Modul_4_KOa.pdf

8/14/2019 Modul_4_KOa.pdf

1/84


2/84

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i HercegovineVisoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Public Institution Center for Judicial and Prosecutorial Training of the FBIH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS

Public Institution Center for Judicial and Prosecutorial Training of the RS

MODUL 4

KRIVINA OBLAST

SKRAENI KAZNENI POSTUPCI

Vodei ekspert:Miodrag Baji, Okruno tuilatvo Banja Luka

Konsultanti:Azra Mileti, Sud BiH

Obren Buanin, Vrhovni sud RS

Nenad Vranje, Republiko tuilatvoVildana Heli, Kantonalni sud Tuzla

Jasmina Kosovi, Kantonalni sud SarajevoMarija Zgonjanin Anii, Okruni sud Banja Luka

Danijela Milovanovi, Okruni sud Banja LukaHarija Sijeriolidoc.dr., Pravni fakultet Sarajevo

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine


3/84


4/84

SKRAENI KRIVINI POSTUPCI 2

UVODNE NAPOMENE

Kategorije Zakon o krivinom postupku,Skraeni krivini postupci,

Priznanje krivnje,Sporazum o priznanju krivnje,Kazneni nalog,Izjanjenje o krivnji,Razmatranje izjave o priznanju krivnje,Pregovaranje o krivnji,Odluke suda o sporazumu,alba na odluku suda o prihvatanju ili odbacivanju sporazuma,Odluke suda o optunici sa kaznenim nalogom,Izdavanje kaznenog naloga,Dostavljanje kaznenog naloga,

alba na presudu kojom se izdaje kazneni nalog,Sudska praksa,Test pitanja-provjerite sebe.

Trajanje Trajanje seminara kojim bi se u potpunosti obradio ovaj modulje dva dana.

Oblik Seminar je zamiljen da se obavi na jedan od slijedeih naina:Predavanje, radionice, diskusije ili kombinacije.

Ciljevi edukacije Upoznavanje korisnika modula sa postojeomzakonskom regulativom koja obrauje priznanje krivnje,sporazum o priznanju krivnje i kazneni nalog.Upoznavanje sa osnovnim razlozima za uvoenje ovihinstituta, kao i osnovnim pojanjenjima zakonskog tekstau primjeni ovih institutaUpoznavanje sa spornim pitanjima koja se pojavljuju u

praksi, i razliitim rjeenjima ovih pitanja sa pravnomargumentacijom i stavovima pravnih strunjaka uzastupanju razliitih stavova.

Upoznavanje korisnika modula sa primjerima obrazacaza primjenu ovih instituta koji e pomoi pravnicimakoji se prvi put susreu sa ovim institutima u lakemrazumjevanju istih, kao i unifikaciji obrazaca kod njhove

primjene u praksi, naravno potujui specifinostisvakog predmeta pojedinano.

Upoznavanje korisnika modula sa aktuelnom sudskompraksom.

Opis Radi se o novim krivino pravnim institutima uvedenimstupanjem na pravnu snagu novih zakona o krivinom postupkukoji su na snazi u Bosni i Hercegovini, koji nisu dosad postojaliu naem procesnom zakonodavstvu, a uvedeni su iz zemalja sa

primjenom adversarnog sistema prava.


5/84


6/84


UVOD

Stupanjem na pravu snagu zakona o krivinim postupcima u Bosni iHercegovini, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brko Distriktu uvedene su znaajneizmjene u institutima u odnosu na ranije vaee procesno zakonodavstvo.

Uvedeni su novi instituti: priznanje krivnje, sporazum o priznanju krivnje ioptunica sa kaznenim nalogom, instituti koje do sada nije poznavalo nae procesnozakonodavsvo, nego su isti bili u upotrebi u zemljama sa primjenom adversarnogsistema prava, iako moemo rei da su isti i u primjeni u zemljama okruenja, sa

primjenom kontinetalnog sistema prava, sa svojim specifinostima, kao odgovor na svesloeniju situaciju u oblasti kriminaliteta; porast kriminaliteta, organizovani kriminal, testvaranje stratekih ciljeva u suzbijanju kriminaliteta.

Veinu krivinih djela prestavljaju jedostavnija i manje znaajna krivina djelakoja optereuju organe pravosua, iscrpljuju ljudske i materijalne resurse, u kojimsituacijama najee nije opravdano i racionalno za svakog izvrioca krivinog djela iza svako krivino djelo provesti potpuni krivini postupak i nepotrebno troiti kakoljudske tako i materijalne resurse, kao i nepotrebno odugovlaiti krivini postupak, te nataj nain gubiti vrijeme koje bi trebalo iskoristiti za sloena krivina djela i predmetekoji su sporni meu srankama.

Postizanje kompromisa izmeu stranaka oko zavretka krivinog postupkapoznaju npr. SAD, Italija, Njemaka, Hrvatska, Francuska i druge zamlje, to je takoe isluaj sa kaznenim nalogom, naravno sa svim svojim specifinostima ali i slinostimasa naim procesnim rjeenjima ovih instituta.

Predmet ovog Modula je da se obrade tri nova instituta sa njihovom primjenomu praksi, sa razliitim rjeenjima sudske prakse, te da se pokua dati ocjena ovihrjeenja, odnosno miljenja o spornim pitanjima koja su se pojavila u praksi.

Tema ovog Modula su skraeni krivi

ni postupci, tri novouvedena instituta unae procesno zakonodavstvo, a koji e biti obraeni kao samostalne cjeline u okviru

modula Skraeni krivini postupci kao tri podmodula, i to:

- Priznanje krivnje,- Sporazum o priznanju krivnje,- Kazneni nalogBilo da se radi o priznanju krivnje, sporazumu o priznanju krivnje ili kaznenom

nalogu svi ovi instituti su uvedeni u zakone o krivinom postupku koji su na snazi uBosni i Hercegovini, s ciljem da maksimalno ubrzaju postupak, to doprinosi veoj

aurnosti sudova u rjeavanju predmeta, veoj efikasnosti i ekonominosti, aosumnjienima, odnosno optuenima omoguava pravo na suenje bez odlaganja urazumnom roku, bez ikakvog odugovlaenja i neizvjesnosti od duine trajanja postupka,te nepotrebno dokazivanje injenica koje nisu sporne, a to je bio raniji sluaj kada jevaio iskljuivo princip utvrivanja materijalne istine, gdje su se i nesporne injenicemeu strankama morale dokazati, kao naprimjer; priznanje optuenog da je uiniokrivino djelo sud nije mogao prihvatiti bez provoenja dokaza i utvrivanjainjeninog stanja koje potkrepljuje ovo priznanje, to je u veini sluajeva nepotrebnokomplikovalo, poskupljivalo i odugovlailo krivini postupak.

Da ne bi bilo problema i nejasnoa, u primjeni u praksi, zabluda u pogleduprimjene naela istine, potrebno je ukratko objasniti ovo naelo jer postoji zakonska

obaveza suda, tuioca i drugih organa koji uestuju u postupku da utvruju injenice


7/84


koje terete osumnjienog, odnosno optuenog kao i one koje mu idu u korist i iz ovezakonske obaveze proizilazi i jedno od osnovnih naela krivinog postupka, naeloIstine.

U pravnoj teoriji postoji materijalna i formalna istina.

Materijalna istinapoznata jo kao stvarna ili prava istina, je takva istina koja sapotpunom sigurnou pokazuje objektivnu svarnost nekog dogaaja, tako da ne ostavljani najmanju mogunost da se dogaaj drugaije desio.

Sudovi su do stupanja na snagu citiranih zakona o krivinim postupcima u Bosnii Hercegovini imali obavezu da utvrde ovakvu istinu bez obzira da li je okrivljeni

priznao djelo, i da li je injenina situacija nesporna meu strankama, jer u protivnomsu morali primjeniti naelo in dubio pro reo.

Slina je situacija i danas nakon stupanja na snagu novih zakona o kriviimpostupcima u Bosni i Hercegovini, jer i dalje postoji obaveza utvrivanja istine i sudovina glavnom pretresu nakon provoenja dokaznog postupka, ocjenjujui svaki dokaz

pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima, izvode zakljuak da li je neka injenica idokazana.

Meutim, i pored ovakve obaveze suda da utvrdi istinu, u postupcima priznanjakrivnje, sporazuma o priznanju krivnje i kaznenog naloga, sud pored odluke da li e

prihvatiti izjavu optuenog o priznanja krivnje, utvruje i da li postoji Dovoljnodokaza, koji upuuju na zakljuak da je optueni uinio krivino djelo.

U ovom sluaju ne provodi se glavni pretres gdje stranke mogu izvoditi dokaze,kao i sam sud ukoliko smatra da je isto neophodno, te na osnovu provedenih dokaza naglavnom pretresu donosi presudu, ve sud odluku donosi na osnovu dokaza koji sudostavljeni uz optunicu od strane tuioca.

Kad optueni prizna krivnju po optunici, sudija prihvati izjavu o priznanju

krivnje optuenog i utvrdi da postoji dovoljno dokaza, donijee presudu na osnovudokaza koji su mu u tom trenutku bili dostupni i prezentovani, ne uputajui se u dalje

dokazivanje i utvrivanje injeninog stanja.Kako priznanje krivnje od strane optuenog u ovom sluaju onemoguava sud

da provodi glavni pretres, i utvruje i druge dokaze koji moda postoje u ovom sluaju,a za koje sud ne zna, a koji bi moda ukazivali na drugaije injenino stanje od onog uoptunici, i bez obzira na to donese presudu na osnovu dokaza koji su mu predoeni, zakoje utvrdi da su dovoljni da se zadovolji zakonom potreban standard Dovoljnodokaza, jer su ispunjeni svi uslovi za prihvatanje, bilo priznanja krivnje, sporazuma o

priznanju krivnje ili kaznenog naloga, tad ne moemo govoriti o materijalnoj ve oformalnoj istini.

Formalna istinaje istina koja ispunjava zakonom predviene uslove, odnosnokoja ispunjava propisanu formu za prihvatanje iste, to je upravo sluaj kod primjeneovih instituta.

Iako u svojoj prirodi i priznanje krivnje, sporazum o priznanju krivnje i kazneninalog imaju za isti cilj ubrzanje postupka oni su po svojoj pravnoj prirodi razliiti sasvojim specifinostima, prednostima i manama, a svrha ovog modula upravo i jeste daobjasni razlike, slinosti i prednosti ovih instituta.

S obzirom da su priznanje krivnje, sporazum o priznanju krivnje i kazneni naloginstituti koji su tema ovog modula uvedeni relativno skoro, ne postoji praksa u njihovoj

primjeni, odnosno ne postoji ujednaena praksa, i postoje razliita tumaenja u pogledu


8/84


primjene ovih instituta, iako treba naglasiti da kako vrijeme prolazi i kako se oviinstituti primjenjuju, postepeno se stvara i praksa u pogledu primjene istih.

S obzirom da se radi o novim institutima, sudije i tuioci ih jo uvijek veomaoprezno ili ogranieno primjenjuju, plaei se vjerovatno greaka koje mogu nastati

prilikom njihove primjene zbog nedostatka prakse i nedoreenosti zakona o krivinom

postupku, upravo zanemarujui injenicu da su oni uvedeni iz razloga da bi se izbjeglanepotrebna suenja, i da upravo treba iscrpiti sve mogunosti primjene bilo kaznenognaloga, sporazuma o priznanju krivnje ili priznanja krivnje, pa ukoliko ovi instituti nedaju prihvatljivo rjeenje tek onda ii u suenja koja su obino duga, skupa iiscrpljujua pogotovo ako se radi o sloenim predmetima.

Sudije i tuioci zaboravljaju da moda upravo oni primjenom ovih instituta,novih ili razliitih rjeenja stvaraju praksu koja e se primjenjivati u budunosti.

U Bosni i Hercegovini u upotrebi su etiri zakona o krivinim postupcimakoji reguliu ove institute i to:

- Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine1,- Zakon o krivinom postupku Republike Srpske2,- Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine3,- Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta.4Iako moemo re

i da postoje

etiri zakona o krivi

nom postupku koji se usutini ne razlikuju u zakonskoj regulativi ovih instituta.

Kako ovo ne bi ostalo Mrtvo slovo na papiru, potrebno je ujednaiti sudskupraksu u primjeni istih, kako ne bi dolazilo do situacija da na relativno malomgeografskom prostoru u Bosni i Hercegovini, u kraem vremenskom periodu, u vieistih sluaja, bude doneseno vie razliitih odluka u primjeni ovih instituta, to ne bisigurno doprinosilo pravnoj sigurnosti, jaanju sudskih i drugih dravnih institucija, aotvorilo bi i druga brojna pitanja na koja ne bi bilo loginog odgovora, posmatrano sagledita obinog ovjeka, osim da je pravo suda, tuioca ili drugih organa koji uestvujuu krivinom postupku, da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje injenica, i da isto nije

vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima i da su sudije i tuiocinezavisni u svom radu i miljenjima koja izraavaju u odluci.

1Slubeni glasnik BiH, Broj 36/03, dana 21.novebra. 2003. godine, stupio na snagu 1.marta 2003. godine2Slubeni glasnik RS, Broj 50/03, dana 27. juna. 2003. godine, stupio na snagu 1. jula. 2003. godine3 Slubene novine FBiH, Broj 35/03, dana 28. jula. 2003. godine, stupio na snagu 1.avgusta. 2003.

godine

4Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, Broj 10/03, stupio na snagu 1. jula. 2003. godine


9/84


10/84


PODMODUL IPRIZNANJE KRIVNJE

1. ZAKONSKA REGULATIVA

Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine ovaj institut obradio je ulanovima 229 i 230.

lan 229.

1. Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvutuioca i branioca.Izjava o krivnji unosi se u zapisnik.Ukoliko se optueni ne izjasni o krivnji, sudija za prethodno sasluanje e poslubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivnju.

2. Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje e uputitipredmet sudiji odnosno vijeu radi zakazivanja roita na kome e se utvrditipostojanje uslova iz lana 230. ovog zakona.

3. Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ilipromjeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju,njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod odmjeravanjasankcije.

4. Nakon unoenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodnosasluanje e proslijediti predmet sudiji, odnosno vijeu kojom je predmetdodjeljen u svrhu zakazivanja glavnog pretresa i to najkasnije u roku od 60 danaod dana izjanjavanja o krivnji.Ovaj rok se moe izuzetno produiti za jo 30 dana.

lan 230.

Razmatranje izjave o priznanju krivnje

1. Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje, sud provjerava:a) da se do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sarazumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama, ukljuujuii posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i trokove krivinog postupka.b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog.

2. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, izjava optuenog e se unijeti uzapisnik. Istovremeno odreddie se datum odravanja pretresa za izricanjekrivinopravne sankcije i to u roku od najkasnije 3 dana.


11/84


3. Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome e obavjestiti strankebranioca i to konstatovati u zapisnik.Izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.

Zakon o krivinom postupku Republike Srpske ovaj institut obradio je ulanovima 236 i 237.

Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ovaj institutobradio je u lanovima 244 i 245.

Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta ovaj institut obradio je ulanovima 229 i 230.

2. IZJANJENJE O KRIVNJI

Citirajui bilo koji zakon o krivinom postupku ako zanemarimo jezike inumerike razlike, radi se o potpuno identinom zakonskom rjeenju a ovaj institutrazraen je kroz zakonski tekst na sljedei nain:

Kada sudija za prethodno sasluanje potvrdi opunicu, nakon to je prethodnoprouio svaku od taaka optunice i dokazni materijal koji mu je dostavio tuilac da biutvrdio postojanje osnovane sumnje, osumnjieni dobija status optuenog.

Potvrena optunica dostavlja se bez odlaganja optuenom i njegovom braniocu,uz obavjetenje da e u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice biti pozvan dase izjasni da li priznaje ili porie krivnju, da li namjerava podnijeti prethodne prigovore,te da navede prijedloge dokaza za koje smatra da ih treba provesti na glavnom pretresu.

Primjer iz sudske prakse

***

Obavjetenje optuenom uz dostavljanje optunice

OKUNI SUD U BANJA LUCIBroj:KPS-14/05Dana:15.06.2005. godine.

OPTUENI: Dragoljuba Karamarkovia iz Banja Luke ul.Kordunaka broj3 .

Okruno tuilatvo u Banja Luci podiglo je i podnijelo ovom sudu optunicu broj KT -100/05 od 01.06.2005. godine protiv Dragoljuba Karamarkovia zbog krivinog djelateke krae iz lana 232. stav 3. KZ RS.


12/84


Nakon prouavanja optunice i materijala dostavljenih uz istu, nakon to je utvrdio dapostoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo iz optunice od strane optuenog,sudija za prethodno sasluanje potvrdio je gore navedenu optunicu dana 08.06.2005.godine.

U prilogu ovog obavjetenja dostavljamo Vam potvrenu optunicu broj KT-100/05 iujedno obavjetavamo da je roite za izjanjenje o krivnji zakazano za dan 01.07.2005.

godine u 12 asova u Okrunom sudu u Banja Luci u sobi 117 sprat prvi, tako da ovoobavjetenje ujedno smatrate i pozivom jer vam se drugi poziv nee slati.

Na zakazanom roitu izjasniete se, da li priznajete ili poriete krivnju, da linamjeravate podnijeti prethodne prigovore, te navesti prijedloge dokaza koje trebaizvesti na glavnom pretresu.

Ukoliko ne doete na zakazano roite, a uredno ste obavjeteni, a ne opravdate svojizostanak moete biti prinudno dovedeni.

Sudija za prethodno sasluanje

Marko Markovi

Izjavu o krivnji, optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca

i branioca, (ukoliko optueni ima izabranog branioca ili branioca odreenog od stranesuda).Optueni se moe kratko izjasniti, da li priznaje krivnju po podigutoj i

potvrenoj optunici ili porie krivnju, a sudija za prethodno sasluanje e u zapisnikunijeti kratku izjavu optuenog u zavisnosti da li priznaje ili porie krivnju:

Kriv sam ili, Nisam kriv. Postoji i trea mogunost koja se moe pojaviti u praksi, ukoliko se

optueni ne izjasni o krivnji, bilo da uopte ne eli da se izjasni ili nijesiguran kako da se izjasni u datom momentu, ili istie da u injeninom

opisu optunice nije obuhvaen itav dogaaj i sl., tada e sudija zaprethodno sasluanje po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueniporie krivnju.

Ako se optueni izjasni da je kriv sudija za prethodno sasluanje e predmetuputiti sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja roita na kojem e sud odluiti da li e

prihvatiti ili odbaciti izjavu o priznanju krivnje.

Ukoliko optueni ne eli da prizna krivnju, odnosno porie krivnju, sudija zaprethodno sasluanje e predmet uputiti sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja glavnogpretresa, najkasnije u roku od 60 dana od dana izjanjenja o krivnji.


13/84


Ovaj rok se moe izuzetno produiti za jo 30 dana.

Vano je napomenuti, da ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretkaglavnog pretresa, pa promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno

prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod

odmjeravanja sankcije, to znai da sud ranije poricanje krivnje ne moe uzeti u obzir ito upotrijebiti na tetu optuenog, ve mu izrei kaznu pod istim uslovima kao da jeoptueni priznao krivnju pred sudijom za prethodno sasluanje kad se prvi put o krivnjiizjanjavao.


***

Zapisnik o izjanjenju o krivnji optuenog

OKRUNI SUD U BANJA LUCIBroj:KPS-100/05Dana: 01. 07. 2005. godine.

Z A P I S N I Ko izjanjenju o krivnji optuenog, sainjen u smislu lana 236. Zakona o

krivinom postupku Republike Srpske.

Prisutni:

Od Suda: Od stranaka:

Sudija za prethodno sasluanje: Optueni:

Zapisniar: Branilac optuenog:

Okruni tuilac:

Izjanjenje o krivnji po optunici broj KT-100/05 od 01.06.2005. godine, u prisustvustranaka zapoeto u 12,00 asova.

Sudija za prethodno sasluanje od optuenog u smislu lana 142. ZKP-a RS uzima linepodatke da bi utvrdio njegov identitet.


14/84


Ime i prezime:Nadimak:Ime i prezime roditelja:Djevojako prezime majke:Gdje je roen:

Gdje stanuje:Dan, mjesec i godina roenja:Narodnost:Dravljanstvo:Jedinstveni matini broj graana:ta je po zanimanju:

Porodine prilike:Da li je pismen:Kakve kole je zavrio:Da li je i gdje sluio vojsku, ima li in:Vodi li se u vojnoj evidenciji i gdje:

Da li je odlikovan:Kakvog je imovnog stanja:Da li je osuivan i da li je izreenu kaznu izdrao:Da li se protiv njega vodi postupak za drugo krivino djelo:Ukoliko je maloljetan ko mu je zakonski zastupnik:

Sudija za prethodno sasluanje pouava optuenog o slijedeim pravima:

- Da nije duan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na postavljena pitanja,- Da moe uzeti branioca po svom izboru, kao i da ima pravo na branioca bez

naknade u sluajevima predvi

enim

lanovima 53. i 54. KZ RS,- Da se moe izjasniti o djelu koji mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice

i dokaze koje mu idu u korist na glavnom pretresu,- Da ima pravo na besplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori

jezik koji se koristi prilikom ispitivanja,

Sudija za prethodno sasluanje dalje provjerava:

- Da li je optueni dobio optunicu broj KT-100/05 od 01.06.2005. godine,- Da li razumije za koje krivino djelo je optuen,- Da li zna koliko se moe kazniti za krivino djelo zbog kojeg se tereti,

Oprueni izjavi:Primio sam optunicu, razumijem za koje krivino djelo sam optuen, upoznat sam i sakaznom koja mi se moe izrei za ovo krivino djelo.

Sudija za prethodno sasluanje upoznaje optuenog kako se moe izjasniti o krivnji kaoi dalji postupak u sluaju priznanja krivnje ili poricanja krivnje:

Da se moe po optunici izjasniti da je kriv ili da nije kriv, da se o istom prije davanjaizjave moe savjetovati sa braniocem.

U sluaju da se izjasni da je kriv i da izjava o priznanju krivnje bude prihvaena, da se

odrie prava na suenje i da e se pretres provesti samo za izricanje krivino-pravne


15/84


16/84


U sluaju da optueni priznje krivnju

Optueni izjavi:

Kriv sam, za krivino djelo za koje se teretim po optunici.

Nakon izjanjavanja optuenog o krivnji sudija za prethodno sasluanje donosi:

R J E E N J E

Predmet e se uputiti sudiji, odnosno vijeu, radi zakazivanja roita o razmatranjuizjave o priznanju krivnje, radi utvrivanja uslova za prihvatanje izjave o priznanjukrivnje iz lana 237. stav 1. take a. i b. ZKP-a RS.

Na upozorenje sudije za prethodno sasluanje da optueni moe proitati zapisnik istaviti primjedbe na isti ukoliko u zapisniku nije navedeno sve ono to je rekao samoptueni.

Optueni izjavi:Paljivo sam sluao glasno diktiranje zapisnika, nemam primjedbi na zapisnik.

Branilac izjavi:Paljivo sam sluao glasno diktiranje zapisnika, nemam primjedbi na zapisnik.

Okruni tuilac izjavi:Paljivo sam sluao glasno diktiranje zapisnika, nemam primjedbi na zapisnik.

Konstatuje se da je roite o izjanjenju krivnje zavreno u 13,00 asova.

Zapisniar: Sudijaza prethodno sasluanje:

Optueni:

Branilac:

Okruni tuilac:


17/84


U sluaju da optueni porie krivnju

Osumnjieni izjavi:

Nisam kriv, za krivino djelo za koje se teretim po optunici.

Na pitanje sudije:Namjeravate li podnijeti prethodne prigovore protiv optunice, te prijedlog dokaza kojetreba izvesti na glavnom pretresu

Optueni izjavi:Neu ulagati prethodne prigovore, niti trenutno predlaem izvoenje drugih dokaza.

Nakon izjanjavanja optuenog o krivnji sudija za prethodno sasluanje donosi:

R J E E N J E

Predmet e se uputiti sudiji, odnosno vijeu, radi zakazivanja glavnog pretresa u rokuod 60 dana od dana izjanjavanja o krivnji.

Na upozorenje sudije da stranke i branilac mogu proitati zapisnik i staviti primjedbena isti ukoliko u zapisniku nije navedeno sve ono to je reeno.

Okruni tuilac izjavi:Paljivo sam sluao glasno diktiranje zapisnika, i nemam primjedbi na zapisnik.

Branilac izjavi:Paljivo sam sluao glasno diktiranje zapisnika, i nemam primjedbi na zapisnik.Optueni izjavi:

Paljivo sam sluao glasno diktiranje zapisnika, i nemam primjedbi na zapisnik.

Konstatuje se da je roite o izjanjenju krivnje zavreno u 13,00 asova.

Zapisniar: Sudijaza prethodno sasluanje:

Optueni:

Branilac:

Okruni tuilac:

Analizirajui gore navedene primjere, u sluaju da se optueni izjasni dapriznaje krivnju ili pak da istu porie, vano je naglasiti da je neophodno detaljno

optuenom dati pouku o njegovim pravima, na nain kako je to predvidio zakon o


18/84


krivinom postupku, tako da optueni stvarno razumije sva svoja prava, razlike u datimizjavama o priznanju ili poricanju krivnje, prednosti i nedostake priznanje krivnje, kao irizike poricanja krivnje, uz maksimalo profesionalan pristup istom, da se ne bi stekaoutisak da sudija nagovara optuenog da prizna ili porekne krivnju, u kom sluaju bi biladovedena u pitanje nepristrasnost suda.

Takoe roite za izjanjenje o krivnji ne bi se smjelo svesti na puko itanjeprava optuenog, pogotovo u sluajevima kad isti nema branioca, kad optueni ne bishvatio, bilo potpuno ili djelomino svoja prava, prednosti i rizike bilo priznanja ili

poricanja krivnje.

Takoe treba imati na umu da su optueni uglavnom neuke stranke, te da im je uveini sluajeva neophodna sruna pomo branioca, osim naravno u jednostavnim

predmetima, kad i svaki razuman ovjek moe shvatiti sutinu krivinog djela i krivinipostupak.

Kako se radi o veoma specifinim institutima u kojima se krivini postupakzavrava bez provoenje dokaza na glavnom pretresu, branilac bi bio veoma koristanveini optuenih za procjenu situacije u kojoj se optueni nalazi, imajui u vidu dokazekoji su prikupljeni u istrazi protiv njega, kako one koji mu idu u korist, tako i one kojimu idu na tetu. U veini sluajeva optueni e jedino braniocu rei istinu o samomdogaaju koji se desio, ko su uesnici dogaaja, koji dokazi postoje i slino, na osnovukojih saznanja e branilac optuenog procjeniti, da li moe sa dokazima koje predloiodbrana izdejstovati oslobaajuu presudu, ili svi dokazi idu na tetu optuenog, gdje eu sluaju poricanja krivnje optueni dobiti veu kaznu nego u sluaju da krivnju prizna.

U ovakvim sluajevima bilo bi idealno da svaki optueni ima branioca, biloizabranog ili branioca po slubenoj dunosti postavljenog od strane suda, tako da

optuenom treba prilikom ispitivanja, pored formalnog isitavanja o pravu na braniocaobjasniti sutinu i ulogu branioca u krivinom postupku, pogotovo kad optueni nerazumije bilo potpuno, bilo djelimino zbog ega je osumnjien i kako se treba ponaatiu nastaloj situaciji, npr. da se brani utanjem, da prizna ili porekne krivnju, koje dokazeda predloi i slino.

Na osnovu iznesenog moemo zakljuiti da je priznanje krivnje institut koji jeneizostavan u krivinom postupku, da se ni jedan krivini postupak ne moe zavriti dase optueni ne izjasni o krivnji, odnosno da mu se omogui izjanjenje o krivnji, jer je

mogua situacija kad optueni ne eli da se izjasni o krivnji. U primjeni ovog instituta upraksi bi bilo najmanje problema, i isti e sigurno doprinijeti znatnom ubrzanjukrivinog postupka u sluaju da optueni prizna krivnju to e istovremeno pozitivnouticati i na aurnost sudova u rjeavanju krivinih predmeta. Optuenom e biti sueno

bez odlaganja, to je jedno od osnovnih naela zakona o krivinom postupku, a samoptueni e odluivati da li e priznati ili porei krivnju i na taj nain preuzeti na sebekrivinu odgovornost, naravno pod uslovom da sud prihvati priznanje krivnje uz

postojanje dovoljno dokaza da je krivino djalo uinjeno od strane optuenog, toistovremeno znai da e u sluaju priznanja krivnje od strane optuenog pravda bitizadovoljen, a krivini postupak efikasan i ekonomian, dok e istovremeno licaoteena krivinim djelom moi da brzo ostvare imovinsko pravni zahtjev bilo u

krivinom ili parninom postupku, to do sad nije bio est sluaj.


19/84


Priznanjem krivnje optueni sebi olakava poloaj, u smislu da e dobiti manjukaznu nego u suenju, imati manje trokove krivinog postupka, izraziti stvarno kajanjeza uinjeno krivino djelo i slino, to su sve razlozi koji mogu uticati na optuenog da

prizna krivino djelo za koje se tereti.

Primjedbe u primjeni ovog instituta mogu se odnositi iskljuivo na formalnaobjanjenja prednosti ovog instituta od strane sudije prema optuenom, odnosno kadsudija za prethodno sasluanje optuenom ne objasni njegova prava, bilo da ih ne

proita ili da radi pukog zadovoljenja forme proita prava optuenom bez sutinskogobjanjenja ovih prava, u kom sluaju veina optuenih, koji nemaju pravnikoobrazovanje ili lino iskustvo, nee razumjeti sutinsko znaenje ovog prava.

Na kraju moemo rei, da bez obzira to se primjenom ovog instituta u sluajupriznanja krivnje od strane optuenog ne provodi dokazni postupak koji garantujeoptuenom potpuno i pravilno utvrivanje injeninog stanja i izricanje krivinesankcije pod uslovima koje predvia zakon o krivinom u redovnoj proceduri, ipakovaj institut zauzima znaajno mjesto u novom zakonu o krivinom postupku i imasvojih prednosti u odnosu na redovni krivini postupak.

Moemo rei da maksimalno ubrzava postupak, jer se ne provodi nepotrebnodokazni postupak, kad injenino stanje nije sporno, a pravilnom primjenom ovoginstituta, provjeravanjem da li su kumulativno ispunjeni uslovi za prihvatanje izjave o

priznanju krivnje od strane suda, rizici od greaka se svode na prihvatljiv minimum, kojiinae postoji i u sluaju provoenja dokaznog postupka u redovnom krivinom

postupku, tako da bi u budunosti trebalo nastojati da se veina krivinih postupaka kojise vode ili koji e se tek voditi kod sudova zavravaju na ovaj nain.

PROVJERITE SEBE

Nakon to ste se upoznali sa osnovnim karakteristikama ovog instituta itanjemgore navedenog zakonskog teksta i potrebnim objanjenjima za postupanje u razliitimsituacijama provjerite svoje znanje i razumjevanje ovog instituta kroz pitanja i

ponuene odgovore.

Test pitanja***

1. Optueni priznaje da je uinio krivino djelo iz optunice u injeninom ipravnom opisu. U zapisnik o izjanjenju o krivnji unijeete da je optueni:

a. KRIVb. NIJE KRIV?


20/84


2. Optueni ne priznaje da je uinio krivino djelo iz optunice mada svi dokaziupuuju na suprotan zakljuak.U zapisnik o izjanjenju o krivnji unijeete da je optueni:


3. Optueni po potvrenoj optunici priznaje da se dogaaj desio kako je tonavedeno u injeninom opisu optunice ali smatra da to nije krivino djelo.U zapisnik o izjanjenju o krivnji unijeete da je optueni:


4. Po potvrenoj optunici optueni priznaje da je poinio krivino djelo na nainkako se navodi u optunici ali smatra da je tuilac pogreno kvalifikovaokrivino djelo i da to djelo ne moe priznati ali da priznaje drugo krivino djeloistiui da sud nije vezan pravnom kvalifikacijom i da moe istu promjeniti.U zapisnik o izjanjenju o krivnji unijeete da je optueni:

a. KRIVb.

NIJE KRIV?

5. Optueni nije siguran kako treba da se izjasni o krivnji. Zna da je poiniokrivino djelo ali smatra da tuilac nema dokaze koji bi doveli do osuujue

presude ali ukoliko ipak grijei rizikuje da bude osuen na kaznu zatvora, sto muje branilac rekao, izjavljuje da priznaje krivnje ukoliko e mu sud izrei uslovnuosudu a ne kaznu zatvora.U zapisnik o izjanjenju o krivnji unijeete da je optueni:



21/84


TANI ODGOVORI:

Pitanje broj 1.

Taan odgovor je pod: ( a. )

Pojanjenje odgovora:Ova situacija nije sporna jer optueni priznaje i injeninu i pravnu kvalifikacijukrivinog djela.

Pitanje broj 2.Taan odgovor je pod: ( b. )

Pojanjenje odgovora:Bez obzira na to to dokazi upuuju nedvosmisleno da je optueni kriv za krivino djeloza koje se tereti, postoji jedno od osnovnih naela Zakona o krivinom postupku In

dubio pro reo, koje govori da se svako smatra nevinim za krivino djelo dok sepravosnanom presudom ne utvrdi njegova krivnja, tako da je odgovor pod b jedinoispravan.


Pojanjenje odgovora:Priznanje krivnje i krivinog djela mora biti nedvosmisleno i ne moe se uzeti poduslovom, bez obzira to optueni priznaje injenine navode.


Pojanjenje odgovora:Tano je da sud nije vezan pravnom kvalifikacijom, ali priznanje krivnje se ne moedati pod uslovom i u zapisnik se mora unijeti izjava da optueni porie krivnju, a

priznanje optuenog u vezi sa ijeninim navodima iz optunice sud e cijeniti kododmjeravanja kazne.

Pitanje broj 5.

Taan odgovor je pod: ( b. )

Pojanjenje odgovora:Kao to je veisticano, priznanje krivnje se ne moe dati pod uslovom a pregovaranje ouslovima za priznanje krivnje regulie drugi institut Sporazum o priznanju krivnje,tako da u ovoj fazi postupka sud nema ovlatenja da pregovara o kazni, pa ne moeoptuenom ni rei koju e mu kaznu izrei i na taj nain prejudicirati rjeenje krivinog

postupka, na koji bi nain bilo dovedeno u pitanje nepristrasnosti suda.


22/84


3. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE

Nakon to sudija za prethodno sasluanje predmet u kom se optueni izjasnio da

je kriv dostavi sudiji ili vijeu, u zavisnosti od zaprijeene kazne, koji bi rok trebao dabude sveden na to je mogue krae vrijeme, potujui prava optuenog ali i vrijemesuda, zapoinje druga faza ovog postupka.

U zavisnosti od zaprijeene kazne za krivino djelo navedeno u potvrenojoptunici koja je predmet razmatranja, sudija pojedinac za krivina djela gdje jezaprijeena novana kazna ili zatvor do 5 godina, odnosno vijee za krivina djela gdje

je zaprijeena kazna zatvora preko 5 godina, kroz izjanjenje optuenog provjerava viekumulativno postavljenih uslova:

da li je do izjave dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem,to znai da sud mora utvrditi, da li je priznanje krivnje dao uraunjljiv uinilackrivinog djela, jer je to jedan od elemenata krivine odgovornosti, da li je prisiljen odkoga da da ovakvu izjavu, da li je sposoban da prati pretres, da li je pod uticajemalkohola, droga ili lijekova koji mogu da utiu na njegovu volju, da li se i kada lijeiood ovisnosti, da li trenutno boluje od neke bolesti koja bi mogla uticati na njegovorasuivanje, a kad se uvjeri u mentalno zdravlje optuenog, sud e ga pitati da li je

primio optunicu, paljivo proitao, da li je razumio koje krivino djelo mu se stavlja nateret, da li zna koja kazna je predviena za to krivino djelo, da li razumije da e seukoliko sud prihvati izjavu o priznanju krivnje odrei prava na suenje i da e se pretresodrediti samo za izricanje krivino pravne sankcije, te da li je upoznat sa moguim

posljedicama, ukljuujui posljedice vezane za imovinsko pravni zahtjev i trokovekrivinog postupka.

Izjave koje su dvosmislene, djelomine, sporne u bilo kom pogledu, date podprijetnjom, iz neznanja ili nerazumjevanja ovog instituta sud nee prihvatiti, vee isteodbaciti.

Ukoliko sud pak utvrdi da su ispunjeni gore navedeni uslovi dalje provjerava:

da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog.Zakon upotrebljava termin Dovoljno dokaza.

Postavlja se pitanje ta je standard koji moe prihvatiti sud da bi utvrdio da lipostoji dovoljno dokaza.

Da li su to dokazi koji su neophodni da bi se utvrdila osnovana sumnja kao kodpritvora, vei stepen vjerovatnoe da je uinjeno krivino djelo, ili dokazi koji vansvake sumnje ukazuju da je uinilac krivinog djela isto djelo i uinio.

Ako bi to bio standard za dokazivanje Osnovana sumnja, postavlja se pitanjezato je zakonodavac upotrebio termin Dovoljno dokaza, a ne Osnovana sumnja, a

ukoliko bi to bio standard Dokazi van svake sumnje, onda zakonodavac ne bi


23/84


24/84


Predsjednik vijea konstatuje da su pristupila sva pozvana lica, stranke i branilac takoda su ispunjene procesne pretpostavke za odravanje ovog roita.

Zapoeto u 12,00 asova.

Predsjednik vijea u smislu lana 142. ZKP-a RS uvruje identitet optuenoguzimanjem njegovih generaliski podataka.

Optueni daje o sebi generaliske podatke.

Konstatuje se da su generaliski podaci optuenog istovjetni kao na zapisniku oizjanjenju o krivnji broj KPS-100/05 sainjen dana 01.07.2005. godine, sastavljenogod strane sudije za prethodno sasluanje te se isti u cilju efikasnosti postupka neenepotrebno ponavljati.

Konstatuje se da se optueni na zapisniku o izjanjenju o krivnji broj KPS-100/05sainjen dana 01.07.2005. godine, izjasnio da je kriv.

Vijee donosi

R J E E N J E

Provee se postupak razmatranja izjave o priznanju krivnje u smislu lana 237. ZKP-a.

Na upit Predsjednika vijea:

Da li ste sposobni da pratite dananje roite, da li ste pod uticajem alhohola,droga ililijekova koji mogu uticati na Vau svijest, da li ste lijeeni od kakve mentalne bolesti.

Optueni izjavi:Sposoban sam da pratim roite, nisam pod uticajem alhohola, droga ili lijekova inisam lijeen od mentalnih bolesti.

Da li ste izjavu o priznanju krivnje dali dobrovoljno ili ste prisiljeni ili nagovarani dapriznate krivnju ili Vam je neto obeeno ukoliko priznate krivnju, da li ste svjesniposledica ukoliko sud prihvati vau izjavu i da li Vam je objanjena razlika i postupak iu sluaju priznanja i u sluaju poricanja krivnje:

Optueni izjavi:Izjavu o priznanju krivnje dao sam dobrovoljno, nisam prisiljen niti nagovaran od bilokoga, niti mi je ta obeano, razgovarao sam sa braniocem prije davanja izjave koji mi

je objasnio prednosti i nedostatke prihvatanja i poricanja krivnje a to isto mi je iobjasnio sudija za prethodno sasluanje, tako da znam razliku izmeu priznanja i

poricanje krivnje i svjestan sam posledica koji iz istog mogu nastupiti, da se odriemprava na suenje, da u morati platiti trokove krivinog postupka, kao i da od straneoteenog moe uslijediti imovinsko pravni zahtijev i ostajem kod svoje izjave da samkriv.


25/84


Vijee donosi

R J E E N J E

Vri se uvid u dokaze dostavljene uz optunicu navedene od rednog broja 1 do 20.,

Predsjednik vijea:Da li ima primjedbi na dokaze koji su dostavljeni uz optunicu.

Branilac izjavi:Nema primjedbi na dokaze koji su dostavljeni uz optunicu.

Optueni izjavi:Saglasan sam sa svojim braniocem i nemam primjedbi na dokaze koji su

dostavljeni uz optunicu.

SITUACIJA A

U suaju da vijee smatra da treba prihvatiti izjavu o priznanju krivnje

Vijee donosi

R J E E N J E

Prihvata se izjava o priznanju krivnje data od strane optuenog, jer je do iste dolodobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, a postoji dovoljno dokaza o krivnjioptuanog, tako da su kumulativno ispunjeni uslovi za prihvatanje izjave.

Predsjednik vijea:Optueni da li se izjanjavate da ste krivi ili poriete krivnju.

Optueni izjavi:

Kriv sam.

Vijee donosi

R J E E N J E

Pretres za izricanje krivino pravne sankcije odrae se dana 09.07.2005. godine u 9asova, o emo se prisutne stranke obavjetavaju te im se pozivi nee slati, jer vjee nijeu mogunosti da isti odri odmah zbog zakazanog pretresa u drugom predmetu u 13asova.


26/84


Predsjednik vijea:Da li elite da vam se proita zapisnik .

Optueni izjavi:Traim da se zapisnik proita.

Konstatuje se da se ita zapisnik od strane predsjednika vijea.

Predsjednik vijea:Da li imate primjedbi na zapisnik.

Optueni izjavi:Nemam primjedbi na zapisnik.

Branilac izjavi:Nemam primjedbi na zapisnik.

Okruni tuilac izjavi:Nemam primjedbi na zapisnik.

Roite o razmatranju izjave o priznanju krivnje je dovreno u 13,00 asova.

Zapisniar Predsjednik vijea

Optueni

Branilac

Okruni tuilac

SITUACIJA B

U suaju da vijee smatra da ne treba prihvatiti izjavu o priznanju krivnje

Vijee donosi

R J E E N J E

Odbacuje se izjava o priznanju krivnje, jer ne postoji dovoljno dokaza da je optueniuinio krivino djelo koje mu je stavljeno na teret optunicom.

Izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom pastupku.(uz ovakvo rjeenje bilo bi neophodno prilagoditi i zapisnik u smislu da se vidi jasno

ta je rukovodilo vijee da odbaci izjavu optuenog o priznanju krivnje, da li je utvrdiloda do priznanja krivnje nije dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, u smislu da

je priznanje optuenog iznueno, da se radi o mentalno bolesnoj osobi, odnosno


27/84


neuraunljivoj osobi, da se radi o ovisniku koji nije bio sposoban da shvati znaajpriznanja krivnje jer ja bio pod uticajem narkotika i slino, ili da dokazi nisu pribavljenina zakonit nain, ili da nema dovoljno dokaza za krivnju optuenog i slino.)

Treba napomenuti da ovako postavljen koncept prihvatanja izjave o priznanju

krivnje prestavlja i kontrolni mehanizam od strane suda, ukoliko se desi da sudija zaprethodno sasuanje potvrdi optunicu ne anlizirajui dovoljno dokaze, u smislu dapostoji vei stepen vjerovatnoe koji upuuje na zakljuak da je uinjeno krivino djeloili u smislu da li postoji dovoljno dokaza.

Nakon to Sud prihvati izjavu o priznanju krivnje prelazi se na slijedeu fazupostupka, pretres za izricanje krivino pravne sankcije.


***

Zapisnik sa pretresa za izricanje krivino pravne sankcije

OKRUNI SUD U BANJA LUCIBroj: K-100/05Dana, 9.7.2005. godine

Z A P I S N I Ksa pretresa za izricanje krivino-pravne sankcije

Od Suda prisutni: Od stranaka prisutni:

Predsjednik vijea: Optueni:

Sudija: Branilac optuenog:

Sudija: Okruni tuilac

Zapisniar:

Zapoeto u 9,00 asova.

Vijee donosi

R J E E N J E

Provee se pretres za izricanje krivino-pravne sankcije optuenom po potvrenojoptunici broj KT-100/05 od 1.6.2005. godine, imajui u vidu da je izjava o priznanju


28/84


krivnje optuenog prihvaena rjeenjem donesenim na zapisniku broj K-100/05 od8.7.2005. godine.

Na pitanje predsjednika vijea optuenom a posto mu je prethodno proitao generaliskepodatke:

Da li su Vai generalijski podaci isti kao u optunici i na zapisniku?

Optueni izjavi:Moji generalijski podaci su istovjetni kao na optunici i na zapisniku.

Predsjednik vijea:Molim stranke da se izjasne o krivino-pravnoj sankciji koju smatraju da treba izreioptuenom imajui u vidu pravila o odmjeravanju kazne.

Okruni tuilac izjavi:S obzirom da je optueni priznao krivnju, da nije osuivan, da izraava iskreno kajanje

za uinjeno krivino djelo, da je oenjen, otac etvoro malodobne djece i jedini nosilacegzistencije porodice, loeg imovnog stanja, da je nadoknadio tetu oteenom koja jenastala provaljivanjem u vozilo, a kako nema oteavajuu okolnosti predlaem sudu daoptuenom izrekne kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine zatvora, da ga obaveena plaanje trokova krivinog postupka.

Branilac izjavi:Tani su navodi tuioca da postoje sve olakavajue okolnosti koje je tuilac veiznioda nema oteavajuih, s tim da treba naglasiti da je optueni veoma siromaan, danema nikakvih redovnih primanja, da je supruga domaica koja se stara o kui i

porodici, dok optueni radi teke fizike poslove da im obezbijedi osnovna sredstva zaegzistenciju, da bi sa zatvorskom kaznom bila ugroena prvo egzistencija njegove djece,

a s obzirom da sve ove olakavajue okolnosti uz priznanje optuenog i obeteenjeoteenog predstavljaju osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i saublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja predlaem da Vijee optuenomutvrdi kaznu zatvora i izrekne uslovnu osudu sa duim vremenom provjeravanja jer i

sama prijetnja kaznom e ostvariti svrhu kanjavanja, posebno kada se ima u vidumotiv optuenog da je na ovaj nain elio da obezbedi egzistenciju svoje porodice.

Optueni izjavi:U potupnosti sam saglasan sa zavrnom rijei mog branioca i nemam drugo ta dodati.

Pretres za izricanje krivino-pravne sankcije zavren u 10,00 asova.Presuda e se objaviti u 11,00 asova istog dana.

Nakon vijeanja i glasanja vijee donosi:

U IME REPUBLIKE SRPSKE

P R E S U D UOptueni: Dragoljub Karamarkovisa generalijama kao na zapisniku


29/84


30/84


31/84


Sjednica vijea odrana je dana 22.09.2004. godine. Na istu su pristupili optueni injegov branilac, dok Okruni tuilac nije pristupio, pa kako je uredno obavjeten, ista jeodrana u njegovoj odsutnosti, shodno odredbi lana 310 stav 4 ZKP-a.

Ispitujui prvostepenu presudu u granicama albenih navoda, u smislu lana 312 ZKP-a, odlueno je kao u izreci ove presude iz slijedeih razloga:

Uvidom u krivini spis, utvreno je da je Osnovno javno tuilatvo Banja Luka (udaljem tekstu: tuilatvo) podiglo optunicu protiv Marjanovi Marinka, pod brojem

KT-72/02 dana 25.02.2004. godine, zbog krivinog djela teke tjelesne povrede iz lana135 stav 1 KZ RS, injenino opisanog u dispozitivu navedene optunice. Optunica je

potvrena dana 04.03.2004. godine. Na glavnom pretresu od dana 08.11.2004. godine,nakon itanja optunice i izlaganja pribavljenih dokaza od strane tuilatva, optueni seizjasnio da je razumio navode iz optunice i da priznaje krivnju za izvrenje

predmetnog krivinog djela, navodei da se u meuvremenu izmirio sa oteenim, kojimu je bivi punac. Optueni je tom prilikom izjavio da je njegova izjava o priznanjukrivnje dobrovoljna, da je svjestan posljedica priznanja i da je spreman da snositrokove postupka i postavljenog odtetnog zahtjeva, pa je sud prihvatio izjavu o

priznanju krivnje,obzirom da je u spisu bilo dovoljno dokaza o istoj, i odredio da seodmah odri i roite za izricanje krivino-pravne sankcije. Na istom roitu oteeni jeizjavio da ne postavlja odtetni zahtjev prema optuenom, jer mu je poznata njegovamaterijalna situacija, te da ne trai njegovo krivino gonjenje. Shodno lanu 272 ZKP-a, na navedenom roitu su provedeni samo oni dokazi koji se odnose na odluku okrivinoj sankciji. Dakle, u prvostepenom postupku ispotovana su sva pravila

procesne procedure, tako da nisu poinjene povrede odredaba krivinog postupka, a ni

povrede materijalnog prava, na koje se albom ukazuje, tako da su neosnovani albeniprigovori po ovim albenim osnovima.

Neosnovan je i albeni prigovor u pogledu odluke o krivinoj sankciji. Naime, zapredmetno krivino djelo propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.Prilikom donoenja odluke o krivinoj sankciji, prvostepeni sud je pravilno zakljuio dana strani optuenog nije bilo oteavajuih okolnosti, a da su olakavajue okolnosti zaistog njegova ranija neosuivanost, porodinost, injenica da je otac dvoje mldb. djecei da oteeni prema njemu nije postavio imovinsko-pravni zahtjev, niti je traio njegovokrivino gonjenje. Utvrene olakavajue okolnosti i po ocjeni ovog vijea,

predstavljaju u svojoj ukupnosti osobito olakavajue okolnosti, pa je opravdana odluka

suda o ublaavanju kazne ispod posebnog zakonskog minimuma za predmetno krivinodjelo, shodno odredbi lana 39 KZ RS. Kazna zatvora od 3 mjeseca nuna je, ali idovoljna mjera kazne za poinjeno djelo, jer e se upravo sa istom postii svrhakanjavanja iz lana 31 KZ RS, u okviru opte svrhe krivinih sankcija iz lana 5 stav 3istog zakona. Suprotno prijedlogu alitelja, svaka druga kazna, a naroito uslovnaosuda, kao upozoravajua sankcija, ne bi bila adekvatna svim okolnostima predmetnog

sluaja. Naime, po ocjeni ovog vijea u konkretnom sluaju nisu se ispunili uslovi zaizricanje uslovne osude, kao upozoravajue sankcije, jer se ista, shodno odredbamalanova 46, 47 i 48 KZ RS, izrie samo u sluaju kad obzirom na prirodu i teinukrivinog djela ina okolnosti pod kojima je djelo poinjeno, primjena kazne nije nuna ia kad se svrha kanjavanja moe postii samo upozorenjem uz prijetnju kaznom,pod

uslovom da sud ocijeni da se od uinioca sa osnovom moe oekivati da ubudue nee


32/84


vriti krivina djela, iako kazna kojom mu se prijeti ne bude izvrena. Priroda, teina idrutvena opasnost poinjenog djela, cijenjeni izmeu ostalog i kroz visinu zaprijeenekazne, iskljuuju opravdanost izricanja uslovne osude, bez obzira na stav oteenog

prema optuenom, koji je oigledno posljedica samo jedne injenice - da je optuenibivi zet oteenog i da je otac njegove unuadi, pa se njegov stav mora cijeniti kroz

prizmu te okolnosti, a ne kroz bilo kakve "zasluge" optuenog, koje bi se ogledale uponaanju istoga i njegovom odnosu prema oteenom nakon izvrenog krivinog djela.Na takav zakljuak upuuje izjava oteenog: "Ja sa optuenim ne kontaktiram, mi sepozdravimo, on je oenio moju kerku i meni je u svemu ovome ao djece". injenica daje samom izvrenju djela prethodio verbalni sukob optuenog sa oteenim ni u komsluaju ne znai da se u konkretnom sluaju moe primjeniti odredba lana 135 stav 5KZ RS, kako se to albom predlae. Naime, iz opisa predmetnog krivinog djela,utvrenog na bazi injeninog stanja, po kom osnovu se presuda albom ne pobija, ne

proizilazi da je djelo uinjeno na mah, od strane lica dovedenog bez svoje krivice u jakurazdraenost napadom, tekim zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane

povreenog, to su zakonske predpostavke za primjenu pomenute odredbe. Insistiranjealitelja da se pomenuti verbalni sukob kvalifikuje kao vreanje, irelevantno je, jerzanemaruje injenicu da je primjena navedenog zakonskog propisa mogua, ne usluaju vreanja, nego u sluaju utvrenja "tekog vreanjaod strane povreenog", atakvo se ak ni u albi ne navodi, to potpuno iskljuuje primjenu lana 135 stav 5 KZ

RS. Po ocjeni ovog vijea, ni tazbinsko srodstvo sa oteenim ne umanjuje odgovornostoptuenog, naroito ako se cijene vrijednosni kriterijumi po kojima bi se lica kojavezuje srodstvo, makar i tazbinsko, naroito morala meusobno potovati u uvaavati.

Mora se dati znaaj ivotnoj dobi oteenog koji je pune 33 godine stariji od optuenog,zbog ega je njihov odnos bio naroito neravnopravan, pa navedene okolnosti, uz venabrojane ne bi moglo opravdati osudu optuenog na kaznu blau od tri mjeseca, a

naroito ne izricanje uslovne osude. Priznanje krivnje, naro

ito nakon prezentiranihdokaza, takoe nije dovoljno za izricanje optuenom jo blae kazne, ili uslovne osude,

ni uz postojanje drugih, pravilno utvrenih olakavajuih okolnosti, pa dilema braniocaoptuenog o tome kakva kazna bi istome bila izreena da nije priznao krivnju, moe

samo umanjiti znaaj tog priznanja, jer bi to znailo da nije u pitanju odnos optuenogprema poinjenom djelu, nego samo radnja usmjerena ka umanjenju sopstvene krivineodgovornosti u cilju ishodovanja to blae kazne.Obzirom da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija podnesenom albom, ista jeodbijena kao neosnovana, a prvostepena presuda je potvrena, na osnovu lana 319

ZKP-a RS.

Zapisniar Predsjednik vijeaDragica Lovre,s.r. Milorad Novkovi,s.r

Imajui u vidu sve gore izneeno kroz zakonski tekst i hipotetike primjere upraksi, pokuao sam maksimalno pojednostaviti i objasniti institut priznanja krivnje, nanain da je razumljiv za one koji se prvi put sa istim susreu, kao i za sve one koji ga

primjenjuju u praksi, u smislu da e im pomoi da idetifikuju probleme sa kojim se


33/84


susreu, postave prava pitanja i pronau prave odgovore u konkretnim situacijama predkojim se nau u praksi.

Svi primjeri koji su sadrani u ovom modulu su iz stvarnih dogaaja ali suprilagoeni ovom modulu u smislu da su sva imena optuenih izmiljena dok su

dogaaji realno prikazani radi boljeg razumjevanja ovog instituta i problema koji sejavljaju i njihovoj primjeni tako da je svaka slinost sa stvarnim linostima i njihovimgeneraliskim podacima sluajna.

Imena sudija, tuilaca su u veini sluajeva stvarna, ali miljenja sam da to ne bitrebalo da bude problem, jer su to njihova miljenja izraena kroz odluke i kao takva sumogu biti izloena kritici u strunim radovima.


34/84


PODMODUL IIPREGOVARANJE O KRIVNJI

1. SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVNJE

1.1. Zakonska regulativa

Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine ovaj institut obradio je ulanu 231.

lan 231.Pregovaranje o krivnji

1. Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu pregovarati sa tuiocem ouslovima priznavanja krivnje za djelo za koje se osumnjieni, odnosno optuenitereti.

2. Prilikom pregovaranja sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniocem opriznanju krivnje u skladu sa stavom 1. ovog lana, tuilac moe predloitiizricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za to krivinodjelo, odnosno blau sankciju za osumnjienog, odnosno optuenog.

3. Sporazum o priznanju krivnje sainjava se u pismenom obliku i sudija za

prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee moe ga usvojiti ili odbaciti.

4. Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje , sud provjerava:

a. da se do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sarazumjevanjem,kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama, ukljuujuii poljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i trokove krivinog postupka,

b. da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odnosno optuenog,

c. da osumnjeni, odnosno optueni razumije da se sporazumom o priznanju

krivnje odrie prava na suenje i da ne moe uloiti albu na krivinopravnusankciju koja e mu se izrei.

5. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, izjava osumnjenog, odnosnooptuenog e se unijeti u zapisnik.Istovremeno e se odrediti datum odravanja pretresa za izricanjekrivinopravne sankcije, predviene sporazumom iz stava 3. ovog lana i to uroku od najkasnije tri dana.

6. Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, o tome e obavjestiti stranke ibranioca i to konstatovati u zapisnik.


35/84


Priznanje dato pred sudijom za prethodno saluanje, sudijom, odnosno vijeemne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.

7. O rezultatima pregovaranja o krivnji, sud e obavjestiti oteenog.

Zakon o krivinom postupku Republike Srpske ovaj institut obradio je ulanovima 238 i 239.

S obzirom na postojanje razlike u odnosu na ostale zakone, citirau lan 238.stav 1., radi lake analize zakonskog teksta, jer je to i jedina bitna razlika zakonskihtekstova.

lan 238.Pregovaranje o krivnji

1. Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu prije glavnog pretresapregovarati sa tuiocem o uslovima priznavanja krivnje za djelo za koje seosumnjieni, odnosno optueni tereti...

Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ovaj institutobradio je u lanu 246 .

Zakon o krivinom postupku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine ovajinstitut obradio je u lanu 231.

Sporazum o priznanju krivnje je novi institut u naem procesnomzakonodavstvu, nepoznat naoj dosadanjoj pravnoj regulativi, iako je veoma zastupljeni u upotrebi u zemljama sa primjenom adversarnog sistema prava, gdje u primjeni istogmogu nastupiti razliiti problemi, naroito kad se imaju u vidu nejasnoe u zakonskimrjeenjima, te argumenti koje iznose pravni strunjaci koji osporavaju primjenu ovoginstituta, to sve moe dovesti do ograniene primjene istog, zbog nedovoljnog

poznavanja i svrhe uspostavljanja ovog instituta u naem procesnom zakonodavstvu.

Svrha ovog modula je upravo da se ukae na sve prednosti koje ovaj institutprua, kao i na mogui nain rjeavanja problema i nedoumica koje postoje u praksi.

U Zakonu o krivinom postupku Republike Srpske ovaj institut obraen u dvalana, dok je u Zakonu o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, Zakonu okrivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o krivinom postupkuBrko Distrikta obraen u jednom lanu.

Analizirajui nain na koji je obraen institut pregovaranja o krivnji, odnosnosporazum o priznanju krivnje zanemarujui jezike i numerike razlike moe se rei dase radi o gotovo identinom zakonskom rjeenju.

Postoji vie faza kroz koje bi se mogao posmatrati ovaj institut prilikom

njegovog provoenja u praksi, iako se to na prvi pogled ne vidi jasno iz zakonskog


36/84


37/84


priznanju krivnje moe zakljuiti i nakon otpoinjanja glavnog pretresa, odnosno u svimfazama krivinog postupka do zakljuenja glavnog pretresa.

Jezikim tumaenjem lana 238. stav 1. Zakona o krivinom postupkuRepublike Srpske u uem smislu, ne uputajui se u sutinu i svrhu uspostavljanja ovog

instituta, tumaei samo ono to je napisano u zakonskom tekstu Prije glavnogpretresa, doli bi do rjeenja da se sporazum o priznanju krivnje moe zakljuiti prijeglavnog pretresa, a ne i na glavnom pretresu kako istiu zagovornici ovog rjeenja.

Pravni strunjaci kako teoretiari tako i praktiari zagovornici ovog rjeenjaistiu, da nakon to se optueni izjasni o krivnji, i prizna krivnju u bilo kojoj fazi

postupka, da li prilikom izjanjenja o krivnji ili na glavnom pretresu, nema vie nitijednog razloga da se pregovara o krivnji, zakljuuje sporazum o priznanju krivnje, vese direktno odrava pretres za izricanje krivine sankcije, u kom sluaju sud izriekrivinu sankciju u skladu sa zakonom, odnosno sa pravilima o odmjeravanju kazne.

Ipak postoji i drugaije miljenje tumaenja ove zakonske norme.

Naime, pravni strunjaci kako teoretiari tako i praktiari, protivnici gorenavedenog rjeenja istiu da citiranu zakonsku normu treba tumaiti takoe u okviru

jezikog tumaenja, ali u irem smislu citiranog zakonskog teksta, i primjenom logikogi sistematskog tumaenja ove zakonske norme.

Imajui u vidu razloge i sutinu ovog novouspostavljenog instituta, iste ciljeveradnih grupa koje su uestovale u izradi zakona o krivinim postupcima u Bosni iHercegovini, ravnopravan poloaj graana u Bosni i Hercegovini kao jedno od ustavnih

naela, kao i

injenicu da nije predvi

ena izri

ita zabrana u Zakonu o krivi

nompostupku Republike Srpske da se sporazum o priznanju krivnje ne moe zakljuiti

nakon otpoinjanja glavnog pretresa, a u cilju da bi se izbjegne odugovlaenje postupka,ako bi sud pokuao da formalno zadovolji formu, da se sporazum o priznanju krivnjemoe zakljuiti samo prije glavnog pretresa, na nain da bi odlagao pretres na period od

preko 30 dana, mjenjao sastav vijea i slino, to je mogua ali potpuno nepotrebnaradnja koja ne bi nikom koristila vesamo nepotrebno odugovlaila postupak, miljenjasam kao i veina pravnih strunjaka da se sporazum o priznanju krivnje moe zakljuitii nakon otpoinjanja glavnog pretresa, a to se i primjenjuje u praksi sudova uRepublici Srpskoj.

Ipak moram istai da je ova zakonska odredba: Prije glavnog pretresa,nepotrebno otvorila raspravu po ovom pitanju i podjelila miljenja pravnih strunjaka, ida bi se ovo prevazilo nepohodno je u Zakonu o krivinom postupku Republike Srpskeu lanu 238. stav 1. brisati rijei Prije glavnog pretresa, na koji nain bi ovo pitanje

bilo nesporno, a zakoni o krivinim postupcima u Bosni i Hercegovini identini upogledu primjene ovog instituta.

Pitanje

***

Ko treba inicirati pregovore o krivnji?


38/84


Postoje razliita miljenja o ovom pitanju, od miljenje da pregovore o krivnjitreba inicirati iskljuivo branilac ili osumnjieni, odnosno optueni, mada za ovakavstav nema nikakvog uporita u zakonu, niti bi ovakvo miljenje bilo opravdano uodnosu na cilj i svrhu uspostavljanja ovog instituta, tako da je jedino ispravnotumaenje da pregovore o krivnji moe inicirati: tuilac, odbrana, odnosno optueni kad

jedna ili druga strana smatraju da imaju o emu pregovarati, o uslovima priznanjakrivnje, koji pregovori imaju za cilj samo jedno: Zakljuenje sporazuma o priznanjukrivnje, to je i miljenje koje preovladava kod veine pravnih srunjaka.

Zakon ne propisuje uslove pod kojima se odvija pregovaranje o krivnji, tako dase moe rei da je strankama, odnosno tuiocu, osumnjienom, odnosno optuenom injegovom braniocu ostavljena potpuna sloboda prilikom pregovaranja o uslovima

priznanja krivnje.

Potpuno je nepotrebno insistiranje da prijedlog za iniciranje pregovora opriznanju krivnje mora biti predan u pismenom obliku, na emu esto insistiraju tuioci,naroito ako inicijativa polazi od branioca ili osumnjienog, odnosno optuenog.

Razlozi koji mogu rukovoditi stranke da pristupe pregovaranju o krivnji, ieventualno zakljue sporazum o priznanju krivnje su viestruki, jer tuilac, optueni injegov branilac mogu imati interas za zakljuenje sporazuma o priznanju krivnje.

Tuilac ima interes da brzo zavri istragu, zatvori sam sluaj, utedi novac kojibi bio potroen prilikom voenja krivinog postuka, nezavisno da li u fazi istrage ili ufazi suenja, kao i da utedi ostale ljudske resurse koje je neophodno angaovati na

jednom sluaju, bilo da se radi o ljudskim (ovlaenim slubenim licima,vjetacima ili

samim nosiocima pravosudnih funkcija), ili materijalnim, kao i da doe do kvalitetnihdokaza protiv drugih uinioca krivinih dijela, do kojih ne bi mogao doi na drugi

nain, a koji mogu dovesti do optuenja i kanjavanja drugih izvrioca krivinih djela,to je naroito vano kod razliitih oblika organizovanog kriminala.

Na drugoj strani, optueni takoe ima interes da zakljui sporazum o priznanjukrivnje kako bi dobio manju kaznu od one koju bi dobio u suenju, da izbjegne trokovekrivinog postupka koji bi nastali zbog suenja, da se ne izlae javnom suenju, da

priznanjem krivnje izrazi stvarno kajanje za uinjeno krivino djelo i slino.

Imajui u vidu da se sporazum o priznanju krivnje moe zakljuiti i prije

glavnog pretresa, kao i nakon otpoinjanja glavnog pretresa iz razloga koji su veobjanjeni namee se slijedee pitanje:

Da li se sporazum o priznanju krivnje moe zakljuiti i u fazi istrage?

Imajui u vidu razloge za uspostavljanje ovog instituta, kao i zakonski tekst kojiu lanu koji regulie pregovaranje o krivnji koristi pojam osumnjieni, odnosnooptueni kada znamo da je osumnjieni lice za koje postoje osnovi sumnje da je uiniokrivino djelo, a optueni lice protiv kojeg je jedna ili vie taaka u optunici potvrenaod strane sudije za prethodno sasluanje, moemo doi do zakljuka da se sporazum o

priznanju krivnje moe zakljuiti i u fazi istrage, jer pojam osumnjieni je

karakteristian samo za isragu, a volja zakonodavca nije bila da termin osumnjieni


39/84


40/84


41/84


Pitanje

***

Da li kaznu u sporazumu o priznanju krivnje treba odrediti okvirno ilifiksno?

Postoje dva pravna miljena o ovom pitanju sa razlozima za i protiv ovogrjeenja.

Ukoliko polazimo od miljena pravnih strunjaka koji navode da kaznu trebaodrediti okvirno, odnosno da se u sporazumu o priznanju krivnje treba odrediti okvir zakaznu, npr. od 1-3 godine zatvora, tad preputamo sudu aktivniju ulogu u odreivanjukazne i kreiranju kaznene politike, kao i smanjujemo rizik od neprihvatanja sporazuma,ukoliko bi sud smatrao da je kazna u sporazumu o priznanju krivnje prenisko ili

previsoko odmjerena uiniocu krivinog djela i da nije u skladu sa pravilima oodmjeravanju kazne, odnosno da se istom ne ostrvaruje svrha kanjavanja, da se u

suprotnom uvodi administrativna pravda od strane tuilaca, koja moe povlaitizloupotrebu prava na zakljuenje sporazuma, odnosno utvrivanja manje kazne samo ucilju da se zavri sluaj, a ne i da se ostvari svrha kanjavanja, te da se sud liavaizvornog prava da odmjerava i izie kazne uiniocima krivinih djela.

Na drugoj strani pristalice preciznog ili fiksnog odmjeravanja kazne ukazuju dase u sluaju okvirnog odreivanja kazne optueni nalazi u neizvjesnosti koju kaznu emu sud odmjeriti, pogotovo kad zna da nee moi uloiti albu na krivino pravnusankciju koja e mu se izrei, i na taj nain preispitati odluku prvostepenog suda u

pogledu kazne, a jo vei problem moe nastati kad je okvir dogovorene kazna ispodzakonom predvienog minimuma kazne zatvora za uinjeno krivino djelo, a gornjaokvirno dogovorena kazna u granicama propisane kazne za uinjeno krivino djelo, kadse sa pravom moe postaviti pitanje, postoje li osobito olakavajue okolnosti ili ne, izato je kazna okvirno dogovorena ispod zakonom propisanog minimuma kazne za tokrivino djelo.

Odgovor na isto moe se nai u zakonskom tekstu, gdje se govori da sud moeuiniocu krivinog djela odmjeriti kaznu ispod granica propisane kazne kad zakon

predvia da se uinilac moe blae kazniti, odnosno kad utvrdi da postoje osobitoolakavajue okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrhakanjavanja, ali rijeMoe, ne znai i da mora, vese to cijeni u svakom konkretnom

sluaju. Istovremeno se otvara i pitanje, u kom momentu sud odluuje o krivinopravnoj sankciji primjenjujui pravila o odmjeravanju kazne, kad zakonski tekst ukazujena injenicu da sud odreuje pretres za izricanje krivino pravne sankcije predvienesporazumom o priznanju krivnje.

Jo vei problemi se mogu pojaviti kad treba odrediti blau vrstu kazne, uslovnuosudu ili sudsku opomenu kao i mjere bezbjednosti.

Takoe istiu i injenicu da onaj ko dogovara kaznu najbolje zna koja kazna jeodgovarajua za uinioca krivinog djela, da tuilac moe dogovoriti kaznu ispod

zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za uinjeno krivino djelo, da mu je


42/84


ovlaenje dato zakonom upravo u lanu koji regulie ovaj institut, tuilac ima zakonskaovlaenja dati i imunitet od krivinog gonjenja, pa je nelogino da ne moe dogovoritikaznu koja nije u okvirima sudske prakse za to krivino djelo, pogotovo kad sesporazum o priznanji krivnje zakluuje uz uslov da optueni svjedoi u drugim

predmetima protiv drugih uinioca krivini djela, kao i argument da zakon o krivinom

postupku nije predvidio da sud razmatra kaznu koja je dogovorena u okviru sporazumao priznanji krivnje, nego samo da li je do sporazuma o priznanji krivnje dolodobrovoljno, svijesno i sa razumijevanjem i da li postoji dovoljno dokaza o krivnjioptuenog.

Mora se poi od pretpostavke da svi moraju zakonito, savjesno, nepristrasnoraditi, jer ma koliki rizik postoji da tuilac zloupotrebljava pravo na zakljuenjesporazuma o priznanju krivnje, taj isi rizik postoji i kod sudije koji odluuje da li e

prihvatiti sporazum o priznanju krivnje, jer sud moe odbacititi sporazum o priznanjukrivnje a da pri tom ne navede ni jedan razlog zato je to uradio, bez ikakve kontrole ili

bar procesnih sankcija, to takoe moe dovesti do zloupotrebe prava, odnosnosamovolje sudije da bez injenine i pravne argumetacije odbaci sporazum o priznanjukrivnje, i u sluaju kad su ispunjeni svi uslovi za prihvatanje takvog sporazuma.

Iako se mora priznati da za oba miljenja postoji argumentacija koja im ide uprilog, lino sam miljenja da pristalice fiksnog odreivanja kazne imaju vieargumenata na svojoj strani i da su blii izvornoj koncepciji i razlozima uvoenja ovoginstituta. Ne treba zanemariti i olako prei preko injenice, da zakon o krivinom

postupku nije predvidio da sud razmatra kaznu koja je dogovorena u okviru sporazumao priznanji krivnje ako je ona u zakonskim okvirima, nago samo da li je do sporazumao priznanji krivnje dolo dobrovoljno, svijesno i sa razumijevanjem i da li postoji

dovoljno dokaza o krivnji optuenog, tako da bi kazna u sporazumu o priznanju krivnjetrebala biti u veini sluajava precizno odreena, to bi za optuenog bilo mnogopovoljnije, a i sud bi rasteretilo odmjeravanja kazne i isti bi samo odluivao da li jesporazum o priznanji krivnje sainjen na zakonom predvien nain te isti prihvatao iliodbacio ukoliko je u suprotnosti sa zakonom.

Nije sporno da sud ne bi mogao prihvatiti sporazum o priznanju krivnje ukolikoutvena kazna ne bi bila u skladu sa zakonom, bilo da je ublaena kazna mimo pravila oublaavanju kazne, bilo da je izreena upozoravajua sankcija kad nisu bili ispunjeniuslovi ili da je izreena kazna koja se nije mogla izrei za konkretno krivino djelo koje

je predmet sporazuma i slino.

U tom sluaju sud bi morao da se bavi i krivino pravnom sankcijom kaosastavnim dijelom sporazuma o priznanju krivnje, jer isti ne bi bio sainjen u skladu sazakonom ime bi bilo narueno naelo zakonitosti o emu sud vodi rauna po slubenojdunosti.

Bilo da smo pristalice jednog ili drugog pravnog miljenja, ne smijemozaboraviti jednu injenicu, a to je da na osnovu zakona o krivinom postupku donjegove izmjene ili preciziranja zakonske odredbe u pogledu da li treba sud odluivatii o krivinoj sankciji, odluku da li e prihvatiti ili odbaciti sporazum o priznanju krivnjedonosi sud, i da se tu konano zavrava postupak ukoliko sporazum bude odbaen i da

na tu odluku nema pravo ulagati albu tuilac, optueni ili negov branilac.


43/84


Gledano u naelu, miljenja sam da bi sporazum o priznanju krivnje u veinisluajeva trebao da ima precizno odreenu kaznu, mada ne iskljuujem mogunost daista bude i okvirno odreena, naroito kad je jedino sporna kazna izmeu optube iodbrane o kojoj stranke ne mogu postii konaan dogovor, a sporazumjeli su se okosvega drugog, a optueni pristaje na ovakav sporazum o priznanju krivnje.

Takoe miljenja sam da bi u veini sluajeva sporazum o priznanju krivnjetrebao biti prihvaen od strane suda, ako ispunjava sve kumulitavno postavljene uslove,a samo izuzetno da se odbaci ukoliko sud smatra da se kaznom predvienom usporazumu o priznanju krivnje ne postie svrha kanjavanja, ali to ne bi smijelo biti

pravilo, da sud sporazum o priznanju krivnje cijeni prvenstveno prema dogovorenojkazni, a ne prema zakonskim uslovima za prihvatanje sporazuma to je u dosadanjoj

praksi est sluaj.

Ukoliko bi poli od tumaenja koncepcije da sud moe sve, da moe upotpunosti apsolutno odluivati o sporazumu o priznanju krivnje, kako o uslovima zaprihvatanje sporazuma predvienim u ZKP-u, tako i o kazni koja je odreenasporazumom nezavisno od volje stranaka, bez ikavog ogranienja, ova koncepcija, iakomogua u praksi zbog vesvih gore iznijetih razloga, a prvenstveno iz razloga to naovu odluku suda nije dozvoljena alba, niti je sud u obavezi da ovakvu odluku posebnoobrazlae, moemo doi i do apsurdnih situacija. Mogue je da se odbaci sporazum kojiispunjava sve uslove za prihvatanje, jer sudija smatra da je npr. kazna predviena usporazumu o priznanju krivnje previsoko odmjerena, a da pri tom nije imao u viduokolnosti koje su rukovodile tuioca, branioca i optuenog da potpiu upravo ovakavsporazum, jer nije provodio glavni pretres kad bi imao u vidu cjelokupnu sliku o samomdogaaju, olakavajue ili oteavajue okolnosti koje iznosi optuba i odbrana, koje

mogu uticati da kazna bude manja ili vea, niti pretres za izricanje krivi

no pravnesankcije kao to je sluaj kod priznanja krivnje, to nije identina situacija, jer ukoliko

sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, pretres za izricanje krivino pravne sankcjeje kazna predviena sporazumom o priznanju krivnje, ukoliko je kazna preciznoodreena ili u okviru odredive kazne predviene sporazumom o priznanju krivnje.

Ovako ekstezivno tumaenje ovlaenja suda dovelo bi do situacija da sud moeprihvatiti sporazum o priznanju krivnje i optuenom izrei kaznu koja nije predvienasporazumom, to je nedopustivo jer to nije svrha i cilj ovog instituta, ali u tom sluajutuiocu i odbrani bi bila dozvoljena alba, ali ne na krivino pravnu sankciju koju jeizrekao sud, jer se alba ne moe uloiti zbog odluke o krivinoj sankciji, nego zbog

povrede krivinog zakona, kada je sud prekoraio ovlaenja koja ima po zakonu upogledu odluke o kazni, uslovnoj osudi, sudskoj opomeni, mjerama bezbjednosti ili ooduzimanju imovinske koristi, ili npr. u drugoj situaciji da ne prihvati sporazum o

priznanju krivnje koji ispunjava sve uslove da se prihvati.

Sljedei uslov da bi se zakljuio sporazum o priznanju krivnje je da postojidovoljno dokazao krivnji osumnjienog odnosno optuenog.


44/84


45/84


Koji dokazi prestavljaju dovoljno dokaza, cjenie se od strane suda u svakojkonkretnoj situaciji, i ukoliko dokazi nisu dovoljni da se uspostavi ovaj standardsporazum o priznanju krivnje sud treba odbaciti.

Sudska praksa***

Sporazum o priznanju krivnje zakljuen u fazi istrage.

OKRUNO TUILATVO BANJA LUKAKT-II-100/04.Banja Luka, 01.07.2005. godine

Okruno tuilatvo u Banja Luci, Okruni tuilac Miodrag Baji, osumnjiena Milica

Markovi, ki uraa i majke Stane ro.12.10.1966. godine u Banja Luci, nastanjena uBanja Luci, ulica Trive Amelice broj 5, nakon pregovora o uslovima priznavanjakrivnje na osnovu lana 238. ZKP-a Republike Srpske, zakljuili su:

Sporazum o priznanju krivnje

Ovaj sporazum o priznanju krivnje zasniva se na potpunom slaganju Okrunog tuiocaOkrunog tuilatva u Banja Luci Miodraga Bajia i osumnjiene Milice Markovi, akako slijedi:

lan 1.

Osumnjiena Milica Markovi priznaje da je:

Tano neutvrenog dana u oktobru mjesecu 2003. godine, od nepoznatog lica koje sepredstavljalo kao Milo u Banja Luci nabavila lanu jedinstvenu carinsku ispravu brojC 3297 od 21.10.2003. godine, sa upisanim mjestom izdavanja Carinska ispostava (CI)

Kozarska Dubica, sa podacima da je izvreno carinjenje teretnog dostavnog vozilamarke Opel Vektra 20 I, godina proizvodnje 1998.godina, broj asijeWOLOOOO52P2534049, broj motora RQ0400045, da bi istu upotrijebila kao pravu

prilikom registracije ovog vozila kod CJB Banja Luka, podnosei zahtjev za registracijumotornog vozila dana 29.10.2003. godine zajedno sa lanom JCI, na osnovu koje lane

JCI je dobila saobraajnu dozvolu BH 1256100 i reg.tablice 100-K-500, a provjerom uCI Kozarska Dubica utvreno je da JCI broj C 3297/03 ne postoji u slubenojevidenciji, jer zadnji dokument u 2003.godini izdat u CI Kozarska Dubica nosi broj C2978/03.

Dakle, lanu javnu ispravu upotrijebila kao pravu prilikom registracije putnikogmotornog vozila kod CJB Banja Luka.

ime je uinila krivino djelo falsifikovanja isprave iz lana 377. stav 2. KZ RS.


46/84


lan 2.

Okruni tuilac i osumnjiena su saglasni da Osnovni sud u Banja Luci kao stvarno imjesno nadlean sud osumnjienoj Milici Markovipo podignutoj optunici za krivinodjelo iz lana 1. ovog Sporazuma izrekne krivino-pravnu sankciju:

Kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

Osumnjiena se obavezuju na plaanje trokova krivinog postupka, u iznosu od 500,00KM a koji se odnose na trokove vjetaenja vozila i jedinstvene carinske isprave kao ipauala u iznosu koji odredi sud.

lan 3.

Potpisujui ovaj sporazum osumnjiena potvrdjuje da je nakon to je upoznata sasadrajem sporazuma o priznanju krivnje, izjavu o priznanju krivnje iz lana 1. ovogsporazuma dala dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem i da na potpisivanje ovogsporazuma nije prisiljena od bilo koga te da je svjesna i razumije znaenje priznanjakrivnje po ovom sporazumu, kao i da se sporazumom o priznanju krivnje odrie pravana sudjenje i da ne moe uloiti albu na krivino-pravnu sankciju koja e joj se izrei.

Takodjer osumnjiena je upoznata i sa moguim posljedicama ukljuujui posljedicevezane za imovinsko-pravni zahtjev, kao i trokove krivinog postupka koje je duananadoknaditi po odluci suda.

lan 4.

Osumnjiena se obavezuje da e iznijeti istinito svjedoenje o licu koje je upotrijebilolinu kartu osumnjiene i na osnovu iste napravilo lanu JCI ukoliko tuilatvo ili samaosumnjiena naknadno utvrde identitet ovog lica.

Ukoliko osumnjiena na bilo koji nain prekri ovaj sporazum o priznanju krivnje isti ese staviti van snage, a prvenstveno se odnosi na svjedoenje protiv lica koje jenapravilo Jedinstvenu carinsku ispravu na osnovu line karte Milice Markovi.

lan 5.

Ovaj sporazum o priznanju krivnje zakljuen je u Banja Luci dana 01.07.2005. godine isastoji se od 5 (pet) istovjetnih primjeraka od kojih osumnjiena zadrava jedanprimjerak, dok preostale primjerke zadrava okruni tuilac za potrebe krivinogpostupka.

Optuena, Okruni tuilac

Milica Markovi Miodrag Baji


47/84


Sporazum o priznanju krivnje zakljuen nakon podizanja i potvrivanja optunice.

OKRUNO TUILATVO BANJA LUKAKT-II-100/04.Banja Luka, 01.02.2005. godine

Okruno tuilatvo u Banja Luci, Okruni tuilac Miodrag Baji, optuena JovanaJankovi, ki Milana i majke Joke ro.12.05.1969. godine u Banja Luci, nastanjena uBanja Luci, ulica Milana Brankovia broj 5, nakon pregovora o uslovima priznavanjakrivnje na osnovu lana 238. ZKP-a Republike Srpske, zakljuili su:

Sporazum o priznanju krivnje

Ovaj sporazum o priznanju krivnje zasniva se na potpunom slaganju Okrunog tuiocaOkrunog tuilatva u Banja Luci Miodraga Bajia i optuene Jovane Jankovi, a kako

slijedi:

lan 1.

Optuena Jovana Jankovi priznaje da je poinila krivino djelo Pronevjere iz lana348. stav 1. KZ RS, za koje je optuena optunicom Okrunog tuilatva u Banja Luci

broj: KT-II-100/04 od 03.11.2004. godine, potvrene od strane sudije za prethodnosasluanje Osnovnog suda u Banja Luci dana 07.12.2004. godine, pod brojem KPS-36/04.

lan 2.

Okruni tuilac i optuena su saglasni da Osnovni sud u Banja Luci kao stvarno imjesno nadlean sud optuenoj Jovani Jankovi po podignutoj optunici za krivinodjelo iz lana 1. ovog sporazuma izrekne krivino-pravnu sankciju:

Kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

Optuena se obavezuju na plaanje trokova krivinog postupka i pauala u iznosu kojiodredi sud.

lan 3.

Optuena Jovana Jankovije izvrila uplatu novanog iznosa od 10.000,00 KM za kojeje tereti optunica broj:KT-II-100/04 od 03.11.2004. godine, na raun oteenog oemu postoje uplatnice koje je optuena predala tuilatvu prije zakljuenja ovog

sporazuma, tako da je oteeni sa imovinsko pravnim zahtjevom u potpunosti namiren oemu postoji i izjava oteenog Telekom, Republike Srpske, data u formi podneska


48/84


koji je dostavljen Okrunom tuilatvu u Banja Luci pod internim brojem 5842/04 od30.12.2004. godine.

lan 4.

Potpisujui ovaj sporazum optuena potvruje da je nakon to je upoznata sa sadrajemsporazuma o priznanju krivnje, izjavu o priznanju krivnje iz lana 1. ovog sporazumadala dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem i da na potpisivanje ovog sporazuma nije

prisiljena od bilo koga te da je svjesna i razumije znaenje priznanja krivnje po ovomsporazumu kao i da se sporazumom o priznanju krivnje odrie prava na sudjenje i da nemoe uloiti albu na krivino-pravnu sankciju koja e joj se izrei.

Optuena je upoznata i sa moguim posljedicama ukljuujui posljedice vezane zaimovinsko pravni zahtjev, kao i trokove krivinog postupka koje je duana nadoknaditi

po odluci suda.

lan 5.

Ukoliko optuena na bilo koji nain prekri ovaj sporazum o priznanju krivnje isti e sestaviti van snage.

lan 6.

Ovaj sporazum o priznanju krivnje zakljuen je u Banja Luci dana 01.07.2005. godine isastoji se od 5 (pet) istovjetnih primjeraka od kojih optuena zadrava jedan primjerak,dok preostale primjerke zadrava okruni tuilac za potrebe krivinog postupka.

Optuena, Okruni tuilac

Jovana Jankovi Miodrag Baji

1.4. Prihvatanje ili odbacivanje sporazuma o priznanju krivnje od strane sudaUkoliko se zakljui sporazum o priznanju krivnje prije potvrivanja optunice u

fazi istrage koji mora u tom sluaju da sadri injenini opis i pravnu kvalifikacijukrivinog djela, odnosno kad tuilac u toku istrage smatra da postoji dovoljno dokaza izkojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremieoptunicu sa injeninim opisom i pravnom kvalifikacijom krivinog djela kao usporazumu o priznanju krivnje, a zatim istu zajedno sa sporazumom o priznanju krivnjei dokazima uputiti sudiji za prethodno sasluanje.

Ukoliko se sporazum o priznanju krivnje zakljui nakon potvrivanja optunicetad isti mora da sadri broj i datum optunice koja je podignuta od strane tuilatva, kao

i druge potrebne podatke da bi se znalo tano za koje krivino djelo se zakljuuje


49/84


sporazum o priznanju krivnje sa optuenim, a naroito u sluaju da se protiv optuenogvodi vie krivinih postupaka, za vie krivinih djela kod istog suda.

Ukoliko doe do zakljuenja sporazum o priznanju krivnje bilo u fazi istrage ilinakon potvrivanja optunice zapoinje trea faza ovog instituta, prihvatanje ili

odbacivanje sporazum o priznanju krivnje.

Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava:

da li je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sarazumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama koje

proistiu iz zakljuenog sporazuma o priznanju krivnje, ukljuujui posljedicevezane za trokove krivinog postupka i imovinsko pravni zahtjev oteenog.

da li postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog odnosno optuenog. da li osumnjieni odnosno optueni razumije da se sporazumom o priznanju

krivnje odrie prava na suenje i da ne moe uloiti albu na krivino pravnusankciju koja e mu se izrei.

Ukoliko sud smatra da su kumulativno ispunjeni uslovi za prihvatanjesporazuma o priznanju krivnje, prihvatie isti, a zatim unijeti u zapisnik izjavuosumnjienog da je kriv, istovremeno e odrediti datum odravanja pretresa za izricanjekrivino pravne sankcije predviene sporazumom, po mogunosti odmah, a najkasnije uroku od tri dana.

Na pretresu za izricanje krivino pravne sankcije predvi

ene sporazumom opriznanju krivnje, sud e ukoliko smatra da su ispunjeni svi uslovi za prihvatanje

sporazuma o priznanju krivnje isti prihvatiti zajedno sa krivino pravnom sankcijompredvienu sporazumom o priznanju krivnje, izrei presudu, optuenom za krivinodjelo predvieno optunicom i izrei krivino pravnu sankciju predvienu sporazumomo priznanju krivnje.

Ukoliko sud smatra da ne postoje uslovi da se prihvati sporazum o priznanjukrivnje, isti e odbaciti sa kratkim obrazloenjem i to konstatovati u zapisniku.

U tom sluaju priznanje dato pred sudijom za prethodno sasluanje ili vijeem

ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.

S obzirom da postoji neodreena zakonska formulacija kojom odlukom sudprihvata ili odbacuje sporazum o priznanju krivnje, a imajui u vidu da se odluke ukrivinom postupku donose u obliku presude, rjeenja i naredbe, znajui u kom sluajuse donose presude, a u kom sluaju naredbe, prihvatanje ili odbacivanje sporazuma o

priznanju krivnje od strane suda mogue je uiniti jedino rjeenjem koje se donosi nazapisnik.

U rjeenju u kojem se odluuje o sporazumu o priznanju krivnje navodi se da lise sporazum o priznanju krivnje prihvata ili se odbacuje sa kratkim razlozima za ovakvo

postupanje suda.


50/84


Na rjeenje o odbacivanju sporazuma o priznanju krivnje alba nije dozvoljena,jer se radi o procesnom rjeenju koje se donosi na zapisnik na koje stranke nemajuprava ulagati albu.

O rezultatima pregovanja o krivnji sud e obavijestiti oteenog.

Pitanje

***

Da li e sud obavijestiti oteenog u sluaju ako prihvati kao i u sluaju akone prihvati sporazum o priznanju krivnje ?

Imajui u vidu zakonsku formulaciju, iz iste proizilazi da e sud obavijestitioteenog bilo u sluaju da prihvati sporazum o priznanju krivnje, kao i u sluaju da istiodbaci, mada gledano sa praktinog aspekta ukoliko sud odbaci sporazum o priznanjukrivnje isti ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo, bilo u krivino pravnom ili graansko

pravnom smislu, tako da je u ovom sluaju obavjetenje oteenom nepotrebno, zarazliku ukoliko sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, kada je ovakvo obavjetenjeneophodno da bi oteeni znao ishod krivinog postupka, postavio imovinsko pravnizahtjev, odnosno isti rjeavao u parninom postupku.

1.5. alba na odluku suda o prihvatanju ili odbacivanju sporazuma o priznanjukrivnje

Kao to je vegore iznijeto alba na odluku suda o odbacivanju sporazuma izbilo kojeg razloga nije dozvoljena pa se namee logino pitanje, da li je albadozvoljena u sluaju da sud prihvati sporazum o priznanju krivnje i donese presudu naosnovu istog.

Ukoliko sud smatra da su ispunjeni svi uslovi za prihvatanje sporazuma opriznanju krivnje prihvatie isti, to e konstatovati rjeenjem na zapisniku i odreditipretres za izricanje krivino pravne sankcije predviene sporazumom u zakonskipredvienom roku. Nakon odravanja pretresa donijee presudu sa injeninim ipravnim opisom krivinog djela iz optunice, i izrei krivino pravnu sankcijupredvienu sporazumom o priznanju krivnje.

Imajui ovo u vidu moemo zakljuiti slijedee:

alba na krivino pravnu sankciju predvienu sporazumom nije dozvoljena, oemu postoji izriita zakonska zabrana, o emu se optueni pouava jo prilikomzakljuenja sporazuma o priznanju krivnje.

U sluaju da optueni uloi albu na krivino pravnu sankciju ista bi se moralaod strane suda odbaciti kao nedozvoljena.


51/84


Pitanje

***

Da li optueni moe uloiti albu po drugim osnovama:zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,

zbog povrede krivinog zakona,zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,zbog oduzimanja imovinske koristi,trokovima krivinog postupka,imovinsko pravnom zahtjevu,zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informisanja?

Ukoliko je sporazum o priznanju krivnje regulisao i oduzimanje imovinskekoristi, objavljivanje presude putem sredstava javnog informisanja, odluku o imovinsko

pravnom zahtjevu kao i o trokovima krivinog postupka, pa sud prihvati ovakavsporazum po ovom osnovu ne moe se uloiti alba, odnosno u sluaju da ista ipak bude

uloena istu bi trebalo odbiti kao neosnovanu.

Takoe, optueni ne bi mogao uloiti albu ni zbog pogreno ili nepotpunoutvrenog injeninog stanja, jer je optueni nedvosmisleno priznao krivnju i svjesno seodrekao prava na suenje, a bez suenja i provoenja dokaznog postupka kao njegovog

bitnog dijela, nema ni utvrivanja injeninog stanja niti pobijanja presude po ovomalbenom osnovu.

S obzirom da alba po ostalim osnovama nije izriito iskljuena, gdje je pravona albu zagarantovano i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, albu zbog bitne

povrede odredaba krivinog postupka kao i zbog povrede krivinog zakona je mogueuloiti, mada ovakva alba teko moe uticati na promjenu odluke suda o postojanjukrivinog djela i krivinoj odgovornosti.

Bez provoenja krivinog postupka u pravilu nema ni bitnih povreda odredabakrivinog postupka mada nije nemogue, da je npr. sud bio nepropisno sastavljen, ili jeu izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili jeizuzet od suenja ili sudija koji se morao izuzeti, ukoliko je pretres odran bez lica ije

je prisustvo na glavnom pretresu obavezno, ako je povrijeeno pravo na odbranu, ako jesud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa, islino.

Slina je situacija i kad postoje povrede krivinog zakona:

Da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo, da li postoje okolnosti kojeiskljuuju krivinu odgovornost ili krivino gonjenje, da li je nastupila zastarjelost, da lise radi o presuenoj stvari, da li je pogreno primjenjen zakon, da li je

Documents

Modul_4_KOa.pdf