Upload
hathien
View
240
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MONETARNA EKONOMIJA
2. PREZENTACIJA
BRZINA NOVCA U OTPJECAJU• Pojam brzine novca u optjecaju je u vezi sa efektom
uvođenja novca u proces razmjene, odnosno, razdvajanje čina prodaje od čina kupovine robe, odnosno, usluge.
• U ovom kontekstu brzina novca u optjecaju (V) je mjera vremena koja razdvaja čin prodaje od čina kupovine. Matemački bi mogla da se izrazi kao odnos obujma transakcija (T) i potrebne količine novca (M).
V =�
�
• Sagledavajući ovu formulu, mogli bismo zaključi da brzinanovca u optjecaju mora da ima neku konačnu vrijednost,odnosno, da kupovina sledi prodaju posle nekog vremenskogperioda.
• Trebalo bi ima u vidu da se prirodna veza između novca i brzine novca u opcaju ogleda u sljedećem:
- Ukoliko je vremenski razmak između prodaje i kupovine manji, utoliko je brzina optjecaja veća.- Obje ekstremne točke znače negaciju novca kao prometnog i platežnog sredstva.- U stvarnosti brzina opcaja novca se nalazi između ekstremnih tačaka.- U praksi se može skraćiva ili produživa vremenski period između prodaje i kupovine, odnosno, brzina novca može se povećavati ili smanjivati.
KONCEPCIJE BRZINE NOVCA U OPTJECAJU• Teorija i praksa je razvila tri koncepcije brzine novca u
optjecaju, u kvantavno određenoj formi, a koje se razlikuju u varijacijama tri osnovna elementa, kao što su: (1) odnos količine novca prema novčanim tokovima (ili obrnuto), (2) definicija novčanog toka i (3) definicija novčane mase.
1. Transakcijska brzina novca u optjecaju2. Dohodovna brzina novca u optjecaju3. Odnos između količine novca u optjecaju i iznosanominalnog društvenog proizvoda
• Transakciona brzina novca u opcaju predstavlja odnosizmeđu ukupnog iznosa novčanih transakcija i količinenovca, tj. broj koji pokazuje koliko jedinica novčanihtransakcija se obavlja jedinicom količine novca u optjecaju
V =�
�
• Na ovaj način definirana brzina novca u optjecajupokazuje (prosječno) koliko puta u određenomvremenskom periodu jedna novčana jedinica prijeđe odjednog vlasnika do drugog.
• Dohodovna brzina novca u optjecaju predstavlja odnos između nominalnog društvenog proizvoda (ili nacionalnog dohotka/NDP po tekućim cenama) i količine novca, tj. broj koji pokazuje koliko jedinica društvenog proizvoda opslužuje jedinicu količine novca u optjecaju.
V =���
�
• Ova varijanta brzine novca u optjecaju se razlikuje odtransakcijske brzine novca u optjecaju u tome što neobuhvaća međufazne transakcije prometnog procesa nifinansijske transakcije.
• Odnos između količine novca u opcaju i iznosa nominalnog društvenog proizvoda (recipročna vrijednost dohodovne brzine novca u optjecaju). Praktično predstavlja recipročnu vrijednost dohodovne brzine novca u optjecaju.
V =�
���
• Na ovaj način definirana brzina novca u optjecajupredstavlja najpovoljniju varijantu povezivanja novca saprometnim procesom, jer pokazuje koji dio društvenogproizvoda (ili nacionalnog dohotka) se drži u novcu.
FAKTORI KOJI UTJEČU NA BRZINU NOVCA U optjecajU• Faktori koji determiniraju brzinu potrebne količine novčane
mase u optjecaju:1. Sistem plaćanja - koji određuje maksimalnu brzinu opcaja.2. Ostale determinante, koje rezultiraju manjom brzinom
optjecaja od maksimalne, jesu:
- Decentralizacija ili centralizacija novčanih sredstava
- Stupanj sigurnosti
- Psihološki faktori
- Frekvencija u instucionalno određenim plaćanjima i obračunima
- Veća ili manja stabilnost gospodarstva, odnosno, viša ili niža stopa inflacije
DEFINICIJSKO POJMOVNO ODREĐIVANJE PRIMARNOG NOVCA• Matemački količina novca u optjecaju (M), kao rezultat
procesa međusobnog delovanja različih financijskih tržišta (odnosno ponašanja nebankarskih gospodarskihdnihsubjekata,
• banaka i centralne banke), može se predstavi na sljedeći način:
M = � ∙
M - monetarni multiplikator B - monetarna baza ili monetarni novac ili primarninovac
• U bankocentričnim financijskim sektorima banke suosnovne institucije koje vrše funkciju posredovanja. Utakvim institucionalnim vezama, moguće je razlikovati dvatipa novca:
1. Monetarna pasiva financijskih posrednika, koja sepojavljuje kao potencijalno potraživanje za drugi tipnovca
2. Primarni novac, ili novac centralne banke (novackreiran od strane centralne banke), je oblik “krajnjeg”definitivnog novca i ne nudi prethodno navedenopotencijalno potraživanje.
• Možemo zaključi da se financijsko posredovanje nalaziizmeđu količine novca u optjecaju i monetarne baze.
• Komponente koje ulaze u novčanu masu (M)- bankarski depoziti (D): financijska aktiva nebankarskih
gospodarskih subjekata, najlikvidniji financijski instrumenti garancija konvertibilnosti u gotov novac (G)
• Količinu novca u optjecaju (M) su definirali kao kategorijukoja uključuje dvije glavne komponente:
- gotov novac (G) i- bankarski depoziti (D), koje se nalazi u rukama
nebankarskih gospodarskih subjekata
M = + �
• Primarni novac ili monetarnu bazu (B) je zbroj gotovog novca (G) i likvidnih rezervi banaka kod centralne banke (R).
B = +
Bilanca centralne banke
MEHANIZMI I TOKOVI KREIRANJA PRIMARNOG NOVCA
• Bilancu centralne banke možemo iskaza simbolički na sljedeći način:
G + R + FP + KD +ONP = K� + K�� + FA+OPodnosno
B = K� + K�� + (FA - FP) + (OP - ONP) – KDtj.
Fn = FA− FP i Op = OP −ONPŠto dovodi do
B = K� + K��+ Fn +Op − KD
• Centralna banka mijenja iznos primarnog novca putem svojih akcija i sistemom određenih složenih transakcija.
• Postoje sljedeći kanali emisije primarnog novca:• Operacije centralne banke na otvorenom tržištu,• Devizne transakcije centralne banke sa inozemstvom,• Centralna banka kao direktni zajmodavac – koristi se
izuzetno kada je ugroženo normalno funkcioniranje financijskog sistema zemlje.
OPERACIJE CENTRALNE BANKE NA OTVORENOM TRŽIŠTU• Transakcije centralne banke u poslovima prodaje i
kupovine državnih vrijednosnih papira• Predstavljaju značajan instrument reguliranja količine
primarnog novca, novca u optjecaju uopće i kamatnih stopa
• Najčešći državni vrijednosni papiri su: • državne obveznice, • Kratkoročni vrijednosni papiri izdani od centralne banke • (blagajnički zapisi)• Vrijednosni papiri izdani privatnih gospodarskih subjekata
• Centralna banka poduzima operacije na otvorenom tržištu da bi izazvala željene promjene u kreditnim tokovima na makroplanu (glavni efekt operacija) i strukturi kamatnih stopa (propratni dodatni efek operacija)
DEVIZNE TRANSAKCIJE CENTRALNE BANKE S INOZEMSTVOM• Monetarni efekti deviznih transakcija centralne banke sa
inozemstvom se mogu sagleda kroz operacije kupovine i prodaje deviza.
• Kreiranje primarnog novca putem veće kupovine odprodaje deviza, rezultira povećanjem deviznihpotraživanja centralne banke.
• Centralna banka direktno kupuje (odnosno prodaje) devize od poslovnih banaka, koje na taj način dolaze do kunskih sredstava na svojim žiro-računima kod centralne banke i porasta kreditnog potencijala poslovnih banaka (u nacionalnoj valuti).
KREDITI CENTRALNE BANKE POSLOVNIM BANKAMA• Centralna banka vrši kreditiranje poslovnih banaka iz sljedećih
razloga:1. Reguliranja novca i kredita, gde vrši funkciju “krajnjegkreditora” i osigurava likvidnost bankama u sezonskim intervalima u toku godine2. Zbog razvoja pojedinih gospodarskih djelatnosti
• Generalno, centralna banka kreira dodatnu količinu primarnog novca putem odobravanja svojih kredita poslovnim bankama.
• Poslovne banke bi svoje probleme s likvidnošću trebajurešavati na međubankarskom tržištu novca, a centralnu banku da koriste kao “posljednje utočište”.
MEHANIZAM KREIRANJAI POVLAČENJA NOVČANE MASE• Razvijeni financijski sistemi se sastoje od složenog skupa
različith financijskih institucija kao što su: - štedionice, - različiti investicijski i - mirovinski fondovi, itd.
• Teorija ponude novca objašnjena kroz teoriju monetarnog multiplikatora ili teoriju primarnog novca.
• Ponuda novca (��) ima stabilnu i rastuću funkciju primarnog novca (B), odnosno
• Ako se mijenja B mijenja se i �� u istom pravcu.• Većina promjena varijable �� rezultat je promjena
varijable B.
�� = � �∆��
∆�> 0
• Što se može izrazi kroz formu sljedećih jednakosti
�� = = m∗ B
• m - monetarni multiplikator, a B - primarni novac
�� = a + b∗ B
• b - marginalni (granični) mulplikator (pozivna konstanta), a -parametar (koji može uzimati i negativne i pozitivne vrijednosti).
• Postoje dvije grupe determinanti koje utječu na promjenu količine novca u uopćecaju:
• Determinante koje utječu na primarni novac – u velikoj mjeri su pod kontrolom centralne banke.
• Determinante koje uču na monetarni mulplikator – pod relavno malim utjecajem mjera monetarne politike.
TEORIJA PROCESA FORMIRANJA NOVČANE MASE• Ortodoksna kejnezijanska monetarna teorija -
šezdesetih godina prošlog stoljeća.• Razumijeva procesa kreiranja novca kao jednog
tehničkog mehanizma.• Postoji jedan jednostavan mehanički odnos između
primarnog novca kreiranog od strane centralne banke ikoličine novca u optjecaju.
• Bihevioristički pristup - količina novca u optjecajudeterminirana je egzogenim i endogenim faktorima
TOKOVI STVARANJA NOVČANE MASE• Razlikujemo tri osnovne metode analize promjene količine
novca:
1. Zasnovan na jednadžbama koje definiraju odnose u okviru procesa kreiranja novca.
2. Zasnovan na ekonometrijskom modelu – tzv. funkcija ponude novca.
3. Na bazi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman (slobodna novčana sredstva).
BANKARSKI KREDIT KAO INSTRUMENTEMISIJE I POVLAČENJA NOVČANE MASE• Bankarski kredit najznačajniji je faktor kretanja novčane
mase.• Determiniran je ponudom i potražnjom za kredima.
• Potražnja za kreditom determinirana je:
- Potražnjom novca (kao prometnog i platežnog sredstva) koja je objektivno određena nizom faktora kao što su: proces proizvodnje, raspodjele i prometa, itd.
- Potražnjom za financiranje potrošnje i invencija različitih ekonomskih subjekata.
NEMONETARNI DEPOZITI KAO KANAL STVARANJA I POVLAČENJA NOVČANE MASE• Depoziti ekonomskih subjekata, su raspoloživa novčana
sredstva na računu poslovne banke, koja se nalaze u pasivi bilance banke i predstavljaju bančine obveze.
• Nemonetarnu pasivu bilance poslovnih banaka čine: • (1) pored depozita gospodarskih subjekata, kratkoročni
krediti centralne banke i slični izvori sredstava, • (2) dugoročni, invescijski i slični kredi na bazi oročenih
depozita i drugih dugoročnih izvora sredstava.
DEVIZNE TRANSAKCIJE BANAKA KAO KANAL KREIRANJA I POVLAČENJA NOVČANE MASE
• Najsloženije je utvrdi monetarne efekte platne i devizne bilance u procesu kreiranja novca, monetarnog planiranja i monetarnog reguliranja.
• Promjena novčane mase (∆M ) može se matematičkiizračunati tako da se bilanca predstaviti odgovarajućomjednadžbom (aktiva=pasiva).
IA+OA = IP +M +ONP
M = OA−ONP + (IA− IP)
∆M = ∆OA− ∆ONP + (∆IA− ∆IP)