SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ZEITGEIST: ADDENDUM Seminarski rad

Kolegij: Monetarna ekonomija Mentor: Prof.dr.sc. Z. Ivanovi

Student: Nikolina Leljak Jurman Mat. br. : 20766/09 Z Status: Izvanredni studij Zabok Smjer: Menadment u hotelijerstvu

Opatija, prosinac 2011.

SADRAJ: UVOD: ....................................................................................................................................... 3 1. MONETARNA POLITIKA ................................................................................................... 4 1.1. Novac ............................................................................................................................... 4 1.1.1. Robni novac............................................................................................................... 5 1.1.2. Simbolini novac ....................................................................................................... 5 1.1.3. Metalni novac ............................................................................................................ 6 1.1.4. Papirni novac ............................................................................................................. 6 1.2. Izraivanje novca ............................................................................................................. 7 1.2.1. Novane jedinice ....................................................................................................... 7 1.2.2. Promjene vrijednosti novca ....................................................................................... 7 1.3. Inflacija ............................................................................................................................ 8 1.3.1. Stopa inflacije i utjecaj na gospodarstvo ................................................................... 9 1.3.2. Uzroci, posljedice i kraj inflacije .............................................................................. 9 2.INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE ....................................................................... 10 2.1. Banke ............................................................................................................................. 10 2.2. Javni dug ........................................................................................................................ 10 3.ZEITGEIST: ADDENDUM .................................................................................................. 12 3.1.Primjena kamate ............................................................................................................. 12 3.2. Globalna korporatokracija ............................................................................................. 13 4.DUH VREMENA : VANA IMENA .................................................................................. 15 4.1. Exxon Valdez ................................................................................................................. 15 4.2.Kermit Rosevelt .............................................................................................................. 18 4.3.Omar Torrijos Herrera Efran .......................................................................................... 18 ZAKLJUAK: ......................................................................................................................... 21 LITERATURA: ........................................................................................................................ 22

2

UVOD:U ovome seminarskom radu govoriti emo o Zeitgeistu iliti duhu vremena te openito o monetarnoj politici. Zapravo dati emo u poetku struno pogled da situaciju u svijetu a zatim emo sve to potkrijepiti na primerima iz dokumentarca Duh vremena. Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina, struktura i dinamika novane mase, kao optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Novac u ekonomiji je svako opeprihvaeno sredstvo koj moe posluiti kao sredstvo razmjene, plaanja i izmirenja duga. Inflacija je poveanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije takoer se moe definirati kao pad vrijednosti novca. Instrumenti monetarne politike su operacije na otvorenom tritu, politika obvezne rezerve, selektivna kreditna politika te diskontna politika. Javni dug su sveukupne dravne obveze prema njezinim vjerovnicima koje se temelje na ugovorima. Otplata javnog duga obveza je dravnog prorauna. Najvanija komponenta javnog duga je javni zajam. Javni dug igra vanu ulogu u voenju gospodarske politike. Putem javnog duga utjee se na veliinu dravnog prorauna, kao i na reguliranje koliine novca u optjecaju(operacije na otvorenom tritu). Film Zeitgeist : Addendum se bavi drutvenim sistemom koji je baziran na resursima i tehnologiji, a koji bi trebao zamijeniti postojei monetarni sistem. Ukazuje na istinski izvor nestabilnosti na naoj planeti, a to je novac, odnosno monetarni sistem koji prouzrokuje ratove, siromatvo i kriminal.Trebao bi ga pogledati svako na ovoj planeti, jer otvara oi, produbljuje svijest i znanje, pa ak i ako gledalac ne vjeruje u sve teorije postavljene u njemu. Ovaj rad koncipiran u 4 dijela. Prvi dio se odnosi na monetarnu politiku te novac i inflaciju. Drugi dio se odnosi na instrumente monetarne politike te banke i javni dug. Zatim, trei i etvrti dio se odnosi na dokumentarac na kojem se zapravo itav ovaj seminar i odnosi , na Duh vremena. U etvrti dio smo jo ukomponirali imena koja smo smatrali znaajnima , a spominjala su se u filmu.

3

1. MONETARNA POLITIKAMonetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke, a sastoji se od politike ograniavanja novane ponude (inflacija vodi do poveanja kamata) i od politike ekspanzivne novane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata). Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina, struktura i dinamika novane mase, kao optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Temeljne sastavnice monetarne politke su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika. Monetara politika sa svojim mjerama i instrumentima ima snaan utjecaj i na fiskalnu poreznu politiku i uope makroekonomsku politiku, ali vrijedi i obrnuto. Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlesti su sredinje, centralne banke odnosne drave, u Hrvatsko to je Hrvatska narodna banka. Na svjetskoj razini, poradi usklaivanja monetarnih tokova i politika meu dravama i regijama to je Meunarodni monetarni fond(IMF) sa sjeditem u Washingtonu, SAD. Glavni cilj monetarnih vlasti jest odravanje stabilnosti cijena, odnosno prevencija i neposredne mjere i instrumenti u funkciji spreavanja inflacije, porasta cijena i deflacije, pada cijena ispod realnih vrijednosti. Spomenut cilj odrava se na financijsku likvidnost, monetarnu ravnoteu i stabilnost domaeg novca i deviznog teaja. Ostvarenje toga temeljnog cilja moe imati i pozitivne, ali i negativne uinke na dinamiku i kakvou nacionalne ekonomije, to se izraava kroz kamatnu stopu zaposlenosti, BDP, stopu rasta ili pada i cjenovnu stabilnost. Ekspanzivna monetarna politika ima za posljedicu porast novane mase, smanjenje kamatnih stopa, poveanje ulaganja, poveanje BDP-a i proizvodnje i porast zaposlenosti. Restriktivna monetarna politika dovodi do smanjenj novane mase, poveanje kamatnih stopa, smanjenje ulaganja i BDP i pad zaposlenosti.

1.1. NovacNovac1 u pravu je posebna vrsta zamijenjivih stvari ija obiljeja su zakonom propisana, koje izdaje banka na to ovlatena zakonom i ija predaja je temeljni oblik valjanog ispunjenja novanih obveza, tj. obveza plaanja na podruju odreene drave. Od pojma novca valja razlikovati pojam valute, tj. novane jedinice2, i pojam deviza, tj. novca i novanih potraivanja koji glase na inozemnu valutu.

eng. money, njem. Geld to oznaava novac iliti robu kojom se moe kupiti druga roba Novana jedinica (engl. monetary unit, njem. Whrungseinheit) je dravnim zakonom ili meunarodnim dogovorom odreena jedinina vrijednost i naziv novca; element je za izraavanje novane vrijednosti. U Hrvatskoj je novana jedinica hrvatska kuna (kn, HRK), koja se dijeli na 100 lipa. U SAD je novana jedinica ameriki dolar (USD), koji se dijeli na 100 centa.1 2

4

Novac u ekonomiji je svako opeprihvaeno sredstvo koj moe posluiti kao sredstvo razmjene, plaanja i izmirenja duga. Novac u optjecaju u nekom nacionalnom gospodarstvu ine gotovina u optjecaju i depozitni novac. Gotovinu u optjecaju sainjavaju od drave ili sredinje banke izdani metalni(kovanice) i notalni(papirnati) novac. Depozitni novac jesu slobodna i stalno raspoloiva sredstva na transakcijskim i slinim raunima kod banaka, plativa po vienju, koja se bez zapreka i gubitaka mogu koristiti kao sredstva plaanja. Gotov novac manji je dio novca i rjee sudjeluje u definitivnom podmirenju trabine nego je to sluaj s depozitnim novcem(uobiajeni je odnos 3:1 u korist depozitnog novca). Novac slui kao sredstvo razmjene, rezerva vrijednosti , mjerilo vrijednosti i mjera svih odgoenih plaanja. Poeljne su osobine novca : fizika prenosivost, trajnost, djeljivost, standardiziranost i prepoznatljivost. Dananji novac nema unutranje vrijednosti: nominalna (monetarna) vrijednost mu je daleko vea od unutranje (nemonetarne) vrijednosti. Svatko ga prima zato to poiva na tzv. fiducijarnom monetarnom standardu na povjerenju svakoga tko ga prima na ime izmirenja trabina da e ga i dalje koristiti kao sredstvo razmjene pri kupovini robe i usluga ili na ime podmirenja duga. Novcem se rasporeuju i razmijenjuju svi proizvodi ljudskog rada. Uobiajena definicia kae da je novac obraunska jedinica, spremik vrijednosti, te sredstvo razmjene, iako veina autora dri da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg.

1.1.1. Robni novac

Stoari su plaali stokom (oni i danas stoku zovu blagom), lovci krznom, strelicama,zubima ulovljenih ivotinja, ratari itom ajem, duhanom, datuljama, kavom, obrtnici glinenim ili bakrenim novcima, avlima, sjekirama, platnom, suknom, ribari suenom ribom, solju, koljkama. Ponekad su i ljude(robove) razmjenjivali za drugu robu. U tim je primjerima odreena roba predstavljala novac, pa takvu robu nazivamo robnim novcem. Na takav primitivan nain donedavno su trgovali u nekim nerazvijenim dravama svijeta.

1.1.2. Simbolini novac

U nekim krajevima Afrike za plaanje je sluila jedna vrsta puia(kauri), slonova kost, itd. Zanimljivo je da i djevojke oko Vrlike u Dalmaciji na prslucima stare narodne nonje imaju priivene puie kaure. U staro su doba oni predstavljali bogatstvo, kao nizovi dukata na nonjama seoskih djevojaka u Slavoniji i drugdje. Na otoku Japu u Junome more sve do naih dana kao sredstvo plaanja sluilo je okruglo probueno kamenje, vrijednost kojega se odreivala prema veliini.5

1.1.3. Metalni novac

Takav nain plaanja robnim i simbolinim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da s za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. Zato su zakljuili da novcem moe postati samo ona roba koja e trajno predstavljati sveopu protuvrijednost za svaku drugu robu. Za tu su svrhu posluili metali, kovine. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjei u komade jednake veliine, mogu se pretopiti u predmete praktine uporabe, manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od razliitih vrsta navedenog (jo prije 8000 godina), ali su s vremenom plemeniti metali zlato i srebro preuzeli ulogu novca. Oni su u prirodi vrlo rijetki, a u njihovo dobivanje mora se uloiti mnogo rada, zato su i veoma skupi. Za male koliine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za odreenu koliinu zlata ili srebra. Meutim, nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade odreene teine, kao jamstvo da je teina tono odreena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajue istoe, to jest da u njemu nema vie primjesa drugih jeftinijih metala, utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Obino je taj znak prikazivao vladarov lik, jer su vladari prvi poeli kovati svoj nova, zatim srednjovjekovni gradovi i konano drava . Kovani novac imao je razliite oblike: mogao je biti okrugao, etvrtast, u obliku kotaa, motike, sidra, maa ili neke ivotinje itd. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. Najstarijim hrvatskim novcem smatra se onaj koji se kovao u Zagrebu godine 1200. , a nosio je latinski natpis : Andreas dux Croatie(Andrija 2. knez Hrvatske). Danas je zlatan i srebrni novac rijedak: najei je sitan kovani nova od nikla , bakra, aluminija, aluminijske bronce i drugih metala.1.1.4. Papirni novac

I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. U srednjem vijeku ljudi su poeli svoj metalni novac povjeravati bankama na uvanje. Banke su im izdavale potvrde na osnovu kojih su mogli podii svoj novac kada bi im zatrebao. Te su se potvrde zvale banknote. Postebeno su ljudi poeli plaati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. Papir je mnogo praktiniji i laki od kovina ili roba koje su nezgodne za pohranu i prijenos. Tako je nastao papirnati novac. On je u prvo vrijeme predstavljao zlato ili srebro kao sredstva za plaanje jer je u njima imao podlogu, odnosno vlade su mogle izdavati u opticaj samo onoliko papirnatog novca koliko su po obeanom teau za njega imale pokrie u zlatu. Od 1971. godine kad je predsjednik SAD a Richard Nixon ukinuo Zlatni standard, moderni svjetski novac je izgubio materijalnu podlogu, a sredinje banek od kojih su mnoge u privatnom vlasnitvu, tako dobile teorijsku mogunost njegovog izdavanja u neogranienim koliinama.6

Ni papirnati novac nije sredstvo izravnog plaanja. esto banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog iro raunom ili vrijednosnim papirima3 - ekom, doznakom, bonom i dr. tako se novac samo knjigovodstveno obraunava kao sredstvo plaanja.

1.2. Izraivanje novcaNovac u ime cijele drave izrauje narodna banka sa sreditem u glavnom gradu. Novac se kuje pomou kalupa od osobito tvrda elika, u kojim je izdubljen oblik sa jedne i druge strane(lica i nalija) novca. Izmeu kalupa stave se komadii metala koji pod jakim pritiskom poprimaju oblik novca. Taj rad izvode posebni strojevi. Rub novca obino je nazubljen. Danas je to ukras, ali nekada je to bila mjera da ne bi nitko ostrugao rub zlatnog novca i tako mu smanjio vrijednost. Za kovani novac (i za novanice) upotrebljava se izraz moneta4, koji dolazi od toga da je kraj hrama rimske boice Junone Monete bila kovanica novca. Novanice se tiskaju u posebnoj tiskari za njih se upotrebljava osobit papir, a imaju i zamrene are da ih je to tee krivotvoriti.1.2.1. Novane jedinice

Drave imaju razliite novane jedinice ili valute. Novac zemlje koja mnogo proizvodi i u inozemstvu se vie trai i vrijednost (devizni teaj, kurs) joj raste. Nasuprot tome novac zemlje koja mnogo uvozi , a malo izvozi, malo e se i traiti i vrijednost e mu padati. Ljudi koji putuju u inozemstvu najee svoj novac mijenjaju za novac zemlje u koju putuju. To ine u mjenjanici. Najjae su valute na svijetu britanska funta, ameriki dolar i euro.1.2.2. Promjene vrijednosti novca

Promjene vrijednosti novca su inflacija, deflacija, devalvacija5 i revalvacija6 . To su rijei latinskog podrijetla. Ako se prekomjerno poveaju emisije novanica da bi se pokrili neki dravni rashodi, nastaje poremeaj koji se odrava u povienju cijena. To se zove inflacija (lat.: inflare = napuhati). Suprotna je pojava deflacija (lat. : deflare = ispustiti zrak). To je novano politiki potez kojim se smajuje koliina novca da bi se ojaalaVrijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje vlasnitvo odnosno odreeno pravo u gospodarskom odnosu. Pod vrijednosnim papirima danas se smatraju dionice dionikih drutava, industrijske i dravne obveznice, investicijski certifikati o sudjelovanju u investicijama, rudarski kuksi i druge vrijednosnice kojima posluje burza. 4 Moneta je ime preuzeo lik u Danu Simmons " Hyperion pjevanja . 5 Devalvacija je in izravnavanja unutranje (nie) vrijednosti novca izraene u njegovoj kupovnoj moi na domaem tritu i njegove neopravdano vie vanjske vrijednosti izraene u deviznom teaju. 6 Revalvacija (engl. revaluation, njem. Aufwertung, Revalvation) je utvrivanje novog slubenog pariteta nacionalne valute u povoljnijem odnosu prema drugim valutama.3

7

njegova vrijednost i izazvao paad cijena. Smanji li se novanoj jedinici vrijednosti u odnosu prema valutama drugih zemalja i prema zlatu, nastaje devalvacija. Njoj je suprotn vrijednost revalvacija : poveanje vrijednosti vlastitoj valuti u odnosu na ostale.

1.3. InflacijaInflacija je poveanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije takoer se moe definirati kao pad vrijednosti novca. Vrijednost novca oznaava njegova kupovna mo. Dakle, ako u odreenoj privredi postoji inflacija, kupovna mo te valute pada.

Slika 1.Inflacija Grafikon sa slike 1. prikazuje nam razinu inflacije na godinjoj razini po mjesecima od 2005. 2008. godine. Jednostavna jednadba stope inflacije glasi: SI =[(razina cijena vrem. razdoblja 2 razina vrem. razdoblja 1) /razina cijena vrem. razdoblja 1] x 100 Za mjerenje inflacije jo se koristi i indeks potroakih cijena (CPI)7 koji mjeri trokove trine koare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni ivot. Osim toga koristi se i GDP deflator8 i rjee indeks proizvoakih cijena. Deflacija je proces smanjivanja oe razine cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije. O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno da bi se mogla izlijeiti. Inflacija je specifina po tome to ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje e se javiti; to mogu biti razvijene, ali i nerazvijene zemlje, povrinom male i velike Druga specifinost je to se nikad ne javlja dva puta u istom obliku.

Babi Mate : Makroekonomija, Mate, 13. izdanje, 2003. U ekonomiji , deflatora BDP-a (implicitnu cijenu deflatora BDP-a) je mjera razine cijena svih novih, domaeg, finalnih dobara i usluga u ekonomiji. BDP-a se zalae za bruto domai proizvod , ukupna vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar gospodarstva tijekom odreenog razdoblja.7 8

8

Inflacija se moe dogoditi i preko noi, ali naznaka za njen dolazak ipak ima. To su reflacija (recesija + inflacija) i stagflacija (stagnacija + inflacija). Recesija je blagi gospodarski poremeaj, a stagnacija je vrijeme mirovanja gospodarskih promjena. Dakle, pojavom blagih gospodarskih poremeaja, ukoliko postanu mnogobrojni i vei, moemo biti sigurni kako e se na kraju dogoditi inflacija kao najtei oblik gospodarskih poremeaja.1.3.1. Stopa inflacije i utjecaj na gospodarstvo

Prema intenzitetu inflacija se obino dijeli na umjerenu (do 5 % godinje), galopirajuu(iznad 10 % godinje) i hiperinflaciju (iznad 50 % godinje). Umjerena inflacija prisutna je u mnogim svjetskim gospodarstvima. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potronih dobara. Ljudi su spremni na dugorone transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvreuje. Umjerena inflacija se obino smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potranju. U galopirajuoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadravaju minimalne koliine potrebne za transakcije. Cijene se izraavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu. Financijska trita odumiru iako gospodarstvo funkcionira. Kod hiperinflacije je vieznamenkasta. Ponuda novca daleko premauje njegovu potranju. Novana razmjena se zamjenjuje trampom9, dolazi do dramatine preraspodjele bogatstva i gospodarstvo je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost moe dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj nai zatvoriti zaarani krug. Stanovnitvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zaduuje, a dodatna emisija novca od strane sredinje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do tekih drutvenih i socijalnih poremeaja, a gospodarstvo uope ne funkcionira.1.3.2. Uzroci, posljedice i kraj inflacije

Uzroci inflacije mogu biti viestruki. Kod inflacije potranje, previe potronje je preusmjereno na premalo roba. Uzroci su porast novane ponude, dravnih rashoda te porast izvoza ime se smanjuje domaa ponuda. S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih teajeva dovode do inflacije trokova. Visoke stope inflacije najee su prouzroene politikom odlukom u situacijama u kojima drava ne moe namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odluuje na tiskanje novca. Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki dogaaj ne promijeni. Cijene i trokovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potranja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije esto dovodi do usporavanja gospodarskog rasta i poveanja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nuan preduvjet za normalnu9

robna razmjena

9

gospodarsku aktivnost pa je u takvim sluajevima efekt smanjenja inflacije na gospodarstvo pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja ljudi u valutu i monetarne vlasti. esto je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.

2.INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKEInstrumenti monetarne politike su operacije na otvorenom tritu, politika obvezne rezerve, selektivna kreditna politika te diskontna politika. Politika operacije na otvorenom tritu to je kupoprodaja zapisa, blagajniki ili trezorski zapisi, centralna banka koja kupuje vrijednosne papire. Politika obvezne rezerve , poveanjem stope obvezne rezerve smanjuju se depoziti i ponuda novca. Poinje uvoenje restriktivne politike. Selektivna kreditna politika, centralna banka sama ili pomou nekih poslovnih banaka selektivnokreditira neke poslove gospodarstva. Diskontna stopa je ona stopa pri kojoj centralna banka daje kredite poslovnim bankama. Centralna banka upravlja ponudom novca poveavajui ili smanjujui diskontnu stopu.

2.1. BankeBanka (engl. bank, njem. Bank, Geldinstitut) je financijska organizadija koja prima depozite na koje plaa kamatu i usmjerava ih uglavnom u zajmove izvravajui, za svoje komitente i razliite usluge financijskog servisa. Nastala je i razvila se kao kreditna organizacija koja uz nie(pasivne) kamate prikuplja raspoloiva novana sredstva te ih, uz vie (aktivne) kamate, pozajmljuje (plasira) na tritu. Mobilizaciju i akumulaciju sredstava na tritu te njihov plasman banka obavljaju na osnovi ekonomskih zakona, a na naelima sigurnosti i efikasnosti te likvidnosti i rentabilnosti. Treba razlikovati drutvenu funkciju centralne banke, od funkcije poslovnih banaka, kojima je zadatak da omogue djelovanje gospodarstva razvijajui financijsko trite. Poslovne su banke profitabilnog karaktera. Postoje univerzalne i specijalne. Tipine univerzalne banke su tzv. komercijalne banke. Meutim, sve banke sve vie ire podruje svog djelovanja, ulaze i u nedepozitne poslove, pa i nema velikih razlika izmeu poslovnih banaka i drugih financijskih institucija.

2.2. Javni dugJavni dug su sveukupne dravne obveze prema njezinim vjerovnicima koje se temelje na ugovorima. Otplata javnog duga obveza je dravnog prorauna. Najvanija komponenta javnog duga je javni zajam. Javni dug igra vanu ulogu u voenju10

gospodarske politike. Putem javnog duga utjee se na veliinu dravnog prorauna, kao i na reguliranje koliine novca u optjecaju(operacije na otvorenom tritu). Politika otvorenog trita danas predstavlja najvaniji instrument kojim se sredinje banke razvijenih zemalja slue pri reguliranju koliine novca u optjecaju. Efikasnost primjene ovog instrumenta ovisi prije svega o stupnju razvijenosti financijskog trita10. Naime, sredinja banka za potrebe drave emitira razliite vrijednosnice, najee obveznice, te ih prodaje zainteresiranim investitorima preko primarnih dilera koji imaju poseban status i vaan su dio u provoenju te politike. Kad sredinja banka prodaje vrijednosnice, ona zapravo povlai novac iz optjecaja, a kad ih po dospijeu otkupjuje natrag ubacuje novac u optjecaj. To je praktino bit funkcioniranja tog monetarnog instrumenta. Poslijednjih dvadesetak godina javni dug kao kumulativ prethodnih deficita drave i javnih poduzea, u stalnom je porastu. Postoji nekoliko uzroka tome, a jedan od najvanijih su trokovi, tvz. dravna blagostanja. Rije je o rastu izdavanja za socijalnu i zdravstvenu zatitu, za zatitu okolia, ulaganje u obrazovanje itd. U tom kontekstu javni dug i trite dravnih vrijednosnica koje na temelju njega i nastaje bili su, a i danas su posebno vaan segment ukupnih financijskih i gospodarskih odnosa zbog njihova utjecaja na gospodarska kretanja i njihovu stabilnos. Drugaije reeno, javni dug je postao modus operandi monetarne politike razvijenih zemalja koje ga koriste za upravljanje ponudom novca putem operacija na otvorenom tritu. Na segmentu javnog duga najbolje se ogledaju veze izmeu monetarne i fiskalne politike, pa je politika javnog duga, odnosno trite dravnih vrijednosnica danas. Najvaniji kreator javnog duga je drava koja u skladu s ritmom svojih prihoda i rashoda planira nastup na financijskom tritu strukturirajui pri tome rokove dospjea, kamatnjake i iznose emisija. Pravilno koncipirana struktura dospijea duga znai odravanje urednih trinih uvjeta te usklaenost monetarne i fiskalne politike. Usklaenost monetarne i fiskalne politike u suvremenom svijetu nezaobilazno je pitanje, a ona se moda najbolje oituje na primjeru Europske unije koja je u skladu s kriterijima iz Maastrichta ograniila proraunski deficit na 3% BDP a , a ukupni javni dug na 60 % BDP a11. Naruavanje tih odnosa i dimenzija, sigurno bi unijelo odreene neravnotee i nered unutar Unije, i monetarnu politiku stavilo pred teko rjeive probleme.

Financijsko trite (engl. financial market, njem. Finanzmarkt) znai mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i tokovi koji omoguavaju razmjenu novanih vikova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza. 11 pro.dr. Ivo Perein, prof.dr. Antun okman, doc.dr. Ivan Lovri, MONETARNA POLITIKA, Pula: Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, 2001.10

11

3.ZEITGEIST: ADDENDUMZeitgeist12 pokret je osnovan 2008. Pokret zagovara zamjenu trenutne civilizacije s novcem-free i cybernated "resource-based ekonomiji". Zeitgeist pokreta i Venera projekta promicanja zamjene ljudske radne snage s automatizacija , Vlada e se kroz kolektivne sudjelovanje javnosti, uz pomo napredne cybernation. Prema pokret, nee biti proces donoenja odluka o veim drutvenim pitanjima ljudska bia, te odluke stigao pomou znanstvene metode , na temelju kapaciteta nosivosti Zemlje, umjesto da koristi ljudski testiranja. Zamjena ljudskog odluivanja umjetne inteligencije je nazvao 'Drutvena Cybernation ". Privatno vlasnitvo nee biti ukinuto, ali e postati zastarjelo kako kultura raste, biti e zamijenjen "sustavom potpunog pristupa". Zeitgeist pokret lanovi su organizirani u zemlji regionalnih, dravnih i gradskih "pod"-poglavlja. Svako poglavlje ili pod-poglavlje je domain i odrava samostalno na vlastitu domenu, ili pod-domena iz Zeitgeist pokreta glavne stranice . Poglavlja koordiniraju pojedinci ili grupe pojedinaca koji su dobro upueni u pokret naelima i smjerom i izabrani da doniraju svoje vrijeme kako bi dodatno svoje trenutne ciljeve. Prema Zeitgeist pokretu, srpanj 2010 Newsletter Zeitgeist pokret ima 46 slubena zemalja, poglavlja i vie od 200 regionalnih podpoglavlja u inozemstvo.To ukljuuje svih 50 slubenih,u amerikoj saveznoj dravi, poglavlja.

3.1.Primjena kamateKada vlada pozajmljuje novac od Federalnog Trezora, ili kada osoba pozajmljuje novac od banke, u veini sluajeva se taj novac vraa uz ogromnu kamatu. Drugim rijeima, skoro svaki dolar koji postoji mora biti vraen bankama naravno uz plaenu kamatu. Ali, ukoliko se sav novac pozajmljen od Centralne Banke koji se iri uz pomo komercijalnih banaka koje daju pozajmice, jednostavno se naziva principom kreiranim od novanih zaliha. Ali onda, gdje je onaj novac koji treba da pokrije kamate? NIGDJE. NE POSTOJI. Komplikacije koje iz ovoga nastaju su zaprepaujue. Koliina novca koju banke trebaju da vrate davajui kredite i pozajmice ljudima e uvijek prerasti koliinu novca u optjecaju. I zbog toga je inflacija13 konstanta u ekonomiji. Jer svje novac je uvijek potreban da pomogne da se pokriju deficiti koji su umjetno umetnuti u sistem. Prouzrokovano potrebom da se naplati kamata. Ovo takoer znai da je bankrot, matematiki, ugraen u sistem. I da e uvijek postojati siromatvo u drutvo i da e netko uvijek izvui deblji kraj. Analogija ovome bila bi igra glazbenih stolica : Jer kad glazba prestane, netko ispada iz igre. I u tome je poanta. Uvijek e bogatstvo pripasti pojedincima i bankama. Jer, ukoliko ste nemoni da platite hipoteku, oni e vam oduzeti imovinu. Ovo je naroito12 13

Zeitgeist duh vremena vie o inflaciji na str. 7 ovog seminara

12

uznemirujue kada shvatite da ovo nije jedina neizbjenost u praksi federalnog trezora. Ali, takoer i zbog injenice da novac koji vam je banka pozajmila zapravo uope nije ni postojao. 1969. godine sud u Minesoti imao je sluaj sa izvjesnim Jarom Dalijem. Kome je trebala da se oduzme kua koju je kupio zahvaljujui kreditu koji mu je banka dodijelila. Njegov argument je bio da ugovor obavee obje strane koje bi morale da stave legitiman oblik imovine u zamjenu. U pravom jeziku se to zove konsideracija14. G. Dali je objasnio da novac ustvari nije vlasnitvo banke jer je stvoren ni iz ega onog trenutka kada je sporazum o pozajmici potpisan.

3.2. Globalna korporatokracija15Naivno je misliti, poput lijevih i desnih suverenista, da je suverenost politoloka kategorija koja se iskljuivo poistovjeuje s dravom-nacijom. Poznato je da danas multinacionalne korporacije i meunarodne organizacije, pa i financijske dinastije, imaju daleko veu gospodarsku i financijsku snagu, pa tada i politiku, od samih drava jer im koliina steenog rentnog kapitala u stranim dravama omoguuje snani utjecaj na domau politiku. I zbog toga suvremeno doba moe biti u istinu doba globalne korporatokracije, koja ne trpi nacionalne, etnike i vjerske identitete, jer su postali svojevrsne strukturalne zapreke za irenje trinog modela upravljanja. Nije li danas MMF rentno najbogatija i najsuverenija svjetska transnacionalna organizacija koja odreuje opstanak ili steaj suverenih drava? U globalnom okruenju drave koje su rasprodale rentni kapital i sva prirodna bogatstva posvetila iskljuivo trinom kapitalu nisu vie suverene u pravom smislu rijei jer ovise o milosti i interesima istog kapitala koji je u rukama trgovakih lobija ili je pak u funkciji drugog vanjskog rentnog kapitala. Sve su revolucije pod ideolokim platom faizma, komunizma ili kapitalizma pokrenute radi ostvarivanja prijelaza rentnog kapitala iz jednu ruke u drugu. Francuska je revolucija inauguralni in i frapantni primjer takve pljake. Tada je u ime prosvjetiteljske ideologije ljudskih prava graanski i trgovaki drutveni sloj konfiscirao nekretnine, materijalna dobara i zemljite aristokratskog sloja i tako stekao poetni rentni kapital nove francuske republikanske ere. Sve ostale revolucije, narodne ili one komunistike u Rusiji i kini, osigurale su isti transfer rentnog kapitala iz jednog drutvenog sloja u drugi. Proletarijat, plemstvo, graanstvo samo su ideoloke figure u provedbi takve akumulacijske kapitalizacije. U komunistikom sustavu drava koja je zastupala interese partijske oligarhije bila je najmoniji i najvei rentijer. Takav monopol nije mogao vjeno ostati zbog privrednih i politikih disfunkcija i graanskih snaga trinog kapitala koje su pomalo slabile taj monopolistiki poloaj. Nakon pada Berlinskog zida, tranzicijski koncept u svim postkomunistikim zemljama omoguio je pod krinkom liberalizacije i privatizacije kao i pod pritiskom monetarne politike nakupljanje rentnog kapitala u rukama transnacionalnih korporacijskih i bankarskih14 15

konsideracija- osnova ugovora, ugovor zasnovan na razmjeni jedne forme na drugu korporatokracija- grupa individualaca koja vodi najvee korporacije i oni se ponaaju kao carevi ove nae imperije

13

trgovakih sredita. Lokalne oligarhije koje su se usput obogatile bile su tek modus operandi tog tranzicijskog mehanizma. Tranzicija uvijek implicira prijenos kapitala od jednog sredita prema drugome i suprotnost je konceptu transformacije koji pretpostavlja transformiranje, ali i zadravanje dravnog rentnog kapitala unutar suverene drave. Zbog toga se dogodila tranzicija a ne transformacija.

14

4.DUH VREMENA : VANA IMENAImena koje emo spomenuti pod narednim tokama ovog seminara, a nekako su se najvie istaknula kroz dokumentarac Zeitgeist: Addendum su Exxon Valdez, Kermit Rosevelt, te Omar Torrijos Herrera Efran.

4.1. Exxon ValdezExxon Valdez je bivi tanker . Tekla pod zastavom SAD-u 1989 prije premjetanja broda na Aljasku, to je izazvalo osnovno izlijevanje ulja i jedan od najveih ekolokih katastrofa na putovanja. Exxon Valdez je bio 1985/1986 pod brojem trupa 438 na Nacionalnom & Steel Corp brodogradnje za ameriki naftni div Exxon Mobil izgraen i predan u prosincu 1986. Brod je oko 300 metara dug, dosegnuvi 20 metara dubine, raseljenih 30.000 tona prazne teine, potpuno opremljen, vodene mase od 240.000 tona i bio je 235 000 m sirove nafte prijevoza. Donio strojeva na brodu da maksimalnu brzinu od 16,25 vorova (30,1 km / h). U nesrei su 37.000 tona sirove nafte i oteen krhki ekosustav. Oko 2000 km obale je zagaeno. Stotine tisua riba, morskih ptica i drugih ivotinja umro kao izravna posljedica nesree. Dugorono, podmukle otrov ivotinja koji ive na unos hrane, budui da od ostataka ulja jo nisu degradirane. Kapetan Josip Hazelwoodu ne moe biti dokazano krivino ponaanje, a on je osuen na novanu kaznu od 50.000 dolara za ilegalno isputanje ulja. U kaznenom predmetu protiv Exxon, dolo je do duga trgovanja, to je dovelo do uvjerenja Exxon na 150 milijuna dolara novane kazne, od ega 125 milijuna za Exxon nastojanja da se oteenja poprave i plaen teta je donesen, a 100 milijuna dolara odtete (kazneni povrat). U usporedbi s zahtjevima graanske drave Aljaske i savezne vlade u 1991 prihvatila obvezu plaanja Exxon 900 milijuna dolara vie od deset godina uz mogunost do 2006. jo 100 milijuna dolara u sluaju oteenja koje je neotkriveno. Iznos e se koristiti za vraanje prirodnih resursa povjerenika i uspio. Postupak za zahtjev 92 milijuna dolara kako bi se uklonili neoekivano jo preostalog ulja ostataka kao dio opcija jo nije zavrena. Do slubene izjave o kraju 1992 Exxon ienje rad uloen u njega dodatni 2,2 milijarde dolara. U privatnom tuitelj civilnog procesa, na zahtjev drutva tuenika ulje kao odijelo klasa akcija dovela, Exxon je osuen u prvom stupnju u 1994 do 287 milijuna dolara odtete plaanja na vie od 32.000 ozlijeenih, osim kaznene tete u iznosu od $ 5 milijardi dolara. Protiv potonje utrla Exxon dalje pravnom lijeku: alba sudovi tumae kaznene tete na poetku postavljen na 2,5 milijarde dolara, ukljuujui lipnja 2009 finale na 507,5 milijuna dolara 480 milijuna dolara plus kamate od 1994. Je prethodila u lipnju 2008, pokrovni sloj od kaznene tete koje Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava na iznos ukupno platio zamjena za stvarno pretrpljene osobnih gubitaka od 507,5 milijuna

15

dolara. Ve u kolovozu 2008, Exxon Mobil je objavio, 75 posto kapom iznosa platiti na tuitelja. Regije i njezinih stanovnika nisu oporavile do 2010 od gubitka.Exxon Valdez

Exxon Valdez, tri dana nakon to je utrao na greben Brod podataka Zastava Tip plovila Luka upisa Vlasnik Brodar Sagradio Dvorite broj Utvrene Preuzimanje Boravite Sjedinjene Drave Tanker za naftu Philadelphia ExxonMobil Exxon Nacionalni & Steel Corporation Brodogradnja 438 29. Srpanj 1985 10. Prosinac 1986 U pokretu

Od 2008 Zastava

Panama Orijentalna istananost

Ime broda drugi brod imena

Dong Fang ocean Mediteran Seariver Mediteranu

16

Tip plovila Pozivni znak Luka upisa Vlasnik Sagradio

Exxon Mediteranu

Ore prijevoznici 3EPL6 Panama City Hong Kong Bloom Dostava Comp. Doo Guangzhou CSSC-ocean Engineering Co line-GWS Marine

Od 2008 Duina 300,84 m ( LOA ) 288,07 m ( ZJN ) irina Boni visine Pregled 50,60 m 26,82 m GT 112 088 / 33 626 NRZ

Ureaj Ureaj Ureaj snaga Brzina Propeler 1 IHI Sulzer - dizelski motor (tip 8RTA84) 23 611 kW (102 KS 32)

max. 16,25 vorova (30 km / h) 1

Od 2008 Kapacitet 213 855 dwt

Drugi Klasifikacije Registracija brojevi Ameriki zavod brodova IMO br. 8414520

17

4.2.Kermit RoseveltKermit Roosevelt sam MC (10. listopada 1889 - 4. lipnja 1943) bio je sin amerikog predsjednika Theodorea Roosevelta . Bio je istraiva na dva kontinenta sa svojim ocem, diplomirao na sveuilitu Harvard , vojnik na slubi u dva svjetska rata, s obje britanske i amerike vojske , biznismen , i pisac . Borio je doivotnu bitku s depresijom i alkoholizmom , i na kraju poinio samoubojstvo . Kermit Roosevelt je roen u obitelji prebivalita sagamora Hill u Oyster Bay, New York , drugi sin roen Theodore Roosevelt i njegova druga supruga, Edith Kermit Roosevelt Carow . On je imao starijeg brata,Theodore Jr. , i tri mlaa braa i sestre: Ethel , Archibald i Quentin . Njegova starija polusestra je Alice , iz oevog prvog braka s Alice Roosevelt . Kao dijete, nije bio otporan na bolesti i infekcije. On je imao njuh za jezik, meutim, i bio je strastveni ita. On je pokazao talent za pisanje koje su ga dovele do snimanja svojih iskustava u Prvom svjetskom ratu u knjizi. Nakon pohaanja Groton kole , upisao se na Harvardu . Godine 1909 kao bruco, on i njegova oca (nedavno iz ureda predsjednika)-oba od kojih je volio prirodu i sportoveotiao na safari u Africi . Nakon tog putovanja i ljuljaku kroz Europu , Roosevelt se vratio na Harvard i zavrio etiri godine studija u dvije i pol godine. Bio je lan Porcellian kluba . Na Aljasci Roosevelt poinio samoubojstvo 4. lipnja 1943. On je otkrio u svojoj kui s puana rana u glavu dr. Sanford kau Monroe koji je kasnije podnio izvjee obdukcije. Njegovu smrt je izvijestila njegova majka Edith, iji je omiljeni sin je bio, kao srani udar. S obzirom na osjetljivu prirodu njegove smrti, ve dugi niz godina uzrok smrti i dalje se opisuju kao bolesti srca. Tek u kasnijim godinama prave okolnosti njegove smrti postale su poznate. Bio je pokopan u Fort Richardsona National Cemetery u blizini Anchorage, gdje pristupnika spomen kamen podignut u njegovu ast u 1949. On je preivio supruge Belle i etvero djece: Kermit "Kim" Roosevelt, Jr. , Josip Willard Roosevelt , Belle Wyatt Roosevelt, i Dirck Roosevelta. Grad Kermit, Teksas je imenovan za njega (on je posjetio Winkler County, Texas nekoliko mjeseci ranije u lov antilopa ). Grad Kermit, West Virginia takoer je dobio ime po njemu.Konano, Luzon klase popraviti brod USS Roosevelt Kermit (ARG-16) imenovan je njemu u ast.

4.3.Omar Torrijos Herrera EfranOmar Torrijos Herrera Efran (13 veljaa 1929 - 31. srpnja 1981) je bio zapovjednik panamskom i Nacionalne garde , a de facto voaPanama 1968-1981. Torrijos nikada nije bio slubeno predsjednik Paname , ali umjesto toga odrati naslova, ukljuujui "Maximum Voa revolucije panamskom" i "Vrhovni ef vlade." Iako su ga18

smatrali ljeviar diktator, on je istodobno imao potporu Sjedinjenih Drava kao to je on za razliku komunizma . Njegova politika je na temelju umjesto na progresivizma . Torrijos je najpoznatiji za pregovore 1977 Torrijos-Carter ugovora koji je na kraju dao Panami puni suverenitet nad Panamski kanal , tono u podne na dan 31. prosinca 1999. Njegov sin Martn Torrijos je izabran za predsjednika, a sluio 2004 - 2009. On je dosegao in potpukovnika po 1966 i 1968 su on i glavni Boris Martineza vodio uspjeandravni udar protiv nedavno izabran za predsjednika Paname, Arnulfo Arias , nakon samo jedanaest dana u uredu, kada je pokuao kako bi Torrijos stranih post. Iako je dva ovjeka hunta je imenovan, Martinez i Torrijos su pravi lideri od poetka. Ubrzo nakon prevrata, Torrijos je unaprijeen u in pukovnika i imenovan pun zapovjednik Nacionalne garde. Oni su zabranjeni svi politikog djelovanja i iskljuite zakonodavstvo. Oni takoer preuzela kontrolu nad tri novina u vlasnitvu Arias 'brat, Harmodio i ucijenili vlasnici zemlje najstarije novine, La Estrella de Paname,u sve drave pisak. U unutarnje borbe za vlast koja je uslijedila Torrijos se pojavili pobjednik - on prognan Martineza u 1969 i sam promaknut u brigadnog generala. Godine 1972, reim odrao pod kontrolom izbora Skuptine predstavnika zajednice, s jedne oporbene lan. Novi skuptina odobrila novi Ustav, a izabran Demetrio Lakas kao predsjednik.Meutim, novi dokument je Torrijos stvarni ef vlade, s gotovo apsolutnim ovlasti za est godina. Torrijos je smatraju njegovi pristae, kao prvi panamskom elnik koji predstavljaju veinu stanovnitva Panama, koja je loa, panjolski-govorenje, te mjeovite batine-za razliku od svijetle puti drutvenih elita , koja se esto naziva rabiblancos ("bijela repovima "), koji je dugo dominirala trgovina i politiki ivot Panama. On je otvorio mnoge kole i otvorila mogunosti zapoljavanja za manje sree. Torrijos pokrenuo niz socijalnih i ekonomskih reformi kako bi se poboljala mnogo siromanih, redistribuirati poljoprivrednog zemljita i progonjena najbogatijih i najmonijih obitelji u zemlji, kao i neovisne studenata i radnikih voa. Reforme su bile u pratnji ambicioznog javnih radova programa, koji se financira od stranih banaka. Torrijos i pregovarao Torrijos-Carter ugovori preko Panamski kanal , potpisan 7. rujna 1977. Ovi ugovori proao Sjedinjenim Dravamasuverenitet nad kanala zoni Panami, s postupnim poveanjem njihove kontrole nad njim, to dovodi do potpune kontrole na 31 prosinca 1999.Sjedinjene Drave meutim, zadrao trajno pravo na zatitu onoga to oni vide kao neutralnost kanala. Ratifikacije sveanosti u Fort Clayton je neto od neugodnosti za Torrijos. On je bio primjetno pijan tijekom ceremonije;. Svom govoru je teko nerazgovjetan i on je morao da se vitice protiv podiju kako bi od pada {U 2006 Torrijos sina predsjednik Martin Torrijos proao proirenja Panamskog kanala projekt } Na debitne strane, Torrijos je bio vrlo netolerantan politike oporbe. Mnogi protivnici su bili zatoeni, prognani, ubijeni, ili " nestala ". Takoer, javni radovi projekt je udario po korupciji i nepotizmu, koji se pretvorio u Panama jedna od zemalja s najviim po stanovniku udio javnog duga. Godine 1978, on je odstupio kao predsjednik vlade, ali je ostala de facto vladar zemlje, a jedan od njegovih sljedbenika, Aristides Royo je figura predsjednika. On je takoer obnovio neke graanske slobode, ameriki predsjednik Jimmy Carter . mu je rekao

19

da Senat nikad nee odobriti Canal ugovora, osim ako Torrijos napravio neki napor kako bi liberalizirati svoje vladavine . On je planirao da se vrati zemlju punu civilnu vlast od 1984 Ope Torrijos je umro u dobi od 52 kad mu je zrakoplov, DeHavilland Twin Otter (DHC6), registrirana kao FAP-205 u panamskom ratnog zrakoplovstva, sruio u blizini Penonome , u Republici Panami na Cerro Marta zajednice Coclesito . Zrakoplov je nestao s radara tijekom tekih vremena, ali zbog ograniene naravi Panama radar pokrivenost u to vrijeme, zrakoplov nije bio prijavljen nestalo za gotovo jedan dan. Mjesto nesree nalazilo se nekoliko dana kasnije, i tijelo generala Torrijos bio oporavila od strane specijalnih snaga tima u prvih nekoliko dana u kolovozu. Njegova je smrt uzrokovana nacionalne alosti u cijeloj zemlji, posebno u podruju siromatva. Nakon velikih dravnih pogreba, Torrijos kratko je pokopan u groblju u kasko Viejo (Stari Grad, Panama), prije nego to se preselila u mauzoleju u bivoj Canal Zone na Fort Amador blizu Panama City . On je naslijedio kao zapovjednik Nacionalne garde i de facto voa Panama strane Florencio Flores , koji je kasnije dao nain da Rubn Daro Paredes . Zapravo, na mjestu gdje je zrakoplov sruio nacionalni park i njegovu kuu u Coclesito je sada muzej.

20

ZAKLJUAK:Banka (engl. bank, njem. Bank, Geldinstitut) je financijska organizadija koja prima depozite na koje plaa kamatu i usmjerava ih uglavnom u zajmove izvravajui, za svoje komitente i razliite usluge financijskog servisa. Nastala je i razvila se kao kreditna organizacija koja uz nie(pasivne) kamate prikuplja raspoloiva novana sredstva te ih, uz vie (aktivne) kamate, pozajmljuje (plasira) na tritu. Javni dug su sveukupne dravne obveze prema njezinim vjerovnicima koje se temelje na ugovorima. Otplata javnog duga obveza je dravnog prorauna. Najvanija komponenta javnog duga je javni zajam. Javni dug igra vanu ulogu u voenju gospodarske politike. Putem javnog duga utjee se na veliinu dravnog prorauna, kao i na reguliranje koliine novca u optjecaju(operacije na otvorenom tritu). Korporatokracija je grupa individualaca koja vodi najvee korporacije. Oni kontroliraju medije, veinu politiara, i esto ulaze u vlade. Njihov glavni cilj: poveati profit, bez obzira na drutvo i okolinu .Al Qaida ne postoji, ali postoji propaganda koja uvjerava javnost u postojanje takvog entiteta. Zemlja koja stoji iza te propagande je SAD Pierre Henry Bunel (bivi franc. obavjetajac) .Sve nacije su korumpirane, jer odravaju postojee institucije. Jacque Fresko, Project Venus .Faizam, socijalizam, kapitalizam, komunizam = novac, rad, konkurencija. Tehnologija rijeava probleme, ne politika. Novac, politika i religija su lane institucije. U monetarnom sistemu postoji samo profit. Efikasnost, odrivost i izobilje su neprijatelji profita. Mehanizam stvaranja nestaice stvara profit. Odrivost i izobilje nikada nee biti mogue u profitno orijentiranom sistemu. Zato je nemogue imati svijet bez ratova i siromatva. Nemogue je oekivati da se ljudi uistinu ponaaju moralno i pristojno. Project Venus nudi potpuno drugaiji sistem koji je osavremenjen najnovijim saznanjima. Monetarni sistem mora nestati ili nikada neemo biti slobodni kao ljudi i tehnologija e trajno biti paralizirana. Gotovo sve forme kriminala su posljedica monetarnog sistema, bilo direktno ili kroz nervozu zbog financijske nestaice. My country is the world and my religion is to do good. Thomas Paine (17371809)

21

LITERATURA:1.http://video.google.com/videoplay?docid=-170080874211423572 2. www.thezeitgeistmovement.com 3.www.imf.org/external/np/exr/facts/glance.htm 4. pro.dr. Ivo Perein, prof.dr. Antun okman, doc.dr. Ivan Lovri, MONETARNA POLITIKA, Pula: Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, 2001 5. Babi Mate : Makroekonomija, Mate, 13. izdanje, 2003. 6. Zeitgeist: Addendum at the Sarasota Manatee Hebraic Roots Forum, accessed January 31, 2011

22