Metodologija - Logika.ppt

7/24/2019 Metodologija - Logika.ppt

http://slidepdf.com/reader/full/metodologija-logikappt 1/32

OSNOVEMETODOLOGIJE

Uvodne vjezbeAss. Osmić Amer15/10/2009. godine

Akademska 09/10, semestar III, godina II

1

SudStrutura suda

Su!jet" prediat i spona

#et$erostrua ra%dio!a sudo$a

Sudo$i po $antitetu

Sudo$i po $alitetu



De3inii%! Me#odo$ogi%e

Metodologija je logičko-epistemolokadis!iplina koja i"#ča$a metode, ra"$ijanji%o$a logička načela, ali i nastoji

sistemati"irati i o!ijeniti istra&i$ačkoisk#st$o jedne "nanosti.

'čenje o metodama, dio logike koji se

(a$i pro#ča$anjem spo"najni% metoda.

2



E)is#emo$ogi%!

)grč. episteme =znanost i logos =nauka ):Teorija o znanostima,njihovim metodama i sistematici. Taj

izraz je prvi uveo škotski filozof James Frederick Ferrier (1! "1#$).

4

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=James_Frederick_Ferrier&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=James_Frederick_Ferrier&action=edit&redlink=1



Gnoseo$ogi%!

)grč. *nosis + spo"naja i logos +na#ka je ilo"oska dis!iplina koja

ispit#je mog#ćnosti istinite spo"najei raspra$lja o spo"najnim i"$orima,nji%o$om o(im#, pretposta$kama,grani!ama, kriterij# i o(jekti$noj

$rijednosti spo"naje.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofija



On#o$ogi%!

)grč. , parti!ip glagola (iti, tj. (iće, (i$aj#će 34, riječ, #čenje

je temeljna dis!iplina metai"ike, koja pro#ča$a(iće kao tak$o, tj. #koliko ono jest (iće. Ona nepromatra (iće pod nekim ograničenim $idom,dakle neko konkretno (iće ili podr#čje (itka )kaoostale "nanosti, nego ona (iće promatra kako jeono po se(i, # s$ojoj (iti. ro#ča$aj#ći (iće,

ontologija propit#je pr$a počela i #"roke (ića kaotak$og, njego$# (it, njego$o postojanje )eg"isten!ij#, njego$# mog#ćnost, odnosnost$arnost, njego$e kategorije te, od kategorijaire, trans!endentalije.

5

http://hr.wikipedia.org/wiki/Metafizika

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bi%C4%87e&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Uzrok&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bit

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Postojanje&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Postojanje&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bit

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Uzrok&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bi%C4%87e&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Metafizika



Ontologija Osno$na pitanja ontologije s#6 7to je (itak8 7to jest8 7to postoji8 7to je postojanje8 7to "nači postojati, to "nači (iti,

to "nači eg"istirati8 7to je (iće8 )7to je st$ar8 7to je (it8 7to je s#pstan!ija8 7to je ak!ident

)ak!idens8 7to je kretanje, promjena8 7to je identitet8 7to je

ra"lika8 oji s# #"ro!i (ića8 oje s# kategorije8 7to mo&emo iska"ati o (ić#8

oji s# naj$ii rodni pojmo$i koje iska"#jemo o(ićima8 oji s# načini (itka (ića8

6



OSNOVNE METODOLOGIJE

IMAJU OPĆTEKARAKTERISTIKEALI SU RAZRAĐENEZA OBLASTI U

KOJIMA SEPRIMJENJUJU I NEMOGU SEPRIMJENITI VANTIH OBLASTI

Primjer : metoo!o"ij#e$%&erime't#!'i('#)$#

Gje "o %e )&riro'im '#)$#m#r#i e$%&erime't i%ti%) )%!o*i

7



Logia 'osno$ni pojmo$i(

8



+o%!m

ojam je jedan od osno$ni% o(likamisli.

Iako nije teko dati primjer kojipoka"#je pojam, nema slaganja otome to pojam "apra$o jest.

%nc&clopedia 'ritannica i" 199:.

ka&e6; ojam je pravilo koje moe *iti primijenjeno pri odluci o pripadnosti pojedina+no o*jekta odre-enoj klasi ;.

9



)!ra oo upotre!e rije&i pojam

'd&(enik logike *aje etro$ića, kao i<ilo"oijski rječnik, #ka"#je na "(rk# oko#potre(e riječi pojam.

o etro$ić# postoji pet karakteristični%logički% teorija koje pok#a$aj# dati"ado$olja$aj#ć# deini!ij# pojma.

=$aka od ti% teorija nosi nejasnoće

(formalisti+ka, psiholoisti+ka,nominalisti+ka, vularnomaterijalisti+ka,realisti+ka).

10



Formalistička teorija smatra da je pojam element s#da.ro(lem o$e teorije je taj to pojam jest element s#da alim# to ne mo&e (iti deini!ija, $eć m# se samo odre>#jemjesto

Psihologistička teorija pojam o(janja$a pomoć#

predsta$e )predo>(e. O$a teorija t$rdi da je pojam općapredsta$a. Nominalistička teorija smatra da je pojam isto to i riječ,

termin ili ime. Me>#tim, to se ne mo&e i"jednača$ati. ojam je misao a riječ je sredst$o i"ra&a$anja te misli )je"ički i"ra"pojma.

Vulgarno-materijalistička teorija smatra da je pojammisao o oso(inama materijalni% predmeta. ro(lem s o$omteorijom je taj to lj#di ne misle samo o materijalnimpredmetima. O$a teorija je s#$ie pojednosta$ila pojam.

Realistična teorija - proir#je $#lgarno-materijalističk#

teorij# i #$odi odnose me># materijalnim predmetima. 11



Petro$i* o pojmu

'$odeći ilo"oski pojam ?(it; ili ?s#tina;po kojima je neto to to jest po nekims$ojim s$ojst$ima ili karakteristikama,etro$ić ka&e6 ?ojam je misao o *iti onoa

što mislimo, odnosno misao o *itnimkarakteristikama onoa što mislimo/.

@a"o$emo li s$e o čem# #opće mo&emomisliti predmetom6 pojam je misao o *iti predmeta.

ri o$ome, riječ predmet koristi se #"načenj# koje nije #o(ičajeno #s$akodne$nom go$or#.

12



Sadr+aj pojma

Oslonimo li se na deini!ij# pojma kao misli o (itiili (itnim karakteristikama onoga o čem# mislimotada je npr. pojam kvadrata misao o (itnimkarakteristikama kvadrata.

aj "amiljeni kvadrat je geometrijski lik koji imačetiri iste strane, dakle, da (i neto (ilo kvadrat mora imati d$ije karakteristike6 1mora (itigeometrijski lik i 2 mora imati četiri iste strane.

Bitne o"nake jednog pojma čine njego$ sadr&aj. =adr&aj je sk#p (itni% o"naka pojma.

14



Opseg pojma

Ni-i" ,rsni )o%mo,i o%i )o#)!d!%( )od %ed!n,ii )o%!m *ine n%ego, o)seg.

O)seg )o%m! #!o %e s() s,i: ni-i:)o%mo,! o%e on o'(:,!ć!.

S() s,i: pojedinačnih predmeta n! o%e

se odnosi nei )o%!m n!i,!mo dosegomi$i )odr(*%em )rim%ene.

1



Vrste pojmo$a Prema predmetima misli - tako postoje pojmo$i o materijalnim

predmetima, oso(inama, odnosima, poja$ama i dr#go. Individualni i klasni pojmovi - o$i pojmo$i se ra"lik#j# prema

opseg#. Indi$id#alni pojmo$i # s$om opseg# imaj# samo jedanpredmet. lasni pojmo$i se odnose na čita$# gr#p# )klas# slični%predmeta. @a primjer Cmir =pa%ić je indi$id#alni pojam a #d(aler

je klasni pojam. Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi - nek$antii!iranipojmo$i imaj# tačno odre>en opseg, oni s# glo(alni. @a primjer #rečeni!i,D'čeni!i s# nestaniD nismo odredili na koje #čenikemislimo i koliko i% je. $antii!irani pojmo$i imaj# tačno odre>enopseg i mog# (iti #ni$er"alni, partik#larni i sing#larni. =$i gl#m!i- #ni$er"alni @eki gl#m!i- partik#larni *eorge ElooneF- sing#larni

Jednostavni i složeni pojmovi - ra"lik#j# se po sadr&aj#.Gednosta$ni pojmo$i # s$om sadr&aj# imaj# samo jedn# oso(in#,dok slo&eni imaj# (arem d$ije oso(ine.

15



Vrste pojmo$a

Poitivni i negativni pojmovi -o"iti$ni pojmo$iistič# nek# oso(in# a negati$ni pojmo$i negiraj#nek# oso(in#.

!pstraktni i konkretni pojmovi -Apstraktnipojmo$i imaj# #&i sadr&aj a konkretni imaj# irisadr&aj

Jasni-nejasni" ragovjetni-neragovjetnipojmovi- Gasni i nejasni pojmo$i se ra"lik#j# po

o(im#. Gasan nam je onaj pojam kod kojeg nam je o(im potp#no po"nat. Ha"go$jetni inera"go$jetni pojmo$i se ra"lik#j# po sadr&aj#.Ha"go$jetan nam je onaj pojam kod kojeg nam jesadr&aj potp#no po"nat, a nera"go$jetan nam je

onaj kod kojeg nam sadr&aj nije potp#no po"nat.16



Odnosi pojmo$a

Identični pojmovi - o$i pojmo$i imaj# isti opseg i istisadr&aj, me>#tim identičnost # prirodi ne postoji pa nepostoje ni identični pojmo$i. o o$oga pri$idnog odnosadola"i "(og toga to jedan pojam mo&e imati $ie terminapa nama i"gleda da se radi o $ie pojmo$a.

#kvipolentni pojmovi- o$i pojmo$i imaj# isti opseg alira"ličit sadr&aj. @a primjer D*la$ni grad Bosne iJer!ego$ineD i D*rad na Milja!kiD imaj# isti opseg )mislimona isti grad- =araje$o, ali # pr$om sl#čaj# # sadr&aj#na$odimo karakteristike koje predsta$ljaj# dr#t$eno-političk#, administrati$n# #nk!ij# =araje$a, a # sadr&aj#dr#gog pojma njego$ geograski polo&aj.

Interferiraju$i pojmovi -d$a pojama koja imaj#djelimično isti opseg i djelimično isti sadr&aj. @a primjer #rela!iji pojmo$a D#čenikD i DsportistaD "namo da se neki#čeni!i (a$e sportom pa pripadaj# i pojm# sportista, asamim tim i neki od sportista s# #čeni!i.

17



Odnosi pojmo$a

%uperordinirani i su&ordinirani pojmovi -s#perordinirani imaj# iri opseg a s#(ordinirani imaj# #&iopseg, ali m# se opseg )s#(ordiniranom pojm# nala"i #sasta$# s#perordiniranog pojma. 0a primjer u relaciji pojmova iva *i2a i *iljke, u iva *i2a se u*rajaju

*iljke, dok kod pojma *iljke ne u*rajaju se sva iva*i2a, jer je *iljka samo jedno od ivih *i2a. 'oordinirani pojmovi - to s# pojmo$i koji s#

s#(ordinirani "ajedničkom $iem pojm#, ali imaj# nekeoso(ine koje i% ra"d$ajaj#. @a primjer pojmo$i ?pastrmkaD i ?ajk#laD pripadaj# pojm# ri(e, ali sera"lik#j# po tome to je pastrmka slatko$odna ri(a, dok

ajk#la &i$i # slanim $odama. 'ontrarni pojmovi - to s# pojmo$i koji s# tako>es#(ordinirani "ajedničkom $iem pojm#, ali s#me>#so(no s#protni. @a primjer pojmo$i D!rnoD i D(ijeloDpripadaj# "ajedničkom pojm# (oje ali s# s#protni.

18



S,D

19



S(d

etrovi2 deiniraj#ći s#d ka&e6(Sud je spoj pojmova kojima se nešto tvrdiili poriče()

%ud je misao kojom se neto t$rdi iliporiče.

@pr.

N#'I *R+,+VI % *IJ#.I)

20



S#r(#(r! s(d!

Posreduju$a misao/ je misaopomoć# koje o(#%$atamo nekepredmete koje &elimo po(li&eodrediti )D(rodo$iD.

Posredovana misao/ misao kojompredmete po(li&e odre>#jemo

)D(ijeliD.

21



S('%e#" )redi!# i s)on!

=#(jekt je pojam o onom o čem# ses#dom neto i"riče ili t$rdi.

redikat je pojam pomoć# kojeg se# s#(jekt# neto i"riče ili t$rdi. =pona )kop#la predsta$lja misaoni

odnos s#(jekta i predikata. Ona je #

s#d# o(jekt mog#će airma!ije ilinega!ije.

22



e#,eros#r(! r!dio'! s(do,!

=#do$i po k$antitet# )kolikoći =#do$i po k$alitet# )kak$oći

=#do$i po modalitet# )stepen#$rijednosti =#do$i po odnos# )rela!iji

24



S(do,i )o ,!n#i#e#(

ijele se na opće )#ni$er"alne i pose(ne)partik#larne "a$isno o tome koliki jeopseg pojma s#(jekta mislimo # s#d#.

D=$e mačke jes# &i$otinje.D +K opći)#ni$er"alni s#d

=#d kojim mislimo EIGCLI opseg pojmas#(jekta jest op$i 0univeralni1 sud

D@eki (rodo$i s# (ijeli.D +K pose(ni

)partik#larni s#d =#d kojim mislimo IO opsega pojmas#(jekta jest pose&ni 0partikularni1sud

2



S(do,i )o ,!$i#e#(

ijele se na pot$rdne )airmati$ne i niječne)negati$ne

Potvrdni airmati$ni sud/ s#d kojimposred#j#ć# i posredo$an# misao me>#so(no

spajamo odnosno s#d kojim neto t$rdimo. D=$e mačke jes# &i$otinje.D D@eki lj#di jes# matematičari.D Niječni negati$ni sud/ s#d kojim posred#j#ć# i

posredo$an# misao me>#so(no od$ajamo

odnosno s#d kojim neto poričemo. D@ijedna mačka nije (iljka.D D@eka knji&e$na dijela nis# romani.D

25



)-.LJ,#-.

26



)-.LJ,#-.

aklj#čak je logični post#pakpomoć# kojeg jedan s#d proistječei" jednog s#da )@CO=HC@IALG'NA ili i" d$a ili $ie s#do$a)O=HCA@ ALG'NA.

ada jedan s#d @'@O proistječe i"

dr#gog, odnosno dr#gi% s#do$a,onda je taka$ "aklj#čak ded#kti$an.

27



Di%e$o,i !$%(*!

' s$akom zaklju+ku ra"lik#jemo s#d ili s#do$e od koji%"aklj#či$anje pola"i. aj s#d-s#do$e na"i$amopremisama ili pretposta$kama.

=#d koji slijedi i" premise ili premisa na"i$a se

konkluijom ili "agla$kom, a neki ga na"i$aj# i"aklj#čnim s#dom.

28



V!$%!n i ne,!$%!n !$%(*!

Paljan "aklj#čak

3vi noometaši su sportisti,0eki 'osanci su noometaši

0eki 'osanci su sportisti

@e$aljan "aklj#čak

3vi noometaši su sportisti,0eki 'osanci su noometaši 3vi 'osanci su sportisti

29



Tradicionalna podjela %alju&aa

Neposredan aključak @eposredan "aklj#čak je onaj # kojem se jedan s#d i"$odi i"

samo jednog dr#gog s#da.4o *ude u+io,

5mat 2e do*ar rezultat.

Posredni aključak osredni "aklj#čak je onaj # kojem se jedan s#d i"$odi i"

najmanje d$a dr#ga s#da. o "nači da se satoji i" najmanje tris#da.

Tarik do*ro u+i,Tarik je student veterinarsko fakulteta,

3tudenti 6eterinarsko fakulteta do*ro u+e

osredni "aklj#č!i se dijele na6 Ind#kti$ne, ded#kti$ne i

analogijske. 40



Tradicionalna podjela %alju&aaInduktivan aključak

Ind#kti$an "aklj#čak je onaj # kojem se i" pose(ni%-pojedinačni% )manjeopćenitiji% premisa i"$odi opća )općenitija konkl#"ija.Tarik do*ro u+i, manje općenitija )pose(na premisa

Tarik je student veterinarsko fakulteta,

studenti veterinarsko fakulteta do*ro u+e. opća )općenitija konkl#"ija

,eduktivni aključak ed#kti$ni "aklj#čak je onaj # kojem se i" općeniti% premisa i"$odi pose(na

)manje općenita konkl#"ija.3tudenti 6eterinarsko fakulteta do*ro u+e, opća )općenitija konkl#"ija

Tarik je student veterinarsko fakulteta,Tarik do*ro u+i manje općenitija )pose(na premisa

Gednosta$an ded#kti$an "aklj#čak je silogi"am. o je najjednosta$niji o(likposrednog "aklj#čka koji se sastoji i" samo tri s#da.

41



Tradicionalna podjela %alju&aa

!nalogijski aključak

Analogijski "aklj#čak je onaj # kojem se i" pose(ni% premisai"$odi pose(na konkl#"ija. )od pose(nog ka pose(nom.

@a osno$# toga to je Mars sličan emlji lj#di s# često "aklj#či$alida i na Mars# &i$e ra"#mna (ića. )to je sporno.

Analogijski je "aklj#čak # kojem od neki% sličnosti d$aj#predmeta mo&emo "aklj#či$ati i o sličnostima # nekim dr#gims$ojst$ima i karakteristikama ti% predmeta. Analogijskim"aklj#čak je nepo#"dan, mada stepen po#"danosti mo&e da "a$isiod6

@aeg #k#pnog "nanja o o(a predmeta o kojima analogijski"aklj#č#jemo,

Pećeg (roja po"nati% sličnosti i manjeg (roja po"nati% nesličnosti, Bitnosti "ajednički% s$ojsta$a.

42

Documents

Metodologija - Logika.ppt