Fojnica, 25. i 26. april 2014.

Promjene u savremenom bankarstvu sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu

Dr.sc. Ninoslav Gregović, Mr.sc. Dragan Crnogorac

UVOD

● Primjena novih tehnologija u razvoju samouslužnog bankarstva: -bankomati, POS (EFTPOS) uređaji, Telebanking, Home Banking, Internet Banking, SMS bankarstvo, M-banking.

● Novi bankarski proizvodi i usluge: - međunarodni faktoring i forfeting, - finansijski lizing, - finansijski konsalting, - kastodi poslovi, - e-bankarstvo i m-bankarstvo.

● Trendovi u savremenom bankarstvu: - menadžment strategije u bankarstvu, - marketing koncept u bankarstvu, - elektronsko bankarstvo, - kvalitet u bankarstvu.

1

GLOBALNI TRENDOVI I UTICAJI NA BANKARSKI SEKTOR

● Promjene na tržištima finansijskih usluga: - privatizacija i sekjuritizacija, - koncentracija banaka (postupci spajanja i preuzimanja banaka), - formiranje univerzalnih banaka, - deregulacija bankarskih aktivnosti, - tehnologizacija bankarskih aktivnosti, - internacionalizacija bankarstva (regulacija bankarskih aktivnosti na međunarodnom nivou), - globalizacija finansijskog tržišta, - transformacija banaka od tradicionalnih depozitno-kreditnih institucija u banke “kompletne usluge”.

● Konkurencija na finansijskim tržištima: - konkurencija između klasičnih banaka i nebankarskih finansijskih institucija; - orijentacija banaka na nove proizvode; pojava konglomerata banaka i preduzeća; granica između banaka, osiguravajućih društava, penzionih fondova i ostalih finansijskih institucija postaje sve manja; - diferencijacije banaka, kako u pogledu uspješnosti i profitabilnosti, tako i stečenog rejtinga.

2

Vanjski faktori promjena u bankarskom sektoru● Političke promjene● Ekonomske promjene● Društvene i demografske promjene● Inovacije i tehnološki razvoj

Unutrašnji faktori promjena u bankarskom sektoru● Konkurencija u okviru samog bankarskog sektora ● Transformacije, restrukturiranja i rehabilitacije banaka● Politika ljudskih resursa banaka● Nove poslovne filozofije bankarskih lidera i menadžera● Nove menadžment tehnike i način rada

Prednosti implementacije novih tehnologija● Smanjenje troškova poslovanja banaka● Privlačenje novih klijenata i povećanje udjela na tržištu● Komunikacija sa klijentima, marketinške prezentacije i promocije● Inovacije, novi proizvodi i usluge● Nove djelatnosti: lizing, osiguranje, trgovina vrijednosnim papirima

3

4

STRATEGIJE PONUDE BANKARSKIH USLUGA

● Tradicionalno poslovanje banaka:- poslovi sa gotovim novcem,- decentralizacija i distribucija mreže filijala, - banka je osnovni nosilac bankarskih usluga,- bankarska funkcija se gotovo isključivo svodi na depozitnu i kreditnu,- banka je neosjetljiva na konkurenciju, jer je tražnja višestruko veća od ponude,- banka ne vodi mnogo računa o potrebama klijenta,- banka razvoj planira i realizuje na stihijan i proizvoljan način,- ponuda proizvoda i usluga koju banka nudi je uska,- naglasak je na propagandi i zaslijepljivanju klijenata umesto kvalitetu usluga,- naglasak u razvoju je na broju organizacionih dijelova.

5

● Savremeno poslovanje banaka:- strategijsko upravljanje (strategijski menadžment) cjelokupnom aktivom i pasivom banke, kao i bankarskim proizvodima evidentiranim u bilansnoj i vanbilansnoj evidenciji banke,- profesionalni bankarski kadar, - lojalnost banci, - podjednaka zaštita interesa i klijenata i banke, - visok nivo bankarske etike i morala, - savremena organizacija, tehnologija i kontrola poslovanja banke, - tržišni koncept poslovne politike banaka,- centralizacija koju uzrokuje implementacija modernih tehnologija,- prihod se ne zarađuje samo na osnovu kamata i provizija, već i po osnovu: rente, dividende, eskonta, lombarda, terminskih transakcija, drugih oblika kapitalisanja,- raznovrstan portfelj ponude proizvoda i usluga,- diverzifikacijom poslovanja dolazi do širenja bankarskih na druge nebankarske djelatnosti.

6

MODELI SAMOUSLUŽNOG BANKARSTVA

1. Model upravljanja odnosima sa klijentom,2. Model „specijalisti za određene poslove“,3. Model „niže cijene usluga“.

Dvije alternativne bankarske strategije:- strategija nižih cijena usluga, koja uključuje korištenje Interneta ili telefona za komunikaciju;-kombinacija strategije samouslužnog bankarstva i razvoja mreže filijala i poslovnica (šaltera), koje bi zajedno omogućile efikasnije pružanje širokog asortimana bankarskih proizvoda i usluga velikom broju komitenata sa specifičnim potrebama.

Ključni faktori za primjenu samouslužnog bankarstva su: -vlade (odgovarajuća zakonska regulativa, digitalni sistem kliringa),-stanovništvo (informatička znanja, finansijska snaga), -Internet (dostupnost, brzina, cijene), i -banke (kvalitet usluga, educirano osoblje).

7

Tabela 1. – Struktura vlasništva banaka u BiH

STRUKTURA VLASNIŠTVA - 30.09.2015. FBiH RS BiH - ukupnoBanke sa većinskim državnim kapitalom 1 1 2Banke sa većinskim privatnim domaćim kapitalom 6 2 8Banke sa većinskim stranim kapitalom 10 6 16Banka u državnom vlasništvu osnovana posebnim zakonom 1 - 1UKUPNO 18 9 27

PERSPEKTIVE SAVREMENOG BANKARSTVA U BiH I ZEMLJAMA U REGIJI

Bankarstvo zemalja u regiji odlikuju procesi reforme i transformacije kompletnog bankarskog sektora. Posljedice i rezultati reformi su:- privatizacija, likvidacije, stečaji, pripajanje, spajanje i preuzimanje banaka,- smanjenje broja banaka – ukrupnjavanje bankarskog sektora,- većina banaka je u vlasništvu stranih pravnih lica,- veći obim kapitala banaka,- konkurencija na tržištu, veći kvalitet usluga, smanjenje cijena usluga,- principi dobre poslovne prakse, uz paralelno nastojanje za ostvarivanjem visokih profitnih stopa,- nove poslovne filozofije i strategije razvoja, bankarske inovacije.

8

● Samouslužno bankarstvo je omogućilo klijentima: - kontrolu stanja i prometa na računima u domaćoj valuti i deviznim računima, - pregled nerealizovanih čekova, - informacije o kreditima, - uvid potrošnje sa platnim karticama, - blokadu kartice ako je izgubljena ili ukradena, - pregled kursnih lista, - transfere sredstava sa jednog računa na drugi račun u banci, uključujući i konverziju valuta, - mjenjačke poslove, - elektronsko plaćanje (mogućnost korištenja usluga elektronskog plaćanja bez dolaska u banku – sistem: 24 x 7),- upotrebu Interneta (Web i elektronska pošta), - korištenje faksova, govornih automata, SMS poruka, bankomata,- korištenje kamatnih kalkulatora itd.

● U inovacije samouslužnog bankarstva spadaju i:- virtuelne poslovnice,- posebni finansijski softveri,- Call Centri,- Sistemi kućnog i kancelarijskog bankarstva (Home-banking i Tele-banking).

9

Tabela 2. – Pregled prometa karticama na ATM i POS uređajima u BiH

OPIS 2011. 2012. 2013. 2014.POS, u milijardama KM 1,71 1,70 2,27 1,83ATM, u milijardama KM 4,32 4,63 4,92 5,35UKUPNO - POS i ATM, u milijardama KM 6,03 6,33 7,19 7,18

● Trend prelaska sa gotovine na razne vidove samouslužnog bankarstva zahvatio je i zemlje u regiji, pa sve veći broj klijenata koristi pogodnosti elektronskog plaćanja. ● Razvoj i masovna implementacija samouslužnog bankarstva u zemljama u regiji odnosi se prevashodno na upotrebu ATM bankomata i platnih kartica. Broj izdatih platnih kartica konstantno se uvećava, i primjetan je povećan trend tražnje kreditnih kartica nauštrb gotovinskih kredita banaka. Razvoj tržišta platnih kartica i njihovo korištenje je vezano sa povećanjem broja ATM automata, a posebno sa povećanjem korišćenja POS terminala od strane trgovaca i prodavača usluga. ● Samouslužno bankarstvo omogućava brže obavljanje transakcija, donosi manje čekanja u šalterskim redovima, ali i prestanak brige da li se ima dovoljno gotovine u novčaniku. Najznačajni pozitivni aspekt korištenja te najnovije tehnologije je ušteda sredstava. ● Poreskim vlastima također odgovara napuštanje gotovinskog načina plaćanja.

10

Godina Visa Mastercard American BamCard Diners Ostale Ukupno2010. 1.171.237 486.230 8.363 25.618 1.003 1.015 1.693.4662011. 1.258.923 506.181 7.390 17.649 902 0 1.791.0452012. 1.275.925 541.389 7.390 13.418 804 95 1.839.0212013. 1.261.893 607.700 6.098 12.774 676 0 1.889.1412014. 1.268.252 645.879 6.570 11.200 453 0 1.932.354

Tabela 3. – Zastupljenost kartica u BiH prema brendovima

● Urađena istraživanja govore da plaćanje računa gotovinom traje minimum 33 sekunde, a standardnom platnom karticom 23 sekunde. Rekordno brza transakcija od 12 sekundi obavlja se pomoću posljednje generacije pametnih platnih kartica, izrađenih po takozvanoj RF bezkontaktnoj tehnologiji, za čiju autorizaciju nije potreban ni PIN ni potpis. Novi proizvodi na bazi RF bezkontaktne tehnologije usklađeni su sa međunarodnim ISO 14443 standardom, što je značajno za globalno prihvatanje sistema za plaćanje. Uvedeni su u velikom broju razvijenih zemalja, a postupno se uvode i korisnicima u zemljama u regiji.

11

Tabela 4. – Servisi mobilnog bankarstva TEHNOLOŠKO RJEŠENJE NAČIN PLAĆANJA I OSTALE MOGUĆNOSTI

Mobitel, standardne bankarske kartice i čitač kartica

SMS poruka o uspješnoj narudžbi, plaćanje ubacivanjem kartice u čitač i unošenjem šifre

M-commerce, mobilni telefoni sa GSM servisom

"Pay-by-GSM phone", unošenjem potrebnog broja, korisničkog imena, lozinke i broja transakcije

M-banking servis, pametni mobitel, posebno aplikativno rješenje

Pregled stanja na računu, provjere transakcija, pregled kursnih listi, transakcije prenosa sredstava sa računa na račun i plaćanja računa, konverzije valute itd., identifikacija unošenjem registracionog broja i PIN-a.

Posebna aplikacija za pametne telefone, usluga „slikaj i plati“ (PhotoPay)

Plaćanje režijskih računa automatskim popunjavanjem naloga na osnovu jednostavnog fotografisanja računa

Integracija mikročipova sa RF tehnologijom u mobilne telefone

Bezkontaktno plaćanje na terminalima, punjenje mobilnih telefona "kešom" na odgovarajućim automatima

● Mobilno bankarstvo predstavlja segment samouslužnog bankarstva koji se najbrže razvija, posebno u visokotehnološki razvijenim zemljama. Prognoze govore da će ubuduće mobilno bankarstvo, odnosno sistemi plaćanja putem mobilnih telefona, po broju korisnika prevazići broj korisnika Interneta i platnih kartica. To se posebno odnosi na bezkontaktna plaćanja mobitelima na terminalima za bezkontaktna plaćanja; integracija mikročipova sa RF tehnologijom u mobilne telefone napravila je pravu revoluciju u korištenju tih uređaja.

● Rezultati istraživanja o korištenju informatičke i komunikacione tehnologije kod stanovnika pojedinih zemalja u regiji su dosta obeshrabrujući, ako se ti rezultati uporede sa rezultatima istraživanja iz najrazvijenijih zemalja, pa čak i nekih drugih zemalja u tranziciji. Može se reći da je samouslužno bankarstvo u zemljama u regiji u znatnom zaostatku u odnosu na najrazvijenije zemlje, jednim dijelom i zbog nepovjerenja stanovništva prema nekim vidovima inovacija, u ovom slučaju nepovjerenja koje vlada kod ovakvog modela plaćanja, odnosno tradicionalnog povjerenja stanovništva isključivo u gotovinu (keš), kojom se vrši ogromna većina plaćanja.

● Da bi se sustigle razvijene zemlje, potrebno je ulaganje banaka, ali i država treba da učini potrebne korake. Za kompletniju primjenu e-banking poslovanja treba dosta investiranja, kako bi ovakav vid usluga u potpunosti bio implementiran i dostigao nivo razvijenih zemalja. Za širenje i razvoj e-bankarstva, zadatak države je da građanima, preduzećima i bankama osigura dobre telekomunikacione veze, a pristup računarima i njihovo korištenje treba da bude što masovnije. Banke, koje od e-bankinga imaju najviše koristi, treba da kreiraju strategiju kako da privuku klijente da koriste inovativne usluge. Na važnost edukacije građanstva ukazuju i bankarski podaci, prema kojima usluge elektronskog bankarstva više koriste pravna lica (preduzeća), dok su privatna lica još uvijek uglavnom orijentirana na korištenje klasičnih šalterskih usluga.

12

ZAKLJUČAK

● Mobilno bankarstvo kao inovativni bankarski proizvod ima sve šanse da se masovnije uvede u zemlje u regionu, jer tehnologija nije skupa, transakcije su veoma jeftine, veliki broj stanovnika posjeduje mobilne telefone najnovije generacije, sa mogućnošću Internet konekcije, a veliki dio vlasnika čini informatički educirano mlađe stanovništvo, koje se lako prilagođava tehnološkim inovacijama.

● Male vs. velike banke - Velike banke ipak imaju puno više prednosti u poslovanju u odnosu na male banke. Brže opažaju i koriste tehnološke promjene u svakodnevnom poslovanju, i imaju važnu prednost, a to je da imaju pristup jeftinijim izvorima kapitala iz inostranstva. Navedena situacija je posebno vidljiva u zemljama u regiji, gdje su najveće banke u stranom vlasništvu. Velike banke imaju veće mogućnosti za širenje spektra svojih inovativnih proizvoda i za proširenje baze klijenata.

● Procesi za uključivanje BiH i zemalja u regiji u Evropsku uniju donose nove izazove pred bankarski sektor, ali i šansu za podizanje kvaliteta bankarstva na viši nivo. To znači da svi privredni sektori, pa i bankarski, moraju da iskoriste vrijeme za prilagođavanje. Bankarskom sektoru predstoje ozbiljni zahvati u implementaciji najmodernijih tehnologija, kao i pravcima daljeg poboljšavanja efikasnosti, poboljšavanja korporativnog upravljanja i povećanja konkurentnosti, kako bi se uspješnije suočio s razvijenijim i konkurentnijim ambijentom.

13

14

HVALA NA PAŽNJI