Znanost najvea avantura ljudskog roda

Znanost najvea avantura ljudskog rodaCiljevi uenja:

- Znanost, znanstveni pristup;- Temeljna naela znanosti, ciljevi; - Konstitutivni elementi znanosti.Filozofsko-epistemoloke pozicije (posljedice razliite paradigme u drutvenim znanostima)

Paradigma 1KVANTITATIVNA ILI PARADIGMA POJANJAVANJA

Empirizam (J. Locke) i iz njega izvedeni klasini pozitivizam (A. Comte) i kasnije, logiki pozitivizam (Beki krug)Paradigma 2 KVALITATIVNA ILI PARADIGMA RAZUMIJEVANJA

Racionalizam (idealizam W. Dilthey, fenomenoloki pravac E. Husesrl, kritikafilozofija frankfurtske kole T. Adorna, J. Habermasa)

Znanost je organizirano, metodoloki utemeljeno nastojanje da se iskustveno-racionalnim i racionalno-iskustvenim nainom doe do valjanih, objektivnih, pouzdanih, preciznih i sustavnih spoznaja o stvarnosti.Znanost - tri vana proceduralna pravila: javnost - provjerljivost - kontrolaOdlike neznanstveno i znanstveno utemeljene spoznajeSvojstvaneznanstvena

znanstvena

Opi pristupintuitivan zdravo-razumskiempirijski

Definicije pojmovanejasne, dvosmislenejasne, operacionalne

Pretpostavkeneprovjerljiveprovjerljive

Opaanjeprigodno, nesustavnosustavno

Mjerenjenevaljano, nepouzdanovaljano, pouzdano

Instrumentinetoni, nepreciznitoni, precizni

Izvjetavanjesubjektivno

objektivno

Zakljucisubjektivni, impresijeutemeljeni na injenicama

Stavnekritiankritian

Temeljna naela znanosti

- Valjanost, - Objektivnost, - Pouzdanost, - Preciznost, - Sustavnost.ValjanostOvo naelo tie se predmeta znanstvene spoznaje odnosno onoga ime se znanost bavi. Gledano openito, predmet znanstvene spoznaje je sveukupna stvarnost (i svi fenomeni koji su dostupni iskustvu).

ObjektivnostOvo naelo u biti se odnosi na zahtjev da se proces spoznaje mora osloboditi utjecaja subjektivnog stava istraivaa (rezultati spoznaje ovisni su jedino od predmeta spoznaje, a ne od subjekta koji vri spoznaju).

Pouzdanost Naelo se odnosi na zahtjev da se svi rezultati spoznaje mogu ponoviti i da u istim uvjetima provoenjem istih metodolokim procedurama moraju dobiti isti rezultati.

Preciznost Naelo koje nalae da se u istraivanju nastoje obuhvatiti najmanje pojedinosti, konstitutivni elementi fenomena koji se mogu opaatii analizirati, a koje su spoznajno relevantne.

Sustavnost Naelo nalae da se svaka spoznajna cjelina mora dovoditi u relaciju s postojeim spoznajama u sustav zakonitosti i teorijskih cjelina koje ne ostaju samo na pojedinanim injenicama ve nastoje pruiti objanjenja to veih dijelova stvarnosti.

ZNANSTVENO ISTRAIVANJE I METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

- DJELOKRUG ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA - FUNKCIJE METODOLOGIJE ZNANSTVENOG ISTRAIVANJAMetodologija istraivanja :

- Sustav pravila i uputa kako se provode istraivanja.

- Metodologija standardizira sve procedure, metode, postupke; - pomae u shvaanju ne samo rezultata spoznaje nego i naina kako se do njih dolo.

Metodologija sadrajni konceptKonstitutivni dijelovi metodologije istraivanja

1. Logiko-epistemoloki sadraj metodologije znanstvenog istraivanja; 2. Definiranje opeg znanstvenog pristupa, uvjeta spoznaje ireg predmetnog podruja date znanosti (znanstvene paradigme);

3. Odnos izmeu teorije i empirijskih istraivanja (struktura teorije, odnos izmeu injenica znanstvenih konstrukata, znanstvenih zakona i hipoteza).

Tehniko-organizacijski dio sadraja metodologije

Obrazloenje i standardizacija procesa i procedura istraivakih postupaka;analiza i standardizacija nacrta istraivanja;

obrazloenje i standardizacija istraivakih metoda, postupaka i instrumenata prikupljanja empirijskih podataka;

Analiza postupaka i metoda sreivanja empirijske evidencije, izvoenja i provjere znanstvenih nalaza i pisanja znanstvenih izvjea;

Standardizacija naina pisanja i objavljivanja izvjea o provedenim istraivanjima.

Strategijski dio sadraja metodologije

Kritiko ispitivanje i evaluacija rezultata istraivanjausustavljivanje rezultata u ire teorijske sklopoveusmjeravanje recentne istraivake prakse na krucijalne probleme u znanstvenom polju.

CILJEVI ZNANOSTIKrajnji cilj je predvianje i mogunost utjecaja na fenomene. Ciljevi znanosti ostvaruju se kroz nekoliko razina spoznaje koji se javljaju kao mogui partikularni ciljevi u znanstvenim istraivanjima.

Ciljevi su:znanstveno opisivanje (deskripcija)znanstveno razvrstavanje (klasifikacija)znanstveno objanjenje (eksplanacija)znanstveno predvianje (prognoza)

Formalno reeno znanstveno opisivanje je prevoenje osjetilnih doivljaja nekog fenomena u simboliki jezik znanosti (pojmove) iji je sadraj precizno definiran.

Odabrana obiljeja slue kao kriteriji klasifikacije koji moraju udovoljavati kriterijima:- dosljednosti;- logike konzistentnosti (neproturjenost);- iscrpnosti (potpunosti).

Da bi se moglo zakljuiti o uzrono-posljedinim odnosima nuno je ostvariti tri pretpostavke: 1. utvrditi postojanje meusobne povezanosti izmeu fenomena; 2. utvrditi vremenski slijed u kojem uzrok uvijek prethodi posljedici; 3. logiki i eksperimentalno moi odbaciti sve druge mogunosti povezanosti i uzronosti.

Znanstveno objanjenje (eksplanacija) je glavni cilj znanosti prema kvantitativnoj paradigmi.

Objasniti neki fenomen znai utvrditi prirodu njene povezanosti s drugim fenomenima, utvrditi uzroke njena nastanka, mijenjanja i nestanka.

Predvianje i kontrola fenomena je konana svrha znanosti mada to eksplicite uvijek nije priznavano. Preduvjeti predvianja jesu realizirane prethodne razine spoznaje: deskripcija i objanjenje uz dodatno poklanjanje panje dinamikim aspektima fenomenima i procesima.

(sposobnosti - uspjeh; uspjeh u studiju - uspjeh u zanimanju, stavovi-glasovanje itd.) Ukoliko su poznati uzroci, tendencije mogue je utjecajem na uzroke kontrolirati fenomen. *** nije obavezan dio ispita

ODNOS TEORIJE I ISTRAIVANJA

Postoji vie formalnih definicija pojma znanstvene teorije, ali meu njima nema sutinske razlike.

Znanstvene teorije su pojmovne ili simbolike organizacije odnosa i zakonitosti objektivne stvarnosti utemeljene na rezultatima znanstvenih istraivanja s ciljem njena objanjenja.

Teorije uopavaju pojedinane rezultate istraivanja, zdruuju ih i organiziraju u ire cjeline upotpunjujui dijelove koji jo nisu dokazani znanstvenim pretpostavkama - hipotezama.

Korisnost znanstvenih teorija osim to usustavljuju znanje je u tome to imaju veliku usmjeravajuu ulogu za daljnja istraivanja. Ukazuju na one dijelove problema predmeta istraivanja koji jo nisu potvreni, istraeni. Nova istraivanja teoriju mogu potvrditi, precizirati, proiriti ili je negirati. Tada teorija prestaje vaiti, a organizira se nova.

Struktura i sastavni elementi znanstvene teorije:Znanstvena teorija moe se promatrati kao hijerarhijska struktura.

U njenoj osnovi nalaze se empirijski podaci koji predstavljaju opaene i evidentirane injenice iz objektivne stvarnosti. Sve ostale razine predstavljaju uvijek viu razinu apstrakcije i openitosti spoznaje.

Osim vee openitosti svaka via razina u strukturi teorije sadri vie hipotetinosti, nagaanja, pretpostavki, a manje dokazanih tvrdnji. Empirijska razina ne trpi i ne sadri pretpostavke, dok hipoteze znae upravo pretpostavke o moguem stanju stvari kao i objanjenja.

Znanstveni konstrukti su temeljni strukturalni elementi svake teorije i predstavljaju prvi odmak od pojedinanih empirijskih podataka. Oni pokuavaju na razini apstrakcije definirati pojmove kojima se oznaavaju fenomeni koji nisu izravno dostupni iskustvenom promatranju, mjerenju itd.

O istima se zakljuuje na osnovi promatranja vie razliitih pokazatelja. (npr. kolsko postignue, motivacija, odgojna klima itd.). Treba ih razlikovati od pojmova koji imaju pojedinane konkretne empirijske korelate (uenik, kola, kua).

Konstrukti posreduju izmeu opaenih fenomena i teorijom pretpostavljenih odnosa i zakonitosti.

Znanstveni zakoni su iskustveno utvrene ope tvrdnje o nunim ili vjerojatnim odnosima meu fenomenima pod odreenim uvjetima.

Znanstveno objanjenje je ira i openitija spoznajna struktura od zakona. U pravilu ono daje odgovore o stanju fenomena odnosno vie pojava podvodi pod isto pravilo. Tada govorimo o uopavajuem objanjenju.

Ako je rije o korelacijskim odnosima i uzrono- posljedinim odnosima govorimo o strukturalnom objanjenju. Objanjenja omoguuju predvianja i kontrolu fenomena na irem deterministikom podruju.

TEMELJNI METODOLOKI POJMOVI

Znanstvena metoda je skup spoznajno-epistemolokih naela logikih i proceduralnih pravila koje znanost kao djelatnost primjenjuje u praksi znanstveno-istraivake djelatnosti.

Pojam istraivanja se odnosi na onaj dio znanstvenoga rada koji je neposredno usmjeren na otkrivanje, opisivanje, objanjavanje, predvianje fenomena, tj. na dolaenje do novih znanstvenih spoznaja primjenom ope znanstvene metode i posebnih istraivakih metoda.

Istraivake metode su konkretizacija znanstvene metode, put ili nain kombiniranja vie specifinih postupaka ovisno o predmetu (sadraju), ciljevima i nacrtu istraivanja kojima se dolazi do novih spoznaja.Pojam ispitivanje ui je od pojma istraivanje i odnosi se na posebne postupke (metode) kojima se opaaju, prikupljaju i evidentiraju injenice o fenomenima (pojavama i procesima) objektivne stvarnosti, pretvaraju u podatke koji se sreuju i obrauju takoer posebnim postupcima (metodama).

Valja razlikovati pojmove fenomen (pojava ili proces) kao dio objektivne stvarnosti od pojma znanstvenih injenica koje predstavljaju osjetilne doivljaje te stvarnosti i pojam znanstveni podatak (ci) to je znanstvena injenica pretvorena u evidentirani simbol. Postoje posebni naini kojima se vri oslukivanje i evidentiranje injenica kao osjetilnih doivljaja stvarnosti i njihovo pretvaranje u znanstvene podatke. Ponekad se ti naini oslukivanja, registriranja osjetilnih informacija (injenica) i njihovo pretvaranje u simbole (znanstvene podatke) naziva posebnim metodama ispitivanja ili postupcima prikupljanja i evidentiranja injenica- (iskustvene evidencije).

Znanost je razvila bogat inventar postupaka za prikupljanje i evidenciju iskustvenih injenica i instrumenata kojima injenice pretvara u znanstvene podatke.

Postupci za prikupljanje (evidenciju, mjerenje) empirijskih injenica i instrumenti pretvaranja injenica u znanstvene podatke:

- Studij i analiza operativne i znanstvene dokumentacije (evidencijski listovi, kartice);

- Sistematsko promatranje (promatra, tehniko pomagalo,protokoli snimanja, evidencije);

- Intervjuiranje (protokoli intervjua);

- Anketa ( upitnik - anketni list); - Procjenjivanje i prosuivanje (ljestvice procjene, ljestvice stavova);

- Testiranje ( testovi).

FAZE PROCESA ISTRAIVANJA

Proces istraivanja odvija se kroz ispreplitanje teorijskih i empirijskih aktivnosti koje se odvijaju manje ili vie utvrenim redoslijedom. Koje faze i kojim redoslijedom e se pojavljivati ovisi od odabranog problema istraivanja i naina njegove formulacije koji impliciraju svrhu istraivanja.Faze procesa istraivanja (1):

1. Izbor i analiza (obrazloenje) istraivakog problema;

2. Odreivanje podruja znanstvene analize;

3. Definiranje pojmova i njihova analiza;

4. Odreivanje konkretnih ciljeva i zadataka istraivanja;

5. Postavljanje hipoteza (teorijska utemeljenost);

6. Identifikacija, klasifikacija i operacionalizacija varijabli;

7. Utvrivanje nacrta (dizajna) istraivanja;

8. Izbor i razrada metoda, postupaka i instrumenata;

9. Planiranje i provoenje terenskog dijela istraivanja (prikupljanja empirijske evidencije);

10. Sreivanje i obrada podataka;

11. Analiza i interpretacija podataka i izvoenje zakljuaka;

12. Pisanje izvjea i odabir naina objavljivanja rezultata.

IZBOR I ANALIZA PROBLEMA ZA ISTRAIVANJE

Najvei broj problema istraivanja dakle, uoava se u: - praksi odvijanja fenomena (nerazumijevanje, znatielja, potekoe u funkcioniranju, elja za usavravanjem, razvojem) - odnosima recentnih istraivanja i znanstvene teorije u nekom znanstvenom polju (hipotetiki dijelovi teorije, pitanja koja otvaraju provedena istraivanja) vano praenje literature!

Metodologija standardizira sve procedure, metode, postupke i pomae da se shvate ne samo rezultati spoznaje nego i nain kako se do njih dolo.

NEZNANJE ( ZNATIELJA) ILI POTREBA ZA UNAPREENJEM

UENJE (STUDIRANJE) ILI PRIMJENA VE POZNATIH RJEENJAa) ZADOVOLJENJE - (KRAJ) b) NEZADOVOLJENJE (ISTRAIVANJE)Je li svaki uoeni problem neznanja koji se ne moe zadovoljiti uenjem ili elja za unapreenjem dovoljan za provoenje istraivanja?

Ne! Potrebno je zadovoljiti: -znanstveno-metodoloki preduvjeti- materijalni i kadrovski resursi- spoznajna ili praktina vrijednost- novina i motivacija

Kako formulirati istraivaki problem?

Najvie ovisi o svrsi kojoj istraivanje treba posluiti. Je li cilj isto spoznajni, u uem smislu, ili pragmatiki (rjeavanje nekog konkretnog problema u praksi) ili kombinacija ovih svrha.Ako je problem (predmet) istraivanja kompleksan i obuhvaa vie parcijalnih spoznajnih ciljeva ili ukljuuje i pragmatike ciljeve, onda treba govoriti o istraivakom programu.

Istraivaki programi ??? to je to???

ukljuuju vie parcijalnih istraivakih zadataka i najee imaju naslov koji upuuje na ire problemsko podruje u kojem e se istraivati i pokuati rijeiti neki praktini drutveni problem. Takvi naslovi, koji prije svega govore o podruju drutvene prakse u koju se problem locira mogu imati formulacije poput: Demokracija u tranzicijskim drutvima,Organizacija kolskih aktivnosti , Odgojno-obrazovna postignua,Uzroci i prevencija nasilja u obitelji.

Takvi naslovi, koji prije svega govore o podruju drutvene prakse u koju se problem locira mogu imati formulacije poput:

Demokracija u tranzicijskim drutvima,Organizacija kolskih aktivnosti , Odgojno-obrazovna postignua,Uzroci i prevencija nasilja u obitelji.

Pojedinane istraivake probleme valja shvaati ue, specifinije koje je najpogodnije formulirati upitnom reenicom koja precizno upuuje na smjer traganja za odgovorom.

Obrazloenje istraivakog problema

Nakon to je problem odabran valja pristupiti njegovu obrazloenju koje ima svrhu njegova preciznijeg analiziranja. Ovisno o tome je li primarno lociran u drutvenoj praksi ili u teoriji obrazlae se potreba i eventualna znanstvena ili praktina korist njegova istraivanja.

Obrazloenje problema dovest e do identifikacije kljunih pojmova koji su povezani s njim. Preliminarni popis kljunih pojmova kojima se oznaavaju dijelovi sadraja problema slui kao vodi u traganju za strunom i znanstvenom literaturom. Prikupljanje i studij literature (primarnih i sekundarnih izvjea o istraivanjima to se odnose na odabrani problem).

to ako postoji vie spoznajnih ciljeva?

Ako je problem (predmet) istraivanja kompleksan i obuhvaa vie parcijalnih spoznajnih ciljeva ili ukljuuje i pragmatike ciljeve, onda treba govoriti o istraivakom programu.

Na to se obraa panja pri studiranju literature o istraivakom problemu? - kljuni pojmovi i njihove definicije;

- teorijski koncept ili okvir koji je posluio kao osnova operacionalizacije istraivanja;- hipoteze, nacrt istraivanja, i nain njihova dokazivanja;- preporuke o potrebnim daljnjim istraivanjima.

Specifikacija znaenja kljunih pojmova

Pojam je zamisao biti predmeta pojava i procesa. ovjekova spoznaja uglavnom se sastoji od jasnih pojmova koje smo spoznali iskustvom i miljenjem. Nerijetko u uporabi istih pojmova u svakodnevnom govoru i znanosti postoji razlika. Stoga u znanosti svim kljunim pojmovima mora biti precizno odreen sadraj i moraju se konzekventno usvojenim definicijama upotrebljavati.

Postupak traganja za znanstveno relevantnim sadrajem nekog pojma naziva se specifikacija znaenja ili konceptualizacija.

popis kljunih pojmova

- Za svaki pojam odrediti smisaone elemente i podruje uporabe;

- Prilikom studija literature zabiljeiti sve razliite smisaone uporabe istih pojmova;

- Prikupiti i zabiljeiti to vie operacionalnih definicija istih pojmova;

Odabrati jednu od definicija ili na temelju analize formulirati novu, pokusnu definiciju;

- Odabranu definiciju dati na kritiku prosudbu;

- Odrediti konanu definiciju pojma i konzistentno je upotrebljavati u istraivanju.

ODREIVANJE SVRHE ILI CILJA ISTRAIVANJA Istraivaki problem i upit koji iz njega slijedi, obino je rezultanta uoavanja nedovoljno jasno i precizno formuliranih odgovora u strukturi postojeih spoznaja o tom problemu i (ili) uoenih diskrepancija u praktinom funkcioniranju stvarnosti.

Moe se rei da ovisno od toga gdje i na koji nain je lociran fenomen-problem istraivanja i nain njegove formulacije uvelike zadaje svrhu istraivanja.

Svrha istraivanja nekog drutvenog fenomena moe biti:

- doprinos osnovnom znanju (teorijskom objanjenju) nekog dijela drutvene stvarnosti; - vrednovanje neke drutvene akcije (programa); - pokuaj da se uz pomo znanstvenog pristupa rijei neki sasvim konkretni lokalni problem.

S obzirom na navedena mogue svrhe pojedinih istraivakih zadataka mogue je izvriti tipologiju drutvenih istraivanja:

1. Doprinos osnovnom znanju ili teoriji - temeljno (fundamentalno) istraivanje;2. Objanjenje drutvenih problema na temelju postojeih teorijskih spoznaja primijenjeno (aplikativno) istraivanje);3. Razvoj drutvenih programa ili proizvoda razvojno istraivanje ili tvorbeno vrednovanje.

4. Donoenje odluka o vrijednosti nekog drutvenog programa, akcije ili odluke o relativnoj vrijednosti vie njih evaluacijsko istraivanje (zakljuno vrednovanje)5. Rjeavanje konkretnog, lokalnog pojedinanog problema akcijsko istraivanje (problem- solving)

ULOGA I VRSTE HIPOTEZA U ISTRAIVANJU HIPOTEZA JE MISAONI ODGOVOR NA ISTRAIVAKI UPITHIPOTEZA JE DOPUNA PRAZNINAMA U POSTOJEIM SPOZNAJAMA USUSTAVLJENIM U TEORIJUKarakteristike hipoteza:Velika je korist od dobro postavljene hipoteze jer se cjelokupni daljnji napor istraivaa svodi na njeno provjeravanje. Tek kada se postavi hipoteza moe se precizno znati koje empirijske injenice valja prikupiti i kojim spoznajama ovladati da bi se odgovorilo na upit.

Stoga valja koristiti sva postojea znanja o problemu, a ne malu ulogu u tom poslu ima mata i intuicija.Vrste hipoteza

Po sadraju: - DESKRIPTIVNE, - KLASIFIKACIJSKE, - OBJANJAVAJUE, - PROGNOSTIKE.

Po opsegu :

GENERALNE (odnose se na ukupni problem)KOLATERALNE ( popratne razraujue).Kriteriji za dobre hipoteze:

- VALJANOST ( mora se odnositi na problem istraivanja);

- POJMOVNA JASNOA (dosljedna uporaba pojmova);

- ISKUSTVENA PROVJERLJIVOST (mora postojati mogunost potvrivanja ili odbacivanja);

- SPECIFINA (ne smije biti toliko openita da je nemogua provjera; tada se dijeli na vie manjih);

- POVEZANOST S TEORIJOM.

PREPOZNAVANJE METODOLOKE STRATEGIJE

Povijesna metoda

(primjenom razliitih postupaka i instrumenata daje odgovore na sva pitanja koja se tiu fenomena odgoja i obrazovanja iz prolosti)

Deskriptivna metoda

primjenom razliitih postupaka i instrumenata odgovara na sva pitanja o sadanjem statusu i strukturi fenomena.

Korelativna metoda

odgovora na pitanja o odnosima i meusobnim vezama fenomena i njihovih razliitih obiljeja.

Uzrono-komparativna metoda

produbljuje odgovore na pitanja o odnosima stavljajui ih u kontekst uzrono-posljedine povezanosti u prirodnom okruenju.

Eksperimentalna metoda

odgovara na pitanja o zakonitim uzrono-posljedinim odnosima u laboratorijskim (kontroliranim uvjetima u kojima se iskljuuju ostale mogunosti povezanosti.

Znanstvena istraivanja obiljeja

POVIJESNO ISTRAIVANJE

- prouavanje, razumijevanje i objanjavanje prolih dogaaja;- dobro je da je voeno hipotezom;- najei postupci su studij i analiza dokumentacije;- analiza sadraja, rjee intervju;- traga se za postojeim podacima (primarni i sekundarni);- primarni dokumenti i izvori imaju veu vrijednost, ali su rjei;- problem je velika koliina sekundarnih izvora (literature);- svaki dokument se podvrgava: a) vanjskoj kritici (autentinost) b) unutarnjoj kritici (spoznajna vrijednost).DESKRIPTIVNO ISTRAIVANJE

- odgovara na pitanje ili testira hipoteze o sadanjem stanju fenomena ili procesa;- najei postupci prikupljanja podataka su promatranje, intervju, upitnik, ljestvice procjene stavova itd.;- nuno dobro poznavanje vremenske i prostorne rasprostranjenosti fenomena, statistikih jedinica koje ine populaciju, i statistikih metoda opisa i zakljuivanja s uzorka na populaciju. - metoda izgleda jednostavno, ali je ujedno vrlo zahtjevna.

KORELACIJSKO ISTRAIVANJE

- Odgovara na pitanje jesu li i do koje mjere dvije ili vie varijabli povezane. Obino se neki fenomen (sloena varijabla teorijski konstrukt) kao to je stanovito ovjekovo ponaanje kao zavisna varijabla dovodi u vezu s nizom nezavisnih (kriterijskih varijabli. - Rezultati korelacijskih istraivanja esto slue kao podloga daljnjim analizama (uzrono-komparativnim i eksperimentalnim).- Koriste se svi postupci prikupljanja podataka, a primarno oni koji daju podatke u kvantitativnom obliku (mjerne jedinice).

KLASIFIKACIJA ZNANSTVENIH METODA

HIPOTEZA:

Znanstvena metoda je skup naela, logikih i proceduralnih pravila koje znanost kao djelatnost primjenjuje u praksi tj. znanstveno-istraivakoj djelatnosti.

Znaajke znanstvene metode:VANO!!!!!

1) Objektivnost2) Pouzdanost3) Preciznost4) Sustavnost5) Openitost

Znaajke znanstvene metode:VANO!!!!!

1) OBJEKTIVNOST(objektivna istina, objektivna stvarnost)

Nepristran, stvaran, neutralan i pravedan odnos prema pojavi, predmetu ili objektu.

2) POUZDANOST

Stav/ovi mora biti dovoljno obrazloen, potkrijepljen argumentima, dokazani logikim postupcima.

3) PRECIZNOST

Pravilno uoiti i precizno odrediti, srediti, citirati, stilski i jezino terminoloki obraditi ...!!!

4) SUSTAVNOST

Svi elementi istraivanja tj. djela meusobno i funkcionalno povezani ciljevima i povratnim vezama u jedan sustav.

5) OPENITOST

znanost se sastoji od openitih pojmova i generalizacijaKLASIFIKACIJA ZNANSTVENIH METODA

INDUKTIVNA I DEDUKTIVNA METODA

Induktivno pomou pojedinanih injenica dolazimo do opih sudova.

Temeljna pravila:1) vrijednost INDUKTIVNOG ZAKLJUKA raste s brojem injenica2) injenice reprezentativne za pojavu vanije od sluajnih injenica

3) vrijednost se INDUKTIVNOG ZAKLJUKA poveava ako je njegovo znaenje provjereno i verificirano i ako se temelji na naelima znanstvene metodologije

INDUKCIJA:

dio klase cijela klasailirelacija posebno ope.

DEDUKCIJA:

Izvoenje posebnih, pojedinanih stavova iz opih.

Primjer :Ako se utvrdi da svi hrvatski brodari imaju pretean dio konvencionalnih brodova u prosjeku starijih od 15 godina (opi sud)

Izvodi se pojedinani sud da :takve brodove ima i Jadroslobodna plovidba.

METODA ANALIZE I SINTEZEANALIZA

Ralanjivanje sloenih misaonih tvorevina na sastavne dijelove

Cilj: otkriti, prouiti, i izuiti znanstvenu istinunpr. Sustav proizvodnih djelatnosti:1) brodogradnja, 2) morsko ribarstvo, pomorsko ribarenje,...

Metoda kvalitativne analize

ralanjivanje kvalitativnih osobina ekonomskih injenica, pojmova, procesa i odnosa:npr. Ocjene o korisnosti dobra, oblici vlasnitva, utjecaj psiholokih elemenata na otranju itd.

Metoda makroekonomske analize

ralanjivanje globalnih veliina i utvrivanje funkcionalnih vezanpr. BDP, opseg i strukutra nacionalnog dohotka, njihova raspodjela, tednja, ivesticije itd.

Metoda mikroekonomske analize

analitiki postupak u ekonomskim istraivanjima, kvantitativno utvrivanje, oblikovanje, izuavanje i objanjavanje oblika ponaanja pojedinih gospodarskih subjekata.Npr. Analiza prihoda, rashoda, trokova, plaa, nabave, prodaje ...

METODA SINTEZE

SASTAVLJANJE MISAONIH TVOREVINA U SLOENE ELEMENTE, PROCESE, JEDINSTVENA CJELINA

METODA APSTRAKCIJE I KONKRETIZACIJEMETODA APSTRAKCIJE

Misaoni postupak odvajanja nebitnih a isticanja bitnih elemenata i osobina.Npr. Marx je izuavao dvije osnovne drutvene klase:KAPITALISTIKA I RADNIKA ostale klase sustava je zanemario!!!

APSTRAKCIJA POIVA NA ANALIZI - VANO!!!!!!!

METODA KONKRETIZACIJEkarakteristike:

1)SHVAANJE JEDINSTVA APSTRAKTNO OPE U POSEBNOM I INDIVIDUALNOM

2) SHVAANJE JEDINSTVA APSTRAKTNO POSEBNOG S OPIM U SVAKOM PREDMETU I POJAVI

METODA GENERALIZACIJE I SPECIJALIZACIJE

GENERALIZACIJA misaoni postupak uopavanja kojim se od posebnog pojma dolazi do openitijeg, po gradaciji vieg.

Npr. Brod morsko brodarstvo trgovaka mornarica more.

SPECIJALIZACIJA misaoni postupak kojim se od opeg pojma dolazi do novog pojma.

Npr. More obrazovanje, obrazovanje pomorskih kadrova obrazovanje strojara ili nautiara.

METODA DOKAZIVANJA I OPOVRGAVANJA

1) TEZE MORAJU IMATI ZNAENJE ZNANSTVENE SPOZNAJE

a) odreena osnova u ranije utvrenom znanjub) objanjenje novih injenica koje proturjee starim teorijama

Nemaju smisla ako!!!!:a) dokazuju ve dokazane istineb) daju potpuno proizvoljne dokazec) apsurdne stavove (npr. Morski teretni brod slui iskljuivo za prijevoz putnika)

2) TEZE MORAJU BITI JASNO I PRECIZNO FORMULIRANE

3) STAVOVI MORAJU BITI PRECIZNO FORMULIRANI, ZNANSTVENO VRIJEDNI TJ. ISTINITI ILI VJEROJATNI

4) STAVOVI ARGUMENTI MORAJU BITI NEOVISNI O SAMOJ TEZI(ako bi bili ovisni o tezama ne bi mogli predstavljati dokaz za njih.)

5) DOKAZIVANJE MORA BITI U SKLADU S PRAVILIMA DOKAZIVANJA U SUSTAVU LOGIKE (Logika izvedivost)

6) U POSTUPKU DOKAZIVANJA TEZA MORA OSTATI NEPROMIJENJENA

METODA OPOVRGAVANJA

1. IZRAVNO ILI DIREKTNO

2. NEIZRAVNO ILI INDIREKTNO OPOVRGAVANJE

METODA KLASIFIKACIJE

1. PROBLEM MORA BITI JASNO ODREEN

2. NAELO DIOBE

3. POTPUNA, ISCRPNA, ADEKVATNA

4. JASNO I PRECIZNO RAZGRANIENE vrste, rodovi

5. ROD MORA PREDSTAVLJATI KARAKTERISTIKE SADRAJA VRSTE

METODA DESKRIPCIJE Opisivanje injenica, procesa i predmeta.Metoda zahtjeva objektivnost, detaljistiki pristup, svestranost, potpunost pristupa.

METODA KOMPILACIJE Preuzimanje tuih rezultata istraivanja, stavova, zakljuaka, spoznaja.esto pod udarom kritike!!!

METODA KOMPARACIJE Usporeivanje pojava, utvrivanje slinosti i intenziteta i razlika istih.

Svrha:a) otkriti zajednike znaajke ili razliitostib) otkriti osobine pojavec) otkriti prednosti i nedostatke

STATISTIKA METODA

METODA UZORAKA

GRAFIKO PRIKAZIVANJE STATISTIKIH PODATAKA

MATEMATIKA METODA (ekonometrijska i metoda simulacije)

METODA MODELIRANJA

EKSPERIMENTALNA METODA- ELEMENTI:

1) EKSPERIMENTATOR2) PREDMETI ILI EKSPERIMENTA3) SREDSTVA I ORUA EKSPERIMENTA4) EKSPERIMENTALNI POSTUPAK5) POSTAVLJANJE, RAZRADA IPROVJERAVANJE HIPOTEZA 6) STVARNI REZULTATI EKSPERIMENTA7) OBJANJENJE STVARNIH REZULTATA EKSPERIMENTA I ANALIZA ISTIH

EMPIRIJSKA METODA(ZASNOVANA NA ISKUSTVU)

METODA STUDIJA SLUAJA(IZUAVANJA POJEDINOG SLUAJA PRAKSENpr. Havarija jednog broda, produktivnost u odreenom poduzeu).

METODA ANKETIRANJAMETODA PROMATRANJAMETODA BROJENJAMETODA MJERENJADELFI METODAMETODA MOZAIKA

ZAKLJUCI

Znanstvene metode oblikuju i izgrauju znanost

Bez istih nije mogue osigurati sigurno, sreeno, sustavo i tono znanje.UZRONO-KOMPARATIVNO I EKSPERIMENTALNO ISTRAIVANJE

Obje metodoloke strategije usmjerene su na utvrivanje uzroka povezanosti varijabli i ukljuuju grupnu komparaciju nositelja fenomena. U biti se eli otkriti je li jedna ili vie nezavisnih varijabli (kao uzrok) utjeu na promjene jedne ili vie zavisnih varijabli (kao posljedice)

Zakljuivanje se izvodi na temelju pravila logiko-kauzalnih pravila.

Razlika strategija se svodi na:- kod eksperimentalnog istraivanja, navodni uzrok, nezavisna varijabla manipulirana od strane istraivaa;

- kod uzrono-komparativnog nije nego djeluje od prije i nezavisno od istraivaeve mogunosti upravljanja.

Na poetku se obino pitamo koja metodoloka strategija odgovara nekom problemu. Meutim to ovisi prije svega o prethodnim spoznajama fenomena, stanja teorijskog okvira od kojeg polazimo i naina formulacije pitanja.

Ako fenomen nije opisan niti klasificiran valja od toga poeti i dizajnirati deskriptivno i/ili korelacijsko istraivanje, a nakon toga moe uslijediti uzrono-komparativno i/ili eksperimentalno istraivanje.Kriteriji za dobre hipoteze:

- VALJANOST ( mora se odnositi na problem istraivanja)- POJMOVNA JASNOA (dosljedna uporaba pojmova)- ISKUSTVENA PROVJERLJIVOST (mora postojati mogunost potvrivanja ili odbacivanja- SPECIFINA (ne smije biti toliko openita da je nemogua provjera; tada se dijeli na vie manjih) - POVEZANOST S TEORIJOM

OPERACIONALIZACIJA ISTRAIVANJA PREMA PARADIGMI RAZUMIJEVANJA (KVALITATIVNA ISTRAIVANJA)Pojam paradigma najopenitije znai primjer ili obrazac prema kojem se neka djelatnost ravna.

Znanstvena paradigma je skup opih gnoseoloko-epistemolokih i metodolokih naela na temelju kojih se utvruju dosezi i ciljevi znanstvene spoznaje i nainoperacionalizacije znanstvenih istraivanja.

Opredjeljenje za neku znanstvenu paradigmu utjee na izbor problema za istraivanje, definiranje ciljeva, izbor opeg metodolokog pristupa, posebnih metoda i istraivakih postupaka.

Empirizam (J. Locke) i iz njega izvedeni klasini pozitivizam (A. Comte) i kasnije, logiki pozitivizam (Beki krug) Njegovi osnovni postulati jesu: - Prirodom vlada red; - Sve prirodne pojave imaju prirodne uzroke; - Priroda je spoznatljiva; - Spoznaja se usvaja iskustvom; - Nita nije samo po sebi razumljivo

Skupina filozofa, pripadnika tzv. Bekog kruga, dijelom su ublaili prethodni stav proklamirajui da su legitimni predmet prouavanja znanosti svi fenomeni dostupni iskustvu , ali i ideje, teorijski konstrukti i pretpostavke koji se ne mogu neposredno zahvatiti iskustvom, ali se mogu logiki i matematiki provjeriti.

Post-pozitivisti su dakle, proklamirali legitimnim predmetom znanosti i teorijske konstrukte koji nisu izravno izvedivi iz iskustva i podloni promatranju (K. Poper) pod uvjetom da se teorija moe podvrgnuti empirijskoj ili logikoj provjeri odnosno da ju je mogue potvrditi ili opovrgnuti. =KVANTITATIVNA istraivaka paradigma (PARADIGMA POJANJAVANJA)

Filozofija racionalizma (idealizam W. Dilthey, fenomenoloki pravac E. Husesrl, kritika filozofija frankfurtske kole T. Adorna, J. Habermasa) osnova je druge temeljne paradigmatske pozicije u drutvenim znanostima pod nazivom KVALITATIVNA paradigma ( PARADIGMA RAZUMIJEVANJA)

Kvantitativna (paradigme pojanjenja) temelji istraivaki proces na empirijsko-analitikim i hipotetiko-deduktivnim procedurama.

Krajnji cilj je prikupljanje to ire osnove iskustvenih podataka iz kojih se mogu izvesti zakljuci o postojanju tendencija, pravilnosti, zakonitosti odvijanja fenomena pod odreenim okolnostima, koji se nastoje generalizirati (uopiti).

Iz takvih uopenja (objanjenja) generiraju se ue ili ire teorijske strukture koje slue za daljnju operacionalizaciju empirijskih istraivanja.

Kvalitativna (paradigma razumijevanja) polazi od stava da stanovit broj drutvenih fenomena ima specifinu prirodu zbog koje nije dostupan deduktivno-analitikim istraivakim procedurama i zato ostaje nerazjanjen (nespoznat).

FOKUS KVALITATIVNIH ISTRAIVANJA:

a) Razumijevanje i interpretacija znaenja koja ljudi pridaju razliitim predmetima i dogaajima u osobnim odnosima; b) Razumijevanje i interpretacija specifinih simbolikih sustava koje sudionici izgrauju u interakciji;c) Razumijevanje i interpretacija jedinstvenog drutvenog konteksta kao cjeline (holistiki pristup).

OBILJEJA KVALITATIVNIH ISTRAIVANJA

Kvalitativna istraivanja polaze od i odvijaju se u prirodnom okruenju kao izvoru podataka i kontekstu fenomena. (Smatra se da je ljudsko ponaanje pod utjecajem okruenja i uvijek vezano uz neki kontekst koji mu sami pridaju).

Kvalitativno istraivanje traga za znaenjem koje sudionici (ispitanici) neke interakcije pridaju situaciji; ili na koji je nain promiljaju svoje uloge (zauzimanje perspektive sudionika). Dinamika situacije razumijeva se putem uenja perspektive razliitih sudionika.

Kvalitativno istraivanje je deskriptivno, bogato ilustrirano originalnim izjavama, anegdotama, fotografijama, i drugim dokumentima.

Kvalitativno istraivanje vie je fokusirano na razumijevanje i interpretaciju procesa interakcije, nego na sam rezultat (npr. proces odgojne interakcije).

Kvalitativno istraivanje uvijek je induktivno. Polazi od neposrednog iskustva, a ne od unaprijed usvojenog teorijskog stava koji valja potvrditi ili odbaciti. Teorija se moe naknadno graditi iz mase empirijskih podataka grounded theory.

Nacrt kvalitativnog istraivanja

Kvalitativni istraivai razmiljaju povijesno, interakcijski i strukturalno. Oni provode kvalitativne studije na temelju osobnog iskustva, a uz to i istrauju strategije empirijskog istraivanja koje e im omoguiti povezivanje steenog iskustva sa sociokulturnim strukturama.

Nacrt istraivanja pozicionira istraivaa u empirijski svijet.

etiri temeljna pitanja u strukturiranju problem nacrta:

1) Na koji nain je nacrt povezan s koritenom paradigmom?

2) Tko ili to e biti predmet istraivanja?

3) Koje strategije istraivanja e se koristiti?

4) Koje e se metode i postupci primjenjivati u prikupljanju i analizi empirijskog materijala?

Postoje dvije vrste nacrta istraivanja:

- Nacrti koji se temelje na pozitivistikim kvantitativnim paradigmama;- Nacrti koji se temelje na kvalitativnim kritikim i konstruktivistikim paradigmama.

1/ Nacrti koji se temelje na pozitivistikim kvantitativnim paradigmama;

Prvi daju prednost ranoj identifikaciji problema istraivanja i razvijanju istraivakih pitanja preko niza hipoteza, izbora predmeta istraivanja i metoda za analizu podataka.

Prijedlog istraivanja mora biti napisan na temelju faza preko kojih se provodi studija (npr. planiranje, prikupljanje podataka, analiza, implementacija, interpretacija i sl.).

Prijedlog istraivanja mora takoer sadravati i financijsku konstrukciju, pregled relevantne literature itd. Pozitivistiki nacrti pokuavaju anticipirati sve probleme koji bi se mogli pojaviti u studiji, predviajui u tu svrhu dobro utvrene "mape za istraivanje".

2/ Nacrti koji se temelje na kvalitativnim kritikim i konstruktivistikim paradigmama:

U studijama koje su oblikovane prema kritikim i konstruktivistikim paradigmama manje se istie formalni prijedlog istraivanja. Ovdje istraiva slijedi put "otkria" koristei kvalitativne modele i metode rada od kojih se istiu terenska istraivanja.

Tko i to e biti predmet studije?

Ovo pitanje ukljuuje analizu pojedinanih sluajeva, studij fenomena i posebne socijalne procese.

Prvo se mogu prouavati pojedinani sluajevi i to se naziva idiografska (intenzivna) studija sluaja.

Drugo, istraiva se moe usmjeriti na brojne sluajeve, to se naziva kolektivna studija sluaja.

Tree, istraiva moe ispitivati viestruke procese na razini nekoliko razliitih sluajeva.

to elim spoznati u ovoj studiji? To je polazina toka svakog istraivanja. S obzirom na prirodu upita, oblikuju se sva daljnja istraivaka pitanja. Nakon postavljanja i razjanjenja istraivakog pitanja, odabiremo adekvatnu metodologiju i nastavljamo s izvoenjem istraivakog projekta.

Nacrt kvalitativnog istraivanja zapoinje, dakle, s pitanjem, ali pri tome se imaju u vidu stvarni subjekti koji su dio ireg socijalnog okruenja (npr. obitelji, drutvene grupe i sl.)

V. Janesick razmilja o kvalitativno istraivakom nacrtu kao o umjetnikom plesu koji je sastavljen od tri faze:

Prva je faza, faza zagrijavanja ili donoenja odluke o poetku studije.

Druga faza je faza vjebe ili implementacije odluke.

Trea faza je faza smirivanja pri kojoj se odluke privode kraju, tj. realiziraju.

1. Faza zagrijavanja predstavlja planske odluke na poetku studije. Prvi skup odluka bavi se pitanjima koja se odnose na ono to se prouava, pod kojim okolnostima, za koje razdoblje i s kim. Istodobno, kvalitativni e istraiva odabrati mjesto istraivanja ili teren prema nekom unaprijed odreenom logikom naelu.

Faza zagrijavanja (donoenja odluka na poetku studije) ukljuuje odluke s obzirom na slijedea pitanja:1. Pitanja koja upravljaju studijom;2. Odabir terena i sudionika;3. Pristup terenu i dogovor s participantima;4.Vremensko trajanje studije;5. Odabir odgovarajuih istraivakih strategija koje mogu ukljuivati: etnografske metode, biografije, studij sluaja, sudjelujue promatranje, terensko istraivanje i sl.);6.Mjesto teorije u studiji;7.Identifikacija istraivakih predrasuda;8. Identifikacija informativnih procedura.

Osim odluka koje treba donijeti na poetku studije, potrebno je razmotriti jo neke karakteristike kvalitativnog nacrta istraivanja:

Kvalitativni nacrt istraivanja predstavlja cjelovitu sliku na kojoj se odraava "perspektiva zahvata" dubine prostora.Nacrt kvalitativnog istraivanja ilustrira odnos izmeu ili unutar sustava i kultura.

Kvalitativni nacrt fokusiran je na "lice u lice" odnos izmeu istraivaa i participanata.Kvalitativni se nacrt usmjeruje na razumijevanje danog socijalnog konteksta.Kvalitativni nacrt zahtijeva od istraivaa prisutnost na terenu.

Kvalitativni nacrt zahtijeva

- da vrijeme provedeno u analizi podataka bude proporcionalno vremenu provedenom na terenu.- da istraiva razvije fiktivni model onoga to se dogaa na terenu.- da istraiva postane instrument istraivanja. To znai da istraiva mora imati sposobnosti promatranja ponaanja i izotrene vjetine potrebne za promatranje i za neposredni "lice u lice" kontakt.Kvalitativni nacrt sjedinjuje odgovarajue odluke s odgovarajuim etikim pitanjima.Kvalitativni nacrt zahtijeva istovremeni postupak analize i prikupljanja podataka, nakon ega slijedi proces generiranja teorije.

2. Faza vjebe je pilot studija i nastavak donaanja planskih odluka.

Prije same kvalitativne studije dobro je izraditi tzv. pilot studiju. Ona omoguuje istraivau da se usredotoi na pojedina zanimljiva podruja koja su nejasno artikulirana.

Ovo inicijalno vrijeme za oblikovanje studije omoguuje istraivau uvrivanje odnosa s participantima i uspostavljanje uinkovitih modela komunikacije.

Koritenje tehnika sudjelujueg promatranja i dubinskog intervjuiranja nije dovoljno i ne moe biti jamstvo da e istraivanje biti kvalitativno. Istraiva mora interpretirati i razumjeti svjetonazore i ponaanja sudionika u prouavanoj sredini.

(3) Faza smirivanja predstavlja planske odluke na kraju studije. Ovdje istraivai moraju odluiti kada napustiti podruje istraivanja, ime zapoinje finalna obrada i analiza podataka. Nakon toga slijedi interpretacija i prezentacija podataka u narativnoj formi, koji su potkrijepljeni navodima iz biljeaka i intervjua. Na kraju, istraivai bi trebali opisati svoju ulogu, kako bi itatelj mogao razumjeti odnos koji se tijekom studije razvijao izmeu istraivaa i sudionika.

U tijeku svih faza izrade nacrta istraivanja, istraivai esto koriste princip triangulacije ili primjene vie vrsta razliitih metoda obrade i prikupljanja podataka.

Denzin navodi etiri osnovna tipa triangulacije:- Triangulacija podataka ili koritenje razliitih izvora podataka u studiji.- Istraivaka triangulacija ili koritenje razliitih profila istraivaa.- Teorijska triangulacija ili primjena multiplih paradigmi i perspektiva u interpretaciji pojedinanog seta podataka.- Metodoloka triangulacija ili primjena multiplih metoda i tehnika u prouavanju pojedinih problemnih situacija.

V. Janesick dodaje i peti tip triangulacije, a to je tzv. - interdisciplinarna triangulacija ili primjena vie disciplinarnih podruja u rjeavanju teorijskih ili praktinih problema.

Kljuno pitanje koje se postavlja jest kako postii visoku razinu vjerodostojnosti kvalitativne studije?

Prema Pattonu vjerodostojnost kvalitativnih istraivanja upuuje na ova pitanja:Koje se tehnike i metode koriste da bi se utvrdila konzistencija, valjanost i tonost nalaza?to istraiva unosi u studiju u smislu iskustva i kvalifikacije?Koje su glavne pretpostavke studije?

Izrada temeljnog nacrta kvalitativnog istraivanja1. Faza refleksije

Ova faza ukljuuje dvije pod-etape:

Identificiranje teme ili predmeta istraivanjaOvo je vrlo sloen i dugotrajan postupak, a kljuno pitanje za odabir predmeta kvalitativnog istraivanja jest identificiranje neega to sadri neije interese kroz odreeno vrijeme.

Identificiranje takve teme zahtijeva izvjestan stupanj auto-refleksije i kritikog samo-istraivanja. Do istraivakog pitanja moemo doi kroz kliniku ili terensku praksu, iz svakodnevnog iskustva, putem konzultacije s kolegama ili uz pomo literature koja nam stoji na raspolaganju.

Pojam: Identificiranje paradigmatskih perspektiva Kvalitativna istraivanja koriste induktivnu metodu, tj. teorija se razvija iz podataka koji se istovremeno prikupljaju i analiziraju na samom terenu. U ovoj fazi istraivanja korisno je istraiti istraivaka pitanja u svijetlu oekivanih rezultata, koji su u neposrednoj vezi s potencijalnim auditorijem i ciljevima istraivanja (jasno postavljena svrha)

2. Faza planiranja

Ova faza ukljuuje:a) Odabir mjesta ili polja istraivanja.

Mjesto u kojem e se studija provesti mora biti paljivo odabrano, te se pritom moraju uvaiti sve karakteristike sudionika istraivanja. Istraiva treba posjetiti budue mjesto istraivanja i uoiti da li je dotino mjesto pogodno za obavljanje istraivanja.

Poeljno je da istraiva preispita potrebe te sredine i u skladu s tim izabere odgovarajuu strategiju istraivanja, zatim, da na vrijeme obavi preliminarne razgovore kako bi na vrijeme dobio odobrenje za izvoenje projekta, te da u obzir uzme sredstva kojima raspolae, a koja su redovito ograniena. Nije poeljno da istraiva provodi kvalitativnu studiju na svom radnom mjestu jer ta dualna funkcija moe dovesti do ozbiljnijih smetnji u izvoenju projekta.

3. Odabir strategije

Istraivaka strategija je odreena prirodom istraivakog pitanja. Svaka strategija nudi naroitu i jedinstvenu perspektivu koja osvjetljava znaajne aspekte problema istraivanja. Kvalitativni istraiva, stoga nije ogranien na koritenje samo jedne strategije ve on mora znati primjenjivati viestruke strategije kako bi izbjegao ogranienja studije. Treba naglasiti da je kvalitativna strategija koja se primjenjuje u studiji u velikoj mjeri odreena svrhom studije, prirodom istraivakih pitanja, znanjem i vjetinama, te sredstvima kojima raspolae istraiva.

Metodoloka triangulacija.

Zbog razliitih paradigmi i perspektiva, unutar projekta, primjenjuju se viestruke metode prikupljanja i analize podataka tako da istraiva moe dobiti cjeloviti uvid u pojedina podruja istraivanja. Simultana primjena triju ili vie metoda uobiajena je u kvalitativnim istraivanjimaPriprema istraivaa. Kae se da je kvalitativno istraivanje toliko dobro koliko je dobar istraiva. Dobri kvalitativni istraivai moraju biti: spremni suoiti se sa sredinom koju e prouavati, a to znai da moraju stei povjerenje okoline svojom:

- strpljivou i ustrajnou;- fleksibilnou i elastinosti; - svestranosti u koritenju istraivakih metoda i tehnika; - ustrajni i svjesni da se terenski rad odvija po fazama;- pedantni i sistematini u sreivanju dokumentacije; - arhiviranju i metodikom pravljenju biljeki (kako bi mogli uoiti fine nijanse koje proizlaze iz intervjua i opservacija);- potkovani u socijalno znanstvenoj teoriji kako bi lako mogli spoznati odgovarajui meta-teorijski okvir.

Dobar kvalitativni istraiva mora stalno provjeravati ispravnost dobivenih rezultata pregledom zapisa i dokumenata iz drugih izvora. Svaka nejasnoa i konfuzija u podacima onemoguava daljnji rad istraivaa. Ne obeshrabruje ga spor napredak, a u svom intelektualnom radu on pronalazi smisao, te nastavlja s radom sve dok studija ne bude objavljena.

4. Kreiranje i rafiniranje istraivakih pitanja

Formulacija istraivakih pitanja odreuje fokus i opseg studije.

Istraiva treba postaviti iroku skalu istraivakih pitanja kako ne bi prerano ograniio studiju. Pitanje treba postaviti tako da ga se u kasnijim fazama rada moe lako rafinirati, a to istraiva moe uiniti tek onda kada shvati dogaanja na mjestu istraivanja. Ako pitanje ne odgovara sredini u kojoj se provodi istraivanje, tema istraivanja se treba odbaciti ili potpuno modificirati, te je istraiva duan o tome obavijestiti sve sudionike istraivanja 5. Pisanje prijedloga istraivanja

Da bi projekt bio odobren potrebno je sastaviti dobar prijedlog koji treba ukazati na atraktivnost i drutvenu relevantnost projekta koji bi zbog toga trebalo subvencionirati. Zato prijedlog treba napisati uvjerljivo, potpuno i profesionalno.

Prijedlog treba isticati tri vrijednosti koje cijeni svaka znanstvena disciplina, a to su konceptualna inovacija, metodoloka rigoroznost, te bogat i plodonosan sadraj, a pisac prijedloga treba se pridravati osnovnih odrednica prijedloga: razgovijetnosti, utvrivanja konteksta, originalnog pristupa, preciznog opisa metode i specifikacije ciljeva.Komponente prijedloga: 1. NASLOV, PUNI NASLOV PRIJEDLOGA - POPIS ISTRAIVAA, - UKUPNI TROKOVI, -VREMENSKO TRAJANJE PROJEKTA,

2. Struktura prijedloga: -UVOD, SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA, -PREGLED LITERATURE, -RELEVANTNOST PROJEKTA, -ISTRAIVAKA PITANJA, METODE, OPIS MJESTA I sudionika -POSTUPCI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA, -POSTUPCI ZA ANALIZU PODATAKA, -ZATITA SUBJEKTIVNIH PRAVA, -TABLINI PRIKAZ PLANOVA RADA,

3. Reference, dodaci:-IVOTOPIS glavnog istraivaa , SAETAK IVOTOPISA ostalih istraivaa , -ODOBRENJE ZA IZVOENJE PROJEKTA.

6. Faza ulaska

Ova se faza odnosi na ulazak u polje istraivanja, odnosno na teren i odvija se nakon to se dobije odobrenje za izvoenje projekta.

Kako pokucati nekome na vrata i zapoeti prvi razgovor?

Prvih nekoliko dana istraiva se mora nauiti snalaziti u ambijentu, a pritom mu moe pomoi organizacijska karta svih sudionika u okruenju. Za vrijeme inicijalnog ulaenja na teren potrebno je da istraiva stekne rutinu i usvoji formalna i neformalna pravila ponaanja, a nakon toga se treba na kratko povui i sistematizirati biljeke s terena.6.1. Izbor uzorka

Kada istraiva naui koje uloge igraju i kakav je odnos meu sudionicima, tek tada moe odrediti informatore i kazivae sa terena. Dobar informator je onaj koji posjeduje znanje i iskustva koja su potrebna istraivau, koji ima sposobnost autorefleksije, koji se zna izraavati, koji ima vremena za razgovor i koji eli sudjelovati u studiji.Patton (1990) predlae neke nove tipove uzorka koji bi bili bogati informacijama:- uzorak ekstremnih ili devijantnih sluajeva koji se primjenjuje za izbor sudionika koji posjeduju neke ekstremne karakteristikeuzorak intenziteta odabire sudionike koji su eksperti ili autoriteti na odreenom podruju- uzorak maksimalne raznolikosti je proces namjernog odabiranja heterogenog uzorka i promatranje slinosti i razlika u iskustvima sudionika- uzorak kritinih sluajeva je izbor sudionika koji su znaajni za otkrivanje kritinih dogaaja, koji se mogu generalizirati na ostale situacije.6.2.Tehnike intervjua

Preliminarne intervjue istraiva treba postaviti dosta iroko, dok se kasniji intervjui trebaju usmjeriti na preciznije podatke. Posljednja je faza, faza prikupljanja produktivnih podataka kada se konano pojavljuje red i razumijevanje, te povezivanje dijelova u cjelinu.6.3. Osiguranje rigoroznosti studije

Glavni postupci koje nam mogu osigurati znanstvenu korektnost (rigoroznost) studije usko su povezane s osnovnim metrijskim osobinama kvalitativnih studija kao to su valjanost, pouzdanost, objektivnost i standardiziranost. 6.4. Kriterij primjerenosti i prikladnosti podataka

Primjerenost se postie kada je prikupljeno dovoljno podataka, a prikladnost se odnosi na izbor informacija i modela koji odgovaraju teoretskim potrebama studije.Pregled i pretraivanje dokumentacije.Provjera studije od strane sekundarnih informatora.Viestruki procjenjivai.

6.5. Faza povlaenja

U jednom trenutku istraiva dolazi do toke kada postaje lanom zajednice. Tada on gubi osjetljivost za dnevne aktivnosti, gubi objektivnost prema okolini i identificira se sa lanovima skupine. U tom je trenutku izgubljen njegov neutralni stav istraivaa, te se on mora povui s polja istraivanja.

7. Faza pisanja istraivakog izvjetaja

Postoje dva naina pisanja izvjetaja:

a) pisati izvjetaj tako da itatelj rjeava zagonetku zajedno s istraivaem;

b) sumarno prezentirati glavne nalaze koji podravaju zakljuak.

PAGE 24