2
FC = fiksni trošak VC = varijabilni trošak TC = ukupni trošak AFC = prosječni fiksni trošak AVC = prosječni var trošak ATC = prosječni ukupni trošak Q = količina proizvodnje Qmax = maksimalna proizvodnja P = prodajna cijena p = financijski rezultat TR = prihod Qtpt = točka pokrića tr u kom Q% = iskorištenost kapaciteta FC=AFC×Q FC=TC-VC VC=AVC×Q VC=AVC×(Q1+Q2..) VC=TC-FC TC=VC+FC TC=TR-p TC=P×Qtpt AVC=VC/Q AVC=dVC/dQ AVC=TC2-TC1/Q2-Q1 ATC=TC/Q AFC=FC/Q Q(75%)=(Qmax×75%)/100 Q=TR/P Qtpt=FC/P-AVC dQ=Qtpt-Q1 Q%=(Qtpt-Qmax)×100 P=TR/Q P=AFC+AVC p=TR-TC p=(TR1+TR2..)-TC p=TR-(FC+AVC(Q1+Q2..)) TR=P×Q TR=TR1+TR2.. Profit-Profiti igraju bitnu ulogu, odnose se na ona sredstva koje poslovnim tvrtkama ostaje nakon šio su iz prihoda podmirili troškove. Nakon plaćanja poreza profiti su na raspolaganju za ponovno ulaganje te dividende. Profiti imaju dvije vitalne uloge u financijskom gospodarstvu sa stajališta ekonomista: osigurava poticaj poslovnim tvrtkama da proizvode ona dobra i usluge koje potrošači žele i toliko učinkovito koliko je to moguće Privatna poduzeća u vlasništvu jedne osobe takva je poslovna tvrtka koja snosi punu pravnu odgovornost za obveze i dugove tvrtke. Pojedinačni vlasnik u poduzeće unosi svoj kapital, obično sam upravlja poslovima, osobno ih organizira. U takvo se poduzeće zapošljava manji broj članova, i to najčešće članovi obitelji. Vlasnik raspolaže uloženim kapitalom i ostvarenim profitom, a za obveze prema poslovnim partnerima i državi može odgovarali cijelom svojom imovinom. U malo poduzeće spadaju ona poduzeća koja su u pojedinačnom vlasništvu, posluju samostalno, nisu nadmoćna u svom području djelovanja. Ova mala poduzeća zapošljavaju velik broj radnika i imaju velik udio u ukupnoj vrijednosti prodaje u gospodarstvu. Najveći dio rasta ukupne zaposlenosti pripada njima, pa se kaže da su glavna dinamička snaga gospodarstva odnosno da kao fleksibilna mala poduzeća lakše stvaraju okvir koji pridonosi poduzetništvu i tehnološkim inovacijama stoga su i sposobnija za prilagođavanje promjenjivom okruženju. Velika poduzeća su dionička društva, uglavnom u obliku javnih korporacija s velikim brojem dioničara koja imaju mogućnost ubirati kapital putem prodaje dionica. Velike koorporacije plaćaju dodatni porez na profit korporacija - dvostruko oporezivanja à kao korporacijski profit i kao pojedinačni dohodak od dividendi. Vladina poduzeća su neovisni i odvojeni subjekti. Većina i sve njihove dionice su u vlasništvu Vlade koja je utemeljila to dioničko društvo čineći ih na taj način odgovornim Vladi u svemu ili njenom resornom ministarstvu. Potražnja je spremnost osoba da u određenom trenutku na određenom mjestu kupi određenu vrstu dobara ili usluga uz različite cijene. Zakon opad potražnje ukazuje da pri rastu cijena, opada potraživana količina, ali samo pod uvjetom da su svi ostali čimbenici ( ponuda, kvaliteta, potrebe ) ostali nepromijenjeni, i obrnuto. Ponuda je spremnost proizvođača da u određeno vrijeme i u određenim mjestu ponudi određenu količinu neke robe za različite cijene. S povećanjem cijene proizvoda raste i njegova ponuđena količina!Krivulja ponude pokazuje vezu između njegove tržišne cijene i količine tog dobra koju su proizvođači voljni proizvesti i prodati, kada se ostale stvari ne mijenjaju. Elastičnost potražnje mjeri koliko se mijenja količina traženog dobra kada se mijenja njegova P Za nužna dobra poput hrane, ogrjeva, cipela, potražnja je uglavnom neelastična a za luksuzna dobra cjenovno elastična. Ona dobra koja imaju izravne supstitute uglavnom imaju elastičniju potražnju od dobara koja nemaju supstitute. Cjenovna elastičnost potražnje = postotna promjena tražene cijene/postotna promjena P Kategorije cjenovne elastičnosti: 1.potražnja elastična na P kad 1% promjene cijene izazove više od l % promjene tražene količ smanjenje cijena povećava ukupni prihod 2.potražnja neelastična na cijenu kad l% promjene cijene izazove manje od l%tražene količine smanjenje cijena smanjuje ukupni prihod 3.jedinična elastičnost potražnje kad je postotna promjena količine potpuno iste veličine kao postotna promjena cijene smanjenje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda Elastičnost ponude Elastičnost ponude na P = post. promjena ponuđene količine / postotna promjena cijene Kategorije elastičnosti ponude: savršena neelastična ponuda - nju predočuje okomila krivulja ponude, ponuđena količina je savršeno fiksna beskonačno elastična ponuda - nju predočuje vodoravna krivulja ponude, nezamjetljiv pad cijena uzrokuje pad ponuđene količina na nulu dok će najblaži rast P dovesti do beskonač velike ponude Monopol je tržišna struktura u koji postoji samo 1 prodavač, u kojoj ne postoje bliski supstit za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Razlozi koji dovode do monopola: posjedovanje strateških sirovima ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika; patentna prava za proizvod ili proizvodni proces; potrebna dozvola države za obavljanje te djelatnosti ili uspostavljanje vanjskotrgovinskih zapreka kako bi se isključili strani konkurenti;veličina tržišta može biti takva da ne omogućuje više od jednog poduzeća optimalne veličine; postojeće poduzeće provodi politiku određivanja cijene - zapreke ulasku, tj.

Mikroekonomija salabahter

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Mikroekonomija salabahter

FC = fiksni trošakVC = varijabilni trošakTC = ukupni trošakAFC = prosječni fiksni trošakAVC = prosječni var trošakATC = prosječni ukupni trošakQ = količina proizvodnjeQmax = maksimalna proizvodnjaP = prodajna cijenap = financijski rezultatTR = prihodQtpt = točka pokrića tr u komQ% = iskorištenost kapaciteta FC=AFC×QFC=TC-VCVC=AVC×QVC=AVC×(Q1+Q2..)VC=TC-FCTC=VC+FCTC=TR-pTC=P×QtptAVC=VC/QAVC=dVC/dQAVC=TC2-TC1/Q2-Q1ATC=TC/QAFC=FC/QQ(75%)=(Qmax×75%)/100Q=TR/PQtpt=FC/P-AVCdQ=Qtpt-Q1Q%=(Qtpt-Qmax)×100P=TR/QP=AFC+AVCp=TR-TCp=(TR1+TR2..)-TCp=TR-(FC+AVC(Q1+Q2..))TR=P×QTR=TR1+TR2..  Profit-Profiti igraju bitnu ulogu, odnose sena ona sredstva koje poslovnim tvrtkamaostaje nakon šio su iz prihoda podmirilitroškove. Nakon plaćanja poreza profitisu na raspolaganju za ponovno ulaganjete dividende. Profiti imaju dvije vitalneuloge u financijskom gospodarstvu sastajališta ekonomista: osigurava poticajposlovnim tvrtkama da proizvode onadobra i usluge koje potrošači žele i tolikoučinkovito koliko je to mogućePrivatna poduzeća u vlasništvu jedne osobetakva je poslovna tvrtka koja snosi punupravnu odgovornost za obveze i dugovetvrtke. Pojedinačni vlasnik u poduzeće unosisvoj kapital, obično sam upravlja poslovima,osobno ih organizira. U takvo se poduzećezapošljava manji broj članova, i to najčešćečlanovi obitelji. Vlasnik raspolaže uloženimkapitalom i ostvarenim profitom, a za obvezeprema poslovnim partnerima i državi možeodgovarali cijelom svojom imovinom.U malo poduzeće spadaju ona poduzeća kojasu u pojedinačnom vlasništvu, poslujusamostalno, nisu nadmoćna u svom područjudjelovanja. Ova mala poduzeća zapošljavajuvelik broj radnika i imaju velik udio u ukupnojvrijednosti prodaje u gospodarstvu. Najveći diorasta ukupne zaposlenosti pripada njima, pa sekaže da su glavna dinamička snaga gospodarstvaodnosno da kao fleksibilna mala poduzeća lakšestvaraju okvir koji pridonosi poduzetništvu itehnološkim inovacijama stoga su i sposobnija zaprilagođavanje promjenjivom okruženju. Velika poduzeća su dionička društva, uglavnom uobliku javnih korporacija s velikim brojemdioničara koja imaju mogućnost ubirati kapitalputem prodaje dionica.Velike koorporacije plaćaju dodatni porez naprofit korporacija - dvostruko oporezivanja à kao korporacijski profit i kao pojedinačni

dohodak od dividendi. Vladina poduzeća suneovisni i odvojeni subjekti. Većina i sve njihovedionice su u vlasništvu Vlade koja je utemeljila todioničko društvo čineći ih na taj način odgovornimVladi u svemu ili njenom resornom ministarstvu.Potražnja je spremnost osoba da u određenomtrenutku  na određenom mjestu kupi određenuvrstu dobara ili usluga uz različite cijene. Zakonopad potražnje ukazuje da pri rastu cijena, opadapotraživana količina, ali samo pod uvjetom dasu svi ostali čimbenici ( ponuda, kvaliteta,potrebe ) ostali nepromijenjeni, i obrnuto.Ponuda je spremnost proizvođača da u određenovrijeme i u određenim mjestu ponudi određenukoličinu neke robe za različite cijene. Spovećanjem cijene proizvoda raste i njegovaponuđena količina!Krivulja ponude pokazujevezu između njegove tržišne cijene i količine togdobra koju su proizvođači voljni proizvesti iprodati, kada se ostale stvari ne mijenjaju.Elastičnost potražnje mjeri koliko se mijenjakoličina traženog dobra kada se mijenja njegova PZa nužna dobra poput hrane, ogrjeva, cipela,potražnja je uglavnom neelastična a za luksuznadobra cjenovno elastična. Ona dobra koja imajuizravne supstitute uglavnom imaju elastičnijupotražnju od dobara koja nemaju supstitute.  Cjenovna elastičnost  potražnje = postotna promjena tražene cijene/postotna promjena PKategorije cjenovne elastičnosti:1.potražnja elastična na P kad 1% promjenecijene izazove više od l % promjene tražene količsmanjenje cijena povećava ukupni prihod2.potražnja neelastična na cijenu kad l% promjene cijene izazove manje od  l%traženekoličine smanjenje cijena smanjuje ukupni prihod3.jedinična elastičnost potražnje kad je postotnapromjena količine potpuno iste veličine kaopostotna promjena cijene smanjenje cijene nedovodi do promjene ukupnog prihodaElastičnost ponudeElastičnost ponude na P = post. promjena ponuđenekoličine / postotna promjena cijeneKategorije elastičnosti ponude:savršena neelastična ponuda - nju predočuje okomilakrivulja ponude, ponuđena količina je savršeno fiksnabeskonačno elastična ponuda - nju predočujevodoravna krivulja ponude, nezamjetljiv pad cijenauzrokuje pad ponuđene količina na nulu dok ćenajblaži rast P dovesti do beskonač velike ponudeMonopol je tržišna struktura u koji postoji samo 1prodavač, u kojoj ne postoje bliski supstit za dobrokoje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku.Razlozi koji dovode do monopola: posjedovanjestrateških sirovima ili isključivo poznavanjeproizvodnih tehnika; patentna prava zaproizvod ili proizvodni proces; potrebna dozvola

države za obavljanje te djelatnosti ili uspostavljanjevanjskotrgovinskih zapreka kako bi se isključilistrani konkurenti;veličina tržišta može biti takvada ne omogućuje više od jednog poduzećaoptimalne veličine; postojeće poduzeće provodipolitiku određivanja cijene - zapreke ulasku, tj.politiku cijena kojom se želi spriječili ulazaknovih poduzeća u taj sectorBilateralni monopol je takva tržišna struktura kojase sastoji od samo jednog prodavača (monopolista) isamo jednog kupca (monopsonista). Cijena seodređuje neekonomskim faktorima, poputpregovaračke moći, vještine i drugih strategijapoduzeća sudionika. Bilateralni monopol je vrločest na tržištima rada, gdje se radnici organizirajuu sindikate i suprotstavljaju samo jednom poslodavcuili poduzećima organiziranim u trgovinsku udruguČisti monopol à postoji onda kad samo jedanproizvođač proizvodi određeni proizvod; nema dobrihsupstituta za taj proizvod; nema slobodnog { ili nemauopće) pristupa drugim proizvođ,proizvodnji i tržištuPravni monopol - nastaje kada je nekim pravnimpropisom (patent, licenca, carina) napravljenaprepreka slobodi ulaska u posaoNaravni monopol-nastaje onda kada pojediniproizvođač koristi jedinstven i naravni izvor(nafta, plin) pa jedan proizvođač opskrbljujecijelo tržište doličnim proizvodom uz cijenukoja je niža od cijene koja bi postojala danekoliko proizvođača sudjeluje u proizvodnjii ponudi tog proizvoda.Državno - regulirani monopol - postoji kad jeveličina tržišta mala u odnosu na optimalnuveličinu postrojenja, odnosno slučaj u kojemutržište ne može podnijeti više od jednog poduzećaoptimalne veličine koje stoga postaje „prirodni»monopolist. U takvim okolnostima država se možeumiješati tako da sama preuzme poslovanje togpoduzeća, ili da regulira cijene.Monopolističko konkurencija je slanje na tržištugdje vlada velika konkurencija između proizvođača,ali s diferenciranim proizvodima. Ti se proizvodiobično malo razlikuju od ostalih proizvoda.Oligopol je tržišna situacija gdje postoji mali broj,svega nekoliko prodavača nekog proizvoda od kojihsvaki ima značajan udio u ukupnoj ponudi.  Karteli - su organizacije neovisnih poduzećakoja proizvode slične proizvode i zajedno poslujuda bi povećali cijene i ogranič količ proizvodnje1)karteli kojima je cilj max zajedničke profite2)karteli kojima je cilj raspodjela tržišta    1) necjenovna konkurencija    2) određivanje kvotaCjenovno predvodništvo - oblik tajnog sporazumau kojemu jedno poduzeće odredi cijenu a druga gaslijede stoga što je to za njih probitačno ili što žele

Page 2: Mikroekonomija salabahter

 izbjeći neizvjesnost glede reakcije konkurenata.Članovima omogućuje potpunu slobodu gledenjihova proizvoda i prodajnih aktivnosti. Akoje proizvod homogen i poduzeća vrlo koncentriranana tržištu cijene će biti identične, ako je proizvoddiferenciran cijene će se razlikovati.Konkurentske grane su jedan od temeljnih oblikatržišne strukture. Tu spadaju one grane odnosnodjelatnosti koje imaju dvije temeljne karakteristike:l. sadrži velik broj tvrtki u grani i govori se ovelikom broju manjih tvrtki2. predstavlja mogućnost novim  tvrtkama dajednostavno ulaze ali  i napuštaju djelatnost.    Pojam savršene konkurencije Odnosi se na tržišta na kojima niti jedno poduzećeili potrošač nisu dovoljno veliki da bi mogli utjecatina tržišnu cijenu. Ovakva se situacija pojavljujetamo gdje je broj kupaca i prodavača dovoljno veliki tamo gdje su proizvodi koje  prodavači  nude homogeniPod savršenom konkurencijom podrazumijevamo dasva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjujuna tržištu. To također znači i da ni jedno poduzeće ilipotrošač nije dovoljno veliko da utječe na tržišnu cijenu.Savršeno konkurentno tržište je ono na kojem je svakopoduzeće odveć malo da bi utjecalo na tržišnu cijenu.Može prodati svoju ukupnu proizvodnju po tekućojtržišnoj cijeni bez obzira koliko proizvodi, to je tržišna  struktura   koju   obilježava   potpuno   odsustvosuparništva medu pojedinačnim poduzećima.Troškovi predstavljaju  vrijednost utrošenihelemenata proizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se vrijednost izražava cijenom, troškovi su unovcu izražena količina utrošene radne snage,sredstava za rad i predmeta rada.