Vozači poštuju ograničenje brzine u tunelu Tuhobiću ... · vozila kreće brzinom koja je veća od ograničenja brzine od 100 km/h. Glede pošt va n i a j ograničenja brzine prema

Izdanje za:01-Novi list 11.5.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:4.5.2016 18:26:17 Printao: arel

�

PGŽ

� ��

��

� �� Č� � ��

, Vozači poštuju ograničenjebrzine u tunelu Tuhobiću,dok ne zavladajuizvanredne okolnosti

Vozači poštuju ograničenjebrzine u tunelu Tuhobiću,dok ne zavladajuizvanredne okolnosti

Izdanje za:01-Novi list 11.5.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:4.5.2016 18:26:11 Printao: arel

� �

JUBILARNI SKUP CESTE 2016 - DOPRINOSSIGURNOSTI PROMETA U HRVATSKOJ

�� Ć� �� Š�� č��ć�� š��

Uistarskom Novigra-

du je održan 40.Me đ u n a ro d n istručni seminar o

prometnoj infrastrukturi i si-gurnosti u prometu CESTE2016. u organizaciji renomi-rane zagrebačke tvrtke TOMsignal d.o.o. Još jednom je navisokoj razini realiziran bo-gati program uz nadasve us-pješno okupljanje eminen-tnih znanstvenika, stručnja-ka, komercijalnih izlagača isvih ostalih sudionika koji susvojim sudjelovanjem i ra-dom u proteklom razdoblju

uveličali njegov značaj. Timesu potvrdili svoju ulogu u os-tvarivanju suvremenijeg i si-gurnijeg prometa u Republi-ci Hrvatskoj. Pokroviteljstvo ipodrška ovoj manifestacijidošla je od strane predsjed-nice Republike Hrvatske Ko-linde Grabar Kitarović, broj-nih ministarstava, inženjer-skih komora, županijskihuprava za ceste te drugihznanstvenih i stručnih insti-tucija. Na Skupu je akcepti-rana i analiza prometne si-gurnosti u našim županija-ma, s naglaskom na vrlo izra-ženi utjecaj djelovanja Savje-ta za sigurnost prometa nacestama Primorsko-goran-

ske županije. U tom kontek-stu prezentiran je i rad odstrane autora iz tvrtke Auto-cesta Rijeka – Zagreb d.d.(ARZ) koja gospodari auto-cestama A1 od čvorišta Luč-ko do čvorišta Bosiljevo II,autocestom A6 u punoj duži-ni autoceste, autocestom A7od graničnog prijelaza Rupado čvorišta Orehovica te Kr-čkim mostom.

��

U radu pod naslovom Ana-liza brzine prometnog toka utunelu Tuhobić, između osta-log, komentirana su provede-na istraživanja i analiziranekarakteristike prometnog to-

ka na određenim točkamaautocesta A1 i A7, koja su po-kazala (ne)poštivanje ograni-čenja brzine na dijelu pro-metnice gdje ograničenje br-zine stalnim prometnim zna-kom iznosi 130 kilometara nasat (autocesta A1), odnosno60 na sat (autocesta A7, riječ-ka obilaznica). U 2015. godinii s t ra živanje i analiza su pro-vedeni na autocesti A6 i to utunelu Tuhobić, koji je ujed-no i najduži tunel kojim gos-podari ARZ, dužine 2.143 me-tara. Primarni cilj te analizebio je detektirati udio vozačakoji poštuju ograničenja brzi-ne u netipičnom okruženjuza vozače (tunel) te moguć-

nosti kvalitetnog upravljanjaprometnim tokom putem di-namičke prometne signaliza-cije. Naime, ovakav načinupravljanja prometnim to-kom uobičajen je za sve auto-ceste u Republici Hrvatskoj.Kamera kojom su se priku-

pljali podaci instalirana je usredini tunela, gdje nema(značajnih) akceleracija nitiusporavanja, kao što je to slu-čaj na ulazu u tunel ili naizlasku iz tunela, a podaci suanalizirani u uvjetima stalnogograničenja brzine u tunelu(100 km/h) te u okolnostimakada je zbog ograničavajućihčimbenika ograničenje brzi-ne na svjetlosnim promjenji-vim prometnim znakovimaiznosilo od 40 do 80 km/h.

Temeljem ugovora o surad-nji između ARZ i tvrtke Metis

d.d. iz 2013. godine, ustupljenje mjerni uređaj Cordon kojije poslužio za analizu pro-metnog toka na karakteristič-nim točkama ARZ. Prvo mje-renje obavljeno je krajem2013. i početkom 2014. godi-ne na dionici A7 poznatojpod nazivom Riječka obilaz-nica. Karakteristika, odnosnoposebnost lokacije gdje jeobavljeno mjerenje je u tomešto se radi o dijelu »autoces-te« na kojemu je ograničenjebrzine stalnim prometnimznakom postavljeno na 60km/h. Više od 70 posto svihregistarskih oznaka zabilježe-nih tijekom mjerenja odnosi-lo se na riječke registarske oz-nake što sugerira da je riječ ointegralnom dijelu gradskeulične mreže. Za napomenutije kako je svega tri posto vo-zača poštivalo ograničenjebrzine na predmetnoj dioniciceste. O tom problemu se jav-

��!��"��#� $�%� �#& ��!��' �" ��!��(��

Š��

Status vodećeg stručnog skupa ove vrste u Hrvatskoj,

između ostalog, potvrđuju i naslovi tema koje su izlaganj-

ima i diskusijom potkrijepili aktualnost i široki spektar

predmetne problematike: Nacionalni program sigurnosti

cestovnog prometa u kontekstu saniranja opasnih mjesta

na cestama; Mobilno-modularni sustavi meteo stanica vi-

deo nadzora, senzora, kamera posebnih namjena sa sof-

tverskom analitikom za povećanje sigurnosti svih sudioni-

ka u prometu.; Mogućnost povećanja sigurnosti na cestov-

no-željezničkim prijelazima upotrebom georeferenciranih

podataka; Prometni elaborati uređenja gradova i naselja;

Održiva mobilnost u manjim gradovima i ruralnim područ-

jima; Izgradnja urbanog kružnog raskrižja; Analiza utjeca-

ja preventivnog prikazivača brzine na smanjenje brzine vo-

zila; Razvrstavanje vozila ispred naplatnih kućica; Analiza

utjecaja uvoza rabljenih osobnih vozila na stanje voznog

parka sa stajališta tehničkih pregleda vozila; Mogućnosti

analize preglednosti korištenjem suvremenih 3D i BIM

alata; Strateško razvijanje prostora kroz prometni model;

Realizacija projekta AUP u gradu Rijeci; Geoprostorna ba-

za podataka oznaka na kolniku na gradskim prometnica-

ma; Odgovornost za naknadu štete počinjene od divljači

na javnoj cesti-različita pravna shvaćanja; Pravna osnova

naplate parkiranja u Republici Hrvatskoj; Sigurnosni as-

pekti prijevoza opasnih tvari...

�

nastavak na str. 4. i 5.

40.��(�'�� &��


� �

Treba podsjetiti da je pod-jela kažnjivih brzina sukladnoZakonu o sigurnosti prometana cestama na kategorije: od10-30 km/h, 30-50 km/h i višeod 50 km/h iznad ograni-čenja brzine, odnosno nakazne od 500 kn, 1.000 kn i3.000-7.000 kn. Najveći udiokažnjivih brzina evidentiranje u kategoriji prekoračenjaod 10-30 km/h, njih 91 posto.Ukoliko bi se kamera stavila ufunkciju naplate kazni, proci-jenjena suma naplaćenihkazni u navedenom perioduod 15 dana iznosila bi više oddva milijuna kuna. Registrira-no je da prema raspodjeli re-gistarskih oznaka najviše vo-zila u zoni kažnjive brzine uodnosu na ukupan zbroj pri-pada skupini talijanskih re-gistarskih oznaka. Tako se go-tovo 11 posto od svih zabilje-ženih talijanskih registarskihoznaka kretalo kažnjivom br-zinom, a češkim manje odpet posto. Ovo je posebice za-nimljivo obzirom da je pros-ječna brzina vozila s talijan-skim registarskim oznakamabila veća jedino od onih s bo-

sansko-hercegovačkim ozna-kama.

��

Tzv. studija slučaja napra-vljena je za 30. siječnja 2015.godine, kada je na dionici odKikovice (Rijeka) do tunelaTuhobić ograničenja u pro-metu stvarala bura, a odTuhobića do Delnica je pa-dao snijeg i proglašeni suzimski uvjeti. U određenimdijelovima dana promet jeograničavan za pojedineskupine vozila, a usporedbaje napravljena kako bi se pri-kazale brzine u ovisnosti odinamičkoj prometnoj si-gnalizaciji. U tom kontekstutreba akceptirati tzv. raspo-red aktivacije pojedinih poj-mova prometnog znaka B31na svjetlosnom promjenji-vom znaku (SPZ 59). Ukup-no je u cijelom danu zabilje-ženo 3.403 vozila. Prosječnabrzine tijekom dana iznosilaje 93 km/h. Udio vozača kojisu poštivali ograničenja brzi-ne na svjetlosnim promjenji-vim prometnim znakovimaiznosio je svega 3,2 posto.

��

�

nastavak sa str. 2. i 3. suglasje sa koncesionarom uiznalaženju adekvatnog pro-metno-tehničkog rješenja.

��č��

Suradnja između ARZ i tvr-tke Metis nastavila se i nakonanalize podataka sa autocesteA7. Logičan slijed bio je utvr-diti karakteristike prometnogtoka u tunelima, te je odabrantunel Tuhobić, s obzirom daje najduži takav objekt na ci-jeloj trasi između Rijeke i Za-greba. Kamera je postavljenau južnu tunelsku cijev kojomse vozila kreću od Rijeke usmjeru Zagreba, i to u sredinuobjekta kako bi se prikupilipodaci koji nisu uvjetovaniulaskom ili izlaskom vozila u,odnosno iz tunela. Podaci suse prikupljali u periodu od 9.veljače do 24. veljače 2015.godine. Za podsjetiti je da jestalnim prometnim znakomB31 brzina u tunelu ograniče-na na 100 km/h.

Karakteristična značajkakoja izdvaja tunel Tuhobić uodnosu na ostale tunele koji-ma gospodari ARZ je upra-vljanje prometom i vođenjeprometnog toka glede speci-fičnih vremenskih uvjeta sobje strane tunelskog objekta.Često se tijekom zimskog pe-rioda dionica između čvorištaDelnice i Kikovica, a na kojojje i predmetni objekt, zatvaraza pojedine kategorije vozilaili za sav promet. Razlog tomumogu biti jaki udari vjetra na»riječkoj« strani tunela ilizimski uvjeti na »zagrebač-

koj« strani tunela. Također,događaju se i situacije kadasu na »riječkoj« strani jakiudari vjetra, dok su istodobnona »zagrebačkoj« strani tune-la zimski uvjeti na cesti, te jestoga neophodno dinamičkiupravljati prometom kako bise upozorilo sudionike pro-meta koji izlaze iz tunela naizvanredno stanje. U navede-nom periodu snimanja pro-

metnog toka prikupljeni supodaci o brzini i registarskojoznaci za više od 55 tisuća vo-zila. Njih 46 tisuća odnosno84 posto se kretalo voznomprometnom trakom, a više od9 tisuća vozila, odnosno 16posto pretjecajnom promet-nom trakom. Analizom isklju-čivo hrvatskih registarskih oz-naka (50 tisuća vozila), dobi-veni su rezultati prema koji-ma RI, ZG, DE i PU registar-ske oznake čine 76 posto svihHR registarskih oznaka (pre-ko 38 tisuća vozila), s tim dasu najbrojnija ona riječkih re-gistarskih oznaka s 32 posto, aslijede ih ZG registarske ozna-ke sa 29 posto udjela.

� � ��

Prema ranije navedenom,brzina kretanja na nadziranojtočki ograničena je stalnimprometnim znakom i iznosi100 km/h. Prosječna brzinaprometnog toka u snimanom

periodu iznosila je 100,4km/h, što je u skladu s ogra-ničenjem brzine od 100km/h, dok je tzv. 85 percentil-na brzina kretanja iznosila117 km/h. Raspodjelom brzi-na prema prometnoj tracirazvidno je kako je prosječnabrzina značajno viša u pretje-cajnoj prometnoj traci negošto je u voznoj (116 km/h uodnosu na 97 km/h).

Mjerenja na otvorenim dio-nicama autoceste (A1 i A7)pokazala su kako se domicilnivozači kreću nižom prosječ-nom brzinom od stranih vo-zača, iako je percepcija da sestrani vozači kreću prosječnomanjim brzinama. Mjerenjasu pokazala kako se 49 postovozila kreće brzinom koja jeveća od ograničenja brzine od100 km/h. Glede pošt i va n j aograničenja brzine prema na-cionalnim registarskim ozna-kama, dolazi se do zaključkakako građani Republike Hr-vatske u prosjeku najmanjepoštuju ograničenje brzine,njih 50,5 posto. A promatra lise omjer dozvoljene (propis-ne), nepropisne brzine i kaž-njive brzine, dolazi se do za-ključka da se čak 92 posto svihvozila kretalo brzinom kojanije kažnjiva, odnosno, brzi-nom manjom od 123 km/h, aosam posto, odnosno neštoviše od četiri tisuće vozila kre-talo se kažnjivom brzinom.

nost gotovo jednoznačnoodredila kao oštar kritičartakve restrikcije. Savjet za si-gurnost prometa na cestamaPrimorsko-goranske županijeni nakon duge i iscrpljujućekampanje nije uspio postići

Kao kuriozitet treba navestida je u promatranom perioduod 15 dana zabilježeno osamvozila koja su se kretala brzi-nom većom od 180 km/h, anajveća zabilježena brzina iz-nosila je 196 km/h. Razvidnoje iz rezultata snimanja da sepostavlja pitanje svrhe dina-mičke prometne signalizacije,odnosno promjene načinanjihovim upravljanjem.

Generalno, tuneli su kom-pleksan, iznimno zahtjevan itehnološki izazovan dio pro-metne infrastrukture. Iako ihvozači percepiraju sastavnimdijelom rute kojom se krećuod početne do završne točkesvojeg putovanja, u sigurnos-nom smislu tunele je neopho-dno promatrati zasebno, s do-datnom pozornosti. Ipak se turadi o zatvorenom prostorugdje uzroci nastanka promet-nih nesreća, ali i njihove pos-ljedice nisu identične u odno-su na otvorene cestovne dio-nice. Primjerice, nastanak po-žara na vozilu, rasuti teret ilisudar i naleti vozila predsta-vljaju značajno veći čimbenikrizika ukoliko se dogode u tu-

nelu nego na otvorenom dije-lu ceste. Dokaz narečenom jei činjenica kako je europskakomisija usvojila odredbe osigurnosti u tunelima (Direk-tiva 2004/54/EZ) čak četiri go-dine prije u odnosu na analo-gne dokumente o sigurnosticestovne infrastrukture (Di-rektiva 2008/96/EZ). U sluča-ju tunela Tuhobić, ali i ostalihtunelskih objekata na ARZ,kao logično rješenje namećese uvođenje automatskog na-dzora brzine sa fiksnim ure-đajima za mjerenje brzine.Mo žebitnim izmjenama Za-kona o sigurnosti prometa nacestama trebala bi se imple-mentirati uvriježena europ-ska praksa mjerenja brzine naodsječku, a ne točki promet-nice gdje su upravo tuneli re-prezentativni primjer. Tako-đer, nastavno na preporuke izNacionalnog programa za si-gurnost cestovnog programa,osim MUP-a, u proces uvo-đenja automatskog nadzorabrzine potrebno je uključiti iupravljače cesta glede racio-nalizacije troškova provedberevizije sigurnosti prometa.

�� č�� !��" � #�� Voz a č i

poštujuograničenje

brzine u tuneluTu h o b i ć u ,prosječna brzinatek je 0,4 postoveća odograničenja. No,kad zavladajui z va n re d n eokolnosti,uglavnom bura sriječke strane isnijeg sazagrebačke, tektri posto vozačapoštujesmanjenoograničenje

,

��


� �

UOČI AKCIJE MOTOCIKLOM U ŽIVOT BIKERI UPOZORAVAJUNA OPASNE TOČKE NA RIJEČKIM PROMETNICAMA

�� Č�� Ć��

Š�� !�� "#��"��

ciklista te je svojim progra-mom tijekom godina postalaprepoznatljiva i izvan po-dručja Primorsko-goranskežupanije i pozitivan primjerza kojim su se povele brojneudruge širom Hrvatske štonas posebno veseli. Pri odabi-ru kandidata prednost se dajemlađim vozačima koji suzbog neiskustva posebno po-dložni opasnosti od strada-vanja, objašnjava tajnik Žu-panijskog savjeta za sigurnostprometa na cestama ZdravkoL i s a c.

$č�� # ��

Edukacija se provodi na je-dnodnevnom besplatnom se-minaru. U teoretskom dijelukandidati se upoznaju sa zna-čajem nabavke odgovarajućeopreme za motocikl i vozača,tehnikama sigurne vožnje, odstrane medicinskih stručnjakaprezentiraju se teške posljedi-ce stradavanja u prometu,predstavnici policije upozora-

vaju na najčešće i najopasnijep re k r šaje, a HAK-ovi ispitivačikroz prigodne testove polaz-nike upoznaju što su sve za-boravili od prometnih propisai sigurnosnih pravila. U dru-gom dijelu program sadrži

praktični dio u kojem vrhun-ski vozač-instruktor KrešimirErdec - Kec, dugogodišnji nat-jecatelj i osvajač zlatne kacigena prvenstvu Hrvatske i osni-vač motociklističke škole si-gurne vožnje, demonstrira si-mulirane iznenadne opasnesituacije koje motociklisti sus-reću na cesti te daju stručnepreporuke kako izbjeći odno-sno prevladati opasnosti bezneželjenih posljedica.

Prijaviti se mogu svi zainte-resirani kandidati s A2 i A ka-

tegorijom osim vozača kojiposjeduju licencu za mototr-ke i/ili koji su učestvovali uprethodnim akcijama. Prvih30 koji dostave prijavnicusudjelovat će na preventivo-edukativnoj akciji. Naime,zbog prostornih i organizacij-skih ograničenja u jednoj ak-ciji s cjelovitim programom(teoretski i praktični) možesudjelovati do 30 polaznika.Ostali prijavljeni mogu pri-sustvovati samo na teoret-skom dijelu. Prijavnica se na-lazi na web adresi: ht-t p : / / w w w. p g z . h r / m o t o / .Osim prijave putem webadrese svi zainteresirani pri-javiti se mogu i popunom pri-javnice koju Županijski savjetdostavio registriranim moto-k l u b ov i m a .

&' ()�#� * �� * ��

Posebnost akcije je i nagra-dna igra kojom se želi dodat-no motivirati sve kandidateda se u prometu ponašaju su-kladno zakonskim propisima.Nagradna igra u kojoj sudje-luju svi učesnici u preventiv-no-edukativnoj akciji provodise po specifičnim pravilima.Naime, nagradu može dobitisamo onaj polaznik koji nijenapravio niti jedan prometnip re k r šaj od početka akcije dodana izvlačenja nagrada kojase dodjeljuje javnim izvla-čenjem krajem godine na sje-dnici Županijskog savjeta. Triatraktivne i prigodne nagradesu motociklistička kaciga,jakna i rukavice.

Motocikliste na akciju naGrobniku animira i facebookgrupa BikeRi BikeRice koja

diskutira na facebook grupi ina druženjima.

– Na š posao je što boljeobučiti motocikliste kroz akci-ju, a motociklisti najbolje pro-bleme u svakodnevnoj vožnji,objašnjava tajnik Savjeta za si-gurnost prometa Lisac.

�"! �)�ž� ��) ��+��

Bikeri Hrvoje Sarađen i Sla-ven Bakarčić uoči akcije upo-

zorit će na tri opasne točke nariječkim prometnicama apeli-rajući da se učini nešto. Jednaje novi kružni tok kod mostaSvete Ane na Gornjoj Vežici.

– Asfaltirani su samo dije-lovi kružnog toka, novi asfaltje u sredini, a okolo je malonovi, malo stari. Automobilitoliko ne osjete, ali motor po-skakuje kad ulazite u zavoj.Kr užni tok koji je svakako po-treban, ali opasan je za moto-cikliste. Ideš po jednom asfal-tu, već se nagneš pa si odjed-nom na drugom asfaltu. Tre-balo bi ostrugati sav asfalt ipostaviti novi na cijelomkr užnom toku, smatra bikerBa k a r č i ć .

Drugi problematični potezje vijadukt na istočnom izla-zu, na Piramidi, u Ulici SlavkaCindr ića.

– Kad se s Delte krene odgrada prema Krimeji i Pećina-ma, vrlo brzo nailazite na is-pucali asfalt. Zakrpan je ne-kakvom smjesom, da li katra-nom ili nečim sličnim. I tihzakrpa ima prilično, vide secrte po cesti. Kad je hladnonema problema, no kad sun-ce zagrije, te zakrpe postanuguma, kotači motocikla tonu iklize. Znam da je teško riješi-ti, ali da se bar to više ne radi.V iše motociklista se na to po-tužilo, ističe Sarađen.

Treće opasno mjesto nalazise ispod vijadukta na čvoruDraga. Kad se nakon čvoraVe žica dođe do čvora Draga ikrene prema Orehovici, morase proći ispod podvožnjaka. Svijadukta konstantno kaplje i

broji 850 članova. Većina ak-tivnosti odvija se na područjuPrimorsko-goranske župani -je. Bikeri se bave poligonimaza sigurnu vožnju u sklopuKaravane za život, humani-tarnim radom, informi-ranjem o susretima bikera,pune socijalne samoposluge,daruju krv. BikeRi BikeRicedobro su upućeni u problemena prometnicama, o čemu se

��

30,"�"� �� #"-". �ć� ��

Pre ve n t i v n o -edukativnaakcija održat

će se 12. put naAu t o m o t o d ro m uGrobnik, a bikeripovodom akcijeapeliraju da ser iješe prijetećetočke

,

Usrijedu 25. svibnja

održat će se 12. iz-danje akcije Moto-ciklom u život koju

organizira Savjet za sigurnostprometa na cestama Primor-sko-goranske županije. Prija-ve su otvorene do srijede 18.svibnja.

Akcija ima korijene u 2004.godini, kada je na područjuPrimorsko-goranske županijeod ukupno 48 poginulih oso-ba, čak 15 izgubilo živote kaovozači i suvozači na motoci-klima. Zastrašujući statističkipodaci ponukali su Županij -ski savjet da posebnu pažnjuposvetiti edukaciji vozača Akategorije. Tako je 2005. godi-ne prvi put održana akcijapreventivno-edukativna akci-ja pod nazivom Motociklomu život na AutomotodromuGrobnik. Zbog velikog intere-sa i dobrih rezultata odlučenoje da se s akcijom nastavi.

– Na ša akcija pionir je u or-ganiziranju edukacije moto-

� ��

U protekle dvije godine

poginulo je 17 motociklis-

ta i mopedista. Od ukup-

no 45 poginulih na pro-

metnicama Primorsko-go-

ranske županije. Dakle,

na motocikliste i mope-

diste otpada 38 posto

svih poginulih u protekle

dvije godine. Vozači na

dva kotača ugroženiji su i

od pješaka (11 poginu-

lih). Preklani nije bilo po-

ginulih mopedista, a lani

su poginula dvojica mo-

pedista. U 2014. godini

život su izgubila devetori-

ca motociklista, a lani

šestorica. U protekle dvije

godine poginula su dvoji-

ca biciklista.

U protekle dvije godine

kažnjeno je tisuću vozača

motocikla i mopeda zbog

nenošenja kacige.

nailazite na mokar kolnik, apo zimi i zaleđen. Isto vrijedi iza kolnik iz drugog pravca,kad se sa čvora Orehovicaspuštate prema čvoru Vežica,upozoravaju bikeri.

Sarađen i Bakarčić upozo-ravaju da su ceste pune šljun -ka koji ostaje nakon zime, štoje izuzetno opasno za moto-c i k l i s t e.

Č��

��Ž� �

��Ć�� "� �

Bikeri Bakarčić i Sarađen te tajnik Lisac


� �

Što se u Hrvatskoj moradogoditi da vozači kojipijani sjedaju za upra-vljač, koji stišću papu-

čicu gasa prejako, koji ne ma-re za druge sudionike u pro-metu, te na najgrublji mogu-ći način krše prometna pravi-la, budu pravedno kažnjeni?

Bi li se strožim kaznama,onim zatvorskima što ih Kazne-ni zakon i propisuje, ali ih sudo-vi ne dosuđuju, uveo konačnored na hrvatske ceste na kojimaje lani broj poginulih porastaoza 13 posto. Prema toj zabrinja-vajućoj statistici, na milijun hr-vatskih stanovnika, u 2015. go-dini u prometu je poginulo 82ljudi, što Hrvatsku smješta natreće mjesto među zemljamaEU po broju poginulih na mili-jun stanovnika. Najmanje pogi-nulih ima Švedska, 27, a najvišeRumunjska i Bugarska s 95.

Čak je povjerenica Europ-ske komisije za promet Viole-

ta Bulc pozvala Hrvatsku dapoboljšanje ponašanja koris-nika u prometu, uvođenjemsigurnijih vozila te razvi-janjem sigurnije infrastruktu-re uloži dodatne napore kakobi dostigla zemlje koje ostva-ruju bolji učinak.

– Prijeko je potrebno usre-dotočiti se na obrazovanje ipravilnu provedbu prometnihpropisa, prije svega u pogleduograničenja brzine, korištenjasigurnosnog pojasa i vožnjepod utjecajem alkohola, reklaje Bulc te dodala kako Hrvat-ska »treba obratiti veću pozor-nost na sigurnost na cestama unaseljenim područjima u koji-ma je udio nesreća sa smrto-nosnim ishodom vrlo visok, an ez a štićeni sudionici u pro-metu nesrazmjerno ugroženi«.

�� đ��

Međutim, samo iz porukaposljednjih nekoliko teških

prometnih nesreća što su sedogodile u Zagrebu jasno jeda uljuđeni poziv europskepovjerenice neće uvesti redna hrvatske ceste, niti će do-maćim bahatim, nekultur-nim, obijesnim, pijanim iopasnim vozačima ukazati napotrebu poštivanja promet-nih pravila i ostalih sudionikau prometu.

Dokazuje to i nedavni za-grebački slučaj Nikole Kova-čevića, 26-godišnjaka koji je11. travnja u večernjim satimana Kvaternikovom trgu Audi-jem, što ga je vozio brzinomvećom od dozvoljene i potpu-no pijan, naletio na skupinupješaka – dvoje ih je ubio,dvoje ozlijedio. Mladić je tevečeri bio za upravljačem, ia-ko je skupio već dvadesetakprijava zbog prometnih prekr-šaja. Očito niti u jednom pre-kršajnom postupku nije zavr-šio bar na neko vrijeme u zat-voru. Iako Zakon o sigurnostiprometa na cestama propisu-je kazne i do 60 dana zatvora,mladić ih je, očito, uspio iz-bjeći. Sada mu pak prijeti kaz-na od 12 godina zatvora. Toli-ko propisuje Kazneni zakonza izazivanje prometne nesre-će sa smrtnom posljedicom.

No, moramo primijetiti dabaš nitko nikada u Hrvatskojnije tako strogo kažnjen. Jošuvijek rekord drži sedmogo-dišnja zatvorska kazna izreče-na vozaču autobusa DuškuOlivariju koji je nepravomoć-no osuđen zbog izazivanjaprometne nesreće 10. kolovo-za 2007. godine. U autobusukoji se prevrnuo zbog Olivari-jeve prebrze vožnje poginulesu tri osobe. Kroničari sud-skih procesa što se vode zbogprometnih nesreća svjedočeu sudnicama pravim drama-ma. Obitelj i rodbina stradalih

ne mire se s izrečenim kazna-ma koje su uglavnom niže odzakonski mininalnih tri godi-ne. Izmjene kaznenog zakonakoje omogućuju izricanje tzv.djelomično uvjetnih kazni,dale su sucima mogućnost daizreknu dio bezuvjetne zat-vorske sankcije (uglavnommanje od 12 mjeseci), a osta-tak kazne uvjetuju osuđenikus nešto dužim rokom kušn j e.Iznimno često ipak se izričusamo uvjetne kazne.

��

– Kazne što ih propisuje za-kon vrlo su visoke, gotovoenormne. Koji bi sudac mo-gao poslati vozača koji skriviprometnu nesreću na 12 go-dina u zatvor, komentira našsugovornik, inače odvjetnikkoji je zastupao okrivljenike unizu procesa pokrenutih zbogprometnih nesreća.

– Svaki slučaj, kao i uvijek,suci sagledavaju zasebno.Kod svakog okrivljenika pos-toje olakotne okolnosti, po-put ranije neosuđivanosti ilipak teških posljedica što ih ipo njihovo psihičko zdravljeostavlja prometni udes

kojeg su skrivili. Sve to suciuzimaju u obzir kod odmjera-vanja kazni. Teško je zamislitida je itko sjeo u automobil snamjerom da nekoga ugroziili ubije, komentira odvjetniks iskustvom svjestan da obi-telji stradalih nikada neće bitizadovoljne presudom.

– Niti jedna zatvorska kaz-na ne može im nadoknaditigubitak, zaključuje.

Da suci nisu skloni izri-canju strogih kazni krivcimaza prometne nesreće pokazu-je i presuda poznatom glum-cu Emiru Hadžihafizbegovi -ću. On je na sudu priznaokrivnju za prometni udes ukojem je smrtno stradala An-kica Kuduz (63), majka poz-nate manekenke Lane Kuduz.Sud mu je izrekao kaznu odgodine dana zatvora, koja seneće izvršiti ako u iduće četirigodine ne počini novo kazne-no djelo, dakle uvjetnu kaznu.Tijekom procesa je utvrđenoda Hadžihafizbegović nije po-štivao znakove ograničenjabrzine. Zato je s oko 125 kilo-metra na sat naišao na dio au-toceste gdje je vozač mijenjaogumu. Kako bi izbjegao tozaustavljeno vozilo skrenuo jeudesno i udario u Ankicu Ku-duz, koja se nalazila izvan au-tomobila, na kojem je takođerguma bila probušena. Nesret-na žena preminula je namjestu nesreće, Hadžihafiz -begović je zadobio teškeozljede. Ta kazna postala je umeđuvremenu i pravomoćna.

�� š��

S kaznom nižom od mini-malne prošao je i Dejan Meče-

šić, poduzetnik koji je s 1,89promila alkohola u krvi 7.srpnja 2012. projurio na crve-no svjetlo kroz križanje UliceSR Njemačke i Avenije Du-brovnik, te usmrtio 23-godiš-njega Sinišu Smiljanića koji jevozio motor. Izrečena mu jekazna od dvije godine zatvora.

Tek nešto strožu nepravo-moćnu kaznu, četiri godinezatvora dobio je krajem proš-le godine Boris Praštalo 25-godišnjak iz Rijeke, koji je ulistopadu 2013. na riječkojzaobilaznici skrivio teškuprometnu nesreću. U tom jeudesu život izgubila njegovasuvozačica. Praštalo je bio pi-jan i pod utjecajem marihua-ne, a vozio je i gotovo sto kilo-metara na sat brže od ograni-čenja na tom dijelu ceste. Do-bio je i petogodišnju zabranuupravljanja motornim vozili-ma.

Je li ova blaga represija ku-movala onim strašnim broj-kama s početka ovog teksta?Je li poražavajuća statistika s40 poginulih više u prometulani nego godinu ranije pos-ljedica loše sudske praksekoja teške prekršitelje pro-metnih propisa ne šalje dužeu zatvore – kao kaznu njima

7 � �� ć� � ��đ��

Što se uHr vatskojmora

dogoditi da vozačikoji pijani sjedajuza upravljač,stišću gas, nemare za druge tena najgrubljimogući način kršepravila, budup r a ve d n okažnjeni, a neprolaze uglavnoms uvjetnimosudama?

,

�� !" #$!�Č&��

�$'& (&'� (�)*

�� č�� !�� "# �$��"#�� $# #$

Nedavno je pak glumcu Stojanu Matavulju Županijski sud

u Slavonskom Brodu postrožio sankciju zbog izazivanja pro-

metne nesreće u kojoj je smrtno stradala Dolores Lambaša.

Matavulju je prvotno brodski Općinski sud izrekao uvjetnu

kaznu – devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine.

No, viši sud prihvatio je žalbu tužiteljstva i izrekao mu godinu

dana zatvora bezuvjetno. Utvrđeno je doduše da je Matavulj

nehotično skrivio udes, jer nije držao razmak, te nije prilago-

dio brzinu. Iako je imao i koncentraciju alkohola u krvi od

0,66 promila, to mu nije stavljeno na teret. Matavulj i Lam-

baša su se tog kobnog 23. listopada 2013. godine vraćali iz

Beograda gdje su bili na predstavi. Usput su stali u Iloku ka-

ko bi posjetili prijatelja Željka Sladetića. U Iloku su unajmili

hotelske sobe kako bi prenoćili, no naposljetku su, bez obzira

na umor, ipak odlučili krenuti u Zagreb. Matavulj se za udes

na sudu pokajao, no još nije spreman prihvatiti zatvorsku

kaznu, već najavljuje izvanrednu žalbu Vrhovnom sudu RH.

i poruku drugima, što svakapresuda i mora biti? Kakva jeporuka poslana društvuoduzimanjem vozačke doz-vole na dvije godine i samonovčanom kaznom 46-go-dišnjem Miroslavu Stanoje-viću, srpskom poduzetnikukoji širi biznis u Hrvatskoj, aprije nekoliko dana sletio jepijan svojim moćnim Audi-jem na nogostup u Ilici i

umalo ubio oca i dijete?Stručnjaci s kojima smo raz-govarali, smatraju kao i eu-ropska povjerenica Bulc, dabi još više trebalo uložiti uprevenciju i poboljšanje uv-jeta na cestama. No, moždabi pomoglo i saznanje da bise zbog čašice više i sjedanjaza volan, te stiskanja prejakopapučice gasa moglo završitiviše godina u zatvoru...

+�� ć� � �� , � ��

KAKVE SU PORUKE DRUŠTVU BLIJEDE PROMETNE OSUDE


��

PROMETNO EDUKATIVNO NATJECANJESIGURNO U PROMETU

Ž�� Č�� Ć��

žavnom natjecanju koje orga-nizira Hrvatski autoklub. Svakese godine u prometno eduka-tivnoj akciji obuhvati više tisu-ća osnovnoškolske djece.

Iz godine u godinu temeljniautoklubovi kandidiraju za no-sitelja i organizatora državnognatjecanja, a gdje će se održatinatjecanje – određuje Hrvatskiautoklub. Na državnom natje-canju sudjeluju ekipe svih žu-panija i Grada Zagreba. Držav -no natjecanje se provodi na te-melju Pravilnika o provedbinatjecanja Sigurno u prometui to u dva dijela. Teoretski dionatjecanja obuhvaća pozna-vanje prometnih propisa, pro-metnih znakova, i prepozna-

��š� ��ć� ��š�� š� �! " �� #$��$� � ��$�� Ž� ��

Na državnomnatjecanjuekipu

Pr imorsko-goranskežupanije činit će TiliGrgurić (OŠ Gor njaVe žica), Lara Novak(OŠ Ivanke TroharFu žine), LukaBarićevac (OŠMrkopalj) i AntonioBan (OŠ Čavle)

,

�� Š�ć� � ��

Prometno edukativnuakciju Sigurno u pro-metu tradicionalnoorganizira Hrvatski

autoklub zajedno s Ministar-stvom znanosti, obrazovanjai športa te Agencijom za od-goj i obrazovanje. NatjecanjeSigurno u prometu provodise za učenike osnovnih školas ciljem da učenici dobiju te-meljna znanja o prometnimpropisima i sigurnosnimpravilima, te da što boljesvladaju vještinu vožnje bici-klom. Sigurno u prometu sesastoji od teoretskog dijela

natjecanja (provjere znanja oprometnim propisima i si-gurnosnim pravilima) tepraktičnog dijela natjecanja(upravljanje biciklom prematočno utvrđenom sadržaju).Natjecanje učenika u dobi od10 do 12 godina određeno jePravilnikom o provedbi nat-jecanja Sigurno u prometukoji je donio upravni odborHrvatskog autokluba i koji jeusklađen s europskim pravi-lima natjecanja FIA klubova.

�� $� � % ��

Natjecanja se provode na vi-še razina. Najprije se održa va j uškolska natjecanja učenika zaizbor ekipe lokalnog autoklu-

ba. Pobjednička ekipa, sasta-vljena od dvije djevojčice i dvo-jice dječaka, upućuje se nanatjecanje na županijskoj razi-ni za ekipu temeljnog autoklu-ba. Županijska natjecanja or-ganiziraju temeljni autoklubo-vi. Testove za županijska natje-canja priprema Hrvatski auto-klub. Ekipe temeljnih autoklu-bova (ponovno dvije djevojčicei dva dječaka) natječu se na dr-

1994.&�#�� '��$�� %�č�� &��)� �� $�

Ž�� Č��

�� ć � �� š � �Š �� ž��

�� ć �Š ��

!� "�� #� �č ��ć � �� % �č��ć �Š ��&��

��Č�� #��ć �� & Š �� Š '��(��

�� )�� #�� '�� *�+��đ � �Š Č�� Č��

!� � � Čč�� š � �Š �� ž��

��

�� Š Č�� '�� *�+��đ �

�� Š ��&�� % �č��ć

!� �Š '��(�� & Š ��

�� Š��

��Č�� Čč�� š � �Š �� ž��

�� ć � �� ć �Š #��

!� '� �� .��(�� & Š �� Š /�0��

�� Š ��&�� % �č��ć

�� Š #�� ć

!� �Š /�0�� & Š ��

�� Š��

vanja opasnosti u prometudok praktični dio uključuje iz-vršenje određenih zadatakabiciklom na elementima vjež-bališta. Testove za državnonatjecanje i elemente na vjež-balištu priprema i određujeHrvatski autoklub. Vredno-vanje rezultata propisano jeodredbama istoga pravilnika.Natjecanje organizira i provodidržavno povjerenstvo kojeimenuje ravnatelj Agencije za

odgoj i obrazovanje uz pretho-dnu suglasnost Ministarstvaznanosti, obrazovanje i špor ta.

��$'��$�!� %��&�� '��

Autoklub organizaciji natje-canja Sigurno u prometu pos-većuje veliku pažnju svjestanda time može utjecati na popu-lariziranje učenja prometnogodgoja u školama. U tom nas-tojanju ima veliku podršku i su-

radnju nastavnika koji u škola -ma vode prometne sekcije. Na-kon polaganja ispita o promet-nim pravilima učenici pristu-paju vožnji na poligonu koji sesastoji od 10 različitih eleme-nata koja je potrebno proći sčim manje grešaka. Zbrojembodova s teorijskog i praktič-nog dijela dobiju se pobjednici.

Cilj i svrha održavanja natje-canja je odgoj i osposobljavanjeučenika osnovnih škola za si-

gurno kretanje u cestovnomprometu kao pješaka i vozačabicikla. Autoklub Rijeka organi-zira natjecanje Sigurno u pro-metu od 1994. godine na grad-skom i županijskom nivou.

Najbolje tri škole na župa -nijskom natjecanju dobile suna poklon elemente poligonakoje poklanja organizator Au-toklub Rijeka kako bi i idućin a ra štaji djece u školi moglivježbati i kvalitetno se pripre-mati za natjecanja u prome-tu, dok je prvoplasirana školaČavle uz elemente za poligondobila i bicikl koju poklanjaŽupanijski savjet za sigurnostprometa na cestama.

Na državnom natjecanju uPuli koje se održava od 17. do20. svibnja ekipu Primorsko-goranske županije činit će dvi-je najbolje djevojčice i dvojicanajbolji dječaka. Tili Grgurić(OŠ Gornja Vežica) uz mento-ra Vladu Došena, Lara Novak(OŠ Ivanke Trohar Fužine) uzmentora Vladimira Roguljića,Luka Barićevac (OŠ M rk o p a l j )uz mentoricu Dolores Šegotute Antonio Ban (OŠ Čavle) uzmentoricu Miru Fafanđel.

Nagrade najboljim natjeca-teljima uručio je dopredsjed-nik Županijskog savjeta za si-gurnost prometa na cestamaPrimrosko-goranske županijeLivio Hubička. Pokroviteljiovo g o d i šnjeg natjecanja suGrad Rijeka, Primorsko-go-ranska županija te Tia Partnerkoji je osigurao sokove i voduza učesnike i mentore.

��Č�� ć � �� š � �Š �� ž��

�� "�� #� �č ��ć � �� % �č��ć �Š ��&��

!� 1�� '��č�ć � �� % �č��ć �Š ��&��


��

��

MINISTARSTVO UVODI NOVINE U OBUCIMLADIH SUDIONIKA U PROMETU

�Č�� Ć� �� !�"� #�$�� %�$�&�"� %�#&� �

ću edukaciju agencije nadlež-ne za odgoj i obrazovanje. Uprogram se mogu uključiti iučenici starijih razreda koji senisu mogli uključiti u petomrazredu. Program se provodiu suradnji s MUP-om, HAK-om i agencijom nadležnomza odgoj i obrazovanje.

�� '��

Djeca s navršenih devet go-dina, sukladno Zakonu o sigur-nosti prometa na cestama, kojasu u školama osposobljena i zato im je izdana potvrda, moći ćesamostalno upravljati biciklomna cesti, a ostala djeca s navrše-

svaki izvodi osam školskih sati.Polaganje ispita provodi se usuradnji učitelja, zaposlenikaHAK-a ili autoklubova i policij-skih službenika. Za uređenjepoligona odgovoran je ravna-telj škole, odnosno ustanove.Ispit se sastoji od dva dijela,testa i vožnje bicikla na poligo-nu po zadanim uvjetima.

Pisane testove i nacrte poli-gona izrađuje HAK. Pisanuprovjeru znanja i polaganjepraktične vožnje bicikla na po-ligonu provode policijski služ-benik i zaposlenik HAK-a iliautokluba, uz nazočnost uči-telja koji nema prava utjecaja.

nih devet godina isto će moćisamo u pratnji osobe koja je na-vršila 16 godina. Dakle, vrijediproći osposobljavanje i dobitibiciklističku dozvolu kako bi semoglo u društvu voziti bicikl.

Program se izvodi u trajanjuod 16 školskih sati kao izvan-nastavnu aktivnost, a u drugimustanovama kao izvanškolskaaktivnost. Učenik koji se uklju-či u Program ne ocjenjuje seocjenom, nego nakon polože-noga ispita dobiva Potvrdu oosposobljenosti za upravljanjebiciklom. Program se sastoji oddva modula, jednog teoretskog, drugog praktičnog, od kojih se

�� Č �

Bi c i k l i s t i č k aškola trajat će16 sati,

ravnomjer nopodijeljenih nateoriju i vožnju.Us p j e šnid e ve t o g o d i šnjaci istariji dobivajudozvolu kojom ćemoći samostalnosudjelovati up ro m e t u

, ��

Da bi položio ispit, učenik

mora zadovoljiti najmanje 70

posto u pisanom i praktič-

nom dijelu. Uspješni će dobi-

ti biciklističku dozvolu. Uče-

nicima koji nisu zadovoljili

traženu razinu osposobljeno-

sti za samostalnu vožnju bici-

klom omogućit će se instruk-

tivna pomoć ili će im se na-

kon samostalnog vježbanja

uz pomoć roditelja omogućiti

ponovno polaganje ispita.

Proteklih dvadesetakgodina uvelike je pro-rijeđeno najteže sra-davanje djece kao

pješaka. S 34 u 1994. godinibroj poginulih je smanjen natroje u 2013. godini. Riječ je opadu tragične statistike od 91posto, što pokazuje svrhovi-tost dugoročnog planiranjarada s djecom. Što se tičestradavanja djece putnika uvozilima i na vozilima, ono jeneposredno povezano s rodi-teljskim utjecajem, odnosnonjihovim stajalištem prema(ne)poštivanju prometnihpropisa i odgovornošću kojaje, na žalost, često vrlo upit-na i zbog čega djeca danasnajčešće teško stradavaju.

Djeca se pojavljuju u pro-metu i kao vozači bicikla tekao djeca i kao biciklisti pri-padaju najranjivijoj skupini uprometu. Do 2004. godineedukacija djece za samostal-no upravljanje biciklom nacesti provodila se u osnovnimškolama, u suradnji s HAK-om, nakon koje su djeca pris-

tupala teoretskoj i praktičnojprovjeri znanja te su uspješ-nima izdavane potvrde o os-posobljenosti. Nakon 2004.godine osposobljavanja nisuobavljana institucionalno i tozbog nepostojanja formalnogprograma, ali su mnogi sub-jekti, obično je bila riječ o su-radnji HAK-a, policije i uči-telja tehničke kulture u školi,provodili edukaciju i provjereznanja, ali bez izdavanja pot-vrda. Zahvaljujući kontinuite-tu u obuci mladih biciklista,2013. godine ni jedno dijetenije smrtno stradalo vozećibicikl.

�� š��

Odlučilo se napraviti korakdalje. Ministarstvo znanosti,obrazovanja i sporta donijeloje odluku o donošenju pro-grama osposobljavanja zaupravljanje biciklom, biciklis-tičkoga ispita i izdavanja »bi-ciklističke dozvole«.

Program učenici mogupohađati u školama, ali i usta-novama koje provode odgoj iobrazovanje djece i mladihodnosno organizaciju slobod-noga vremena djece i mladih.Bez obzira gdje se programprovodi, biciklistički ispit po-laže se u osnovnoj školi. Os-posobljavanje će se financira-ti sredstvima koja će osiguratilokalna zajednica, autoklubo-vi, sponzori na lokalnoj razini,sredstvima Nacionalnogaprograma sigurnosti cestov-noga prometa... Program jeponajprije namijenjen učeni-cima petih razreda osnovneškole koji se za njega opredi-jele, a u pravilu ga provodiučitelj tehničke kulture ili uči-telj koji je prošao odgovaraju-


��

��

Re l i j e mdugim 1.500kilometara se

ispitivalo kvalitetuturističkih vozila.Cilj relija bio je uOpatiji, a nagradesu se dijelile uhotelu Kristal

auto-mehaničarsku radionicuu Matuljima. Nakon Drugogsvjetskog rata obnovitelj je au-to-moto sporta i utemeljiteljAMD Matulji. Godine 1950. i1951. bio je prvak Jugoslavije uautomobilizmu. U Matuljimaje i umro 1961. godine.

S druge strane, njegov kole-ga iz ekipe Jugoslavije, MilovanRodica (Sušak, 1926. - Opatija,1994.) vozio je Alfu 1900 Sprinti nastupao na utrkama na Pre-luku pedesetih godina. Auto jebio registriran u Rijeci, a regis-tracija mu je počinjala s H-8(Hrvatska 8), što ga čini i sum-njivcem za izazivanje jedne odnajpoznatijih prometnih nes-reća na ovim prostorima.

Naime, u noći 14. travnja1957. godine na zagrebačkomautoputu sudarili su se auto-bus i tvornički kamion. Sudarje pretjecanjem prouzročionepoznati vozač, koji odmahposlije toga hladnokrvnougasio svjetla i pobjegao, a dase nije ni osvrnuo. O tom tra-gičnom događaju snimljen jei iznimno popularan film H-81958. godine. No, da se vrati-mo IV. Jadranskom rallyju...

»Na ovom natjecanju sudje-luju dvije vrste vozila i to: A -normalna serijska turističkakola, koja se dijele u pet klasa iB - serijska kola Grand touris-mo, koja se dijele u tri klase. Uokviru ovog natjecanja održat

će se i posebni ispiti vozača ito: brdski ispit na stazi od 16 ki-lometara na putu Bajina Bašta– Tara planina, ispiti točnostina kružnoj stazi u Dubrovniku,ispit starta i kočenja u Dubrov-niku i brzinski ispit na kružnojtrkaćoj stazi u Preluku kodOpatije. U srijedu 20. jula pola-ze vozači IV. Jadranskog rallyjaiz Beograda, gdje im je startnomjesto i odakle kreću za Valje-

vo-Titove Užice-Bajinu Baštudo Tara planine. 21. jula krećuod Tara planine na Prijeboj,Prijepolje, Nikšić, Titograd, Ko-tor do Dubrovnika. U Dubrov-niku se 22. jula održavaju ispi-ti, a 23. jula kreću vozači prekoMetkovića, Ploča, Makarske,Splita, Šibenika, Benkovca, Za-dra, Obrovca, Gospića, Otočca,Senja, Rijeke do Opatije, gdje jeujedno završetak rallyja. 24. ju-la održava se završni dio natje-canja i proglašuju se rezultati."(Novi list, 20. srpnja 1955.)

��

Iste te 1955. godine Opatijaje bila prvo mjesto u Jugosla-viji u koje su dolazili stranci,

Beograd drugo, Bled treće, aDubrovnik četvrto. Što se tičebroja automobila te godine uSAD bilo je 55 milijuna auto-mobila; u Engleskoj 3,9 mili-juna; Francuskoj 3,1; SSSR-u2,4; SR Njemačkoj 1,7; Italiji 1milijun, a u Jugoslaviji 27.600.

Učesnici IV. Jadranskog ral-lyja stigli su 21. srpnja u Du-brovnik preko Titograda. Iz Ta-re je krenulo 40 takmičara, a nacilj etape stiglo ih je 34. Poslijedruge etape znatno se popra-vio Vuković i on je u ukupnomplasmanu držao drugo mjesto.

»22. jula, imali su takmičariispit starta i kočenja, a sutrastartuju na posljednju etapu...Kroz Rijeku će vozači prolazitipočevši od 16.45 sati u subotu23. ovog mjeseca i to iz pravcaSenja, preko Pećina, pa Fiuma-rom, Obalom Jugoslavenskemornarice i Kidričevom premaOpatiji, gdje je cilj rallyja. Bezzakašnjenja na cilj druge etapestigli su Nikolaidis (Grčka) sakolima broj 18, Nathan (Nje-mačka) kola broj 4, MilovanRodica (Jugoslavija, br. 14), Pa-pandopulos (Grčka br. 11, Fal-kenhansen (Njemačka, br.15)... U nedjelju će svi učesniciimati brzinsku utrku na inter-nacionalnoj stazi Preluk-Opa-tija.«(Novi list, 23. srpnja 1955.)

Novi list, koji je tada izlaziosvaki dan poslijepodne, osimponedjeljkom, nastavlja pra-ćenje sportskog događaja.

»Danas, subota počevši od17 sati stizat će na cilj u Opati-ju (pred hotel Palme) učesnicimeđunarodnog IV. Jadran-skog rallyja. Do pretposljed-nje etape ima velik broj tak-mičara koji su bez kaznenihbodova. To znači da će odlukao pobjednicima u pojedinimklasama pasti na internacio-nalnoj automobilskoj stazi uPreluku kod Opatije. Tu će se,počevši od 9 sati prije podne,u nedjelju 24. o. m. održatinatjecanja za svaku klasu po-

sebno, a potom će se izraču-nati rezultati čitavog rallyja.«(Novi list, 24. srpnja 1955.)

�� š��

»Gledaoci automobilskihutrka vole dinamiku, tempo iuzbudljivost. Na žalost, u ned-jelju su bili lišeni dosta toga.Automobili su bili razvrstanipo kategorijama i pojedinačnistart je uslijedio sa svega 3-4vozača. Vozilo se na vrijeme, akako su koeficijenti, te kaznenibodovi odlučivali o konačnomredoslijedu, bilo je prirodno daneinformiranost publikeumanji draž natjecanja. Čak,što više i tehnička komisija nijeznala konačno stanje sve dokasno uveče. I kad su oko pod-ne završile posljednje utrkerallyja, snimatelji Filmskih no-vosti (nekad, dok nije bilo tele-vizije, filmske su se vijesti vrtileprije dugometražnih filmova ukinima, op. aut) gotovo na-sumce su krenuli prema najbr-

1955. �� ž�� č�"� �# $�#� %�� %��š� �� Ž��Č� �� Č��

,��š��

Kao bizarnost, tijekom

održavanja rallyja, u Ba-

kru se održao dvoboj piš-

toljima između 65-godiš-

njeg Bože Šarinića i 55-

godišnjeg Dragutina Švr-

ljuge - obojica su bili ču-

vari stovarišta Exportdrva.

Oni su s udaljenosti od de-

setak koraka pucali svaki

po osam metaka, ali nitko

nije poginuo. Švrljuga je

bio ranjen s tri metka u

nogu i nalazio se u bolnici,

dok je Šarinić bio lakše

ranjen u desnu ruku i des-

nu natkoljenicu i nalazio

se u zatvoru. Primorci su

žestoki i nepredvidivi.

Tijekom ljeta 1955. No-vi list je donio nekoli-ko tekstova vezanih uzjedno automobilistič-

ko takmičenje, koje se odvija-lo od 1952. do 1968. godine.

»I ove godine Automoto sa-vez Jugoslavije organizira Ja-dranski rally koji će se održatiod 20. do 24. jula. Ovaj rally ideu red automobilskih natjecanjaza ispitivanje kvalitete turistič-kih vozila i upoznavanje sport-skih mogućnosti. IV. Jadranskirally dobio je ove godine poseb-no značenje ušavši u Šampio -nat Evrope 1955. za turističkavozila. Na stazi od oko 1500 ki-lometara vozit će ove godine 40vozača i to iz Njemačke 19, Gr-čke, 4, Austrije 1, Švicarske 1,Italije 4 i iz Jugoslavije 11. Odnaših vozača nastupa i naš »sta -ri« Dante Saletnik, te LeopoldAmbros, Milivoj Vuković, Milo-van Rodica, Rudolf Meršnik, Ili-ja Kusturović, Srećko Petelin,Nereo Milin, Vladimir Jakušić,Stjepan Šantavac i Nikola Bra-toš.« (Novi list, 20. srpnja 1955.)

Dante Saletnik bio je vrlo za-nimljiva figura u povijesti au-tomobilizma. Rođen je 1900.godine. Poslije Prvog svjetskograta školovao se za avio-meha-ničara, pa je često letio na hi-dro-avionima nad Kvarneromizmeđu 1922. i 1925. godine.Potom je radio kao taksist uOpatiji, da bi 1931. osnovao

žim kolima – Mercedesu kojegje vozio Nijemac Werner En-gel. Kao da su predosjećalipobjednika. Ovaj plavokosi vo-zač svjetske klase posjedovaoje i najbolja kola (kažu da stoje7.250 dolara), a ujedno je bio inajdiscipliniraniji takmičar.

U opatijskom hotelu Cen-tral prisustvovali smo dugo-trajnom i mukotrpnom izra-čunavanju konačnog redosli-jeda vozača. Jugoslaveni subili najsupješniji kao klupskaekipa - Vuković, Saletnik (Ma-tulji), Milovan Rodica (Rije-ka). Kao tvornička momčadnajviše uspjeha imala je Nje-mačka i to marka BMW -Aleks Falkenhausen, HeinzSchwindt i Georg Meder.Na j u s p j e šniji pojedinac je većspomenuti Nijemac Engel naMercedesu, ispred Maxa Na-thana (Njemačka) u Pors-cheu, Georga Meyera uBMW-u, Egona Westerhota uPorscheu i Waltera Schlüttera

u DKW-u.Bogate nagrade razdijelje-

ne su u nedjelju uvečer nabanketu u hotelu Kristal.Osim pokala pobjednik Engelje dobio i novčanu nagraduod 90.000 dinara (za uspored-bu kilogram limuna proda-vao se tog dana po 200 dina-ra, op. aut.), dok je drugopla-sirani nagrađen sa 78.000 di-nara. Jugoslaven Vuković na-građen je vojničkom puškom– darom tvornice Crvena zas-tava iz Kragujevca.« (Novi list,26. srpnja 1955.)

Za razliku od ovog turistič-kog rallyja, smrtno ozbiljniDonald Campbell (1921.-1967.), svjetski rekorder u br-zini vožnje automobilom(1964. godine, 648 km/h), tihdana postavio je svjetski re-kord u brzini vožnje gliseromBluebird; na jezeru Ullswatersa 325,6 km na sat. Gliser jekoristio mlazni motor od4.000 KS.

7.250�#"�� %��"��# � "��

�� ! �!��" #�$��"��!%�� &'�!�� – (�)� ��"�� ** ��

Izdanje za:01-Novi list 11.5.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:16 Printano:4.5.2016 18:25:26 Printao: arel

��

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić, Ivica Tomić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak:

Grafički Zavod Hrvatske

d.o.o., Zagreb

Video nadzorpokrit ćep ro m e t n i c u

ispred trgovačkogcentra Pevec, gdje sednevni promet krećeizmeđu sedam i devettisuća vozila

ča i drugih sudionika u prome-tu bili su policijski službenicikoji te poslove u pravilu oba-vljaju neposrednim nadzoromna cestama. Uređaji koje koristevezani su uz voljni moment sa-mih djelatnika, bez automat-skog detektiranja kažnjivih rad-nji i bez automatskog procesui-ranja počinitelja, pa i pored na-pora koji se ulažu u takav načindjelovanja, rezultati nisu na ra-zini zemalja koje u djelovanjukoriste automatske sustave.Uvođenjem takvog sustava tenjegove provjere u praksi želi sedobiti struktura ponašanja vo-zača u prometu, odnosno po-taknuti pozitivne promjene.

Iz tih razloga Županijski sav-jet odlučio je u 2016. godininastaviti pilot projekt auto-matskog nadzora prometa nanačin da se provede i na pro-metnicama izvan Grada Rije-ke. Odabrana je županijskaprometnicu Ž 5205 koja prola-zi kroz Industrijsku zonu Bakarna Kukuljanovu. Kamera će se

postaviti ispred centra Pevec.Iskustveno, radi se o jako do-broj lokaciji, jer je opterećeno-st prometnice između sedam idevet tisuća vozila dnevno.

��

Provedbom projekta prven-stveno se želi utvrditi pošti -vanje ograničenja brzine nanadziranom djelu prometni-ce, broj vozila koja prolazeprometnicom sa raščlambomobzirom na državu i regiju re-gistracije. Projektom se želiutvrditi koliko su ugroženipješaci na pješačkom prijela-zu u zoni nadzora, utvrditi ko-liko je često oduzimanje pred-nosti prolaska (mjesto nadzo-ra raskrižje sa prilaznom ces-tom tvrtki Vargon, gdje je mo-guće zonu nadzora podesiti sanadzorom obilježenog pje-šačkog prijelaza i spomenutograskr ižja. Temeljem dobivenihpodataka od MUP-a obavit ćese provjera valjanosti registra-cije za svako vozilo registrira-

�� Ž��

��

�� Ć�� im

pr essum

Županijski savjet za si-gurnost prometa nacestama Primorsko-goranske županije la-

ni je proveo projekt provjerekontrole brzine pomoćumultitargeting radarskoguređaja za nadzor prometaCordon koji mu je ustupilatvrtka Metis, generalni zas-tupnik tvrtke Simicon, proiz-vođača uređaja za automat-ski nadzor prometa. Uređajje bio instaliran na Krnjevu,na Novoj cesti, u neposred-noj blizini toplane Energa.

Analiza ponašanja sudioni-ka u prometu je izrađena natemelju podataka prikuplje-nih tijekom travnja 2015. go-dine. Rezultati projekta do-prinijeli su bržoj uspostaviautomatskog nadzor prome-ta u Rijeci koju je MUP uveopočetkom rujna 2015.

�� !��"

Do inicijative na Krnjevu,koja je rezultirala odgovorni-jem ponašanju vozača u pro-metu, automatski nadzor pro-meta u Primorsko-goranskojnije postojao. Jedini subjekt ko-ji temeljem Zakona o sigurnos-ti prometa na cestama provodinadzora prometa, vozila, voza-, ��

�� –��

Na prometnici kroz In-

dustrijsku zonu prometuje

dosta teretnih vozila kao i

vozila stranih registarskih

oznaka. Prometnica na tom

djelu ima tri prometne tra-

ke, dvije vozne i po sredini

traka za skretanje, koja u

nemalom broju slučaja služi

za nepropisno pretjecanje.

no na području Hrvatske.Iz dobivenih podataka, koji

će se prikupiti tijekom svib-nja 2016. godine, izradit će sedetaljna analiza. Dobiveni re-zultati prezentirat će se odgo-vornim institucijama s pre-porukom poduzimanja po-trebnih mjera.

Documents

Vozači poštuju ograničenje brzine u tunelu Tuhobiću ... · vozila kreće brzinom koja je veća od ograničenja brzine od 100 km/h. Glede pošt va n i a j ograničenja brzine prema