Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Datum: 27/07/2009
METODOLOGIJA ”O IZVEṠTAVANJE
INSTRUMENATIMA PLAĊANJA I OPREME U UPOTREBI ”
I. UVOD
Na osnovu tacke 14, clan 4, Pravila XI “Izvestavanje banaka i filijala i stranih
banaka na Kosovu ” i u cilju transparentnosti i standarda o izvestavanju platnih
instrumenata i opreme u upotrebi u Republici Kosova, Centralna banka
Republike Kosova izradila je ovaj dokument o metodologiji instrumenata
placanja i opreme ucesnicima platnih sistema koji moraju da ispune. Ovi
standardi i upustva se zasnivaju u metodologiji izrade Blue Book-a Evropske
centralne banke , u skladu sa terminologijom medjunarodnih standarda koje je
postavila Evropske centralne banka i gde je relevantno, drugim standardima i
praksama priznate na medjunarodnom planu..
Metodologija o izvestavanju instrumenata placanja i opreme u upotrebi u
Republici Kosovo, ciji je cilj prikupljanje i obrada periodicnih podataka i
izgradnja baze podataka o upotrebi instrumenta placanja u mestu, tako da analiza
trendova i objavljivanja statistickih podataka instrumenata i opreme za platni
sistem u Republici Kosova.
Izvestavanje na osnovu predvidjenih standarda u ovom dokumentu omogucice CBK da: a. Prati razvoj dogadjaja u sistemu placanja, b. Kontrolise upotrebu instrumenta placanja, c. Monitorira rizicima koji proizilaze iz ovih sistema, i d. Unapredjuje transparentnost izvestavanja instrumenata i sistema placanja.
Ovi podaci ce pomoci u ostvarivanju raznih politika koje ce pomoci CBK u ostvarivanju njihovih zadataka i ciljeva..
U detaljima metodologija obuhvata:
a. Format za izvestavanje; b. Pojasnjenje procedura za izvestavanje; c. Upustva o sastavljanju izvestaja , i d. Objasnjenje termina.
II. FORMA ZA IZVESTAVANJE
Prilozene forme ovog izvestaja su :
Forma 13-A. Broj kartica , terminala i racuna Forma 13-B. Transakcija po instrumentima placanja Forma 13-C. Transakcija po vrstama terminala Forma 13-D. Transakcija po zemlji Forma 13-E. Transakcija cash na blagajni /ṡ alteru/
III. PROCEDURE O IZVESTAVANJU
Subjekti tog izvestaja su sve komercijalne banke i nebankarske institucije licencirane od strane CBK za obavljanje usluge placanja.
Periodicnost i rok izvestavanja su sledeci:
Forme se izvestavju u periodu od tri meseca. Poslednji rok za izvestavanje je
najkasnije od petnaest (15) dana od dana zavrsetka kvartala. Datum: 15 januar, 15
a pril, 15 jun i 15 oktobar.
Po potrebi mogu se vrsiti izmene kako bi reflektirali ocekivane izmene u oblasti delovanja.
CBK ima pravo da u bilo kojem vremenu zahtevati dodatne informacije ili izvestaje ad-hoc od lica koja se bave placanjem usluga.
Izvestavanje se obavlja u Direkciji medjubankarskog platnog sistema, odnosno Nadzoru platnog sistema . Slanje izvestaja vrsi se putem:
1. Zvanicni dopis CBK;
2. Elektronski dopis (prilozeni izvestaj ) na sledece adrese:
[email protected] , [email protected]
Izvestavanje se vrsi u EUR (€) i posebno ako ima isplate u sledecim valutama: USD ($), CHF i GBP (£). Placanja u drugim valutama konvertuju se u EUR po
zvanicnom kursu postavljenim od izvestajne banke poslednjeg dana izvestajnog perioda, i prijavljuju se zajedno u kolonama “Druge valute”.
IV. UPUSTVO O IZRADI IZVESTAJA
Forma 13 - A. Broj kartica, Terminala i Racuna
Forma 13 – A sastoji se od tri (3) tabela: Broj Kartica, Broj Terminala i Broj
Racuna . Tabela Broj Kartica sastoji se od 4 (cetiri) tacaka. Za svaku tacku pod
tacku treba se objaviti broj kartice, izdate od izvestajne banke, po vrsti i ukupnom
broju kartica (u poslednoj koloni), koje su validne /aktivne tokom izvestajnog
perioda
.Tu spadaju i kartice izdate od izvestajne banke u saradnji sa kompanijama ,
ukoliko takve postoje. Kartice mogu biti lokalne kartice, VISA, MasterCard i
druge kartice. Ukoliko jedna kartica pruza vise od jedne funkcije, ona treba biti
prijavljena u svakoj od tacaka /podtacaka (I, II.1 dhe II.2) bez obzira na funkcije
koje nose. .U ukupnom broju kartica (tacka IV) , svaka kartica (tacka IV), svaka
kartica je prijavljena samo jednom , bez obzira na funkcije koje nosi .
I. Kartica sa funkcijom cash-a/ gotovine/ – U ovoj tacci se referise broj
kartica koja omogucava klijentu da deponuje ili podizanje gotovine iz
terminala (ATM).
II. Kartica sa funkcijom placanja/platne kartice/ – U ovoj tacci prijavljen
je broj kartica koje klijentima daju mogucnost placanja. Ove kartice su :
debitne kartice, kreditne kartice i debitne kartice sa zakasnjenjem.
1. Debitna kartica – Prijavljeni broj svih debitnih kartica, ukljucujuci i debitne kartice sa zakasnjenjem.
2. Kreditne kartice – Prijavljen je broj svih kartica sa funkcijom,
ukljucujuci kartice sa funkcijom charge cards.
III. Elektronske kartice – U ovoj tacci prijavljen je broj kartica koje cuvaju
monetarne vrednosti u obliku elektronskog novca. Ove kartice se mogu
upotrebiti, ili opcijom punjenje . U podtacku (III.1)prijavljen je broj
elektronskih kartica koje se popunjavaju najmanje jednom u toku izvestajnog perioda.
IV. Ukupan broj kartica – Na ovoj tacci prijavljen je ukupan broj kartica
izdate klijentima od izvestajne banke, koje su dostupne /validne/
tokom izvestajnog perioda, uprkos funkciji koju imaju. U podtacci
(IV.1) prijavljen je broj kartica koje imaju kombiniranu funkciju ,
kreditne, debitne, cash ili elektronski novac.
Tabela Broj Terminala sastoji se od 4 (cetiri) tacaka. Za svaku tacku i pod
tacku treba se prijaviti broj terminala u vlasnistvo izvestajne banke tokom
izvestajnog perioda. Ova tabela sadrzi sve vrste terminala : ATM, POS, virtuel
POS, i terminale za upotrebu elektrnoskog novca. Ukoliko terminal banke pruza
vise od jedne funkcije, onda on se prijavljuje u svakoj pod tacci prema njegovoj
funkciji (I.1, I.2 i I.3) ili (II.1 i II.2). Dok u tackama tabele , gde je prijavljen
ukupan broj terminala , (I, II, III, i IV), svaki terminal je prijavljen samo
jednom, zavisno od funkcije koju ima.
I. Automated Teller Machines ( ATM ) – Na ovoj tacci prijavljen je
ukupan broj ATM-u vlasnistvo izvestajne banke tokom izvestajnog
perioda. 1. ATM sa funkcijom podizanja novca –prijavljen je broj terminala
ATM koje pruzaju nosiocima kartica podizanje gotovine.
2. ATM sa funkcijom transfer kredita – Prijavljen je broj terminala
ATM koji nude korisnicima kartice da izvrse naloge za prenos iz
njihovih bankovnih racuna.
3. ATM sa funkcijom gotovinski depozit – Prijavljen je broj terminala ATM koji nude korisnicima da vrse depozit.
II. Terminali POS ( Point of Sale ) – U voj tacci prijavljen je ukupan broj
POS vlasnistvo izvestajne banke tokom izvestajnog perioda. Ovi terminali
pruzaju klijentima koji imaju kartice sa funkcijom da vrse elektronsko
placanje pri mesto prodaje. 1. Terminali POS sa funkcijom podizanje gotovine /cash/–
Prijavljen je broj terminala POS, koji korisnicima kartica nude ne
samo uplate preko prodajnih mesta , vec i podizanje gotovog novca
cash-a
2. Terminali EFTPOS – Izvesten je broj terminala POS, koji nude nosiocima kartica samo uplate preko prodajnih mesta.
III. Virtuelni terminali POS za upotrebu kartica – U ovoj tacci prijavljen je
ukupan broj virtuelnih terminala POS u vlasnistvo izvestajne banke tokom
izvestajnog perioda. Ovi terminali omogucuju klijentima koji imaju kartice
sa funkcijom placanja da vrse elektronsko placanje za kupovinu preko
interneta. IV. Terminali za upotrebu elektronskog novca – U ovoj tacci prijavljen je
ukupan broj terminala koji omogucavaju koriscenje elektronskog novca.
Ovi terminali omogucuju klijentima placanje elektronskim novcem, ili
dopune svoje kartice.
Tabela Broj Racuna sastoji se od 1(jedne) tacke. Za ovu tacku i za svaku pod
tacku treba da se prijavi broj racuna klijenata pri izvestajne banke u toku
izvestajnog perioda podeljene po deviznom racun u EUR, USD, CHF, GBP i
“druge valute”. U tacci I (jedan) prijavljen je ukupni broj racuna klijenata u izvestajnoj banci . U
pod tacci prijavljen je broj racuna rezidenata rezidenata (individualne i poslovne) i
broj racuna ne rezidenata (individualne i poslovne). Takodje u ovoj tabeli u
sledece kolone posebno se referise za broj racuna koji koriste E-banking, broj
racuna koji koriste direktno zaduzivanje i broj racuna koji koriste periodicne
naloge.
Forma 13 - B. Transakcije po instrumentu placanja
Forma 13 – B sastoji se od 6 (ṡ est) tacaka. Za svaku tacku i pod tacku prikazan
je broj i vrednost placanja po koriscenom instrumentu za vrsenje naplate unutar i
/van zemlje. U ovom obliku prijavljene su sve uplate inicirane od strane subjekta, koji moze
biti naredbodavac ili korisnik fondova. Uplate smatraju se transferi fondova
izmedju raznih subjekata (ili izmedju istog subjekta). Subjekat (u daljem tekstu
Klijent) moze biti klijent izvestajne banke ili sama izvestajna banka. Izvestajna
banka se smatra kao klijent koji podmiruje svoje obaveze, i moze biti
naredbodavac ili korisnik fondova. Broj naloga za isplatu , kao numericna jedinica , smatra se total zaduzenja na
racunima ili blagajne . Jedna instrukcija placanja uvek se broji samo jednom .
Izvestavanje je podeljeno po valuti u EUR, USD, CHF, GBP i “druge valute”.
I. Kreditni transferi inicirani od klijenata – Na ovoj tacci prijavljen je broj
krediti transferi iniciranih od strane klijenta, podeljena prema nacinu slanja
naloga , u obliku papira ili ne papirnoj formi. Tu spadaju i kredit transferi
preko ATM-i, periodicna placanja, i.t.d. Inividualne Giro naplate uvek se
prijavljuju kao transakcija.
1. Kreditni transferi u obliku pisma – Navode se samo transferi
kredita nalozene od klijenta u obliku pisma. Ovde su prijvljeni i
krediti elktronski transferi koji zahtevaju rucno procesiranje od
zaposlenih u banci za izvrsenje , kao n.p. nalozi putem telefona.
a. Putem cash-a – Prijavljeni transferi kredita u obliku pisma u kojima korisnik vrsi placanje putem cash-a.
i. Giro naplate – U ovoj taci predstavljene su naplate
koje se vrse preko giro u kojima duznik vrsi
placanje u gotovini.
a. INTRA placanja (unutar banke) Prikazane
su samo Giro naplate u kojima
debitor/duznik/ vrsi placanje putem cash-a, i
kreditor/poverilac/ su klijenti izvastajne
banke. b. INTER placanja (medjubankarske) –
Prikazane su samo Giro naplate putem cash-a,
u kojima samo duznik (debitor) placanja je kljient izvestajne banke.
ii. Drugi transferi – U ovoj tacci prikazani su
Transferi kredita u obliku pisma placeni gotovinom.
b. Preko racuna – Prikazani kreditni transferi u obliku
pisma u kojima debitor vrsi placanje putem bankovnog
racuna.
i. Giro placanja – U ovoj tacci prikazana su placanja
vrsene putem giro u kojima debitor vrsi placanje
putem bankovnog racuna. a. INTRA naplate (unutar banke) –
Prikazane su samo Giro naplate u
kojima debitor, vrsi placanje putem
bankovnog racuna , i kreditor su klijenti
izvestajne banke. b. INTER placanja (medjubankarske) –
Navode se samo Giro naplate putem
bankovnog racuna, u kojima samo duznik
(debitor) placanja je klijent izvestajne banke.
ii. Periodicne transakcije ("standing order") – U
ovoj pod tacci navode se periodicna placanja koje se
vrse izmedju bankovnih racuna i klijenta, putem
sporazumua /ugovora potpisan od obe strane.
Periodicno placanje se smatra otplacivanje kredita ,
premija osiguranja, stanarina, ugovor o odrzavanju i
t.d. U slucaju postojanja mnogih korisnika, prema
platiocu, racunavanje se vrsi sobzirom na broj
korisnika.
iii. Drugi transferi- Uovoj tacci navode se
krediti drugi transferi u obliku pisma placeni
putem bankovnih racuna.
2. Kreditni transferi u obliku pisma – Predstavljeni su samo
kreditni transferi nalozeni od klijenata u elektronskom obliku i
koji ne zahtevaju manuelnu intervenciju zaposlenih u banci za
izvrsenje. .
a. E-banking – elektronski kreditni transferi putem interneta.
b. Mobile banking – elektronski kreditni transferi putem telefona.
c. ATM – elektronski kreditni transferi putem ATM.
d. Drugo (specifiko) – elektronski kreditni transferi u drugim oblicima.
II. Placanje inicirano/pokrenuto/ od klijenata sa karticama – U ovoj tacci
prikazana su placanja koje su izvrsene od klijenta putem kartice izdate od
izvestajne banke. Ova placanja se vrse karticama izvestajne banke putem
terminala (POS ili ATM) unutar i van zemlje. Terminali mogu biti
izvestajne banke ili drugih banaka. Ovde su prijavljene mogu videti i
izvrsene isplate putem interneta , telefona ili drugih oblika, putem kartice
izdate od izvestajne banke. Placenja vrsena putem kartica izdate od drugih
banaka putem terminala izvestajne banke, nece biti prijavljene , sobzirom da se one predstavljaju od odgovarajuce banke koja je izdala karticu.
1. Placanja sa karticom sa funkciju dugovanja – Prikazana su
samo placanja sa karticom sa funkciju dugovanja , ukljucujuci
kartice sa funkciju zakasnjsnog dugovanja.
1. Placanja sa karticom sa funkciju kredita – Prikazana su samo
placanja sa karticom sa funkciju kredita, ukljucujuci kartice sa
funkcijom charge cards. III. Direktno zaduzenje/Direkt Debit/ – U ovoj tacci prikazana su
placanja koje se vrse u sprovodjenju nekog sporazuma “direkt debiti.”
Placanja prenosi korisnicka banaka. Za direktno zaduzenje individualno
placanje uvek je prijavljena kao transakcija .
1. INTRA placanje (unutar banke) – Prenose se samo Direkt Debit placanja u kojima i debitor i kreditor su kljienti izvestajne banke.
2. INTRA placanje (medjubankarske) – Prenose samo Direkt Debit placanja u kojima kreditor je klijent izvestajne banke.
IV. Placanje sa elektronskim novcem – U ovoj tacci prikazana su placanja sa
elektronskim novcem , inicirane od narucivaoca (klijent sa elektronskim
novcem ) u korist korisnika.
1. Placanja elektronskim novcem putem kartice – Prikazane su uplate elektronskim novcem u obliku kartice.
2. Placanja drugim elektronskim novcem – Prijavljena placanja
elektronskim novcem ne -kartice.
V. Placanja sa drugim instrumentima (navedi) U ovoj tacci objavljena su
placanja klijenata sa drugim instrumentima koje pruza izvestajna banka, i
ne ukljucuju se na nijednoj gorenavedenoj tacci. VI. Ukupno isplate klijenata (od I do V) – U ovoj tacci prijavljen je iznos
prijavljen u tacci I doV.
Forma 13 - C. Transakcije po vrsti terminala Forma 13 – C sastoji se od 6 (sest) tacaka. Za svaku tacku i pod tacku prijavljen je broj i vrednost transakcija. U ovom obliku prijavljene su transakcije pokrenute od klijenata po terminalu i upotrebljene kartice. Izvestajne tacke ovog aneksa su :
I. Transakcije na terminalima instaliranim od izvestajne banke, sa karticanma izdatim od izvestajne banke.
II. Transakcije na terminalima instaliranim u zemlji iz drugih banaka ,
sa karticama koje izdatje izvestajna banka. III. Transakcije na terminalima instaliranim van zemlje ,sa karticom
izdate od izvestajne banke.
IV. Transakcije na terminalima instaliranim od izvestajne banke, sa karticama izdate od banke u zemlji.
V. Transakcije na terminalima instaliranim od izvestajne banke, sa
karticama izdate od banaka van zemlje. VI. Ukupan broj transakcija na terminalima u zemlji (I+II+IV+V).
Za svaku gore navedenu tacku prijavljene su dole navedene pod tacke.. Bez obzira
valute i porekla transakcije ,transakcije navode se samo na EUR. U slucaju
transakcija u drugim valutama, njihovo razmenjivanje /konverzija/ u EUR po
zvanicnom kursu odredjen od izvestajne banke poslednjeg dana izvestajnog
perioda.
1. ATM podizanje cash-a 2. ATM depozita 3. ATM kredit transferi 4. POS terminal podizanje cash-a 5. Placanje sa karticama na POS terminalu.
Forma 13 - D. Transakcije po /zemlji/mesto
Forma 13 – D sastoji se od 3 (tri) tacaka. Za svaku tacku i pod tacku trebalo bi da
bude prijavljen broj i vrednost transakcija. Pojedinacni transferi uvek su
prijavljeni kao transakcije.
I. Transakcije unutar banke – U ovoj taci prijavljena su sve transakcije
izvestajne banke unutar banke putem cash-a i racuna klijenata.
1. Putem racuna – Prijavljene su samo transakcije unutar izvestajne
banke koje se vrse preko racuna klijenata. U ovim transakcijama i
duznik (debitor) i poverioc (kreditor) su klijenti i imaju racun kod
izvestajne banke.
2. Putem cash-a – Prijavljene su samo transakcije unutar izvestajne banke koje se realizuju preko cash-a. U ovim transakcijama duznik
placa gotovinom a poverilac (kreditor) je klijent i ima bankovni racun u izvestajnoj banci.
II. Medjubankarske transakcije – U ovoj tacci prijavljene su sve ulazne i
izlazne transakcije medjubankarske izvestajne banke. To su transakcije
izvestajne banke sa ostalim bankama u zemlji.
1. Ulazna medjubankarska palcanja – Prijavljena su samo ulazne
medjubankarske transakcije gde izvestajna banka ili njen klijent su
poverilac (kreditor).
2. Izlazna medjubankarska palacanja – Prijavljene su sve izlazne
medjubankarske transakcije, osim cash-a /gotovine/ i racuna
/naloga/, gde izvestajna banka ili njen klijent su duznik /debitor/
a. preko racuna– odlazna medjubankarska placanja izvestajne banke preko racuna.
b. Preko cash-a – odlazne medjubankarska
placanja izvestajne banke putem cash-a.
III. Medjunarodne transakcije – U ovoj tacci prijavljene su sve
dolazne i odlazne medjunarodne izvestajne banke.
1. Dolazna medjunarodna placanja – Prijavljene su samo
dolazne medjunarodne transakcije gde izvestajna banka
ili klijent su poverioci (kreditor).
2. Odlazne medjunarodna placanja – Prijavljene su sve
odlazne medjunarodne transakcije , preko cash-a i
racuna , gde izvestajna banka ili njen klijent su duznik
(debitor).
a. përmes llogarive - Pagesat dalëse ndërkombëtare të bankës raportuese përmes llogarive.
b. Preko cash-a– Odlazna medjunarodna placanja
izvestajne banke preko cash-a.
Forma 13 - E. Transakcije cash u blagajni /salteru
Forma 13 – Sastoji se od 1 (jedne) tacke i 2 (dve ) podtacke. Za svaku
tacku i pod tacku treba se navesti broj i vrednost transakcija. Izvestavanje
je podeljeno prema valuti : EUR, USD, CHF, GBP, i drugih valuta.
I. Transakcije u blagajni – U ovoj tacci prijavljene su transakcije
cash klijenta izvestajne banke pri njenim salterima (blagajnama) i
mogu biti depoziti ili podizanje cash.
1. Depoziti cash u blagajni – Prijavljene samo transakcije
cash u blagajni, u kojima klijent izvestajne banke
depozituje cash u svom racunu.
2. Podizanje cash iz blagajne – Navedene su samo
transakcije cash u blagajni , u kojima klijent izvestajne
banke podize cash iz svog racuna.
V. TERMINI METODOLOGIJE
Dole navedeni termini imaju sledaca znacenja: “Banka” znaci: (i) pravno lice koji se bavi primanjem depozita i novca ili drugih
bezpovratnih sredstava u skladu sa bankarskom dozvolom od strane nadleznog
organa odgovoran za izdavanje dozvola i nadgledanje banaka ili utvrdjen
zakonom kao banka; (ii) osim banke iz tacke (a), pravno lice ovlascen zakonom
da prima depozite ili ucestvuje u transakcijama placanja u racunima klijenata i
CBK.
“Rezident” podrazumeva pravna lica koja su registrovana i rade na Kosovu kao i
fizicka lica, ciji boravak se nalazi na Kosovu i koji ne napustaju Kosovo za period
duzi od godinu dana (osim diplomata, studenata i medicinski pacijenata). Drugim
recima, u skladu sa definicijama Medjunarodnog Monetarnog Fonda, rezident
odredjene zemlje su pravna i fizicka lica ciji centar ekonomskog interesa se nalazi
u pomenutoj zemlji.
“Pravno lice” znaci preduzece ili javna institucija. “Klijent” znaci pravno fizicko lice, ukljucujuci i banku koja ima otvoren bankovni racun. “Strana valuta” znaci bilo koja valuta osim EUR.
“Fondovi” znaci gotov novac i depoziti koji se drze u bankovne racune. “Bankovni racuni” znaci bilo koji racun otvoreni u banci na osnovu ugovora
sklopljen izmedju klijenta i banke, bilo da je tekuci racun , ziroracun ili drugi i
obuhvata racun prema posebnom odnosu ostvaren samo u svrhu ostvarenja naloga
za isplatu. “Sporazum” znaci ugovor izmedju klijenta i banke koji regulise akcije
bankovnog racuna , ukljucujuci i njegovo trajanje , modifikaciju i naloge za
isplatu.
“CBK” znaci Centralna banka Kosova. “Nalog za isplatu” znaci bezuslovni nalog posiljaoca koji je dat jedne banke
primalac za placanje ili da primi odredjen novac sa odredjenog bankovnog racuna,
od primaoca ili za primaoca , ili za racun ili od racuna primaoca. Kada posilac je
banka , nalog za isplatu je medjubankarski nalog za isplatu. “Inicijator” podrazumeva posiljaoca prvog naloga za isplatu koji pokrecuje transakciju uplate. “Primalac” ili “Poverilac” znaci stranka koja prihvata /prima/ uplate u transakciji placanja. “Platilac ” ili “Duznik” znaci strana koja treba da izvrsi placanje u transakciji placanja. “Transakcija placanja ” oznacava prenos fondova sa bankovnog racuna
platioca na primaoca ili bankovni racun primaoca . Platioc i primalac moze biti
ista osoba ,ili dva razlicita fizicka ili pravna lica. Placanje transakcija moze biti
kreditni ili debitni transfer fondova i inicira se nalogom za isplatu inicijatora
koji je dat incijatoru banke, nalozeci je da izvrsi transakciju placanja. U jednoj
transakciji placanja, bankovni racun platioca moze se odrzati i isplata moze da
se izvrsi primaocu bilo u istu banku , ili u dve razlicite banke.
“Transfer /prenos/kredita” znaci transakcija placanja vrsena od isplatioca ,
koji izdaje nalog za isplatu za njegovu banku, nalozeci ga da vrsi prenos
sredstava sa bankovnog racuna platilaca na primaoca ili njegovog bankovno
racuna. U prenosu kredita , inicijator je platilac, banka inicijator je banka
platioca , banka destinacije je banka primalaca a primalac je primalac . “Transfer zaduzenja” znaci transakcija placanja iniciran od naloga za isplatu
primaoca , po ovlascenju platioca, kojim se nalaze banka platioca /obveznika/ da
povuce novac sa racuna obveznika . U transfer zaduzenja , inicijator je primalac ,
banka inicijator je banka primalaca , banka destinacije je banka platioca a
primalac je platilac/obveznik/. “Transfer unutar banke” znaci transfer fondova, od nalogodavca primaocu
putem platnog naloga . Ucesnici u internom transferu su inicijatori ili banka koja
deluje kao banka inicijator ili destinacije i primalac.
“Medjubankarski transfer” znaci transfer fondova od duznika kod primaoca u
dve posebne banke koje imaju , najmanje dva naloga za isplatu za svaku prijemnu
banku osim banke destinacije koja vrsi nalog svojeg posiljaoca, izdajuci
odgovarajuci nalog za isplatu prijemne banke, sa poslednjim nalogom za isplatu
poslato banke destinacije.. Ucesnici u medjubankarski transfer su inicijatori ,
banka inicijator , banka destinacije i korisnik/dobitnik/ i mogu da sadrze jednu ili
vise posrednicke banke. U jednom medjubankarskom transferu , osim akcije u
ime klijenta , banka moze da deluje u ime i njen racun. “Medjunarodni transfer” znaci transfer fondova od duznika kod primalaca u
dve posebne banke jedna od kojih deluje u mesto i licencirana je kod CBK, dok
druga u nekoj drugoj zemlji. Ucesnici u medjunarodnom transferu su incijatori,
banka inicijator, banka destinacije i korisnik i mogu obuhvatiti jednu ili vise
posrednickih banaka. U jednom medjubankarskom transferu , osim akcije u ime
klijenta , banka moze da deluje u ime i njen racun.
“Ziro isplate” znaci placanje faktura sa bankovnih ziroracuna ili u gotovini.
Njegova glavna upotreba je za redovno periodicno placanje i placanja
komunalnih racuna, takse ili fakture registracije. “Direktno zaduzenje” znaci transfer zaduzenja , gde inicijator je primalac ,
banka inicijator je banka primaoc, prijemna banka je banka platioca i primaoc je
platilac. “Kartica” znaci instrument elektronskog placanja izdat od od jedne banke, koji nosiocu kartice omogucuje obavljanje bankarskih transakcija.
“Kartica sa funkcijom cash-a/ gotovine/” znaci kartica izdata od jedne
banke, koji omogucava imaocu kartice podizanje samo cash-a sa njihovih
raspolozivih sredtava u svom bankovnom racunu. “Debit kartice” znaci kartica izdata od jedne banke, koji imaocu kartice omoguje
da vrsi placanja i podizanje cash-a od svojih raspolozivih sredstava u bankovnom
racunu. “Kredit kartice” znaci kartica izdata od jedne banke , koja omogucuje nosiocu
kartice da upotrebi kreditnu liniju . Ova kartica omogucava nosiocu da sprovede
platne kartice i podize gotovinu do ogranicenja kreditne linije. Kreditna linija,
vreme vracanja , i t.d. definisane su u ugovoru potpisanom izmedju imaoca i
banke. “Elektronski novac” znaci sredstvo /instrument/ placanja koji cuva novcanu
vrednost u elektronskoj formi i omogucava nosiocu obavljanje elektronskog
placanja. “Home banking” usluga koja omogucava nosiocu da sprovede razne bankarske
transakcije, ukljucujuci naloge za isplatu, koristeci svoj kompjuter sa internet
veza/ online/ sa bankom , preko telefonske linije bez koriscenja interneta. “Phone banking” znaci usluga koja omogucava imaocu da koristi telefon za
obavljanje raznih bankarskih transakcija, ukljucujuci i mogucnost da napravi
naloge iz bankovog racuna. “E-banking” znaci usluga koja omogucava imaocu da ostvari razne bankarske transakcije , ukljucujuci naloge za isplatu, koristeci internet. “Terminal” znaci uredjaj koji omogucava povlacenje depozit gotovine,
prenos fondova, kupovinu u prodajnim mestima preko kartice, i t.d.. Vrste
terminala su terminali ATM i POS. “ATM” (Automated Teller Machine) znaci elektronski uredjaj koji
omogucava podizanje ili depozit gotovine cash, placanje usluga , prenos
sredstava izmedju racuna, otvaranje racuna i t.d. ATM operiraju online, gde
baza podataka je dostupna u relanom vremenu , kao i offline . “Terminal POS” (POS/EFTPOS) znaci uredjaj koji omogucava upotrebu
banakarskih kartica u mesto prodaje . Informacije za placanje se dobiju preko
papirnih faktura sa mehanickim ili elektronskim terminalima. U drugom slucaju,
koji takodje gde se takodje vrsi elektronski prenos informacija ,
termin se odnosi na “elektronski transfer fondova u jednoj prodajnoj tacci” EFTPOS (Electronic Fund Transfer Point of Sale). “Virtuelni terminal POS” (virtuel POS) – je uredjaj slicnan sa uslugama
terminala POS, koji omogucava vrsenje transakcija preko interneta ili telefona
,putem bankovnih kartica koja rade online.