*

opisati, klasificirati i usporediti razliite metode istraivanja (znanstvene paradigme, vrste istraivanja, tehnike prikupljanja i obrade podataka)prepoznati i procijeniti proces i procedure izvoenja istraivakog rada, nastanka znanstvenih podataka i pisanja izvjea o znanstvenim rezultatimapronai i primijeniti specifina znanja u relevantnoj literaturisamostalno planirati i organizirati provedbu manjih istraivanja (izraditi nacrt, prikupiti, obraditi, analizirati, interpretirati i prikazati rezultate istraivanja)pratiti i kritiki procijenjivati rezultate drugih istraivanja u smislu procjene kvalitete i primjenjivosti rezultata pri rjeavanju odreenih odgojno-obrazovnih problemarazviti vjetine potrebne za istraivaki rad

Odreenje znanosti (funkcije, elementi, paradigme)Vrste istraivanja Tijek istraivanja (etape istraivanja)Metode istraivanja (deskriptivna, kauzalna, eksperiment)Prikupljanje podataka (rad na dokumentaciji, opaanje, intervju, anketa, test, skale procjene)Mjerni instrumenti (karakteristike mjernih instrumenata)Analiza podataka (kvalitativna i kvalitativna)Deskriptivna statistika: srednje vrijednosti, rasprenja, koeficijent korelacijeInferencijalna statistika (t-test, 2-test)Interpretacije, prezentacija i primjena rezultata istraivanjaEtika i istraivanje

Obvezna:

Mui, V. (2004). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.Milas, G. (2009). Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)- Silobri, V. (2000). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb:Medicinska naklada. Preporuena

Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraivanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada SlapMui, V., Matijevi, M. i Joki, M. (2003). Istraivati i objavljivati elementi metodoloke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ. Petz, B. (2004). Osnove statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada SlapVizek-Vidovi i sur. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN (Metode istraivanja psihologije obrazovanja, str.17-35)asopis Dijete i drutvo (Tematski broj: Etika istraivanja s djecom). 2003., 5(1).Sekuli-Majurec, A. (2000.): Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraivanjima pedagokih fenomena neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3), 289-300.

Vrenje akcijskih istraivanja u okviru redovite odgojiteljske djelatnosti. Rezultati su izravno primjenjivi u praksi, ne mogu se uopavati.Sudjelovanje u terenskim istraivanjima koje vre vanjske znanstvene ustanove.Praenje i kritiko (ne)prihvaanje rezultata znanstvenih istraivanja koji se iznose u tisku.

Znanost je djelatnost kojom se stjeu nove spoznaje, nova znanja o pojavama u prirodi i drutvu (Mejovek, 2008). Cilj znanosti je utvrivanje zakona o pojavama u prirodi i drutvu polazei od njihovih meuodnosa. Do zakona se dolazi nakon velikog broja znanstvenih istraivanja, a omoguuju postavljanje modela i teorija.

Temeljnih znanstvenih pojmovaIstraivakih metodaDeskriptivnih iskaza o moguim i vjerojatnim vezama meu pojavama i metoda intervencije

Beskonaan broj pojava svesti na ogranieni broj konstrukata ili pojmova. Pravilnost meu pojavama vodi formuliranju principa, koji su preliminarni zakoni, a daljnjim provjeravanjem prerastaju u zakone. Zakon definiranje meuodnosa pojava. Teorije objanjavaju konstrukte i njihove meuodnose.

Razumijevanje pojava i otkrivanje njihovih uzroka Predvianje buduih dogaanja

- U drutvenim i humanistikim znanostima esto nije mogue utvrditi zakone, niti uzroke pojava, pa je cilj utvrivanje povezanosti.- Znanost je traenje reda, uniformnosti i povezanosti meu dogaajima u prirodi koja nas okruuje (Skinner, 1953).

- podrazumijeva prouavanje metoda koje se primjenjuju u znanosti tj. svih postupaka koji se koriste u znanstvenom radu. U okviru znanstvene metodologije razlikujemo:Znanstvene metode najiri i najsveobuhvatniji postupci u znanstvenom istraivanju (deskriptivna metoda i kauzalna metoda)Postupci prikupljanja podatakaTehnike za obradu podataka

podruje polje grane

1. Prirodne 2. Tehnike3. Biomedicinske4. Biotehnike5. Drutvene Psihologija Edukacijska6. Humanistike

Paradigma razumijevanja produbljeno shvaanje neke pojave (kvalitativna paradigma)Paradigma pojanjavanja tumaenje pojave, traenje uzrono-posljedinih odnosa (kvantitativna paradigma)

Paradigma sustav uvjerenja kojim se istraiva rukovodi pri organizaciji istraivanjaZa odreenje paradigme vana su tri pitanja:

Onkoloko bavi se prirodom stvarnosti (ne/postojanje objektivne stvarnosti)Epistemoloko priroda odnosa izmeu spoznavatelja i predmeta spoznajeMetodoloko nain spoznavanja

razumijevanja

shvaanje interpretativna paradigma kvalitativna obiljeja opisna obiljejafenomenoloki pristupidiografska svrha idios-pojedinac (studije sluaja)-neoptruzivno, prirodno promatranje dinamika realnostholistinostsubjektivnostpojanjavanja

ustanovljavanje uzrono-posljedinih veza kauzalna paradigma kvantitativna obiljeja - numerika obiljeja empirijsko-analitiki postupcinomotetika svrha nomos-zakon (reprezentativan uzorak)optruzivno egzaktno mjerenjestatika realnostpartikularistinostobjektivnost

Koritenje pozitivnih aspekata i jedna i druge paradigme, vodei rauna o danim okolnostima tematike istraivanja, omoguuje viu razinu znanstvenog istraivanja.Triangulacija shvaanje da se pojava moe tonije ispitati ako se promatra s razliitih stajalita.

Temeljna nove spoznaje o osnovama prouavanih pojava. Mogu biti empirijska i neempirijska, ne slue izravnoj primjeni u odgojno-obrazovnoj praksi Primijenjena postizanje novih spoznaja koje prvenstveno slue ostvarivanju neke praktine svrhe ili ciljaRazvojna cilj im je ispitati promjene neke varijable tijekom vremena, ili slue stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava kao i uvoenju ili poboljanju novih postupaka i to na temelju znanstvenih istraivanja i praktinog iskustva (akcijska uvoenje novosti u odgojno-obrazovnu djelatnost na osnovi njihove znanstvene provjere)

Akcijska istraivanja vrsta razvojnih istraivanja u kojima se uvode i provjeravaju novosti u odgojo-obrazovnoj djelatnosti:

A) onaj koji vri odnosno sudjeluje u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, nju ujedno i istrauje, (ne provodi se na ljudima nego s ljudima) B) visok stupanj elastinosti posebno u svezi nacrta provoenja istraivanja,C) akcijska istraivanja nisu preteito individualna, ve mogu biti i zajednika,D) akcijsko istraivanje je u biti empirijsko istraivanje

Tehnoloki pristup 60ih i 70ih god 20. stoljea inovacije proslijeivane kolama odozgo od strane akademske zajednice, unapreenja evaluirana u duhu pozitistikog pristupa znanostiNedostaci:

- rezultati istraivanja znanstveni izvjetaji pisani znanstvenim stilom koji je esto nepristupaan praktiarima, a sami zakljuci obino nemaju vee koristi za praksu,posao odgoja i obrazovanja teko mogu razumjeti ljudi izvan prakse

80ih god 20. stoljea naglasak na promjene odozdo, znanje praktiara na osnovi vlastitog ostvarivanja promjena u edukacijskom procesu, za evaluaciju promjena koritene kvalitativne i naturalistiki orijentirane metode

Longitudinalna istrauju se odgojno-obrazovni fenomeni u dinamici njihova tijeka, razvoja, trajanja u vremenu. Predstavljaju i idiografski usmjerene studije sluajevaTransverzalna istrauje presjek pojave u jednom asu

Empirijska iskustvena istraivanja, podaci se prikupljaju iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada, rjee iz eksperimentalnih laboratorijaNeempirijska vre se izvan same prakse, preteno na pismenim izvorima, tj. analizom dokumentacije.

istraivanja povijesti odgoja i obrazovanja (primarni i sekundarni izvori)Istraivanja sadanjosti odgoja i obrazovanjaIstraivanja budunosti odgoja i obrazovanja

Evaluacijska istraivanja:

formativna utvrivanje stanja i potekoa, to predstavlja polazite za uspjenije formiranje pomoi pojedincima i skupinamasumativna utvrditi ukupni rezultat odgojno-obrazovne aktivnosti

Metaanalitika zajednika analiza, usporedba i procjena veeg broja istraivanja o nekoj temiNarativna polaze od pripovijedanja osoba koje su predmetom istraivanja (npr. burn out- sagorijevanje u nastavnikom poslu)Studije sluaja

Deskriptivna (korelacijska i komparativna) Kauzalna (eksperiment)

Sljedee pojmove pridruite paradigmi kojoj je blii.Kontroliranost situacije, idiografski pristup, opstruzivnost, kvalitativni pristup, holistinost, subjektivnost, nomotetika svrha, deskriptivno istraivanje, kauzalno istraivanje.

Kojoj vrsti istraivanja (u okviru koje paradigme) pripada lanak koji ste izabrali?

Izbor temeIzrada projekta (nacrta istraivanja)Provoenje istraivanja3.a) primjena metoda istraivanja3.b) prikupljanje podataka (postupci i instrumenti)3.c) analiza podataka4. Interpretacija rezultata5. Objavljivanje rezultata6. Primjena rezultata

Potrebe prakseInteres razvoja znanostiOsobni afiniteti istraivaaMetodoloke mogunostiMaterijalne mogunosti

Razlika izmeu ope tematike i problema istraivanja. Npr. ispitati djelotvornost odreene metode pouavanja.

Projekt pisani dokument u kojem se opisuje to, kako, kada, s kim, kojim sredstvima se namjerava izvriti istraivanje; ili cjelokupna aktivnost ostvarivanja onoga to je zacrtano projektom.Opi dio idejni projektPosebni dio tehniki projekt

- Vjeba

Struktura projektaNaslovTeorijsko obrazloenje teme Doprinos unapreenju znanstvene spoznaje ili unapreenju prakseMetodologija:

paradigmatski aspekt pristupa vrsta istraivanjametoda istraivanjacilj, problemi i hipotezeispitanici mjerni instrumentipostupakObrada rezultata (deskriptivna i/ili inferencijska statistika)Literatura

Deskriptivna metoda - skup znanstveno-istraivakih postupaka kojima se OPISUJU pojave (stanje i osobine)Kauzalna metoda - skup znanstveno-istraivakih postupaka pomou kojih se utvruje uzrono-posljedina povezanost meu pojavama (varijablama)

Bitna karakteristika prirodnih i drutvenih pojava je njihova vea ili manja promjenljivost varijabilnostDeskriptivna metoda jedna vrsta varijabliKauzalna metoda:

nezavisne (uzroci) varijable koje se namjerno unosi ili mijenja (u eksperimentu) kako bi se provjerio njezin utjecaj na zavisnu varijablu,zavisne (posljedice) varijable varijable koje su predmet mjerenja ili opaanja (u eksperimentu)

Precizno utvrivanje i opisivanje pojma ili premdeta mjerenja. Postupak kojim se pojmovi i konstrukti u znanosti nastoje osloboditi nejasnih, nepreciznih i oprenih znaenja. Deprivacija se definira pomou vremena izolacije od senzornih informacija. Primjer: kvaliteta ivota

Ogranieni broj lanova neke populacije, koji su iz populacije izabrani tako da to bolje i to tonije predstavljaju populaciju (reprezentativan ili nepristran).Sluajan svaki lan populacije ima jednaku ansu da bude izabran u uzorak; stratificirani- ako se populacija sastoji od razliitih slojeva / stratuma, u uzorku mora biti jednak postotak lanova iz svakog sloja kao u cijeloj populaciji; prigodni ono to nam stoji na raspolaganju (pacijenti nekog klinikog odjela, studenti neke studijske grupe) Populacija svi lanovi neke skupine s odreenim karakteristikama.

Znanstveno-istraivaki postupak u kojem se namjerno, u strogo kontroliranim i ponovljivim uvjetima izaziva neka pojava radi njenog opaanja (mjerenja).Prednosti i nedostaci:

- Omoguuje zakljuivanje o uzrono-posljedinom odnosu- Primjena upitna jer se eksperimentalna situacija razlikuje od svakodnevne, realne situacije- Reduciranje realnosti-izoliranje varijabli uz kontrolu vanjskih imbenika, pojednostavljenje situacije koja postoji u stvarnosti kako bi se mogla kvantitativno istraivati

Zakon jedne varijable postupak u kojem se neutraliziraju ili kontroliraju utjecaji svih nezavisnih varijabli osim jedne, eksperimentalne Te ostale varijable su izvor pogreke:

Pogreka tipa S (subjekt) djelovanje razlika u osobnostima (karakteristikama ) ispitanikaPogreke tipa G (grupa) djelovanje faktora koji su karakteristini za svaku eksperimentalnu grupu(nastavnik, vrijeme, okolina)Pogreke tipa R (replikacija) ponavljanje u vremenskom smislu i smislu mjesta

Zakljuak temeljen na pogrenim pretpostavkama o tome to je utjecalo na promjene u zavisnoj varijabli. Ishodi eksperimente do kojih su doveli initelji koji nisu bili predmet prouavanja, tj. nedovoljno kontrolirani vanjski utjecaji.To moe biti:

odnos izmeu eksperimentatora i ispitanika ispuniti oekivanja eksperimentatora, Svjesnost o provoenju eksperimenta ponaanje koje odstupa od uobiajenog

Uinak: Sz-SpSp (poetno stanje u zavisnoj varijabli npr.razina predznanja)E (djelovanje eksperimentalnog imbenika, nezavisne varijable npr. novi tehnika pouavanja)Sz (zavrno stanje u zavisnoj varijabli razina usvojenog gradiva)

Eksperiment s usporednim skupinamaEksperiment s jednom skupinomEksperiment s rotacijom eksperimentalnih imbenika

Uinci: (SzA SpB) (SzB-SpB)Skupina A (kontrolna skupina)SpSkupina B (eksperimentalna skupina)Sp

E (izravno pouavanje)E (problemska nastava)

SzASzB

Uinak (Sz1.cik. Sp 1. cik.) (Sz2.cik. Sp 2. cik.)Sp 1. ciklus E (izravno pouavanje)Sz 1. ciklusSp 2. ciklusE (problemska nastava)Sz 2. ciklus

Uinci: SzA 1.cik. SpA 1.cik. SzB1.cik. SpB 1.cik. SzA 2. cik. SpA 2.cik. SzB2.cik. SpB 2.cik.Skupina ASpA 1.cik.Skupina BSpB 1.cik.E (izravno pouavanje)SzA 1.cik.SpA 2.cik.E (problemska nastava)SzA 2.cikE (problemska nastava)SzB1.cik.SPB 2.cik.E (izravno pouavanje)SzB 2.cik.

Sloeni Kvazieksperiment eksperiment sa smanjenom mogunou kontrole i izolacijom nezavisnih varijabli

Rad na dokumentacijiSustavno promatranjeIntervjuAnketaTestProcjenjivanje i prosuivanje

Valjanost PouzdanostObjektivnostOsjetljivostPrimjerenostStandardiziranostDiskriminativna vrijednost pojedinih zadatakaPraktinost i ekonominost

Metrijska karakteristika nekog mjernog postupka (npr. testa, upitnika linosti ili skale sudova) koja nam pokazuje da li i u kojem stupnju instrument mjeri ono to smatramo da mjeri. Ne postoji opa valjanost, nego razliite vrste i postupci njenog utvrivanja:

Teorijska da li i u kojem stupnju instrument mjeri neku pojavu (konstrukt konstruktna, simptomatska). Utvruje se: sistematskom logikom analizom (sadrajna), faktorskom analizom (faktorska)Praktina ili prognostika valjanost odreuje se slaganjem uspjeha u instrumentu s uspjehom u nekoj kasnijoj aktivnosti (koeficijent korelacije)

Odnosi se na tonost mjerenje bez obzira na to to se mjeri; nezavisnost mjerenja od nesistematskih izvora pogreke.Pouzdanost interne konzistencije (npr. Cronbach alpha)Ponovljenih mjerenja test-retestEkvivalentnih formi (usporedni oblici, tj. dva ili vie instrumenata iste vrste)

Stupanj nezavisnosti rezultata mjerenja o onome tko provodi mjerenje (testovi potpuno objektivni, zadaci tipa eseja, projektivne tehnike neobjektivni )

Karakteristika koja omoguuje utvrivanje razlika meu ispitanicima (dovoljno velik raspon zadataka od najlakih do najteih, najvie zadataka srednje teine). Iskazuje se veliinom rasprenja testovnih rezultata

Instrument koji odgovara osobinama ispitanika (npr. njihovoj dobi, kognitivnom razvoju i slino).

Karakteristika koja se odnosi na ope, empirijski utvrene kriterije za usporedbu uspjeha koji ispitanici postiu na nekom mjernom instrumentu

- Primjer: ocjene u razliitim predmetimaUtvruje se:

badarenjem utvrivanjem ope mjerne ljestvice raspodjela rezultata dobivenih na reprezentativnom uzorku, usporedba individualnog rezultata s aritmetikom sredinom skupine (badarenje na temelju centila ili decila ili na temelju standardnog odstupanja z-vrijednosti)utvrivanjem kriterijske razine koliki je rezultat u odnosu na neki zadani kriterij (npr. pozitivna ocjena ako je rijeeno 60% zadataka)

Zadatak 1. Ako uenik na testu iz matematike rijei 12 od 15 zadataka, izraunaj u koji centil i koji decil pada njegov rezultat? Koliki postotak uenika moe imati bolji, a koliko loiji rezultat od njega?

Zadatak 2. Izraunaj z-vrijednost za individualni rezultat ispitanika na testu inteligencije X=95, prema formuli: z = X - M / sd; gdje je M=100 a sd=15. Ucrtaj njegov poloaj na normalnoj raspodjeli.

Zadatak 3. Da li bi uenik iz zadatka 1. bio primljen npr. na studij ako se prima 25% najuspjenijih? Da li bi isti uenik bio primljen za pilota ako je kriterij uspjenosti 90% tono rijeenih zadataka?

Koliko svaki pojedini zadatak diskriminira, razlikuje ispitanike

Praktinost - npr. primjena testa za vrijeme jednog kolskog sata (rjeavanje zadataka ne traje due od 30 min)Ekonominost - odgovaranje na lista za odgovore

Neempirijski postupak, najee se koristi kod povijesnih istraivanjaNpr. usporedba (komparativno istraivanje) sadanjih zapadnoeuropskih obrazovnih sustavaPrimarni izvori originalni dokumenti (knjige, asopisi, disertacije, magistarski znanstveni radovi, znanstveni lanci i sl.)Sekundarni neoriginalni dokumenti, publikacije iz druge ruke, udbenici, enciklopedije, prirunici i sl.Tercijarni informacije iz tree ruke s objavljenim informacijama iz primarnih i sekundarnih izvora (bibliografije)

a) Samopromatranje (introspekcija) neposredno ili naknadno (po sjeanju) opaanje vlastitih doivljaja. subjektivnost, ali neke podatke nemogue je dobiti na drugaiji nain; npr. intenzitet bolib) Vanjsko opaanje opaanje ponaanja koja se mogu direktno ili indirektno vidjeti, tj. mjeriti. Promatranje pomou tehnikih pomagala (video) prednosti: objektivnost i potpunostPromatranje i biljeenje od strane promatraa prednosti: usmjeravanje pozornosti na finije nijanse dogaaja i sigurnost od tehnikih smetnji, nedostaci: subjektivnostSudjelujue promatranje promatra svjesno i sustavno sudjeluje u aktivnostima pouzdaniji i istinitiji podaci nego kod vanjskog promatranja , problem objektivnosti, nemogunost simultanog voenja biljeki pa se oslanja na pamenje promatraa

Problem promatranja: svjesnost ispitanika da ih se promatra moe promijeniti ponaanje

Oblik konverzacije u kojoj dvije osobe sudjeluju u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u svrhu ostvarenja nekog cilja. Svrha intervjua moe biti:

a) prikupljanje injeninih podataka o osobi; b) procjena sposobnosti i osobina linosti; c) savjetovanje ili terapijaPo obliku intervju moe biti:

- Strukturiran (vezan) tono odreen broj i redoslijed pitanja- Polustrukturiran odreena podruja razgovora- Slobodni slobodno postavljanje pitanjaS obzirom na nain primjene razlikujemo: Individualni ili skupni

Tonost podataka ovisi o okolini i situaciji, vjetini intervjuera, kooperativnosti ispitanika

Anketiranje - anketa, anketni upitnikPostupak u kojem ispitanik pismeno odgovara na pitanja koja se odnose na injenice koje su mu poznate ili se odnose na njegovo miljenje, stavove, interese o neemu.Vremenski ekonominija od intervjua, nedostaci: esto se ispitanikov odgovor uzima zdravo za gotovo, pitanje je dali verbalni iskaz odgovara stvarnosti (izbjegavanje istine, nepaljivost pri odgovaranju, nepoznavanje predmeta mjerenja) - ANONIMNOST

Vrste pitanja u anketiPitanja otvorenog tipa: Zato ste odabrali odgojiteljski posao?____________

Pitanja zatvorenog tipa: Zato ste odabrali odgojiteljski posao?

Oduvijek sam to eljelaZbog plae i radnog vremenaVolim raditi s djecom

Pitanja kombiniranog tipa: Je li odgojiteljski posao va prvi izbor?

DaNeAko ne, to je bio prvi izbor?____________________________

Pitanja trebaju biti jasna, primjerena, nesugestivna (ne Jeste li zadovoljni odgojiteljskim poslom?, nego ime ste zadovoljni, a ime niste u odgojiteljskom poslu?

Testiranje Test je standardizirani postupak s kojim se izaziva odreena aktivnost iji se uinak mjeri i vrednuje usporeivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednakoj situaciji ili usporeivanjem s jednoznano postavljenim kriterijem. Razlikuju se od nizova zadataka objektivnog tipaVrste testova

Prema osobinama ispitanika (testovi znanja, sposobnosti, linosti)Prema nainu rjeavanja (pismeni, usmeni, testovi ina)Testovi snage (vrijeme rjeavanja nije ogranieno, utvruje se stupanj razvijenosti neke osobine) i testovi brzine (ogranieno vrijeme rada)

Odreuje se podruje sastavljanje zadatakaIzbor najkvalitetnijih zadatakaPrimjena testa na manjem uzorku radi utvrivanja metrijskih karakteristikaKonani oblik koji se primjenjuje na reprezentativnom uzorku

Zadacima obuhvatiti nastavni sadraj (njegov reprezentativni uzorak) - valjanostJasnost i primjerenost zadatka pouzdanostTipovi zadataka:

Zadaci otvorenog tipa (tip dosjeanja i tip nadopunjavanja)Zadaci zatvorenog tipa - zadaci izbora (tono-netono, viestrukog izbora, usporeivanja ili sparivanja, sreivanja)Jednoobrazna standardizirana primjena uz opu uputu i jednake uvjete testiranja

Tip dosjeanjaO koja dva uvjete treba voditi rauna prilikom sastavljanja zadataka testa.

.. Tip nadopunjavanja

___________ je postupak u kojem ispitanici pismeno odgovaraju na pitanja koja se odnose na injenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim miljenjem.

Koje od sljedeih pitanje moemo postaviti u akcijskom istraivanju:Kako mogu unaprijediti itanje uenika prvog razreda?Postoji li veza izmeu posjedovanja raunala kod kue i brzine itanja uenika prvog razreda?

U kojim postupcima prikupljanja podataka moe odgovore dobiti usmenim putem?Rad na dokumentacijiAnketiranjeIntervjuiranjeTestiranjeProcjenjivanje i prosuivanje.

a) Najizravniji i najprirodniji postupak prikupljanja podataka.Anketiranjeb) Najee se koristi u povijesnim istraivanjima.Intervjuiranjec) Ispitanici pismeno odgovaraju na pitanja koja se odnose na injenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim miljenjem.Testiranjed) Najprirodniji i najljudskiji nain prikupljanja podataka kroz razgovora sa ispitanikom.Rad na dokumentacijie) Standardizirani postupak s kojim se izaziva odreena aktivnost iji se uinak mjeri i vrjednuje usporeivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednoj situaciji ili usporeivanjem s jednoznano postavljenim kriterijem.Prosuivanje i procjenjivanjef) Ovim se postupcima prikupljaju podaci o miljenjima u svezi s neijim osobinama, kvalitetom neijeg izratka ili proizvoda i sl. Pritom se upotrebljavaju razni oblici ljestvica (skala) ime se ostvaruje i kvantitativni iskaz prosudbe.Sustavno promatranje

Kojim redoslijedom se ostvaruju etape istraivanja?

Objavljivanje izvjetajaIzbor temeIzrada projektaProvoenje istraivanjaPrimjena rezultataInterpretacija rezultata

Postupci u kojima se prikupljaju podaci o neijim osobinama, kvaliteti uratka i slino. Prema vanjskom obliku mogu biti:

Deskriptivne (opisne)Grafike

Sastoje se od niza tvrdnji, obino poredanih po stupnju intenziteta, a procjenjiva oznauje onu koja po njegovom miljenju najbolje odgovara stvarnosti.

PrimjerKada za vrijeme nastave netko od uenika eli iznijeti svoje miljenje uiteljicaohrabruje uenike u iznoenju svog miljenja,saslua miljenje uenika s interesom,saslua miljenje uenika i nastavi iznositi svoje miljenje,saslua s negodovanjem miljenje uenika,zabranjuje uenicima iznoenje svog miljenja.

Sastoje se od crta (najee vodoravnih) ispod kojih su lijevo i desno upisani ekstremni sudovi, a u sredini neutralni sud.Primjer

Za vrijeme nastave meni je biloDosadnoOsrednje zanimljivoIzuzetno zanimljivo

Koliko si bio aktivan za vrijeme nastave?NimaloVrlo maloMaloPrilinoPotpuno

Za vrijeme nastave osjeam se oputeno.Uope se ne slaemNe slaem seDjelomino se slaemSlaem seU potpunosti se slaem.

*Prema autoru Rensisu Likertu.

Kako je vaa uionica opremljena nastavnim sredstvima i pomagalima?

12345Slabo ____X____ Izvrsno

Koliko si bio/bila aktivan/na na nastavi ?

1234 5Nimalo ____ X __ __ Potupuno

Poredaj predmete za vrijeme kojih najee koristite raunalo. Broj 1 upiite u kvadrati ispred predmeta za vrijeme kojeg najee koristite raunalo, broj 2 za sljedei predmet u kojem najee koristite raunalo itd.

Priroda i drutvoMatematikaHrvatski jezikGlazbena kulturaTjelesna i zdravstvena kulturaLikovna kultura

Kontrolna lista se upotrebljava pri analitikoj procjeni osobine neke osobe, njezinog rada ili proizvoda. Pritom procjenjiva odabire samo jedan od dva mogua suda: pozitivni i negativni.

Procjena seminarskog rada ___ Na naslovnoj stranici ima sve potpune podatke.___ stranice su numerirane.___ Tekst je uredno i pregledno prezentiran.___ Pravopisno je ispravan.___ Jezino je ispravan.___ Stil zadovoljava.___ Adekvatno je strukturiran (uvod, razrada, zakljuak).___ Citiranje literature je jasno i jednoobrazno.___ Literatura je popisana___ Literatura je potpuna u odnosu na navoenje u tekstu.___ Nain navoenja je potpun i jednoobrazan.

Standardizirani instrument pomou kojeg se procjenjuju odreeni rezultati rada ili proizvodi

Grafiki prikaz strukture odnosa meu lanovima grupe, koji se izrauje na osnovi ustanovljenih meusobnih privlaenja i odbijanja. Mogue je utvrditi pozitivan ili negativan odnos (punim crtama privlaenje, isprekidanim odbijanje); prostorna udaljenost ukazuje na socijalnu i emocionalnu udaljenost; postojanje podgrupa, poloaj pojedinog lana i slino.

Kvalitativna analiza podataka ukljuuje:

Redukciju podataka smanjenje podataka, svoenje na bitno uz apstrahiranje, eliminiranje onoga to nije relevantnoSreivanje podataka kategorizacija podatakaIzvoenje zakljuaka*Hermeneutika znanost o tumaenju tekstova sa svrhom shvaanja smisla tekstualnog zapisa, govornog izriaja, umjetnikog djela i slino.

Prikupljanje podatakaSreivanje podatakaRedukcija podatakaZakljuci skiciranje/verificiranje

Iterativni odnos etapa kvalitativne analize

Primjer: Uenici su prilino dobro svladali gradivo zemljopisa, no nisu ba u svemu posve sigurni. ili Uenici su u prosjeku usvojili dvije treine gradiva zemljopisa, a postojei nedostaci se uglavnom odnose na neusvojenost samostalnog zakljuivanja iz zemljopisnih pojava (52%) i nesnalaenja na zemljopisnoj karti (44% uenika).Pri pronalaenju zajednikih crta u pojedinanim pojavama, statistika se temelji na logikom postupku INDUKCIJE zakljuivanja od pojedinanog na ope.

Potpuna indukcija zakljuivanje od svih pojedinanih sluajeva na cjelinu pojave (npr. prosjena razina usvojenosti praktine primjene pravopisnih pravila kod svih uenika 8 raz. U Hrvatskoj) DESKRIPTIVNA STATISTIKA Nepotpuna indukcija zakljuivanje od dijela sluajeva na cjelinu svih sluajeva (npr. na osnovi rezultata reprezentativnog uzorka (20%) uenika 8 raz. U Hrvatskoj zakljuuje se o vjerojatnoj prosjenoj razini usvojenosti praktine primjene pravopisnih pravila kod svih uenika.) INFERENCIJALNA STATISTIKA

Vrijednosti mjerenih varijabliDobivaju se postupkom mjerenjaUvjetuju izbor statistike obrade

Valjanost istraivanja izbor varijabliTonost zakljuivanja kakvoa podataka

Kvalitativni opisni Kvantitativni brojani

Mjerne ljestvice:

Kvalitativne (nominalne i ordinalne)Kvantitativne (intervalne i omjerne)

NominalneOrdinalneIntervalneOmjerne

utvrivanje identiteta, kategorije: M ; ide na izvannastavne aktivnosti ili ne

Statistiki postupci:

- dominantna vrijednost, (mod) proporcije, 2 test, koeficijent kontingencije

utvrivanje reda 1.2.3., to je vee a to manje, razlike izmeu jedinica skale nejednakekolske ocjene, rangovi

Statistiki postupci:

- dominantna vrijednost, centralna vrijednost(medijan) proporcije, 2 test, koeficijent kontingencije, koeficijent rang korelacije

Izraava koliinu (brojevna vrijednost odgovara vrijednosti obiljeja)0 ne znai ne postojanje obiljeja Svi intervali jednake irineTemperatura u stupnjevima Celzijusa, pH

Statistiki postupci:

- aritmetika sredina, standardna devijacija, z-vrijednosti, Pearsonov koeficijent korelacije , t-test, analiza varijance, regresijska analiza

Imaju svojstva intervalnih, osim to jednaki brojani odnosi (omjeri) znae jednake omjere u mjerenoj pojavi (npr. duina, teina)0 znai ne postojanje obiljeja Koliina bjelanevina u mokrai

Statistiki postupci:

- aritmetika sredina, standardna devijacija, z-vrijednosti, Pearsonov koeficijent korelacije , t-test, analiza varijance, regresijska analiza

Pojave i karakteristike koje mjerimo pokazuju tendenciju grupiranja i rasprenjaVjeba: Bacanje kockeUvjeti za normalnu raspodjelu:

Da se pojava normalno distribuiraDa imamo dovoljno velik broj rezultata (mjerenja)Sva mjerenja provedena istom metodom u istim uvjetimaIspitanici homogeni po svim ostalim karakteristikama a heterogeni po mjerenoj karakteristici

Ako su podaci mjerljivii normalno distribuirani (intervalne i omjerne skale) koristimo parametrijsku statistiku (m, sd, r, t-test, analiza varijance)Ako rezultati nisu izraeni u mjernim jedinicama ve u frekvencijama pojedine kategorije i nisu normalno distribuirani (nominalne i ordinalne skale) koristimo neparametrijsku statistiku (Mdn, Q, C, koeficijent rang korelacije, 2)

Rangiranje Grupiranje svrstavanje u skupine po veliini rezultata i izrada tablica (tabeliranje) rezultati postaju pregledni i polazite su za grafiko prikazivanje i razliite usporedbe

Bruto rezultati ispita iz Metodologije za studente predkolskog odgoja i studente razredne nastave

Rangirajte rezultate od najboljih prema najloijim za svaku skupinuGrupirajte rezultate u 6 kategorija i izbrojite svaki pojedini podatak u svakoj kategoriji Usporedite distribucije frekvencija studenata predkolskog odgoja i studenata razredne nastave. Prikaite rezultate grafiki.

Stupasti LinijskiTortni

Sredinja vrijednostRasprenje rezultata (mjere disperzije)Korelacija Utvrivanje odnosa dijela prema cjelini (postoci)

ARITMETIKA SREDINA prosjek M=X/N

M aritmetika sredina X zbroj svih vrijednosti u varijabli XN broj vrijednosti u varijabli XMOD vrijednost koja se najee javlja meu podacimaMEDIJAN sredinja vrijednost, vrijednost koja lei tono na sredini rangiranih podataka

1 3 02 4 14 5 35 5 46 5 88 6 99 7 10

Aritmetikoj sredini analogna je standardna devijacija ili sdModu ukupni raspon broj raznih vrijednosti izmeu najnieg i najvieg rezultata (uk.r.=najv.rez-najn.rez. +1; 6-29 =24)Medijanu kvartilno odstupanje

Povezanost dviju ili vie varijabliKoeficijenti se kreu od -1, 0, do 1

Do 0,20 neznatna, takorei ne postojiOd 0,21-0,40 niskaOd 0,41-0,70 umjerenaOd 0,71 0,90 visoka0,90 vrlo visokaPearsonov koeficijent korelacije r analogan je M i sdSpearmanov koeficijent rangova ( ro) analogan rangiranju i kvartilnom odstupanju (rauna se kod malog broja rezultata do 30)

Od ukupno 29 uenika:17 koristi tople boje,12 koristi hladne.Koliko je to posto?

17 : 29 x 100 = 58,62% toplih boja(uvijek zaokruiti na dvije decimale)12 : 29 x 100 = 41,38% hladnih bojaProvjera: 58,62 + 41,38 = 100%.Obrnuto izraunavanje postotka:30 je uenika ukupno:60% je upotrijebilo crvenu;40% je upotrijebilo plavu;koliko je to uenika?

60 : 100 x 30 = 1840 : 100 x 30 = 12Provjera: 18 + 12 = 30 uenika.

Logika inferencijalne statistike odreivanje vjerojatnosti da li je neka pojava nastala sluajno ili odreivanje vjerojatnih granica pokazatelja te pojave (reprezentativni uzorak)

-primjer: ako je aritmetika sredina na testu usvojenosti pravopisnih pravila kod uenika 8 razreda (njih 20%) 25 bodova, pitanje je u kojim granicama s 95% vjerojatnou je rezultat cijele populacije uenika 8 razreda?

T-test ispitivanje razlike izmeu dviju aritmetikih sredina hi-kvadrat test (2) ispitivanje znaajnosti itave distribucije rezultata; primjenjuje se kada raspodjela rezultata nije normalna (spol, bavljenje ili ne nekom aktivnou)

Hipoteza pretpostavka, provizorni odgovor na postavljeno pitanje (nul-hipoteza ne postojanje razlika, afirmativne hipoteze postojanje razlika)

Neizbjena subjektivnostGreka pri generalizaciji rezultata moemo li rezultate naeg istraivanja generalizirati (uopiti) na cijelu populacijuGreke pri zakljuivanje o uzrono-posljedinim odnosima:

Zakljuivanje na temelju vremenskog slijeda, zakljuivanje u krugu, skok u zakljuivanjuZakljuivanje na temelju neistinitih rezultataZaobilaenje prijeporne toke (nejednoznanost nazivlja)

Pristupaan potencijalnim korisnicimaIzbjegavati nerazumljivostDijelovi izvjetaja:

Naslov precizno odreen, ime autora, godinaSaetak na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku (najee engleskom)Sadraj, popis slika i tablicaUvod postavljanje i obrazlaganje problema, pregled ranijih istraivanja, odreenje specifinih termina ili pojmovaOpis tijeka istraivanja (primijenjenih metoda i postupaka)Rezultati - tekstualno i pomou tablica i grafikona (kod kvantitativnih istraivanja). Iznijeti i rezultate koji nisu u skladu s polaznim pretpostavkamaInterpretacija samo rezultata prikazanih u prethodnom poglavlju, naglasiti primjenu rezultataZakljuak Izvori i literatura Prilozi -

Stil pisanjaJasan i precizanIzbjegavati nepotreban viak rijeiIzbjegavati ponavljanjaPisanje u prvom licu mnoine nepisano praviloProlo vrijeme kada govorimo o svojim rezultatima(Saetak, Materijal i metode, Rezultati)Sadanje vrijeme kada se diskutiraju rezultati drugih autora (Uvod, Diskusija)

Citiranje literatureVancouver sustav autor-broj. Reference su nabrojane onim redoslijedom kojim se pojavljuju u tekstu. Identificiraju searapskim brojevimakoji mogu biti u zagradama(1), uglatim zagradama[1], kaosuperscript1, ili kombinacija[1] Harvard sustav autor-datum (Mui, 2004) Svi citati u tekstu rada moraju biti navedeni u literaturi (popisu na kraju rada) i obrnuto, svi citati u popisu literature moraju biti citirani u tekstu rada.

[1]http://hr.wikipedia.org/wiki/Citiranje_literature

Izvorni znanstveniStruniPregledni

RecenzijeJezinu lekturuTehnika redakcijaKorektura

Izvjetavanje potencijalnih korisnika (asopisi, knjige, radionice, Internet, televizija, radioVoljnost i odluka korisnika da predloeno primijeni

Istraivanje ni na koji nain ne smije nakoditi sudionicima. Jesu li mogui rezultati istraivanja toliko vani s obzirom na posljedice?Istraiva mora osigurati tajnost individualnih podatakaIstraiva ne smije varati ispitanike. Je li obmanjivanje opravdano s obzirom na vrijednost rezultata istraivanja?Kada su sudionici istraivanja djeca, istraiva mora imati roditeljsku, tj. skrbniku suglasnost za sudjelovanje. Istraiva ne smije prenijeti informaciju dobivenu od djeteta u povjerenju.

*