, we arrive at a crossroads and turn right. After 5.2 km, we arrive at Sv. Donat, passing by a small Old Christian church, and continue straight up a somewhat steeper slope in the direction of Baska. At 6.8 km, we turn left in the direction of Silo-Vrbnik. At 9.7 km, we turn left from the main road to a side road and pass through fields and meadows, bordered by old stone walls. At 13.6 km, we turn right and at 15.8 km we are below the village of Garica and make a right turn. At the entrance to Garica, we turn left. After leaving the village, we continue straight in the direction of Krk. Just prior to the exit to the Omisalj-Krk Road, we turn left at 24.3 km in the direction of Kornic. We arrive at the village of Lakmartin (26.2 km), where we turn left at 26.4 km, and arrive in Muraj (27.2 km). In Muraj at 27.5 km, we turn left in the direction of Kornic, where we arrive at 28.3 km. From Kornic, we descend a steep slope to Sv. Donat (29.9 km) and return by the same road we traveled when we left Krk to our starting point (34.4 km).

TREKKINGWe chose two best trekking routes on the island of Krk:1.Porat-Fumak-Bay Sv.Martin-Porat (10 km, 2-3 hours)2.Punat-Krizni put-Veli vrh (10 km, 3 hours)

Sports guide

There are planty of available sports on island Krk. We would like to point out some most attractive.

SKI LIFT KRK - BAY OF PUNATWaterski and wakeboard cableway, restaurant, cocktail bar and a shop. Cable Krk is a recreational center built in year 2001 with a 650 m long cableway for waterskiing and wakeboarding. All equipment is available for rent, no previous experience needed. A fun and trendy sport for all age groups. Open from April to October. More info are available on www.wakeboarder.hr

RIDING - NJIVICE

Horse riding is also available on the island. It is easy to find out small horse farm. It situated on the main road from Krk to Njivice, just near Njivice. More information are available on phone 00385 - 91 508 8815.

A lmost every city on island has own walking routes and promenades. Here we will introduce most interesting routes.

 OMISALJ - PARK DUBECDubec Park stretches from the walls of Omišalj to the sea, an area of approximately 18 000 sq m with 995 meters of groomed pathways. The special charm of the steep terrain is provided by auxiliary lanes (poprečice) and stairs about 300 m long. The arrangement of the park began in 1925, and was financed by the then Bathing Commission. Construction works including interruptions lasted for about three years. Planting of conifers and evergreen plants lasted until World War II. The particularity of the park is in its completely preserved nature enriched by trails, rest areas, lookouts and newly planted vegetation. Therefore, Dubec is a model example of the natural park, created by thoughtful, patient and systematic human labour.

 NJIVICE - PROMENADE "ANTUN KOSTA"At the end of city beaches starts this promenade and after 1,2 Km ends in local bay called Kijac.

 MALINSKA - PROMENADE RAJSKA CESTAThis path starts in Malinska and after few kilometers ends in Njivice. Path is also suitable for cycling.

 KRK - PRNIBAThe Prniba peninsula is situated southeast of Krk town. Just follow the road from Krk to Punat. After few kilometers from Krk will be sign for Camp Politin, follow the sign and there are paths. Total lenght of paths is 7,5 km. Download map here.

sland Krk has many great locations for diving. Before diving you will have to buy diving licence. According the law(2003.) divers can dive in diving club or individualy. The cost of license in diving club is cca 14,00 Euros. Most attractive locations are:

 Wreck Peltastis -Old greek cargo ship (made 06.03.1952.), sunk in late 1968, crashed into cliffs near the Klimno scove. The length of the ship is 60m and maximum depth is 31m. The bow mast of the ship is at 8m, the stern mast at 12m, and bow at depth of 17m, bridge at 21 m, propeller at depth of 31m. It is mostly mid visibility, but it dependes a lot on the weather conditions, and it can significantly get worse because of minor storm. An underwater lamp is obligatory part of the diving equipment. Possibility of light streaming. Punta Silo - Also the position which enables extraordinary

dives, as for the beginners and also for the experienced divers. Reef begins at 14m, and maximal depth is 35m. Combination of send and rocky bottom. At the very beginning of the position there is a wall up to 14m in depth, arter which send plateau follows aprox. 20m long and again the wall continues with shady bulges up to 35m in depth. The position is plentiful with various sea snails, fishes, octopuses… St Marak - Wall is going down from 18 to its maximum 22

meters. This position is famous for its fly fishes and octopuses. After enjoying the live beauty of the wall, there is a sugar on the end: small fisherman boat lying down at 18 meters under entrance to small underwater cave. On the way back, just before exiting try to find small, low passage at 3 meters, that is really colourful and it would be pity to miss. Vrbnik cave - The position is located close to the cove in

front of the town Vrbnik at the island of Krk. Dive is above the very entrance to the cave at 15 m, in front of the entrance to the cave the bottom is covered with sand, while in the cave itself the bottom consists of the mixture of sand and silt, and it is necessary to enter very carefully so that the visibility would not get significantly worse. Tenki reef - Top of the reef is at only 3 m under sea

surface, after which there is a possibility for diving to 40 m in depth, while at 9 m of depth there is a tunnel 5 m long, with possibility of passing through for a pair of divers. It is very important to mention that this tunnel serves not only for passing through, but at very entrance takes breath away with beautiful plant cover and little caves, which are very often settled with conger eels and gropers. Kamenjak – Extraordinary position with two reefs in the

distance of 25 m. The first reef, whose top is above the sea surface, is the position with diving possibilities up to 25 m. It is overfull of various cuttings, it is rich in first class sorts of fishes, crabs, numerous sea snails and octopuses. The second

reef, 25 m afar from the first one, is also very interesting position. It starts at 2 m in depth and stretches to 35 m in depth. Glavina - Beautiful position, especially for diving lovers in

'blue', because the top of one of the two cathedrals is at 25 m depth. As we already stressed, on this position there are two reefs.

1.2.3. Atrakcije

Krk je otok bogate kulturno-povijesne baštine koju treba doživjeti. Male, krivudave uličice prevladavaju unutar starih

jezgri gotovo svakog mjesta na otoku, uz župne crkve, svaka je jedinstvena i prepoznatljiva.

Želite li se upoznati s nekadašnjim načinom života otočana, svakako posjetite zavičajne muzeje s etnografskim i

sakralnim zbirkama, mnogobrojne galerije te biblioteku Vitezić u Vrbniku. Otočić Košljun je jedinstveno kulturnopovijesno

mjesto koje bi svakako trebalo posjetiti za boravka na Krku.

Posebno je atraktivna špilja Biserujka, bogata stalagmitima i stalaktitima. Ovdje možete između ostalog vidjeti, dođete li

ranije ujutro ili kajem dana, manju skupinu šišmiša.

Za ljubitelje mora i podmorja akvarij u Baški, idealan je izbor. U dvadeset akvarija s ukupno 20 kubika morske vode

nalazi se oko 100 vrsta jadranskih riba i puževa. Akvarij Baška pruža jedinstven doživljaj morskog svijeta.

Želite li ugodno i zabavno provesti dan, svakako posjetite ski lift koji se nalazi u puntarskom zaljevu. Jedan je od

najmodernijih liftova u cijeloj Europi. Uz uzbudljiv doživljaj skijanja na vodi te wakeboardinga, na 400 m2 objekta, možete

uživati i u mnoštvu popratnih sadržaja.

Kulturno-povijesna baština 

Špilja Biserujka 

Bašćanska ploča 

Akvarij, Baška 

Wakeboarding

1.2.4. Aktivan odmor

Nautika

Ronjenje

Biciklističke staze

Pješačke staze

Sport 

1.2.5. Zabava

Kulturnozabavna ponuda otoka Krka velikim se dijelom oslanja na tradiciju, objedinjujući prošlost i sadašnjost.

 

Na tragu prošlosti su i pučke svečanosti koje se priređuju o blagdanu sveca zaštitnika pojedinog mjesta, a među njima je

najpoznatiji Krčki sajam ili Lovrečeva 8.9. i 10. kolovoza, koji potječe iz 1524 godine.

 

Festival krčkog folklora, jedan je od najstarijih festivala ove

vrste u Hrvatskoj (utemeljen 1938 godine). Više od pola

stoljeća bilježe i Ljetne priredbe otoka Krka, tj. međunarodna

priredba klasične glazbe, klapske pjesme, baleta i drame,

raznovrsnih predstava i događanja koji se u gradu Krku

odvijaju od lipnja do kraja kolovoza. 

Kreativno zabavne radionice za najmlađe, pučke fešte, ribarske noći, ljetne sportske manifestacije, izložbe, koncerti

zabavne i klasične glazbe, te nastupi folklornih skupina, dio su ljetne ponude gotovo svakog otočnog središta.

Disco klubovi

Krk "Jungle" tel/fax: 221-503

Noćni barovi

Malinska"Boa"

www.clubboa.com

857-770

club_boa@yahoo.com

Krk

"Volsonis" = spomenik kulture (privatno vlasništvo,

noćni klub, galerija Stanić (privatno vlasništvo)

880-249

O prostoru

Kopanje je počelo, zapravo čišćenjem konobe krajem

1999. godine, a završilo 2004. godine kada smo u

iskopanom prostoru  otvorili cocktail bar (za

nepušače).

Pod paskom konzervatora, a pod budnom lopatom

gospodina Samira, (poslije 850 kamiona iskopanog

materijala, zemlje i kamena, sve na ruke) ukazalo se to

što možete pogledati na nekoliko slika, a doživjeti

samo ako nas posjetite.

Ukratko, iskopali smo vrhunski obrađene

komade (stele, cipuse, žrtvenike, kapitele) koji

potvrđuju da je Krk još prije 2000 godina bio

GRAD. PRESJAJNI.

U ambijentu podruma renesansne vojarne uvijek se

može pronaći nešto interesantno za pogledati...

Izložbe: (kliknite na autora za više informacija)

Vjekoslav Vojo Radoičić

Miljenko BengezMatteo SolisZlata Omasta

1.2.6. Izleti

Otok Krk nudi široki izbor različitih izleta jer svako je mjesto

na otoku zanimljivo na sebi svojstven način. Uz

razgledavanje starih gradskih jezgri, odnosno kulturno

povijesne baštine, možete osjetiti pravi dah prošlih vremena

i u restoranima i u konobama uz domaći pršut i sir, uvijek

svježu ribu i plodove mora, vrhunsko maslinovo ulje i vino iz

krčkih maslinika i vinograda.

Posjetite Omišalj, prvo mjesto poslije krčkog mosta,

njegovu staru jezgru sa župnom crkvom Uznesenja

Marijina, dok u Njivicama, nekada malom ribarskom selu, danas prepoznatljivom turističkom mjestu, možete uživati u

vožnji brodom sa staklenim dnom, glass boats, koja će vas ostaviti bez daha ljepotom jadranskog podmorja. 

Malinska se također ističe svojom bogatom gastronomskom ponudom te kulturno povijesnom baštinom, župnom crkvom

sv. Apolinara te samostanom franjevaca trećoredaca, s crkvom sv. Marije Magdalene u Portu, nedaleko Malinske.

Kao glavni grad otoka, Krk je idealna izletnička destinacija s nizom sadržaja i mogućnosti. Crkvice, trgovi, spomenici,

galerije, mnogobrojne ljetne priredbe samo su dio ponude.

Posjetiti mjesto Punat, a ne vidjeti otočić Košljun, šumski rezervat prirode i spomenik kulture, nezamislivo je. U tome će

vam pomoći barkajoli koji stalno održavaju 10-minutnu vožnju, od Punta do Košljuna i natrag.

Želite li kušati čuveno vino, Vrbničku žlahtinu svakako posjetite mjesto Vrbnik i njegove mnogobrojne restorane i konobe.

Mjesto bogate povijesti, a kao zanimljivost ističe se i najuža ulica na svijetu.

Baška, naziva se još i kolijevkom pismenosti Hrvata. Naime, u crkvici sv. Lucije pronađena je Bašćanska ploča. Posjetite

također  prekrasnu plažu dugu 2 kilometra te akvarij i doživite jedinstven doživljaj morskog svijeta.

Nedaleko Dobrinja, nalazi se špilja Biserujka, bogata podzemnom galerijom brojnih stalaktita, stalagmita i kalcitnih

stupova.

Zbog blizine preostalih kvarnerskih otoka pogodni su i izleti brodom. Tako možete posjetiti otok Cres na kojem se

nalaze dojmljive Lubenice, antički Osor, te mjesto Beli, brežuljak obrastao zelenilom i grozdovima kuća, ispod litice

visoke 130 metara, nalazi se more, lučica te šljunčana plaža.

Otok Lošinj koji ima slavnu pomorsku tradiciju, omiljeno stanište dobrih dupina. Otok Rab koji su Rimljani nazvali sretnim

otokom, to je otok bogate kulturno povijesne baštine te otok Pag koji određuju kamen, more i ovce, a prepoznatljiv je po

paškom siru i čipki.

Također, u ponudi možete pronaći i piknik izlete s kupanjem kojim se posjećuju manji otočići kao što su Plavnik, Grgur i

Goli otok te sve vrste jednodnevnih ili poludnevnih izleta s brodom po želji gosta kao npr:

Ribarenje vrhunskim ribarskim alatima

Ronjenje

Noćna vožnja za mlade- izlasci u disco, cafe i cocktail barove

Autobusom ili vlastitim prijevoznim sredstvom posjetite opatijsku ili crikveničku rivijeru te grad Rijeku, poslovno,

trgovačko, sveučilišno te kulturno središte Kvarnera. Kao dio ponude izdvaja se posjet obližnjim nacionalnim parkovima,

kao što su Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit te izleti u Gorski kotar, Veneciju i Istru (Istra Tour).      

1.3. GASTRONOMIJA

1.3.3. Pjenušac iz mora - Valomet

Poljoprivredna zadruga Vrbnik je 2006. godine provela

eksperiment, položivši boce pjenušca u čelične rešetkaste

sanduke  u more na 30-ak metara dubine. Naime, na toj

dubini vlada stalna temperatura od 12 stupnjeva Celzijevih,

što je pogodno za fermentiranje pjenušca.

Idealna lokacija nalazi se nekih pola milje od vrbničke

obale, gdje ribari ne bacaju vrše i mreže te se bocama

može osigurati mir. 

Rezultati su bili iznad očekivanja, morski pjenušac bio je

kudikamo bolji od onoga iz podruma.

Ono što je dodatno utjecalo na kvalitetu su polumrak, mir,

tišina, a u boci pod morem je i veći pritisak nego u

podrumu.

Dozrijevanje pjenušca na dnu mora, u svijetu je zasada

jedinstvena metoda. Valomet se radi isključivo od

autohtone vrbničke žlahtine. Inače, pjenušci se obično rade

od najmanje tri različite sorte, od kojih je jedna u pravilu

crna, a u njih se kao dodatak stavlja malo likera čiji su

sastojci tajna svakog pojedinog proizvođača. Budući da je

žlahtina sama po sebi dovoljno slatkasta, u Valomet uopće

ne ide liker pa je taj pjenušac potpuno suh i bez šećera.

Osim po načinu fermentacije i iznimnoj kakvoći, poseban je i po svom dizajnu. Nesvakidašnji izgled butelja, sa

naslagama koralja i školjaka, rezultat je višemjesečnog boravka na dnu mora, te je

odlučeno ostaviti taj prirodni dizajn.  

Na svaku butelju postavljena je tek mala, ručno rađena pločica na kojoj piše „pjenušac

Valomet PZ Vrbnik“.

Valomet je, dosada, nagrađen mnogobrojnim priznanjima i nagradama kako za kvalitetu

tako i za izgled, odnosno dizajn.  

1.3.4. Vrbnička žlahtina

Vrbnička žlahtina kvalitetno je suho bijelo vino koje se proizvodi od autohtone sorte,

žlahtina bijela.

Ova sorta je specifična po tome što uspijeva jedino u krčkom vinogorju, odnosno

Vrbničkom polju. U Vrbniku je uz zadrugu nekoliko proizvođača vina. Vrbnik i Žlahtina

danas su sinonim jer ona jedino tamo i uspijeva.

Ta sorta stigla je na otok Krk 80-tih godina 19.stoljeća, a u Vrbničko polje tek između dva svjetska rata. Ime vina žlahtina

potječe od općeslavenskog pridjeva žlahten, što znači plemenit.

To je vino svijetložute do slamnatožute boje, nježne arome i finog karakterističnog okusa.

Svježina, kakvu mu može dati samo oštrija klima, karakteristika je sjevernog podneblja

Jadrana kojemu se ova loza prilagodila, ali i sjevernih položaja vinograda na samom

Krku. Naime, na sjevernim dijelovima otoka uglavnom  prevladavaju bijele sorte: uz

žlahtinu (Vrbnik) tu je i Malvazija istarska, Draganela, Opačevina i druge.

Od svih se žlahtina  naročito ističe svojim specifičnim mladenačkim bouquetom. Sve glavne osobine sorte sačuvane su

u tom vinu vrlo ljupkog i živahnog okusa koje sadrži 11 % alkohola.

Najbolje prija uz ovčji sir, sve vrste ribe i morskih specijaliteta te jela od bijelog mesa.

1.3.5. Tradicionalna krčka jela

1.3.5.1. Jelo od mesa s prilogom

Šurlice s gulašom od janjčića

Potrebne namirnice (za 6 osoba):

Brašna 1 kg

Jaja 1-2 kom.

Voda i sol po potrebi

Domaćeg sira 0,2 kg

Način pripremanja

Od brašna, jaja, soli i vode zamijesiti malo tvrđe tijesto.

Zatim valjati i rezati tijesto u komadiće cca 1 dkg, te ih

rukama i pletaćom iglom valjanjem oblikovati u šurlicu

dužine 8-10 cm. Pažljivo šurlicu skinuti s igle da ostane

iznutra šuplja. Malo ih prosušiti, zatim kuhati u slanoj vodi

dok omekšaju. Napomena: Šurlice se veoma omiljeno jelo

na otoku Krku, i ne može se zamisliti kakva svečanost ili

svatovi i slično bez šurlica. Šurlice se pripremaju i s

goveđim, telećim i ovčjim žvacetom. Domaći ovčji sir obilato

se troši i njegova je zadaća da konačno jelu dade dobar okus.

Janjeći žvacet

Potrebne namirnice (za 6 osoba)

Janjetine 2 kg

Luka 0,45 kg

Svježe rajčice 0,15 kg

Ulja 0,18 l

Češnjak 4 češnja

Vina 2 dcl

Peršun, sol, papar

Način pripremanja

Na luku pirjati na porcije narezano janjeće meso uz dodatak češnjaka, rajčice, peršuna te začina.Potrebno podlijevati po

potrebi, malo pobrašniti i na kraju dodati vino, odrediti količinu umaka, probati okus. Kuhane šurlice staviti u zdjelu,

dodati umak i sir, i na kraju meso.

1.3.5.2. Slatka jela

Presnac (Presnec-Presnoc)

Potrebne namirnice za smjesu

Mladog ovčjeg sira 1 kg

Sećera 0,25 kg

Brašna 0,10 kg

Žumanaca 6 kom.

Korica od limuna, Vanilij šećer po potrebi

Potrebne namirnice za tijesto

Brašna 0,25 kg

Šećera 0,05 kg

Masti 0,05 kg

Jaja 1 kom.

Malo soli

Način pripremanja

Od 0,25 kg brašna, 0,05 kg šećera, 0,05 kg masti ili

maslaca, 1 jaje, malo soli, zamijesi se tijesto kao za

makarune i oblikuje u obliku pogače, malo odmori i valja u

okrugli oblik veličine jednog većeg metalnog tanjura ili dva

manja i još šire cca 30%. To tijesto služi kao plašt u koji se

umota smjesa od sira.

Pripremanje smjese

Mladi sir sitno samljeti, šećer i žumance malo izmiješati,

začiniti, dodati sir i brašno, lagano spojiti i staviti u

pripremljeno tijesto, poravnati, tijestu djelomično rubove zatvoriti, u razmaku od 5 cm tijesto uštipnuti tj. ukrasiti, a

nareckanim točkićem tijesto još na dasci izrezati.

Tako složen presnac peče se u pećnici na umjerenoj vatri dok lijepo porumeni. Posipa se prah šećerom i najčešće

poslužuje hladan.

To je poznata slastica otoka Krka, i priprema se gotovo u svim mjestima na otoku po vrlo sličnoj recepturi

Morski specijaliteti

KRČKI SIR je autohtoni otočki hrvatski sir, koji se proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima otoka Krka.Iako se Krčki sir tradicionalno proizvodi od pamtivijeka, tek je početkom ovog milenija dovršena i registrirana receptura.Prepoznatljiv je po svojoj kvaliteti i specifičnom okusu. Riječ je o deliciji proizvedenoj od plodova prirode koje je dalo more, škrta zemlja, kamenjar i pašnjaci prekriveni solju.Krčki sir, rađen od mlijeka ovaca, izvanredna je poslastica kojom se može započeti i završiti obrok.

FARMA I SIRANA "ARABESKA" d.o.o.

Valsnik Adriana Rimbaldo

Brgučena 31

51 513 Omišalj

mob: 099 85 33 026

mob: 099 85 33 025

OPG MATANIĆ

Farma koza i proizvodnja kozjeg sira

17. Travnja 3

51 521 Punat

tel: 00385 (0)51 854-766

mob: 099 21 47 068

ANTON FILIPIĆ

Milovčići 20

51 511 Malinska

tel: 00385 (0)51 843-032

OPG MATE I KATE

Obitelj Pavan Ivana

Supec 8

51 516 Vrbnik

mob: 091 52 20 665 Katica Kovačević

mob: 098 955 46 51 Matko Pavan

Proizvodi:

Krčki sir

Krčki sir u maslinovom ulju s mediteranskim biljem

OPG "MAGRIŽ"- domaći sir, ulje, vino

Vlasnik Mirjenko Mrakovčić

51 517 Kornić

tel/fax: 00385 (0)51 851-351

mob: 098 925 16 24

1.3.6. Krčke konobe i restorani

Uz izvanredno krčko maslinovo ulje, krčki sir i kvalitetnu ribu i janjetinu, otok Krk može se pohvaliti brojnim izvornim

konobama i dobrim restoranima. Ljubazni domaćini uz ugodan ugođaj, s domaćom hranom spravljenoj po domaćoj

recepturi, učiniti će posjet jednoj od krčkih konoba pravim doživljajem za Vaše nepce.  Ako želite objedovati u nekoliko

slijedova uz vrhunsku poslugu, posjetite neki od brojnih krčkih restorana.

Naime, krčki ugostitelji nastoje u jelovnike uvrstiti što više domaćih sezonskih namirnica, te će vam ponuditi mladu krčku

janjetinu, divlje šparoge, krčke šurlice, jela na bazi extra vergine maslinovog ulja ili poseban dodatak - smokve!

Želimo Vam dobar tek!!!

1.3.7. Tradicija

Tradicijski način života otočana vezan je uz more (ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja), poljoprivredu i

stočarstvo posebice ovčarstvo, a to se uz ostale djelatnosti novijeg datuma, zadržalo na otoku do danas. 

Život otoka Krka u povijesti i danas može se pratiti kroz simboliku broja sedam. U sedmom su stoljeću Hrvati naselili

otok, sedmi po redu knez Frankopan, bio je posljednji krčki knez, otok se sedam puta uspješno obranio od gusara.

Danas je sedam administrativnih jedinica: grad Krk i općine: Omišalj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj. 

Sedam je varijanti čakavskog narječja hrvatskog jezika. Sedam je načina običaja, plesova i narodnih nošnji.

Pučko glazbalo sopile prastari je puhački instrument, koji je i danas sastavni dio svih otočkih svečanosti, često vezanih

uz crkvene blagdane i svece zaštitnike pojedinih mjesta. 

Bogatstvo otočnog folklora svake se godine predstavlja na ljetnom Festivalu krčkog folklora i Smotri sopaca otoka Krka. 

Također, poznati su koledarski običaji u karnevalskom razdoblju.

 

1.3.8. Zanimljivosti

Otoku Krku je zbog njegovih osobitosti još u antici dodijeljen nazivzlatni otok

Otok Krk je sudbinski povezan s brojkom sedam: u sedmom su ga stoljeću naselili Hrvati, sedam se puta uspješno

obranio od gusara, sedmi je po redu Frankopan bio

posljednji krčki knez, danas otok ima sedam glavnih

središta

Frankopani su na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske

Na otočiću Košljunu posljednje je počivalište Katarine Frankopan, jedne od najpoznatijih pripadnica te kneževske obitelji

Na otoku Krku je 1100 god. nastao krsni list Hrvata - Bašćanska ploča

Festival krčkog folklora, utemeljen u Omišlju 1935. god. najstarijia je manifestacija takve vrste u Hrvatskoj

45 paralela prolazi kroz otok Krk

Na plažama otoka Krka vijori se 14 plavih zastava

Marina Punat  je dobitnica Plave zastave, uzastopce od 1998 god.

Na otoku Krku ljudski je vijek, nerijetko, iznadprosječno dugačak

Otok Krk ubraja se u najsunčanije dijelove Europe s 2500 sunčanih sati godišnje

Znamenita pjesma "Va se vrime godišća" upravo je s otoka Krka

Na otoku krku raste  približno 1 400 vrsta kopnenog bilja-gotovo polovica ukupne flore u Hrvatskoj

Jedinstvena biljka "Barbašova lazarkinja" svjetski je endem: raste jedino u bašćanskoj uvali

Otokom Krkom se protežu pješačke i biciklističke staze u dužini od 300 km.

Na otoku Krku nalazi se ljekovito blato, točnije na zapadnoj strani uvale Klimno. Plaža je plitka te je pogodna i za

obitelj s djecom. Zanimljivo je što se plažom može hodati stotinjak metara, a more je još uvijek do koljena! Omiljeno

je među mladima upravo zato. Nudi mogućnost dobre zabave… od picigina na moru do odbojke na pijesku. Naime,

na plaži su i dva odbojkaška terena, te malonogometno igralište. Mnogi su zadovoljni učinkom ljekovitog blata na

vlastitoj koži, stoga se rado ponovo vraćaju.  Upravo to ljekovito blato posebno se koristi za liječenje kostobolje.

Ornitološki rezervat ( otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka) je najsjevernije stanište bjeloglavih

supova u obalnom pojasu. Bjeloglavi sup je rijetka vrsta naše faune, spolnu zrelost dostigne tek u petoj ili šestoj

godini života, a ženka snese jedva jedno do dva jajeta

Ornitološki rezervati: otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka, na kojima obitavaju bjeloglavi supovi.

OMI[ALJ• @upna crkva Uznesenja Marijina iz 1213.g.,sazvonikom i loggiom iz XVI. st.• Ostaci ranokr{}anske bazilike iz V.st.i rimskogmunicipija Fulfinuma u zaljevu Sepen na predjelu Mirine (2 km od Omi{lja).• Galerija Lapidarij u Omi{lju i Galerija Njiviceu NjivicamaMALINSKA• Kapela sv. Nikole, posve}ena 2000. g., s galerijskim prostorom• @upna crkva sv. Apolinara u Bogovi}ima iz1857. g.• Samostan franjevaca tre}oredaca, sa Crkvomsv. Marije Magdalene iz 1480. g. u Portu ( 3 kmod Malinske). U samostanu je ure|ena muzejskazbirka s knji`nicom, etnografska zbirka s autenti~nim to{om za pre{anje maslina i

glagoljskilapidarij.KRK• Sakralni kompleks Katedrale UznesenjaMarijina iz V. stolje}a, sa crkvama sv. Margaretei sv. Kvirina, za{titnika grada, (XI./XII. st.), ukojoj je izlo`ena sakralna zbirka, te zvonikomiz XVIII. st.• O~uvana urbana gradska cjelina iz rimskograzdoblja unutar gradskih zidina,koje su dana{njiizgled dobile od XII. do XV. st.• Trg Kamplin s Frankopanskim ka{telom iKvadrati~nom kulom (XII. st.)• Glavni gradski trg Vela placa sa zgradomgradske vije}nice iz XV. st i renesansnimzdencem • Kanoni~ka ku}a (Ul. Dr. D. Vitezi}a 11), ukojoj se nalazi glagoljski Kr~ki natpis iz XI. st.• Crkvica sv. Kr{evana (V. ili VI st.) u blizininaselja Milohni} (12 km sjeverozapadno od

Krka).• Crkvica sv. Dunata (XII st.) u blizini naseljaKorni} (5 km od Krka) - obje spomenicinulte kategorije• Galerije: Decumanus; Fortis;Dagmar; Leut;Kr~anka; “Helena”, “Noina arka”, “BiserkaBodulka”, “Mozaico” Izlo`ba sakralne

umjetnosti(Crkva Sv. Kvirina).

Rezervati {umske vegetacije: {umehrasta crnike (Quercus ilex) na Glavotokui na oto~i}u Ko{ljunu.

E - Briga o o~uvanju i za{titi okoli{a vodise neprekidno i sustavno. Potvrda su iplave zastave: u marini Punat, Velojpla`i u Ba{ki,AC Je`evac, pla`a Lukobran,FKK Politin i pla`a Koralj u KrkuVode:Na otoku se nalaze dva jezera:Jezeroi Ponikva, i tri rijeke: Veli ili Dobrinjskipotok,Vretenica i Vela Rika.PUNAT• @upna crkva sv. Trojice iz 1773. g., s vrijednimbaroknim oltarom• Galerija To{, u kojoj je izlo`ena pre{a za preradumaslina• Oto~i} Ko{ljun (6,5 ha) u Puntarskoj dragi{umski je rezervat prirode i spomenik kulture. Ufranjeva~kom samostanu, sa Crkvom Navje{tenjaMarijina iz 1480. g., smje{tena je vrijednaknji`nica, etnografski muzej i stalna izlo`basakralne umjetnosti.• Crkva sv. Dunata iz IX. stolje}a (2 km)VRBNIK• @upna crkva Uznesenja Marijina iz 1325. g., srenesansnim zvonikom iz XVI. st, u kojem jesmje{ten Muzej likovnog identiteta grada Vrbnika• Kapela sv. Ivana iz XV. st.• Biblioteka bra}e Vitezi}BA[KA• Crkva sv. Ivana, na groblju • @upna crkva sv. Trojice iz XVIII. st. i Zavi~ajnimuzej u neposrednoj blizini• Ranoromani~ka Crkva sv. Lucije u Jurandvoru(2 km od Ba{ke), sveto mjesto hrvatskenacionalne povijesti i kulture. U crkvi se nalaziBa{}anska plo~a, najzna~ajniji spomenikhrvatskoga jezika i knji`evnosti, pisan hrvatskimpismom - glagoljicom (oko 1100. g.). Uz crkvu jeure|en i izlo`beni prostor.• Galerije: Fran; EtroDOBRINJ

• @upna crkva sv. Stjepana, koja se kao glavnacrkva Dobrinjskog kaptola spominje 1100.godine• Crkva - galerija sv. Antuna (XIV. st) i zvonik(XVIII. st.). U neposrednoj blizini nalazi se Zbirkasakralne umjetnosti i Galerija Infeld.• Etnografska zbirka Dobrinj{tine i otoka Krka, izbirka okamina otoka Krka.• Ranoromani~ka crkvica, zadu`bina slavnogDragoslava iz 1100. g. u naselju Sveti Vid (1 kmisto~no od Dobrinja).vot otoka Krka kroz povijest idanas mo`e se pratiti kroz simboliku broja sedam. Ilirskimplemenima Japoda i Liburna, te romanskom stanovni{tvu,u sedmom se stolje}upridru`uju Hrvati, koji postupno postajuve}inskim stanovni{tvom na otoku.Sedam povijesnih oto~kih ka{teladanas je sedam administrativnih jedinica:grad Krk i op}ine: Omi{alj, Malinska,Punat, Ba{ka,Vrbnik i Dobrinj.Sedam je varijacija ~akavskog narje~jahrvatskog jezika. Sedam je obi~aja,plesova i narodnih no{nji.Pu~ko glazbalo sopile prastari jeduha~ki instrument, koji je i danas sastavni dio svih oto~kih sve~anosti, ~estovezanih uz crkvene blagdane i sveceza{titnike pojedinih mjesta.Bogatstvo oto~nog folklora svake segodine prezentira na ljetnom Festivalukr~koga folklora i Smotri sopaca otokaKrka.Poznati su koledvarski obi~aji ukarnevalskom razdoblju, Stomorina (uzblagdan Vele Gospe) u Omi{lju, pastirskiobi~aj razgon (prve nedjelje u srpnju) uVrbniku i brojni drugi.Tradicijski na~in `ivota oto~ana vezanje uz more (ribarstvo, pomorstvo,brodogradnja),poljoprivredu i sto~arstvo,napose ov~arstvo, koji su se, uz ostaledjelatnosti novijeg datuma, zadr`ali naotoku do danas.

nsula Aurea - Zlatni otok,naziv je kojim je Krk, zbogobilja razli~itih plodovamora i zemlje, nazivan jo{ uanti~ko doba.Svje`a riba, {kampi i drugi rakovii {koljke i danas su nezamjenjivi udoma}oj kuhinji oto~ana, kao imnoge vrste priloga od povr}a.

Sve naravno pripremljeno iza~injeno kr~kim maslinovimuljem izvrsne kakvo}e.Blagdanski objed gotovo uvijek}e uklju~iti i jela od doma}egtijesta ({urlice, makaruni, njoki) srazli~itim umacima, a posebno jecijenjena i kr~ka janjetina, doma}iov~ji sir i pr{ut.Sva se ta izvorna kr~ka jela nudei na jelovnicima stotinjak oto~kihrestorana, konoba i drugih ugostiteljskih objekata, koji tako|erpripremaju i nude jela internacionalne kuhinje. Gastro-ponudajedan je od najja~ih aduta kr~koggostoprimstva i turizma.Oto~ani }e uz to popiti ~a{udoma}eg vina. Preporu~ujemoizvorno suho bijelo vino s kontroliranim geografskim porijeklom- Vrbni~ku `lahtinu.Od gro`|a se pripremaju irazli~ite vrste doma}e rakije, s ilibez aromati~nog bilja, koju, premaobi~aju, uz suhe smokve, oto~aninude kao znak dobrodo{lice.

DISCO CLUBOVISV.VID - MALINSKA: ”Crossroad”tel. 859-960; fax. 859-921www.crossroad-dischoteque.comKRK: ”Jungle” tel./fax 221-503NO]NI BAROVIMALINSKA: - Hotel ”Malin”tel. 850-234; fax: 850-259- CLUB BOA tel. 857-770e-mail: club_boa@yahoo.comwww.clubboa.comTERASE S GLAZBOM U@IVOTijekom ljeta u svim se turisti~kim mjestimaprire|uju:PU^KE FE[TENASTUPI FOLKLORNIH SKUPINA IKLAPAPROMENADNI KONCERTI LIMENEGLAZBE IZLO@BESTARI OBI^AJIRazgon, pastirski obi~aj u VRBNIKU, prve nedjelje nakon blagdana sv. PetraStomorina, obi~aj slavljenja plodova zemlje uOMI[LJU, uo~i blagdana Vele GospeLJETNI PROGRAM - PREPORU^UJEMOVinofest,KRK (kraj svibnja i po~etak lipnja)Ve~eri klapa,KRK (lipanj)

Susret sopaca otoka Krka,PINEZI]I (srpanj)Festival kr~koga folklora (srpanj) Ljetne priredbe otoka Krka - Me|unarodni festivalklasi~ne glazbe,opera,baleta i dramskih predstava,KRK, PUNAT i KO[LJUN (srpanj - kolovoz)Pontes- Festival mladih europskih pisaca,KRK (kolovoz)Kr~ki sajam, KRK (kolovoz)Dani vina otoka Krka, VRBNIK (kolovoz)Zasopimo, zatancajmo,BA[KA (rujan)Kreativno ljeto,[ILO (srpanj - kolovoz)Dani maslina,PUNAT (listopad - studeni)

[KOLE JEDRENJA SAILING SCHOOLSPUNAT: - Jaht klub Punat tel. 654-320 fax. 654-321e-mail: yacht-club@punat.hrBA[KA: - ”Rare bird” tel. 856-536- Surf centar ”Dunica” mob.098-369-350[KOLE RONJENJA IRONILA^KI KLUBOVI / DIVINGSCHOOLS AND DIVING CLUBSKRK: - ”Bios” mob. 095/4477 007, mob. 091/505 3391- ”Diver Krk” tel.222-390 www.diver-krk.hr- “Divesport” Korni} tel.867-303 fax.867-304mob.098/9600-631e-mail:info@divesport.de www.divesport.de- ”Fun Diving” tel. 222-563 www.fun-diving.com- ”Cormoran diving” tel. 220-141a-mail:Webmaster@CormoranDiving.dewww.CormoranDiving.de- “Divesport” Krk tel.867-303 fax.867-304mob.098/9600-631e-mail:info@divesport.de www.divesport.de- “Divesport” Korni} tel.867-303 fax.867-304mob.098/9600-631- Diving centar “ADRIA KRK” Creska ulica12tel: 604-248, fax: 604-260, mob: 098/1856 032,e-mail: adrijan.krk@ri.t-com.hr; www.adrijan-krk.hrPUNAT: - ”Taucher treff” tel. 855-120,e-mail: info@tauchertreff-punat.de www.tauchertreff-punat.de- ”Octopussy diving center” tel. 855-709e-mail: octopussy@octopussy.hr www.octopussy.huBA[KA: - ”Tauchbasis Delphin” tel.880-233,fax.880-234e-mail: info@tauchbasisdelphin.comwww.tauchbasisdelphin.com- Tironj G&R.d.o.o. ”Rare bird”tel.856-536 fax. 860-170e-mail: rare.bird@ri.t-com.hr- ”Squatina diving” Zarok 88 vl. Ramon Kasperstel. 856-034, fax. 864-077e-mail:info@squatinadiving.com www.squatinadiving.com[ILO: - Diving centar “NEPTUN” tel: 604-404, fax: 604-403

e-mail: neptun@net.hr, boris@neptun-silo.com,www.neptun-silo.comRonila~ke dozvole/Diving permits:NJIVICE:RB / TA”Aleta tours” tel.847-333,fax.846-108KRK: - TA ”Aurea” tel.222-277; fax 221-007 e-mail: aurea1@ri.t-com.hr www.aurea-krk.com- ”Bios” mob.095/44 77 077- ”Diver Krk” tel. 222-390 mob. 091/22 22 390- ”Fun Diving” tel. 222-563- TA ”Gaber” tel. 880-780 tel./fax. 221-570 e-mail:turist-info-gaber@ri.t-com.hr www.gaber.infoPUNAT: - ”Tauchertreff” tel. 855-120e-mail: info@tauchertreff-punat.deBA[KA: - ”Rare bird” tel. 856-536- ”Tauchbasis Delphin” tel. 880-233;e-mail: info@tauchbasisdelphin.com[ILO: -TA ”Estte” tel. 852-241 tel./fax. 852-276e-mail: estee@ri.t-com.hr www,estee.hr

SKI-LIFT / SKI-LIFTDUNAT: Svijet mora d.o.o. mob. 091/262 7302e-mail: vlaco@inet.hr www.wakeboarder.hrSKI-LIFT KRK: mob. 091/262 7301;e-mail: contact@waterski-krk.com www.wakeboarder.hr

SPORTOVI NA VODI / WATER SPORTSU svim oto~nim turisti~kim sredi{timapostoji velik izbor raznovrsnih sportova na vodi:skijanje na vodi, jet ski, vo`nja padobranom, tube,karusel, banana-lift, kneeboard, waweboard, najambrodica, pedalina, sandolina, skutera i dr.In all the island centres there is a large choice of variouswater sports: water skiing, jet skiing, paragliding, tubes, carousels,banana lifts, kneeboards, waveboards, boat hire, pedalinos, sandalinos, scooters and the

like.TENISKI TERENI / TENNIS COURTSOMI[ALJ: ”Hoteli Omi{alj” tel. 842-126 fax. 842-226NJIVICE: ”Hoteli Njivice” tel.846-720 fax.846-116MALINSKA: “Malin{port” mob. 098/216-125 fax. 858-987KRK: - Kamp / Camp ”Je`evac” tel. 221-081- Hotel / Hotels ”Dra`ica” tel. 655-755- FKK - Naturisti~ki kamp / Naturist Camp ”Politin” tel. 221-351PUNAT: - Hotel / Hotels ”Kanajt” tel. 654-340- FKK - Naturisti~ki kamp / Naturist Camp ”Konobe” tel./fax 854-036BA[KA: - ”Hoteli Ba{ka” tel. 656-111[ILO: - Kamp / Camp ”Tiha” tel. 852-120ZDRAVLJE I LJEPOTA / HEALTH AND BEAUTY:OMI[ALJ: Kozmeti~ki salon/Cosmetic Salon ”Kim” tel. 841-539NJIVICE: Sportski centar/Sportski centar “Proximus” tel. 847-254PUNAT: Fitness Centre/Fitness centre Punat tel. 854-044“Studio tim” masage (Park II) GSM:091/594-2364 tel.654-348Studio - sauna, solarij (Park II) mob. 098/169-0300

“Pediquer” (Park II) GSM: 091/580-2218BA[KA: Kozmeti~ki salon/Cosmetic Salon ”BE-BE” tel. 856-456Wellness centar/Wellness centre Hoteli Ba{ka d.d. tel. 656-111KRK: Estetski studio/Aesthetic Studio ”Millennium” tel. 222-246Kozmeti~ki salon/Cosmetic Salon ”Ella” tel. 221-830Fitness centar/Fitness centre “Jarne~i}” tel. 221-967Fitness centar/Fitness centre Hotel “Koralj” tel. 221-693MALINSKA:Wellness centar/Wellness centre “MALIN” tel. 850-234Fitness centar/Fitness centre “Trumm Gym” tel. 858-234Wellness centar/Wellness centre “Pinia” tel. 866-333DOBRINJ - [ILO: Ljekovito blato u Uvali Soline, pla`a MelineHealing mud in the Soline bay, Beach Meline

[ETNICE / PROMENADES:Na otoku je ure|eno i obilje`eno oko 300 kmpje{a~kih staza.There are about 300 miles of promenades forpedestrians on the island, all markedand maintained.BICIKLISTI^KE STAZE / BICYCLE TRACKSAUTOMATSKA STRELJANAAUTOMATIC SHOOTINGza lete}e mete (disciplina trap),Range for clay pigeonsPUNAT tel. 221-032NAJAM / HIREskutera, bicikla, mini-golf, stolni tenis, bo}anje, ko{arka, rukomet, malinogomet, odbojka na pijesku i dr.of scooters, bikes, also available: mini-golf, table tennis, boules, basket ball,handball, six-a-side football, sand volleyball and other facilities.LOV / HUNTINGKRK: Lova~ko dru{tvo ”Orebica”/the Orebica Hunting Club tel.221-438OMI[ALJ: Lovna jedinica ”[ljuka” / the ”[ljuka” Hunting Unit (Chase)MALINSKA: Lovna jedinica ”Zec” / the ”Zec” Hunting Unit (Chase)PUNAT:Lovna jedinica ”Jastreb” / the ”Jastreb”Hunting Unit (Chase)tel.854-493KRAS: Lovna jedinica ”Fazan” / the ”Fazan”Hunting Unit (Chase)tel.849-055SPORTSKA NATJECANJA/SPORTING COMPETITIONSOtok Krk je doma}in mnogih sportskih natjecanja u razli~itimsportovima. Izdvajamo:The island of Krk is host to many sporting competitions, in various disciplines.We would

make particular mention of:Me|unarodna regata krsta{a Croatia Cup / The Croatia CupInternational Regatta, PUNAT (svibanj / May)Kr~ka regata,Krk Regatta, KRK (srpanj / July)Kr~ka jedra - Segelregatta / Krk Sails (kolovoz / August)Jedrili~arska regata krsta{a Kup Duba{nice / Duba{nice Cup, a cruisingregatta, (kolovoz / August)

izleti: BRODOM BY SHIP- Panoramski izleti

Panoramic excursions- Izleti na otoke:Excursions to the islands of:RAB, CRES, LO[INJ, GRGUR, GOLI,PLAVNIK- Piknik izleti s kupanjem Picnic trips with swimming- No}ne vo`nje / Night trips- No}no ribarenje / Fishing by night- Glass boats / Glass-bottomed boats- [ilo - CrikvenicaInformacije: na brodu:Information: on board:AUTOBUSOM IVLASTITIMPRIJEVOZOMBY BUS, OWN VEHICLE- Otok Krk tour Krk Island tour- Rijeka- Opatijska rivijera / Opatija Riviera- Crikveni~ka rivijera Crikvenica Riviera- Gorski Kotar- Plitvi~ka jezera / Plitvice Lakes- Istra tour / Istria tour- Izlet za Veneciju Excursion to Venice

Riznice prošlostiRazni su oblici kulturno - povijesnog naslijeđa kojim obiluje otok Krk a neosporna je

činjenica da su veliku ulogu u očuvanju kulturne baštine odigrale vjerske institucije, ponajviše redovničke

zajednice. Uz franjevački samostan i crkvu, na otočiću Košljunu nalaze se etnografska i sakralna zbirka, te knjižnica s raritetnim izdanjima, a upravo je u ovoj oazi mira posljednje počivalište Katarine

Frankopan, jedne od najpoznatijih pripadnica Krčkih knezova Frankopana. Zbirka sakralne umjetnosti dio je jedinstvenog sakralnog kompleksa koji čine bazilike sv. Kvirina, zaštitnika grada Krka,

crkva sv. Margareta te trobrodna katedrala Uznesenja Marijina. Uz cestu od Krka prema Puntu naći ćete jedan od najznačajnih spomenika sakralne arhitekture na hrvatskoj obali- crkvicu sv. Dunata.

Na tlu nekadašnje benediktinske crkve u Jurandvoru pronađen je najvažniji spomenik hrvatske prošlosti i kulture, Bašćanska ploča iz 1100. godine, pisana glagoljskim pismom i starohrvatskim

jezikom.Među romaničkim spomenicima izdvaja se crkvica sv. Vida kod Dobrinja, (nastala oko

1100. godine, od kad datira i pisani dokument o njezinoj gradnji, jedan od najstarijih hrvatskoglagoljskih

pisanih spomenika). U sklopu samostana franjevaca trećoredaca na Glavotoku (gdje je djelovala prva otočna tiskara) nalazi se crkva Bezgrešnog Začeća s početka XVI. stoljeća, a franjevci trećoreci

djeluju i u Portu nedaleko Malinske.Uz njhov se samostan iz 1480. godine nalazi crkva sv. Marije Magdalene, te sakralna i etnološka zbirka s glagoljskim lapidarijem.

Od muzejsko-galerijskih prostora svakako vrijedi pogledati Knjižnicu obitelji Vitezić u Vrbniku, Zavičajni muzej u Baški, te Galeriju «Infeld» u Dobrinju, u kojoj Peter Infeld, bečki kolekcionar

umjetnina, već desetak godina organizira izložbe najpoznatijih domaćih i svjetskih umjetnika i umjetničkih pravaca.

Šetnju riznicama otočne prošlosti završite u Uvali Sepen kod Omišlja, gdje se nalaze starokršćanska bazilika iz V. stoljeća- vjerojatno najveća takva bazilika Mediterana- te ostaci rimskog naselja

Fulfinuma, grada rimskih veterana, čije je otkriće 70-ih godina prošlog stoljeća dalo nova saznanja o antičkim civilizacijskim dosezima.

Kulturno-zabavna ponuda otoka Krka također se velikim dijelom oslanja na tradiciju, objedinjujući prošlost i sadašnjost.

Na tragu prošlosti su i tzv. semnji/samnji/somnji, pučke svečanosti koje se priređuju o blagdanu sveca zaštitnika pojedinog mjesta, a među njima je

najpoznatiji Krčki sajam ili "Lovrečeva" 8.,9. i 10. olovoza) koji datira iz 1524. godine.

Festival krčkoga folklora, jedan je od najstarijih festivala ove vrste u Hrvatskoj(utemeljen 1938.), a više od pola stoljeća bilježi i Krčko ljeto – Ljetne priredbe otoka Krka, tj. međunarodni festival

klasične glazbe,klapske pjesme, baleta i drame, koji se u gradu Krku odvija od lipnja do konca kolovoza.

Kreativno zabavne radionice u za najmlađe, pučke fešte, ribarske noći, ljetne sportske manifestacije, izložbe, koncerti zabavne i klasične glazbe, te nastupi folklornih skupina, dio su ljetne ponude

gotovo svakog otočnog središta

Zasladite se specifičnom otočnom slasticom od ovčjeg sira, čiji naziv varira od mjesta do mjesta – presnac, presnec, presnoc.

U znaku domaćih specijaliteta su i tradicionalne manifestacije - ”Dani vina” u Vrbniku, Dani smokava u otočnim ugostiteljskim objektima, te “Crna ovca” u Baški,.

Nazdravite Vrbničkom žlahtinom, a želite li s otoka Krka ponijeti “gastro suvenir”, neka to budu domaća rakija i suhe smokve. I upamtite: ponude li vas otočani rakijom i suhim smokvama,

poželjeli su vam iskrenu dobrodošlicu i-prema legendi-predodredili za dug, sretan život. Proslijedite i vi nekom ovu otočnu «dobrodošlicu»!

Među privezištima i vezovima za brodove, brodice i druga plovila, izdvaja se već spomenuta Marina Punat, jedna od najpoznatijih i najluksuznijih marina na Jadranu, koja pruža usluge zimskog

veza na suhom, popravke na plovilima te raznolike popratne sadržaje. Na godišnjem smještaju u Marini Punat boravi čak 1250 jahti, a u njezinoj je ponudi 800 vezova u moru te oko 400 na

kopnu. Slijedom sve većeg broja povećanja korisnika Marininih usluga, uz Marinu Punat razvijaju se i drugi popratni sadržaji, neophodni za potpun i kvalitetan odmor odnosno boravak turista

Uz razgledavanje otočnog krajobraza, zašto ne biste upoznali i podmorje?Ukoliko ste vični ronjenju otprije, ili ste pak ronilačke vještine svladali u nekoj od otočnih

ronilačkih škola, predlažemo organizirani ronilački obilazak potopljenog grčkog motornog broda Peltastis

nedaleko od Šila, koji je na svoju posljednju plovidbu krenuo koncem 60-ih godina prošlog stoljeća. Ovo je zasigurno najposjećenija otočna ronilačka destinacija.

Osim Peltastisa kod Šila, podmorje otočića Plavnika čuva potonuli jedrenjak, koji vrlo vjerojatno potječe iz vremena Napoleonove vladavine.

Tajne našeg podmorja otkrivat ćete i u organiziranim obilascima brojnih podvodnih lokacija-na otoku Krku ali i na obližnjim otocima odnosno otočićima (Plavnik, Prvić, Cres...)

Dakle? Zaronite u podmorje, uronite u njegove tajne i upoznajte jedan sasvim drugačiji svijet...

Negdje daleko do svega...Avanturističkog ste duha, težite ka nepoznatome ili nakratko želite biti negdje daleko od svega? Kopno, more, podmorje, rajske staze, vrhovi planina, unutrašnjost spilja...odlučite, izaberite i krenite!

Privlače li vas vrhovi, a uz to ste ljubitelj prirode i planinarenja, svakako krenite prema Velom vrhu (541 m) te najvišem vrhu otočnih planina-Obzovi 568 metara), do kojih ćete doći obilježenim stazama iz Punta i Bašćanske doline. Mir, spokoj, pogled iz snova-najkraća je ocjena utiska koje ćete i vi steći popnete li se na Veli vrh i Obzovu.Sa šetnje 200-injak metara dugim Putem glagoljaša od mjesta Gabonjin (kod Dobrinja) prema crkvici sv. Petra, te Bašćanskom stazom glagoljice, vratit će opušteni ali i obogaćeni znanjem glagoljskih slova. Atmosferu iz poznatog romana "Put u središte zemlje" dočarat će vam jedina uređena otočna spilja "Biserujka" ili Vitezićeva spilja u malom selu Rudine kraj Dobrinja. U spilji se navodno krije zakopano gusarsko blago, koje nitko do sada nije uspio naći-možda se sreća osmjehne vama...Iznenađenje vas čeka i u Vrbniku-najuža ulica na svijetu! Potražite je i istražite!Naša priča o otoku Krku kroz legendu i stvarnost ovdje završava, a vaša počinje.Vjerujemo uskoro-čim zlatni otok postane i vaš otok!

1. 4. 2013. - 30. 4. 2013. Baška, 

BAŠ OVCA - PROLJEĆE U BAŠKI - TRAVANJ - gourmet program – mjesec šparoga, podova mora i vrbničke žlahtine

Subota 06. i 20. travnjapredsezonski program aktivnog odmora pod nazivom „Baš ovca“. Za kraj,

pješačilo se iz Baške do Vele Luke i ostataka rimske Korintije, kupalo u kristalno čistom moru uvale Vela Luka, plovilo brodom Explorer uz proučavanje morskoga dna i uživalo u Festivalu folklora otoka Krka.

Muzeji: Krk, galerija Decumanus: otvorenje izložbe fotografija autorice Ive Lulić pod nazivom Vile i vilenjaci Artusi. 

Ovo je prva izložba u sklopu projekta Krk - otok vila o kojem smo već pisali. Radi se o izložbi umjetničkih fotografija, potaknutoj dječjim svijetom i svijetom mašte, kreativnim djetinjstvom i odrastanjem, u kojem Artus (čitano s desna na lijevo) označava bolje sutrA. Projekt umjetničkih fotografskih radionica ostvaren je igrom i radom sa

štićenicima Doma za djecu „Vladimir Nazor“ iz Karlovca koji su se uključivanjem u projekt družili i ulazili u bajkovite svjetove na granici stvarnog i imaginarnog. Projekt je pokrenut na inicijativu Centra za kulturu Grada Krka.

Izložba će se moći razgledati do 28. travnja, svakim danom (osim nedjelje i ponedjeljka) od 10.00 do 12.00 i od 18.00 do 20.00 sati.

Proteklog vikenda započelo „Proljeće u Baški“ atraktivnim programom „Baš ovce“

Autor Administrator

Ponedjeljak, 08 Travanj 2013 18:20

„Baš ovca“ je proteklog vikenda (5-7. travnja 2013.) povela ljubitelje prirode na zanimljivu šetnju pastirskim

stazama u potragu za proljetnom delicijom – šparogom. Iako se po vremenskim prilikama proljeće još nije

pokazalo u svom punom sjaju, subota i nedjelja „Malog Uskrsa“ u Baški su prošle gotovo  bez kiše pa je i

šetnja četrdesetak gostiju Baške bila ugodnija . Aktivni odmor u prirodi imao je svoj nastavak u wellness

centru hotela „Corintia“ koji je bio iznimno dobro posjećen proteklog vikenda. Travanj je u Baški gourmet

mjesec šparoga, plodova mora i vrbničke žlahtine, delicija koje se mogu kušati u svim boljim restoranima a

šparoge na „poljski način“ predstavio je poznati Chef Robert Slezak. Ovom međunarodnom suradnjom

bašćanski ugostitelji najavljuju i skorašnji program „Baška u EU“- kada će se kroz 8 tjedana predstaviti

gastronomija i kultura 8 zemalja članica Europske Unije iz kojih dolazi najviše turista u Bašku.

Sezonu istraživanja mora, uvala i otoka najavila je i posada broda „Explorer“ prigodnom prezentacijom u

bašćanskoj luci.

Na otoku Krku ima punoizvornih jela i pića a nekaod poznatijih su :o Šurliceo Presnaco Janjetina na žaru, podpekom i na lešoo Maneštrao Brudeto Bevandao autohtona crna i bijela vina

Bogat kulturno-povjesnimspomenicima grad Krk se danasreklamira kao “grad povijesti ikulture”.o Najupečatljiviji spomenici gradaKrka su gradski bedemi,frankopanski kaštel, gradskekule, katedrala, zvonik,

franjevački samostan,ranoromaničke crkve sv. Dunata isv. Krševana, crkva sv. Kvirina(nakat) kao i mnoštvo ostataka izrimskog doba poput mozaika,stupova, kapitela i slično.o Stari je grad zadržao svojuformu od rimskih vremena dodanas.

2. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KRKA

3. K A L E N D A R   D O G A Đ A NJ A   2 0 1 3.U gradu Krku se uvijek nešto događa…

3.1. VOLIM PROLJEĆE U KRKU

U Volim proljeće prvim gostima u našem gradu ponuditi ćemo tematske manifestacije koje promiču brojne

mogućnosti za provođenje vremena na otvorenom van sezone kupanja.

26. – 28.04. DROBNICA FEST I PUTEVIMA ZLATNIH KAPI

Smotra maslinara grada Krka, u sklopu koje će biti organizirana stručna predavanja, prodajna izložba proizvoda

od maslina, ocjenjivanje ulja te podjela priznanja nagrađenima.

Posjetitelji će moći sudjelovati na vođenoj pješačkoj turi krčkim maslinicima, a u večernjim satima bit će

pripremljen zabavni program.

26.–28.04.   Prodajna izložba proizvoda od maslina

26.04.          Tematska predavanja iz područja maslinarstva

27.04.          Organizirana pješačka tura krčkim maslinicima, dodjela priznanja nagrađenim   

maslinarima, zabavni program na Veloj placi

27.04. 20:30 ZLATNI OTOK PJEVA 2013. – festivalska večer mladih pjevača otoka Krka u organizaciji Udruge

„Zlatni otok pjeva“

01.05. 06.00 PRVOMAJSKA BUDNICA GRADSKE GLAZBE KRK

03.05. PRVOMAJSKI INKUBATOR – smotra mladih bendova s otoka Krka i gostiju

Plaža Plav

10.-12.05. SCUBA FEST

Ronilački centri će se svojom ponudom i opremom predstaviti na krčkoj rivi. U subotu će biti organizirana

ekološka akcija čišćenja podmorja u koju će biti uključeni ronilački centri, njihovi gosti i krčki brodari. U večernjim

satima za učesnike je organizirana Scuba Party, a biti će pripremljen i program edukacije kroz predavanja i

radionice.

10.05.     10:00-17:00    Podvodna biologija – program u centru u Glavotoku

11.05.     10:00-16:00    Ekološka akcija čišćenja podmorja

19:00-22:00    Scuba party na krčkoj rivi

12.05.     11:30-16:00    Tematska predavanj u Velikoj vijećnici 

18.05. 11:00 RADIONICA FILCANJA VUNE s Udrugom RUTA iz Cresa

Zavičajna etnografska zbirka Kornić

17.-19.05. PROLJEĆE NA KOTAČIMA – promocija biciklističkih staza otoka Krka

Posjetiteljima će se prezentirati vozila za sport i slobodno vrijeme na krčkoj rivi. Biti će pripremljene vođene

rekreativne ture po biciklističkim stazama sva tri dana, te zabavni i animacijski program nakon biciklijada.

17.05.    16:00  start rekreativne biciklijade u smjeru Kornića, dužina 20 km

19:00  Bike party – zabavni program u hotelu Koralj

18.05.    13:00  start rekreativne biciklističke ture, 25 km

13:00  start vođene ture s quadovima

18:30   Bike party zabavni program na krčkoj rivi

19.05.  10:00   Relax biciklijada – start ispred hotela Valamar Koralj, vožnja po Prnibi, dužina 15 km  

3.2. LJETO U KRKU

lipanj „SVETOM KVIRINU NA DAR“ – Krčka riva

Prigodni programi u povodu obilježavanja Sv. Kvirina, zaštitnika Krčke biskupije i grada Krka u organizaciji Centra

za kulturu Grada Krka.

04.06. KVIRIN’N’BASS – smotra DJ-eva

10. – 16.06. KRK HANDI TRICKS međunarodna škola i natjecanje u wakeboardu za osobe sa invaliditetom , Ski

Lift Dunat

15.06. 18:00 FEŠTA OD PRESNACI – Kornić, placa

Lipanj - kolovoz BEACH BALANCE 

svakodnevna sportska, rekreativna  i zabavna događanja na kupalištu Dražica /joga, zumba, aquaaerobik, fitness,

plesni sadržaji/ Ulaz slobodan za sve programe

28.06. – 04.07. PRIJATELJI MORA

Izložba na krčkoj rivi sa tematikom Velikani hrvatske fotografije 50-tih

06.07. – 24.08. Program 57.LJETNIH PRIREDBI KRK

06. – 07.07. KRČKA REGATA, JK „Plav“, krčki akvatorij

srpanj 25. SUSRET SOPACA OTOKA KRKA u Pinezićima

13.07. HOMMERTON COLLEGE – nastup pjevačkog zbora na Kamplinu

20.-21.07. SPORTNET međunarodni turnir u odbojci na pjesku i prvenstvo Hrvatske na kupalištu Dunat, 

24.07. CROATIA OPEN 2013 – međunarodno natjecanje u orijentacijskom trčanju

25.07. JAKOVLJA – pučka fešta u Korniću

srpanj BROD KNJIŽARA 

Prodajna izložba knjiga, kulturno-zabavni program u večernjim satima na krčkoj rivi

Srpanj – rujan PUČKE FEŠTE u KORNIĆU, DUNATU, GLAVOTOKU, LINARDIĆIMA, MILOHNIĆIMA, BRZAC,

PINEZIĆIMA I VRHU

28.07.-03.08. 22. LJETNA  ŠKOLA GLAGOLJICE – Zavičajna etnografska zbirka Kornić

28.07.-03.08. 6. LJETNA ŠKOLA MOZAIKA – Crkvica Sv.Dunata

03.08. RIBARSKA FEŠTA na Dunatu

08. – 10.08. 489. KRČKI SAJAM – LOVREČEVA

U ova tri dana grad Krk pretvara se u veliku pozornicu na kojoj se mijenjaju scene od srednjevjekovlja do

suvremenog doba,  a sve praćeno sa zabavnom, kulturnom, trgovačkom i gatronomskom ponudom koja će

prezentirati sve najbolje od otoka Krka i cijele Hrvatske. Krčki sajam se ne propušta!

15.08. 12:00 KRČKA JEDRA

Regata starih plovila u organizaciji JK Plav u krčkom akvatoriju. Start regate je točno u podne, u večernjim satima

zabavni program na krčkoj rivi.

24.08. KRK OPEN

Regata krstaša u krčkom akvatoriju u organizaciji JK Plav

25.08. 11:00 DAN OD KUĆE (šesta obljetnica rada Zbirke)

Zavičajna etnografska zbirka Kornić

31.08. EVO TI PA SLUŠAJ nastup mladih bendova s otoka Krka na boćarskom igralištu – 

ŠRC Josip Uravić-Pepi Krk  

3.3. VOLIM JESEN U KRKU

31.08. – 01.09. DANI SMOKAVA  

Gastro program u ugostiteljskim objektima posvećen smokvama. Prodajna izložba proizvoda od  smokava,

tematska predavanja, zabavni program na Veloj placi

rujan BODUL BIKE – vođena rekreativna biciklijada u organizaciji BBK otok Krk

04.-09.10. ŠTORIJA O GALIJI CRISTO RESSUSSITATO 

Prigodni program obilježavanja 442. Godišnjice Lepantske bitke. Program međunarodne kulturne suradnje –

otvorenje postava Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru: Blago Crne Gore – zavjeti iz Gospe od Škarpjela i

Boke .Izložba venecijanske Udruge “Arzana”. Gostovanje venecijanske povijesne skupine “Storico della Venezia”.

Galijotska večer uz concert Klape “Nostalgija”.

prosinac prigodni program povodom blagdana SVETOG NIKOLE

prosinac BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI KONCERT

Krčki tanci ili tradicijski plesovi otoka Krka dobili su status kulturnoga dobra Republike Hrvatske. Odluka je to Ministarstva kulture donesena temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara početkom 2013. Godine.

 Spomendomu krčkoga folklora u Omišlju 

What to see

Island Kosljun - Punat

Kosljun is small island only 200 meters from Punat. You can visit the island with fast taxi boats from Punat.

Read more

 

 

Bay Soline - Island Krk (Cizici-Klimno)

Soline bay is located between Klimno, Cizici, Soline and Meline. Here was located salt-pan during the ancient

times

Read more

 

 

Cave Biserujka - Rudine

According to a story, smuggler's treasure is hidden in the cave, and with the first curious visitors there began a

gradual widening of its narrow passages. 

Read more

 

 

Aquarium Baska - Island Krk 

The Baska Aquarium is located in the city centre at an area of about 200m2.

Read mo

Active Holiday

Sea kayak - Island Krk

Small quiet beaches and lovely coves approachable only from the sea are exellent places forrelax and swimming.

We are offering sea kayaking with starting points in Risika or Punat.

Read more

 

 

Paintball - Kras

Paintball is a social game that takes at least two people to play. People divide into teams, put on protective

clothing and masks, fill the markers with paintballs and take them to the field.

Read more

 

 

Cycling - Island Krk

In a single day in Kvarner region you can cross shores, islands and mountains by bike, and there are more than

1300 km of marked cycling paths.

Read more

 

 

Walking - Island Krk

Almost every city on island has own walking routes and promenades. Here we introduce most interesting routes.

Read more

 

 

Wakeboard - Ski lift Punat

Cable Krk is one of the rare ones located in the heart of Adriatic. Whereas it is very common to find look-a-likes

on many European lakes, it is not that common to have them built by the sea coast.

Read more

 

3.4. Muzeji

KOŠLJUN, otočić franjevaca. U ovoj su oazi mira i dobra redovnici stoljećima skupljali i sačuvali mnoge vrijedne predmete koji se danas mogu razgledati u etnografskom i sakralnom muzeju. Samostan posjeduje i bogatu knjižnicu s oko 30.000 knjiga.

Franjevački samostanTel: 051 854 017Fax: 051 855 590www.kosljun.hr fskosljun@gmail.com

CRKVA SV. KVIRINA – SAKRALNA ZBIRKAVrijedna sakralna zbirka prestavljena je u jedinstvenoj katnoj romaničkoj crkvi. Izloženi su pluteji

(oltarne pregrade) s motivima križa i čempresa, drveni kip Patrona iz gotike, te svakako najvrijednija - oltarna pala iz 15.st. koja prikazuje motiv Marijine krunidbe

Trg Sv. Kvirina, 51500 KrkTel/fax: 051 221 341www.biskupijakrk.hr 

zupa.krk@post.t-com.hr

ZAVIČAJNA ETNOGRAFSKA ZBIRKA KORNIĆ

Obiteljska dvokatnica opremljena je starinskim namještajem, priborom i alatom i odiše ugođajem nekadašnjih vremena. Za vrijeme razgledavanja imajte na umu da su pred tek pedesetak godina tako bile opremljene kornićarski domovi.

Kamenica 16, 51517 KornićGsm 1: 091 50 93 781 - Damir KremenićGsm 2: 091 56 93 309 - Frana Mrakovčićkcs-kornic@cakavskisabor.hr

3.5. Spomenici kulture

 Gradske zidineRazličiti slojevi u bedemima  kojima je grad opasan u cjelokupnom svome opsegu , a sačuvani su do danas, građeni su od doba Ilira do pada Venecije. Prvi spomen današnjih zidina je iz i. st. prije Krista. Posljednja važna pregradnja bedema bila je krajem XV. st.

Kaštel Frankopanska utvrda građena od XII. do XIV. stoljeća, 

o čemu govore izvješća mletačkih providura. Utvrda je imala više namjena: čuvala je grad od napada s morske strane, 

a četverokutna kula služila je kao sudnica. Visina zidova je 9 m.www.kastel-krk.com

KamplinIme ovog trga izvedeno je iz latinskog: campus = polje. U doba Rima, ovdje se nalazilo vježbalište u sklopu obližnjih termi. Ostaci hramskih stupova na trgu  svjedoče o nekoj velikoj građevini iz doba Rima. 

Kula na obaliŠesterostrana ugaona kula srednjovjekovnog zapadnog i južnog dijela zidina. Dao ju je izgraditi

knez Nikola Frankopan 1407. O tome govore natpis i grb obitelji uklesani na rimskoj steli iz

stoljeća s prikazom supružnika.

Gradska VijećnicaU prizemlju ove kule-zgrade iz XV. st. postojala su gradska vrata. Kulu su gradili otočani bez plaćene nadnice. Na njenom istočnome zidu nalaze se grbovi dužda Augustina Barbariga. Pod njima je sat s 24 polja koji se prvi put spominje 1538.

Vela placaJedini trg u gradu koji je uvijek  čuvao značajke trga. Prvi se put spominje 1263. Šesterostrani

zdenac na trgu je iz XVI. st. Pod trgom je vrlo vrijedno arheološko nalazište koje, uz ostalo, otkriva najstariji dio gradskoga bedema iz IV-III. st. prije Krista.

Velika gradska vrataNakon što je grad postao opasan zidinama, ova su vrata postala glavni ulaz u grad s morske strane, tim više što su se izvorno nalazila južnije, na završetku Dekumane, kao i sam trg. Spominju se od 1350.

Mala vrataIzvorno, nalazila su se u bedemima Biskupskoga dvora kao južni završetak karda. Ondje su,

zbog udara juga i dogradnje Biskupskoga dvora prema zapadu, premještena tijekom XIV. stoljeća. Pred ovim vratima nalazio se mali mul: ulaz u grad za ribare. 

Splendiddissima"Presjajni grad Krčana" natpis je s antičkog nadgrobnog kamena iz IV.stoljeća. Kopija se nalazi na glavnog gradskom trgu Vela placa a to je ujedno i prvi pisani dokaz o postojanju grada Krka.

Rimski mozaikOstaci rimskih termi nalaze se u prizemlju kuće Vasilić, u Ribarskoj ulici. Nastao je u I.stoljeću,

dobro je očuvan i prikazuje morsku mitološku scenu. Središnji lik je Triton oko kojeg plešu dupini i ostala morska bića.

VolsonisPrvi otkriveni gradski bedemi. Povijesne iskopine vezane uz forum – središnji dio rimskog municipija. Pronađen je žrtvenik iz I stoljeća p.n.e. iz kolekcije „Venerinog hrama“, prvi i jedini na istočnoj obali Jadrana.

 

Venerin hramVenera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka, rođena je iz morske pjene, a po odabiru Parisa, to je naljepša božica cjelokupnog rimskog panteona.Venerinih hramova u Rimskom carstvu ima značajno manje od hramova podizanih za ostale bogove rimskog panteona, jer je odobrenje za hram morala dati sama carska obitelj.Na obali istočnog Jadrana ovo je jedini do sada pronađeni hram božici Veneri, a datira iz 1.stoljeća prije Krista.

 

KatedralaPrvobitno, trobrodna starokršćanska bazilika (V. st.), podignuta na ostacima rimskih termi. U

katedralu se, na sjevernoj strani, nalazio baptisterij. Današnja trobrodna romanička katedrala (XII. st.) bila je više puta pregrađivana i dograđivana. Unutrašnjost „drži“ 14 stupova, a jedan iz

sjevernog reda (prvi do oltara) jedini ima vrlo rijetke simbole euharistije, na svakoj strani po dvije ptice koje jedu ribu. 

 Zvonik KatedraleKatedrala dobiva zvonik u gotičkom stilu u XVI. stoljeću. Godine 1767. umjesto dotadašnjeg šiljastog vrha, gradi se barokna kupola zvonika i postavlja drveni anđeo. Današnji je anđeo od poliestera iz 1973. godine. 

  Crkva sv. KvirinaDragocjen primjer romaničke arhitekture XII. stoljeća. Trobrodna crkva sagrađena od bijelog

domaćeg kamena. Kod nas je jedina od starih crkava na katu. Bila je spojena s katedralom kao njezin matroneum - prostor iz kojeg su misu pratile žene. Posvećena je Sv.Kvirinu – zaštitniku

grada Krka. Danas je u njoj nalazi vrijedna sakralna zbirka – svakako najvrijedniji je izložak oltarna pala iz 15.st. koja prikazuje motiv Marijine krunidbe.

Crkva Majke Božje od zdravljaTrobrodna romanička crkva bivšeg benediktinskog samostana iz XI. st.  Izvorno posvećena sv. Mihovilu. Radi obrane grada od kolere, u XIX st. mijenja titulara. Zvonik na zapadnom pročelju iz istog je doba kad i crkva.

Crkva sv. FranjeGotičkoga sloga iz XIII. stoljeća. Današnja sakristija bila je primarni prostor crkve. 

Zvonik je sagrađen kasnije, njegov gornji dio tek u XVIII. stoljeću.

 Crkva sv Josipa...

Franjevački samostanFranjevci se u Krku prvi put spominju 1277.  Isprva, samostan je bio dio sjevernog gradskog bedema. Istočno krilo podignuto je 1910. kao sjemenište. Ovdje se čuva slika Bogorodica s

djetetom, renesansnog slikara Vittorea Carpaccia.

Sv.DunatPrvorazredni spomenik sakralne hrvatske arhitekture. Riječ je o crkvici iz prve polovice XII. stoljeća četverolisnoga tlocrta. Iz njenog središnjeg četvrtastog prostora koji je nadsvođen kupolom izlaze tri apside. Neka Vas jednostavnost ne iznenadi: stojite pred iznimno značajnim nasljeđem hrvatske sakralne arhitekture, njenim svojevrsnim prototipom. Spomenik nulte kategorije.

Sv. KrševanSpomenik najviše vrijednosti datira se u XI – XII. stoljeće. Oko kružne osnove s kupolom nižu se

tri polukružne apside s polukupolama. Nalazi se iznad uvale Čavlena.

 

KNEZOVI KRČKI FRANKOPANIRod velikaške obitelji Frankopana vuče podrijetlo od krčkih knezova, a u dokumentima se

spominje od XII. stoljeća. Pod imenom Frankopana povijest ih bilježi od 1430. godine. Grad Krk vrlo pomno čuva tradiciju ove plemenitaške obitelji koja se uz obitelj Zrinskih ponosno naziva magnatima hrvatske kulture i povijesti. Bili su velikani na gospodarskom i političkom polju, u vječitoj borbi za samosvojnost Hrvatske. U tom su nastojanju i stradali, u tom je nastojanju zatrt njihov rod: 30. travnja 1671.  u 9 sati ujutro pred gradskom oružarnicom u Bečkom Novom Mestu kažnjeni su smrtnom kaznom. Uz posebne pogrebne svečanosti njihovi su posmrtni ostaci 30. travnja 1919. preneseni u grobnicu iza glavnog oltara zagrebačke katedrale. Tamo, uz hodočašće i poštovanje cijelog hrvatskog naroda, leže još i danas.

Krk je bio jedan od strateških frankopanskih gradova koji i danas baštini vrlo dobro uščuvani frankopanski kaštel na trgu Kamplin – idealnu prirodnu scenu i kulisu ljetnih kulturnih priredaba te knežev dvor – krčku rezidenciju ove obitelji. Vrijedi posjetiti obiteljsku kapelu u katedrali – lijep primjer gotičkoga stila. Pored ove materijalne baštine, Krk nastoji sačuvati uspomenu na Frankopane oživljavajući duh njihova vremena putem raznih manifestacija koje grad ponesu natrag u srednjovjekovlje, natrag u renesansu pa njime nečujno prolaze kostimirani knez i kneginja, pučani, paževi, strijelci… Romantično

Aktivan odmor

4. Aktivan odmor

Idealan zemljopisni položaj prednost je koju je otok Krk znao vrlo dobro turistički vrednovati. Govorimo o blizini kopna kojoj je prije dvadesetak godina nadodan i most povezavši Krk s kopnom, učinivši ga tako još dostupnijim. Dobra prometna povezanost učinila je otok Krk omiljenim izletničkim odredištem, no i obrnuto: s otoka se mogu učiniti sadržajni jednodnevni izleti.

Preporučujemo prije svega izlet u nacionalne parkove Plitvička jezera i Sjeverni Velebit. Pravi će istraživači među Vama svakako poželjeti upoznati Rijeku – središte primorsko goranske županije, a boravak u Rijeci će povezati nezaobilaznim posjetom Opatiji – turističkom „biseru Jadrana“. Vrlo će zanimljiv biti jednodnevni izlet u Istru, gdje više preporučujemo boravak u njenom središnjem dijelu nego na obali! Konačno, otok Krk je trajektnom linijom povezan s trima otocima: Rabom,

Cresom, Lošinjem koji također mogu postati odredišta Vaših jednodnevnih

Nakon što ste odabrali kvalitetan smještaj prema vlastitim mjerilima i stekli barem osnovni dojam o gradu upoznavši mu najvažnija čvorišta, sve je spremno za početak Vašeg aktivnog odmora. U tom smislu, Krk Vam nudi:

1 Fitnes centri 2611

2 Izleti brodom 4809

3 Jedriličarski klubovi 2519

4 Masline, maslinovo ulje, maslinici 3544

5 Odbojka na pijesku 2588

6 Pješačke i biciklističke staze 4875

7 Rent a boat / Taxi boat 3439

8 Ronjene - ronilački klubovi / ronilački centri 3142

9 Slikanje 809

10 Sport – teniski tereni, fitness centri, golf, pedaline 3040

11 Wakeboard 2949

4.1.3. Bašćanska pločaBašćanska ploča koja potječe iz 1100. godine jedan je od najznamenitijih spomenika rane

hrvatske pismenosti. Prema akademiku Branku Fučiću, najpoznatijem istraživaču ploče, kao i prema akademiku Eduardu Hercigonji, jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkvenoslavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljsko. Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku.

4.1.4. Bazilika MirinaU neposrednoj blizini Omišlja nalaze se ostaci velebne ranokršćanske bazilike iz V. stoljeća koja je pod zaštitom UNESCO-a. Ova bazilika jedini je sačuvani sakralni objekt ovog tipa, ne samo na otoku Krku, već i u cijelom Hrvatskom primorju.Tlocrt bazilike ima oblik latinskog križa, s pravokutnom apsidom, a sagrađena je na rubu starorimskog grada Fulfinuma iz 1. stoljeća.

4.1.5. Franjevački samostan sv. Marije Magdalene u Portu na Dubašnici

Samostanska crkva franjevaca trećeg reda ima na glavnom oltaru poliptih sv. Marije Magdalene s drugim svecima, bočni oltar sv. Nikole i sv. Roka te drveno

gotičko raspelo. Posebnosti ovog samostana su i veliki “toš”, mlin i preša za preradu maslina, etno

zbirka i muzej s vrijednim izlošcima kao i lapidarij s preslicima najstarijih hrvatskih glagoljskih natpisa.

4.1.6. Vela placaVela placa glavni je trg grada Krka koji je jedan od dragocjenijih znamenitosti cijelog otoka, a na njemu se nalazi i vijećnica iz 15. stoljeća. Zanimljiva je i priča o razinama koje se nalaze ispod današnje Vele place u kojima je skriven djelić višeslojne povijesti Krka, još od ranog rimskog razdoblja. Danas se na Veloj placi

tijekom sezone održavaju brojne manifestacije, pa je to mjesto najveće živosti u gradu Krku.

4.1.7. Krčki natpisKrčki natpis koji se nalazi na zidu stubišta kanoničke kuće u Krku ulomak je veće kamene ploče na kojoj je klesarska ruka ubilježila slova u 11. stoljeću. Takvo vremensko određenje čini ga jednim od najstarijih poznatih glagoljskih spomenika. Natpis spominje podizanje danas nepoznate građevine benediktinaca glagoljaša,

njihova opata te bilježi tri stara hrvatska imena: Dobroslav, Radonja i Rugota.

4.1.8. Franjevački samostan KošljunNa otoku Krku, u Puntarskoj dragi, nedaleko grada Punta, smjestio se otočić Košljun s Franjevačkim samostanom. Arheološki nalazi, kameni kapiteli (VIII. st.), ostaci benediktinske opatije s crkvom sv. Bernardina te temeljima trobrodne crkve (XI./XII. st.) u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije svjedoče o davnim

civilizacijskim tragovima, a legende pomiču povijesnu pripovijest u još ranija razdoblja.

4.1.9. Frankopanski kaštel i Krčka katedralaFrankopanski kaštel koji je kroz povijest imao važnu ulogu u obrani grada Krka nalazi se na trgu Kamplin. Uz Frankopanski kaštel najprepoznatljiviji motiv grada Krka je Krčka katedrala koja je izgrađena u 5. stoljeću na mjestu rimskih termi. Ovaj jedinstveni kompleks sastoji se od više sakralnih objekata: katedrale

Uznesenja Marijina, crkve Sv. Kvirina i crkve Sv. Margarete.

4.2. Mletačka tvrđava na sv. MarkuOstaci mletačke Republike koja je ovdje ostavila svoje tragove vide se i danas i to na otočiću sv. Marko. Tvrđava

koju su Mleci sagradili imala je stalnu posadu koja je budno pazila da gusarske lađe senjskih Uskoka na bi zašle

u Kvarner. 

4.3. FulfiniumRimska nekropola s bogatim grobnim nalazima nastala je u doba Rimskog carstva. Stari grad Fulfinium nagrizao

je zub vremena ali još i danas nalazi se sačuvano ziđe visine i preko jedan metar. 

 

 

4.4. Akropolsko naselje na kvarnerskom otoku KrkuSrednjovjekovno naselje u Omišlju jedan je od pet frankopanskih gradova na otoku Krku. Iznad luke se nalaze

ruševine utvrde Gradec. Frankopanski je kaštel iz 1442. godine i s vremenom srušen, ali je Omišalj sačuvao

nepravilnu srednjovjekovnu strukturu ulica koje se sastaju na glavnom trgu s ložom i zvonikom te župnom

crkvom.  Loža i zvonik su iz 15. stoljeća.

Otok Krk, zahvaljujući zemljopisnoj raznolikosti, bogatoj vegetaciji, blagoj mediteranskoj klimi, mnogim izvorima pitke vode, bio je naseljen još u pretpovijesti. Većina pronađenih predmeta iz toga doba je propala ili se nalazi u muzejima izvan otoka. Na otoku je najveća zbirka tih predmeta u župnom uredu u Vrbniku koju je početkom 20. st. sakupio svećenik Nikola Butković. Riječ je pretežno o glatko izbrušenim kamenim sjekirama, klinovima i batovima te brončanom nakitu, a sve to s područjaVrbnika, Risike, Polja i Dobrinja. Na Košljunu se čuva kameni bat iz Vrbnika, kameni nož pronađen 1881. g. u Dobrinju, kamena sjekira pronađena na području Punta te brončani nakit. Svi ti predmeti potječu iz mlađeg kamenog te iz brončanog doba.

Naselivši otok Hrvati su kroz stoljeće-dva prihvatili kršćanstvo, a zatim i glagoljicu kao svoje pismo. To

dokazuje velik broj crkava i kapela koje se spominju već u 11. i 12. stoljeću. Osim toga s Krka potječu i

jedni od najstarijih i najznačajnih glagoljaških spomenika: Bašćanska ploča, Krčki natpis i Jurandvorski

fragment. Svi oni nastali su do kraja 11. st.[9] Sačuvano je i preko 200 glagoljskih rukopisa iz razdoblja

12.-14. st.

1248. g. Mlečani su dali popisati plemićke obitelji na otoku, a popis je sačinjen prema izjavama petero

uglednika. Tom prilikom navedena su četiri drevna roda: Dognani vjerojatno iz Omišlja, Subinić

(Zubinić) vjerojatno iz Dobrinja, Tugomorićvjerojatno iz Vrbnika i Zudinić vjerojatno iz Baške. Pored ta

četiri velika roda postojalo je još oko 30 plemićkih obitelji.[10][11]

4.5. Znamenitosti [uredi]

Crkva svete Lucije u Jurandvoru u kojoj je pronađena znamenita Bašćanska ploča.

4.6. Krčka biskupija [uredi]

4.7. Obrazovanje [uredi]

4.8. Sport [uredi]

4.9. Poznate osobe [uredi]

4.10. Flora i fauna [uredi]

Na otoku Krku osnova je 1969. godine prvi ornitološki rezervat za bjeloglave supove u svijetu.[13]

Na Krku postoji više od 30 vrsta vodozemaca i gmazova.[14]

Naselivši otok Hrvati su kroz stoljeće-dva prihvatili kršćanstvo, a zatim i glagoljicu kao svoje pismo. To dokazuje velik broj crkava i kapela koje se spominju već u 11. i 12. stoljeću. Osim toga s Krka potječu i jedni od najstarijih i najznačajnih glagoljaških spomenika: Bašćanska ploča, Krčki natpis i Jurandvorski fragment. Svi oni nastali su do kraja 11. st.[9] Sačuvano je i preko 200 glagoljskih rukopisa iz razdoblja 12.-14. st.

Mirine Fulfinium

U neposrednoj blizini Omišlja, svega dva kilometra jugozapadno, u uvali Sepen nalaze se ostaci starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, najinteresantnijega (ne i jedinoga) spomenika tog lokaliteta.

Na omišaljskom području bilo je ili i sada postoji više crkvenih objekata sa znatnom kulturnopovijesnom vrijednošću. 

Tu je na prvome mjestu, župna crkva Uznesenja Marijina. Crkva se spominje 1180, ali vjerojatno je i starija. Vrlo je uspjeli rozeton na pročelju iz 1405. Uz crkvu vezana je i svetkovina Stomorina koja se slavi 16. kolovoza, odnosno dan nakon blagdana Vele Gospe. 

Gradska loža iz XVI. stoljeća, koja je u prošlosti služila kao sudnica i za obavljenje svih javnih poslova. 

Kapela Sv. Antona iz VI. stoljeća Kapela Sv. Jelene iz XV. stoljeća u kojoj se čuva ploča čiji tekst govori o gradnji vodovoda u rimskom gradu Fulfinumu. 

Kapela Sv. Ćirila među najstarijim crkvama i kapelama 

Smitir -  ostaci starog groblja 

Galerija "LAPIDARIJ", Placa, Omišalj

4.10.3.1. Malinska

Župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima iz 1857.g.

Samostan franjevaca

trećoredaca, s crkvom sv.

Marije Magdalene iz 1480.g. u

Portu (3 km od Malinske).

U samostanu je uređena

muzejska zbirka s knjižnicom,

etnografska zbirka s izvornim

tošom za prešanje maslina i

glagoljski lapidarij

4.10.3.2. Krk

Sakralni kompleks Katedrale Uznesenja Marijina iz 5.

stoljeća, s crkvom sv. Kvirina, zaštitnika grada,

(11./12.st.) u kojoj je izložena sakralna zbirka, te

zvonikom iz 18.st.

Trg Kamplin s frankopanskim kaštelom i kvadratičnom

kulom (12.st.)

Crkvica sv. Krševana (5. ili 6. st.) u blizini naselja

Milohnić (12 km sjeverozapadno od Krka)

Crkvica sv. Dunata (12 st.) u blizini naselja Kornić (5

km od Krka)

4.10.3.3. Punat

Otočić Košljun (6,5 ha) u Puntarskoj dragi

šumski je rezervat prirode i spomenik

kulture.

U franjevačkom samostanu,

s crkvom navještenja Marijina

iz 1480.g., smještena je

vrijedna knjižnica, etnografski muzej

i stalna izložba sakralne umjetnosti.

Župna crkva sv. Trojice, izgradnja je

započela 1767.g., a prvi je put posvećena

1777.g. Crkva je dva puta proširivana i

glavni oltar jedan je od najljepših baroknih

oltara.

4.10.3.4. Vrbnik

Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1325.g.,

s renesansnim zvonikom iz 16. st, u kojem je

smješten Muzej likovnog identiteta grada

Vrbnika

Knjižnica obitelji Vitezić, utemeljena 1898.g. U knjižnici se

nalaze broji vrijedni glagolski misali, brevijari te knjige među

kojima je i poznati Atlas scolasticus et itinerarius. Sačuvana

su samo dva primjerka u svijetu, jedan je u Vrbniku, a drugi

se nalazi u Cambridgeu u Engleskoj.

4.10.3.5. Baška

Ranoromanička Crkva sv.

Lucije u Jurandvoru (2 km od

Baške), sveto mjesto hrvatske

nacionalne povijesti i kulture.

U crkvi se nalazi Bašćanska

ploča, najznačajniji spomenik

hrvatskog jezika i književnosti,

pisan hrvatskim pismom-

glagoljicom (oko 1100.g.).

Uz crkvu je uređen i izložbeni

prostor

Župna crkva sv. Trojice iz 18. st. i Zavičajni muzej u neposrednoj blizini

4.10.3.6. Dobrinj

Galerija Infeld

Župna crkva sv.

Stjepana, koja se kao

glavna crkva

Dobrinjskog kaptola

spominje 1100 godine

Etnografska zbirka Dobrinjštine i otoka Krka,

zbirka okamina otoka Krka

Ranoromanička crkvica,

zadužbina slavnog

Dragoslava iz 1100 g. u

naselju Sveti Vid

4.10.4. Kulturno povijesna baština otoka Krka

Prikaz kulturnopovijesnih vrednota otoka Krka počinjemo na sjeveru, današnjem ulazu na otok Krk - počinjemo s dva

iznimno vrijedna spomenika koji se nalaze u omišaljskom, sjeverozapadnom dijelu otoka. To je sam Omišalj, visoko

ponad zaljeva, s pretpovijesnim temeljima, grad – kaštel u kojem romanička crkva potječe iz 12. stoljeća, a njen triptih J.

della Fiore iz 15. stoljeća. U zaljevu Sepen, na predjelu Mirine sačuvani su ostaci romanskog grada Fulfinuma s

ranokršćanskom bazilikom iz 5. - 6. stoljeća.

Na području Dubašnice imamo srednjevjekovni samostan franjevaca (iz 1480. g.) u Portu, u kojem se uz crkvu sv. Marije

Magdalene nalazi muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski

lapidarij. U blizini Malinske na lokalitetu Cickino nalazi se arheološko nalazište, u kojem je pronađen ranokršćanski

crkveni kompleks sagrađen između 5. i 7. stoljeća, dok najstariji pronađeni dijelovi pripadaju razdoblju prijelaza prvog u

drugo stoljeće.

Malo dalje na području grada Krka nalazi se također franjevački samostan Glavotok, s glagoljskim spomenicima i

djelima Girolama da Santa Crocea. Krećući se dalje prema jugu, nedaleko Milohnića nailazimo na starohrvatsku crkvicu

sv. Krševana, vjerojatno iz 9. stoljeća. Tisućljetno, i današnje, otočno središte – Krk „presjajni grad Krčana“ o čemu

svjedoči kameni natpis iz 3 ili 4 stoljeća, ima također pretpovijesne temelje, s ilirskim, grčkim, rimskim i srednjovjekovnim

hrvatskim (slavenskim) dodacima: tu su zidine, kule, tzv. Frankopanski kaštel, rimske terme i mozaici, ranokršćanska

katedrala, romanička crkva sv. Kvirina i sv. Margarete (na dva kata), ranoromanička crkva Majke Božje od Zdravlja,

ranogotički Sv. Franjo; jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Krčki natpis iz 11. stoljeća. Tu je i biblioteka Nikole

Udine Algarottija i njegova zbirka dragocjenih muzičkih instrumenata, što ju je darovao u 19. st. rodnom gradu. U bazilici

je poliptih Paola Veneziana iz 14. stoljeća i Kolerova srebrna pala iz 15. stoljeća.

Ispred Punta nalazi se starohrvatska crkvica sv. Dunata, također vjerojatno iz 9. - 10. stoljeća. U puntarskom zaljevu

smješten je Košljun – jedini nastanjeni od više krčkih otočića; istodobno, Košljun je jedan od najznačajnijih prirodno -

geografskih i kulturnopovijesnih cjelina na sjevernom Jadranu. Na antičke (a možda i pretpovijesne temelje) stigli su

(možda) pustinjaci, pa redovnici benediktinci, a od 15. stoljeća ovdje su franjevci; ti vrlo vrijedni fratri uspjeli su do danas

stvoriti od otočića prirodoslovni rezervat (naročito rijetkih biljaka), usred kojeg je samostan, bazilika, više zbirki –

etnografska, likovna, muzejska, bibliotečna, arhivska, itd. Ovdje su izloženi spomenici iz rimskog razdoblja i dalje; npr. iz

15. stoljeća poliptih je Santa Crocea, iz prošlog je stoljeća križni put slikara Ive Dulčića.

Krećući se Krkom dalje, na istok, stižemo u Bašćansku Dragu, ovdje je sačuvana stupa – naprava kojom je dorađivano

čvrsto vuneno tkanje. Dalje, također u bašćanskoj dolini, nalazi se Jurandvor, u kojem je nađen najpoznatiji krčki i

slavenski spomenik – Bašćanska ploča, datirana oko 1100. godine, s uklesanim imenom hrvatskog kralja Zvonimira iz

11. stoljeća na glagoljici; nađeni su i ostaci druge ploče. Spomenik se sada nalazi na počasnome mjestu, kao posebna

vrijednost u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 

I Baška čuva rimske mozaike i raritetni srebrni križ Frankopana, te likovna djela Palme Mlađeg i krčkog slikara Franje

Jurića; mjesto ima zavičajni muzej. U obližnjoj uvali Vela Luka, vjerojatno su ostaci nekoga utvrđenoga naselja koje

legenda naziva Corinthia i vezuje uz grčku tradiciju.

Na sjeveroistočnoj strani otoka, na visokoj klisuri iznad mora, smješten je Vrbnik, također na pretpovijesnim ilirskim

temeljima: cijelo je naselje spomenik, najpoznatiji hrvatski glagoljaški grad – kaštel; i danas obiluje glagoljskim kamenim

i rukopisnim spomenicima. Veliki broj ih se čuva u drugim sredinama; to su npr., odlomci rukopisa iz 12. stoljeća, Statut

otoka Krka 1388, kodeksi, misali, matične, pravne i druge knjige te rukopisi. U župnoj crkvi značajan je frankopanski

oltar Ružarica , vjerojatno iz 15. stoljeća te oltar Ive Rendića iz 19. stoljeća. Mjesto obogaćuje i velika Vitezićeva

biblioteka, a u susjedstvu, u crkvici sv. Jurja, nađena je freska iz 13. stoljeća, najstarijim hrvatskim prikazom broda.

Vjerojatno je ishodište krčkih knezova upravo vrbničko područje – nad Vrbničkim poljem ostaci su Gradeca (Graca),

jedinog dvorca- utvrde knezova Frankopana izvan naselja. 

Jedini grad –kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska

isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj

svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću. Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne

nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga

europskog glazbala, koje je drugdje nestalo. Ljetna Stomorina u Omišlju, pastirski običaji Vrbnika i Dubašnice, narodna

nošnja i ples, ukazuju na sadržaje koji su sačuvali živopisni kolorit otoka, obogaćuju njegovu kulturu i svakidašnji život

otočana u prošlosti, i danas.

Datira se oko 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.

Danas je izložena u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u crkvi svete Lucije nalazi

se njena kopija.

Uz nju su na istom mjestu pronađeni i jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva

nađena 1957. godine.

Baščanska staza glagoljice

Baška

2006. godine u Baškoj su osnovani Sinjali, društvo koje djeluje u

području kulture, ekologije i tradicije te koje je u kratko vrijeme

oživjelo Bašku i imalo nekoliko zapaženih inicijativa.

Svakako najpoznatija je Baščanska staza glagoljice, projekt koji

su Sinjali započeli iste godine kada su i osnovani - 2006. Radi se o izradbi

kamenih monolita, a prvotna ideja bila je napraviti po jedan kamen za svako

slovo glagoljice. Projekt se pokazao vrlo uspješnim, a cilj je premašen, pa je

tako već izrađeno 35 skulptura. Četiri skulpture djelo su akademskog

kipara Ljube de Karine i većih su dimenzija od ostalih skulptura, koje su

nastajale na kiparskim radionicama. Tako su slova klesali i studenti odsjeka

kiparstva akademija iz Osijeka, Rijeke, Splita, Ljubljane, Graza i Praga. Veće

skulpture izrađene su od istarskog bijelog kamena, a manje od krčkog

kamena samca.

Svako slovo sponzorira određeni grad, općina ili poduzeće čije ime započinje

tim slovom, pa je tako npr. Dubrovnik pokrovitelj slova D, Trogir slova T, a

slovo P sponzorira češka prijestolnica -Prag! Zanimljivo je da je slovo Z

'pripalo' Zadru, a Zagreb je tako 'dobio' slovo A, kao početno slovo starog

njemačkog naziva za Zagreb - Agram.

Monoliti su postavljeni na značajnim mjestima u Baškoj i bližoj okolici te služe

poput putokaza i uočljivog znaka (sinjala). Upozoravaju posjetitelje na to da

zastanu i pogledaju zašto je to mjesto važno. Staza nema klasičan oblik, nego

se radi o 'razbacanim' lokalitetima koje svojom upečatljivošću povezuju

upravo kameni monoliti.

Baščanska staza glagoljice naišla je na odličan odjek i u kratko

vrijeme osvojila je srca turista, ali i stanovnika. Mnogi od njih sada mogu s

ponosom šetati svojom Baškom i diviti se bogatoj baštini tog krčkog

mjestašca, koje prije možda nisu ni bili svjesni. Turisti su pak dobili vrlo

zanimljivu atrakciju, jedinstvenu u svjetskim okvirima i idealnu za lagane

jutarnje ili noćne šetnje za vrućih ljetnih dana.

Ovakav projekt iznimno je uspješan primjer djelovanja lokalne zajednice na

poboljšanju turističke ponude i zapravo je odličan putokaz mnogim malim

mjestima čija se ponuda temelji isključivo na suncu i moru, iako imaju bogatu

povijesno-kulturnu baštinu koju bi mogli predstaviti turistima.

* BRISANJEM ISPOD UPISANE POVEZNICE KRŠITE ZAKON O AUTORSKOM

PRAVU RH *

Preuzeto

s:http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/baska/bascanska-

staza-glagoljice

Kao mirno ribarsko mjesto, Baška posjeduje i brojne vrijednosti koje

plijene pozornost, a to su stara jezgra mjesta i obližnji sakralni

spomenici.

Župna crkva sv. Trojice najveća je ovdašnja crkva, izgrađena je u baroknom stilu počekom 18. stoljeća, a zvonik crkve visok je 28 metara. Uz unutrašnje oltare i slike, najveća sakralna vrijednost je ukrašeni srebrni križ, dar knezova Frankopana.Crkva sv. Ivana Krstitelja je u prošlosti bila prva župna crkva, a danas se u njenom zvoniku nalazi zvono iz 1431. godine, poznatije kao 'Starac'.Tu je i crkva Majke Božje na Gorici, najveće marijansko svetište Krčke biskupije, a izgrađena je početkom 15. stoljeća. Poznata je po svom zvonu s kraja 16. stoljeća, koje tradicionalno zvoni kada mjesta bašćanske doline posjećuje lokalni biskup. Do svetišta se može doći cestom ili stubama kojih ima više od 200 i izgrađene su u 19. stoljeću.Od novijih znamenitosti, u mjestu se nalazi Zavičajni muzej Baška, koji sadrži etnografsku zbirku lokalnog područja, a tu je i Akvarij Baška, u kojemu se na 200 četvornih metara može vidjeti zbirka jadranskih riba, školjki i puževa. Od prirodnih zanimljivosti izdvaja se špilja Biseruljka kod mjestaRudina s uređenim stazama, oko kojih se nalaze stalaktiti i stalagmiti.

Otok Krk nazvan je kolijevkom glagoljaštva, što može zahvaliti činjenici da se ono na njemu kroz povijest izvanredno ukorijenilo i žilavo odolijevalo vremenu. Tomu je dokazom impresivan broj na otoku nastalih i sačuvanih glagoljskih zapisa. Od ukupno oko 700 hrvatskih glagoljskih rukopisa na pergamentu i papiru, zna se da je 469 rukopisa s otoka Krka. Danas se na njemu nalazi 255 tih rukopisa. Budući da je glagoljanje poticalo svećenstvo – toliko brojno da je u 17. stoljeću gotovo svaka otočna obitelj imala rođaka glagoljaša – ti podatci svjedoče i o njegovu nadasve snažnu utjecaju na otoku. Ilustracija je toga podatak da su na području Krčke biskupije (obuhvaća otoke Krk, Rab, Cres, Lošinj i dio Paga) sačuvana 303 tiskana glagoljska misala i 87 časoslova. Dakle, ne računajući rukopise koji su u vihoru vremena nestali. Vrlo je vjerojatno da je na otoku neko vrijeme djelovala glagoljaška pisarnica, skriptorij, čemu u prilog govori djelatnost tako značajnih glagoljaša kao što su Vid Omišljanin (14. stoljeće) i žakan Luka iz Vrbnika (15. stoljeće).

Vrbnik je najsnažnije glagoljaško središte otoka Krka, samim tim i glagoljaštva uopće. Od 469 poznatih glagoljskih rukopisa s otoka, zabilježenih na pergamentu i papiru, čak njih 105 je podrijetlom iz Vrbnika. Tomu bi valjalo pridodati i one koji su s vremenom nestali. Među najznačajnijim vrbničkim rukopisima su prvi, drugi, treći i četvrti vrbnički brevijar (nastali u 13. i 14. stoljeću) te dva vrbnička misala (iz 1456. i 1462.) i Vrbnički statut (16. stoljeće). Među ukupno tridesetak u Hrvatskoj sačuvanih glagoljskih zbirki crkvenih tekstova, brevijara, najstariji je Vrbnički brevijar (13./14. stoljeće), s 259 listova pergamenta, koji se čuva u mjestu nastanka. Svakodnevni život u tom otočnom mjestu bio je reguliran pisanim pravilima, zapisanim u Vrbničkom zakonu iz 1388. O pravnom sustavu Vrbnika na svoj način govori i notarska knjiga u koju su bili upisivani kradljivci, koji su nakon treće krađe trebali biti obješeni. 

Glagoljski napisi u kamenu otkriveni su isključivo na hrvatskom etničkom prostoru. Štoviše, upravo u kamen Hrvati su uklesali svoje prve tekstove koji nisu bili tematski vezani isključivo uz religiozne ili kraljevske potrebe. Govore o tomu

brojni zapisi, među kojima su i najznačajniji spomenici hrvatskoga glagoljaštva, poput Bašćanske ploče, Krčkog natpisa i Valunske ploče. Zbog činjenice da je napise na kamenim blokovima i u žbuci na zidovima teško premještati, takvi su zapisi nadasve uvjerljiv dokaz uporabe pa i ukorijenjenosti glagoljice na određenim područjima, ali i dokaz vjekovne nazočnosti Hrvata na tim prostorima. 

Krčki natpis ulomak je veće kamene ploče na kojoj je klesarska ruka ubilježila slova u 11. stoljeću. Takvo vremensko određenje čini ga jednim od najstarijih poznatih glagoljskih spomenika. Ulomak je dobio ime prema mjestu na kojem je pronađen, što znači na otoku Krku, u istoimenu gradu. Natpis spominje podizanje danas nepoznate građevine benediktinaca glagoljaša, njihova opata i što je možda važnije, bilježi tri stara hrvatska imena: Dobroslav, Radonja i Rugota. Nalazi se na zidu stubišta kanoničke kuće u Krku. 

Bašćanska ploča, nastala vjerojatno 1105. godine, s mnogo je razloga nazvana »dragim hrvatskim kamenom hrvatskog jezika«. Pronađena je 15. rujna 1851. na otoku Krku, u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške. Kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i debela 8 cm, isprva je oko 300 godina stajala u crkvici okomito, a od 1498. nalazila se položena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površni uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča danas je poznat gotovo u cijelosti. On svečanim tonom govori o tomu kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir. Zapis se sastoji od 13 redaka glagoljskih slova. Uz činjenicu da zapis donosi informaciju kako se kvarnersko područje već u to doba nalazilo u sastavu Hrvatske, on je nadasve važan kao prvi dokument koji na hrvatskomu jeziku spominje ime nekog hrvatskog vladara. Zbog toga je ploča nazvana i »krsnim listom Hrvata«. Bašćanska ploča

jedan je od krucijalnih hrvatskih kulturno-povijesnih artefakata uopće. Izvornik sečuva u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 

Bašćanski ili Jurandvorski ulomci pronađeni su gdje i Bašćanska ploča, u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Riječ je o tri kamena fragmenta s glagoljskim zapisom iz istog vremena, s prijelaza 11. u 12. stoljeće. Budući da je Bašćanska ploča služila u crkvici kao lijeva okomita pregradna ploha (septum) između svetišta i prostora za puk, Jurandvorski

ulomci su najvjerojatnije ostatci uništene desne pregradne plohe, na kojoj se nastavljao tekst Bašćanske ploče. To znači da su oni zapravo – druga Bašćanska ploča. Dva se kamena ulomka nalaze u zagrebačkom Povijesnom muzeju, dok je treći nestao 1879. Sačuvan je precrt nestalog ulomka, učinjen 1864., na kojem je uklesan dio hrvatskog imena. Svojom lako pretpostavljivom važnošću za hrvatsku kulturnu povijest, a podjednako toliko svojim zagonetnim sadržajem i zagonetnim nestankom, ulomci ne prestaju poticati radoznalost kulturne javnosti.

Samostan na Košljunu, otočiću usred Puntarske drage na otoku Krku, pohranjuje brojne glagoljaške knjige. Isprva je djelovao kao jedna od otočnih benediktinskih zajednica, u doba kada je na

Krku bilo više benediktinskih samostana nego na ikojem drugom jadranskom otoku. Benediktinci su u liturgiji nadasve dosljedni čuvari latinskoga jezika. Senjski i krčki benediktinci, međutim, prvi su od redovnika u cijelom katoličkom svijetu dobili od pape odobrenje da služe misu na staroslavenskom, tj. starohrvatskom jeziku, te dopuštenje da se služe glagoljicom. Time su u neku ruku postali svjetskom iznimkom. Na Košljunu su glagoljali sve do 1447., kada samostan prelazi u ruke franjevaca, koji s glagoljaštvom nastavljaju. Danas je dokaz tomu košljunska knjižnica, najstarija i najbogatija na Krku. U njoj se nalazi stotinjak inkunabula, među kojima je najstarija iz 1471. Tu su fragmenti hrvatskoga Prvotiska, glagoljski misal Pavla Modrušanina iz 16. stoljeća te brojni drugi glagoljaški tekstovi. 

Samostan na Košljunu, otočiću usred Puntarske drage na otoku Krku, pohranjuje brojne glagoljaške knjige. Isprva je djelovao kao jedna od otočnih benediktinskih zajednica, u doba kada je na Krku bilo više benediktinskih samostana nego na ikojem drugom jadranskom otoku. Benediktinci su u liturgiji nadasve dosljedni čuvari latinskoga jezika. Senjski i krčki benediktinci, međutim, prvi su od redovnika u cijelom katoličkom svijetu dobili od pape odobrenje da služe misu na staroslavenskom, tj. starohrvatskom jeziku, te dopuštenje da se služe glagoljicom. Time su u neku ruku postali svjetskom iznimkom. Na Košljunu su glagoljali sve do 1447., kada samostan prelazi u ruke franjevaca, koji s glagoljaštvom nastavljaju. Danas je dokaz tomu košljunska knjižnica, najstarija i najbogatija na Krku. U njoj se nalazi stotinjak inkunabula, među kojima je najstarija iz 1471. Tu su fragmenti hrvatskoga Prvotiska, glagoljski misal Pavla Modrušanina iz 16. stoljeća te brojni drugi glagoljaški tekstovi. 

Glagoljski lapidariji Valun i Porat mjesta su gdje se na jednom mjestu mogu razgledati odljevici velikog dijela najznačajnijih glagoljskih napisa s područja Kvarnera i šire. Lapidarij u mjestu Valun na otoku Cresu nastao je 1987. inalazi se pred konobom Juna, koja je nazvana prema imenu unuka zabilježenom na Valunskoj ploči. Odljevci 14 starih glagoljskih napisa tu su ugrađeni u zidove iznad stolova. Lapidarij u samostanu sv. Marije Magdalene u Portu nastao je 1990. i sadrži istih 14 odljevaka spomenika. Odljevci u Valunu i Portu rad su Branka i Drage Fučića. 

O nekadašnjem načinu življenja na Kvarneru svjedoče brojne zavičajne etnološke zbirke. Na obali i otocima to su zbirke u Kastvu, Mošćenicama, Grobniku, Dobrinju, Portu, Baški, Loparu, Osoru, Belom, Bakru, Novom Vinodolskom i na Košljunu. U Gorskome kotaru istovrsne zbirke imaju Prezid, Lič i Čabar. Na području Brod Moravica je etno selo Šimatovo.

Tunere su promatračnice s ljestvama, podizane zbog jedne od najznačajnijih aktivnosti kvarnerskih ribara, tunolova. Na tom je području bilo nekoliko mjesta za izlov tuna. Zbog pretežno nepristupačne obale i malog broja uvala činilo se to uglavnom mrežama stajaćicama ″na zabod″, u koje se ribe zapletu. Na mjestima zadržavanja tuna u zaljevu ili mjestu njihova prolaska postavljane su stajaće tunolovke (tunere) s promatračnicom za praćenje kretanja jata. Do nje se uspinjalo strmim ljestvama, koso položenim iznad mora. Nalazile su se na Preluku, u Bakarskome zaljevu, brojnim mjestima na otoku Krku i drugdje. Tunolov na

Preluku spominje se već 1438. godine, kada riječka vlast dopušta ribarima s područja Rijeke i Kastva da tamo postave tunolovke. Sredinom 17. stoljeća riječki jezuiti imaju pravo tunolova na Preluku, kada su vjerojatno postavljene tri promatračnice s ljestvama. Vlasnici mnogih tunolovki na Kvarneru, uključujući neke u Bakru, bili su u 16. i 17. stoljeću knezovi Zrinski i Frankopani. U početku su more eksploatirali njihovi ribari, a kasnije su ga davali u zakup koji im je donosio prihod veći od mlinarenja, vinarstva ili drugog ribolova. Danas su sačuvani ostatci i obnovljene dvije promatračnice s ljestvama kod Bakarca. 

Porat je zaštićeno privezište za barke i brodice s dugom i operativnom obalom, odnosno mjestom gdje pristaje linija (brod koji je redovna veza s kopnom). Veći portiimaju lučku kapetaniju i kapetana od porta. U otočnim mjestima porat (luka, lučica, mandrać) su glavna vrata, mjesto dolaska i odlaska odnosno najvažnijega dnevnog događaja – pristanka broda, koji je jedina veza s kopnom. Porat je srce svakoga primorskog mjesta, nerijetko najvažnije društveno okupljalište u kojem je nekada bila koncentrirana i važna djelatnost obalne populacije. Stjecište ribara, barkarijola, djece, staraca, nautičkih namjernika ili slučajnih prolaznika. Tu se krpaju mreže, pretovaruje riba ili odmah prodaje na licu mjesta, popravljaju i šekaju barke, igraju djeca, uče veslati, jedriti, roniti. U portu je uvijek netko tko zna o moru i ribama, o

lokalnoj meteorologiji, o opasnostima koje donosi nevrijeme. 

Gromača je naziv za suhozid, način gradnje kamenog zida bez veziva, tehnikom slaganja. Suhozidi su rašireni cijelim Sredozemljem. Oslobađanje zemlje od kamenja i podzidavanjem, na padinama se dobivalo terasaste obradive površine. Zemlja se mukotrpno otimala kamenjaru i pretvarala u obradivo tlo. Gromačom su označavane granice posjeda, a višak izvađenog kamenja koje se nije moglo ugraditi u zidove slagao se na hrpu. Reprezentativan primjer su Bakarski prezidi. Nepristupačan kamenjar

strme obale između Bakra i Bakarca u Bakarskome zaljevu gotovo je u cijelosti kultiviran na taj način. Takav oblik kultiviranja tla potječe vjerojatno iz 18. stoljeća i nastavljen je do 1930-ih. Prezidi su uglavnom zasađeni vinovom lozom. Uzgajala se "belina" od koje se dobivala poznata Bakarska vodica, suho pjenušavo vino. U novije vrijeme prezidi se obnavljaju i ponovo se sadi "belina". Na otoku Krku suhozidne gradnje kružnog oblika nazivaju se mrgari. To su markantne građevine u pejzažu, udaljene od stalnih naselja i namijenjene razvrstavanju ovaca na slobodnoj paši kada ih pastiri dotjeraju na striženje

Toš je dio priče o maslini, važnoj sredozemnoj kulturi, čije ulje ima izvanredne prehrambene vrijednosti i izuzetno je cijenjeno. Na ovom području uzgaja se nekoliko vrsta maslina (drobnice, oblice, utorkuli) od kojih su neke izdašnije za tiještenje ulja, a druge kvalitetnije za jelo. Ulje se osim kod kuće, najprimitivnijim načinom prikladnim za manje količine maslina, dobivalo u tošu. U središtu toša nalazi se

kružni kameni postament po kojem se kreće težak kameni kotač što gnječi masline i istiskuje maslinovo ulje. Zgnječena masa se zatim stavlja u športe (okrugle pletene vreće) te pod prešu da se ulje istisne do zadnje kapi. Način meljenja, prava i obveze tošara, vlasnika maslina i vlasti bila su određena sustavom običajnog prava.Ulje se čuvalo u kamenicama, kamenim posudama različitih veličina. Sačuvan je toš u mjestima Mošćenice, Brseč, Veli Lošinj, Ćunski Valun, Porat, Punat (iz 1770-ih, najstariji na Krku) i još nekima. 

Tornica je tipičan graditeljski element ruralnih naselja na Kvarneru. U gornjim naseljima liburnijskoga kraja, koji karakterizira urbanizam raštrkanog tipa i arhitekturne enklave uklopljene u ambijent, kuća za stanovanje ima konobu, kuhinju s tornicom, jednu ili dvije kamare (sobe) i šufit (tavan). Okućnica, najčešće popločena kamenim pločama, može imati šternu (cisterna za kišnicu), dvor (manja štala za ovce),venjak (ostava za suho granje i

lišće). Tornica je polukružna prigradnja uz kuhinju u kojoj se nalazilo ognjišće s napom odnosno dimnjakom. Ognjište je središnji prostor kućanstva. Tu se boravilo zimi radi grijanja, a svakodnevno se,

radi zajedničkog blagovanja, okupljala obitelj. Ognjište oko ložišta ima prijaklad od kovanog željeza, katkad ukrašen viticama, žarač i drugi pribor za poticanje vatre, trenogi (tronožni podstavci za posude), verugi (željezni lanac na kojem visi neizostavni kotlić za kuhanje palente, zagrijavanje vode ili sl.). Tu su i gradele za pečenje ribe, zemljane zdjele, lonci, čripnje (peke) za pečenje kruha ili krumpira,bukalete (vrčevi) za vino i vodu. Ponekad se u tornici nalazi i peknjica (krušna peć).

Gumno je povišen kameni kružni plato ograđen zidom do kojeg vode stube. Gumna nalazimo na otoku Krku, koji je, iako krški skroman, najizdašnija žitnica na Kvarneru. Služila su za ručno vršenje žita. Snopovi žita polože se na tlo i zatim mlate cipom (mlat sastavljen od dva štapa povezana kožom ili konopom, od kojih se jedan drži u ruci a drugim udaraju snopovi) pa se tako odvaja zrnje od klasja. Zrnje se zatim vije vijačom (drvenom lopatom), kojom se baca u zrak da strujanje vjetra odnese ljuskice. Slijedi prosijavanje. Gumna su bila društvena okupljališta na kojima su se, najčešće uvečer, u toplijem dijelu godine družili mladi, pjevajući i plešući. 

Etnografska zbirka na Košljunu, u benediktinskom samostanu, od izvornih predmeta uključuje rekonstruiranu krčku kuhinju te tkalački stroj (krosno) na kojem su Krčani u kućnoj radinosti ručno tkali vunenu odjeću, pokrivače i slično za osobne i obiteljske potrebe. Unikatna stara krčka muška i ženska odjeća tkana je od vune ili pravljena od kože. Tu su i šalovi, pokrivala (rubi), primjerci nakita. Zbirka je spomenik kulture. Etnološku zbirku na otoku Krku posjeduje i franjevački samostan u mjestu Porat, uključujući toš za tiještenje maslina iz 1850. Etnografsku zbirku ima i zavičajni muzej u Baški, koji čuva narodnu nošnju bašćanskog kraja, starinsko posuđe i kuhinjski pribor. 

Ranokršćanska bazilika ima za obrazac arhitektonski oblik bazilike kao javne građevine korištene u urbanoj rimskoj arhitekturi. Na kvarnerskom području tijekom 5., a posebice 6. stoljeća bilo je izgrađeno više monumentalnih crkvenih građevina, nastalih prema prototipovima koje su gradili orijentalni arhitekti na području milanske i akvilejske dijeceze. Graditeljska iskustva i arhitektonski modeli crkava spomenutih biskupija potom su uz određene lokalne specifičnosti preslikani u našim krajevima. U osnovi, bazilika jest izdužena pravokutna građevina, s trobrodnim unutarnjim rasporedom, tako da je srednja lađa, oslonjena na stupovlje, izdignuta povrh pobočnih lađa. Bazilike stoga karakterizira raskošna osvijetljenost, suprotno ranosrednjovjekovnim ostvarenjima. One mogu imati ravno začelje, u koje su iznutra prislonjene konhe svetišta (npr. sv. Nikola u Mirama kod Baške), ili mogu imati istaknutu

polukružnu apsidu (Sv. Ivan u Rabu, Sv. Marija u Osoru). Tijekom 5. stoljeća afirmiraju se bazilike koje u tlocrtu imaju oblik latinskoga križa, poput bazilike u Mirinama kod Omišlja ili bazilike podno Sv. Marka u Baški. Češće se grade pseudobazilike, jednobrodne crkve s istaknutom opisanom apsidom i transeptom, koje uz bočne zidove imaju prislonjene pomoćne prostorije ili su uklopljene u neki samostanski kompleks (npr. crkva sv. Martina na Cresu, crkva u Cickinima iznad Malinske, crkva sv. Petra u Kanajtu kod Punta, sv. Lucije u Jurandvoru itd). 

Ranobizantske utvrde javljaju se polovinom šestog stoljeća nakon Krista, kada je nad kvarnerskim priobaljem uspostavljena čvrsta vlast sposobnog bizantskoga cara Justinijana. Nakon završetka ratova s dotadašnjim vladarima priobalja, kraljevstvom Ostrogota, Justinijan stvara snažnu flotu koja gospodari Jadranom. Plovne putove i nesigurne rute unutar naših brojnih otoka i uvala osigurava izgradnjom velikog broja nadzornih postaja, promatračnica, kula i većih utvrda. Uz ove utvrde razvijaju se civilna naselja te obnavljaju ili grade crkve. U Riječkom zaljevu, u tjesnacu između kopna i otoka Krka, na otočiću Sveti Marko uzdižu se ruševine tada podignute utvrde, zvane Almis. Uzduž istočne obale otoka Krka spomenimo veće tragove utvrda na Zidinama kod Šila ili Velom gradu na Glavini, kao i veliku utvrdu podignutu nad civilnim naseljem u Maloj luci, zvanu Korintija. Niz utvrda nastavlja se i na Rabu, poput Kašteline i svetog Kuzme. U ranobizantskom razdoblju iznova se obnavljaju utvrde i starih gradova Krka i Osora, a na malom otočiću Palacol južnije od otoka Lošinja tada nastaje impozantna utvrda.

Glačane kamene sjekire, udarači i klinovi izrađivani su od vrlo tvrdih eruptivnih vrsta kamena, kakvih nema na vapnenačkim liticama našeg kraja. Stoga su ove alatke, korištene u razdoblju mlađega kamenoga i bakrenoga doba, nabavljane razmjenom iz udaljenih krajeva te su u predmetalnim razdobljima prapovijesti služile kao novac. Velik dio kamenih sjekira i sječiva pronađenih na kvarnerskom području (posebice na otoku Krku) pronađen je u starim kamenim kućama ili pastirskim nastambama. Prema praslavenskim vjerovanjima, zadržanim u pučkim običajima do nedavna, ugradnja kremene ili eruptivne sjekire u prag, dovratnik ili nadvratnik ulaza u kuću ili pastirski stan, zaštita je od udara groma odnosno požara. U čakavskome narječju kamene sjekire nazivane su strili ili šajete, čime je pojašnjena veza između iskrenja izazvanog međusobnim udaranjem tvrdog kamena s munjama i gromovima, pojavnim atributima starohrvatskoga boga, gromovnika Peruna. 

Rod Kurikta gospodario je središnjim dijelom otoka Krka, s upravnim središtem u današnjem gradu Krku. Krk je osnovan prije tri tisuće godina, kao priobalno naselje omeđeno suhozidnim bedemom. U vrijeme građanskoga rata između vojski Gneja Pompeja i Julija Cezara, koji se 49. godine prije Krista dijelom vodio upravo u vodama oko otoka Krka, Krčani, tada Cezarovi saveznici, obnavljaju prastare gradske zidine. Dijelovi tada načinjenih bedema i danas se mogu vidjeti. Tijekom rimske vladavine Krk se nazivao Curicum, no u stoljećima ranog srednjega vijeka taj naziv se širi na čitav otok, koga su u prapovijesti naseljavali još i rodovi Fertinata na sjeveru (s upravnim središtem Fulfinumom). Sam grad Krk

počinje se nazivati Vecla, odnosno Stari Grad, pa je među Krčanima i danas uobičajen naziv za grad Krk Veja.

rvi spomen hrastove bačve vezan je uz višemjesečnu pomorsku blokadu otoka Krka 49. godine prije Krista, u kojoj su sudjelovale vojske sukobljenih vođa Pompeja i Cezara. Zbog nestašice hrane Cezarove snage bile su prisiljene na proboj i bijeg prema kopnu. U morskom tjesnacu između Jadranova, rta Bejavca i otočića Sveti Marko odigrala se bitka zanimljiva i zbog uzgrednog spomena drvenih posuda - bačava za držanje vina. Cezarovi vojnici, mahom neplivači (novačeni sjevernoitalski Opitergini), načinili su improvizirane splavi, a zbog nedostatka drva koristili su dužice rastavljenih bačava. Prema tome, tada su stanovnici Kvarnera već bili upoznati s mogućnošću prijevoza i čuvanja vina u hrastovim bačvama, a ne samo u uobičajenoj ambalaži antičkoga svijeta – keramičkim amforama.

Fulfinum je rimski grad čije se ruševine kriju jugozapadno od gradića Omišlja, uz uvalu Sepen. Ishodište Fulfinuma čini prostrano liburnsko gradinsko naselje na dominantnom brijegu iznad Omišaljskog zaljeva, na kome je kasnije podignut grad Omišalj. Tijekom prve polovine prvog stoljeća nedaleko starog naselja, uz zaštićenu uvalu, rimski kolonisti, mahom isluženi vojnici, podižu novi grad s pravokutnom mrežom ulica i svim potrebnim javnim građevinama te vodovodom, obnovljenim za vladavine cara Domicijana. Tijekom petog stoljeća blizu nekropole na zapadnom rubu grada podignuta je velebna ranokršćanska bazilika, koju je

narod nazivao Mirine. Početkom srednjega vijeka novodoseljeni Hrvati osnivaju svoje naselje (Omišalj) na sigurnijem i zdravijem lokalitetu stare liburnske gradine, a crkva na Mirinama postaje dio benediktinskoga samostanskog kompleksa. 

Glagoljaško pjevanje vrsta je crkvenog pjevanja koje je pratilo staroslavensku liturgiju. Ime potječe od staroga hrvatskog pisma glagoljice, u uporabi od 9. do 19. stoljeća. U obrednim glagoljaškim knjigama nema notnih zapisa pa je teško reći kakvo je ono bilo u početcima. Usmenom predajom sačuvalo se izmijenjeno. Glagoljaško pjevanje u današnjem obliku jednostavnije je od gregorijanskoga korala. Melodija mu proizlazi iz strukture govorne riječi. Višeglasno je, katkad i heterofono. Intonacija je često netemperirana. Postoje lokalne varijante glagoljaškoga pjevanja pa na otoku Krku razlikujemo vrbničku notu (u Vrbniku) i puntarsku notu (u Puntu). Izraz vela notaodnosi se na pjevanja blagdanom, dok je mala nota naziv pjevanja u obične dane. Utjecaj gregorijanskoga korala uvjetovan je i potrebom da se strani, latinski napjev prilagodi hrvatskome jeziku. Ljepota glagoljaškoga pjevanja izrasta na kršćanskoj tradiciji zapadne glazbe i jedinstvene hrvatske pučke popijevke. Ono je izniman hrvatski fenomen koji odavno privlači pozornost domaćih i stranih glazbenika.

Specifičan način pjevanja obojio je narodnu glazbu primorskoga dijela Kvarnera od Brseča do Novog Vinodolskog te na otocima Krku, Cresu, Lošinju i Rabu. Pjeva se u dvoglasju malih intervalskih odnosa uz instrumentalnu pratnju. Izrazom "na tanko" označava se pjevanje prvoga glasa, a "na debelo" pjevanje drugoga glasa. Posebnost je "tarankanje", način pjevanja koji oponaša sviranje instrumenta sopile, a pjeva se neutralnim slogovima ta-na-na ili ta-ra-ran.

Krčki tanac tradicionalni je ples uz sopile. Trodijelnog je takta. Pleše se u parovima ili utroje, u rijetkim slučajevima i u formaciji tipa kola. Postoji capo di ballo, plesač koji inicira ples i pokazuje plesne figure koje ostali prate. Na koji je način glazba stoljećima oblikovala čovjekovu dušu i koliko mu je bila zabavom može se osjetiti na tradicionalnoj smotri mladih sopaca ikantura otoka Krka svake godine u srpnju. 

Krčki folklorni festival, osnovan 1935., najstariji je festival te vrste u Hrvatskoj. Nastao je tragom želje krčkih poklonika folklorne baštine da očuvaju ono što su naslijedili od starijih te da baštinu prenesu na mlađe. Amateri na Kvarneru djeluju i u mnogim ostalim sredinama, nastojeći sačuvati od zaborava lokalni folklor. Dugovječno djelovanje bilježi Folklorno društvo Zora iz Opatije, osnovano 1948. Njemu se pridružuju KUD „Ilija Dorčić“ iz Novog Vinodolskog, KUD Studenac iz Nerezina, KUD Orlec s Cresa, KUD Rapski tanac iz Raba, KUD „Ante Kamenar“ s Grobnika, KUD Jelenje, Folklorna grupa Manfrina iz Malog Lošinja i drugi. 

Dječji zborovi simpatična su kvarnerska glazbena osobitost. Njihovi su članovi mališani predškolske i ranoškolske dobi što vrckavim pjesmicama i dječjim šarmom obogaćuju gradske svečanosti i ostale priredbe. Takvi su zborovi Mići boduli iz Krka te Mali Riječani i Tratinčice iz Rijeke. 

Na otočiću Sv. Marko, na koji se danas prislanja Krčki most, ostatci su lezenama ojačane jednobrodne crkve sv. Ivana Zlatoustoga.

 Prvi su arhitektonski odraz novog načina oblikovanja, franjevačku crkvu u gradu Krku (početak 14. stoljeća) slijedili mnogi samostani.

Fulfinum je bio antički lučki grad na otoku Krku, prvotno naseljen koloniziranim rimskim veteranima. Dobro ilustrira sudbinu antičkih gradova. Za barbarskih provala je napušten, a stanovništvo se sklonilo na obližnju, lakše obranjivu uzvisinu današnjeg Omišlja. 

Ranokršćanski podni mozaici na otocima učestalo se javljaju tragom činjenice da su kvarnerski otoci u kasnoj antici pribježišta izbjeglicama s kopna. Luksuzni mozaici pronađeni su i sačuvani u podzemlju krčke, rapske i stare osorske katedrale (današnje crkve sv. Marije na groblju), svetištu nekadašnje rapske crkve sv. Ivana Evanđelista i pokraj romaničke crkve sv. Marka u Baški, ispod koje se prostiru ostatci trobrodne bazilike. Iz ranijeg razdoblja klasične antike dobro je sačuvan dio mozaika krčkih gradskih termi s prikazom Tritona i dupina prezentiran u pobočnoj prostoriji mjesne gostionice.

Romanika na otoku Krku razvija se i pod utjecajem zadarskih radionica. Vidljivo je to u tipološki jedinstvenoj dvokatnoj romaničkoj crkvi sv. Kvirina (kraj 12. stoljeća), prigrađenoj uz pročelje katedrale Uznesenja Marijina u gradu Krku. Vrsna zreloromanička realizacija (slijepi lukovi i kordonski vijenci apsida, kubični kapiteli) svjedok je političkoga i gospodarskoga uspona krčkih knezova. Iz istog su vremena trolisne crkve centralnoga tlorisa poput sv. Dunata pokraj Punta i sv. Krševana pokraj Milohnića, čiji se postanak povezuje sa širenjem jurisdikcije Zadarske nadbiskupije na područje Krčke biskupije. Kulturu glagoljaških benediktinskih samostana predstavlja izvrsno očuvana samostanska crkva sv. Lucije u Jurandvoru.

Kašteli s romaničkim slogom gradnje nisu rijetkost na Kvarneru. U tomu se ističu utvrde krčkih knezova Fortičina pokraj Omišlja i Gradec pokraj Risike na otoku Krku. U Vinodolu se u toj fazi dograđivao Belgrad, utvrđeni zbijeg s dvije prethodne, kasnoantičke faze. Na impozantnim ruševinama prije više stotina godina napuštenih vinodolskih kaštela Ledenica i Hreljina također se izvrsno očitava romanička faza gradnje. Slično je i na sjevernom dijelu kastavskih zidina, u predjelu Žudike. 

Gotička, renesansna i maniristička drvorezbarena skulptura u izrazito velikom broju je sačuvana na Kvarneru. Do naših je dana često opstajala zbog posebnog štovanja, kao što je to bio slučaj s ranogotičkim čudotvornim raspelom sv. Vida u Rijeci. U manjim sredinama sačuvana je ponekad i stoga jer u doba baroka više nije bilo gospodarske snage oltarni retabl zamijeniti pomodnijim mramornim uratkom. Ističu se djela M. Moronzona (korske klupe u Rabu), A. da Murana (Bogorodice s Djetetom u Cresu i Vrbniku), zatim P. Campse i G. da Malinesa (retabli u Baški i Vrbniku) kao i glavni oltar vrbničke i dobrinjske župne crkve, oltar sv. Klementa u Klimnu te skulptura sakralnih zbirki u Krku, Dobrinju, Vrbniku, Osoru i Rabu. 

Omišalj, srednjovjekovno naselje iznad duboko usječene uvale, jedno je od tipičnih akropolskih naselja na kvarnerskim otocima, ujedno jedan od pet frankopanskih gradova na otoku Krku. Nad lukom su ruševine utvrđenja Gradec. Frankopanski je kaštel (1442.) s vremenom srušen, ali je Omišalj sačuvao nepravilnu srednjovjekovnu strukturu ulica koje se sastaju na glavnom trgu s ložom i zvonikom (oboje iz 15. st.) te župnom crkvom. Slična je graditeljskog oblika na otoku Krku Vrbnik, a na otoku Cresu Beli i Lubenice.