Slide 1

Uvodto je i kakva je problematika bavi nesavrene konkurencijesredinja tema izlaganja tie se konkretne vrste nesavrene konkurencije monopolaupoznavanje s poslovnom politikom monopola, monopolskom diskriminacijom cijenareguliranje monopola konkretnim zakonom i ustanova koja kontrolu vri

Nesavrena konkurencijastanje na tritu u kojem postoji jedan ili vie subjekata koji mogu utjecati na formiranje cijena i koliinasubjekti su price makeri te ne odluuju samo o obujmu proizvodnje ve i o trinim cijenamaposljedice ovakve vrste konkurencije: previsoke cijene, manja potronja, visoki trokovi,manja efikasnostRazlike izmeu savrene i nesavrene konkurencije

Izvori nesavrene konkurencije:Vrste nesavrene konkurencije:trokovni uvjeti - suvremena proizvodnja u velikim razmjerima omoguuje znaajne utedepostojanje zapreka slobodnom ulasku u odreenu granu - uslijed pravnih ogranienja neki drugih oteavajuih faktora

monopol - stanje u kojem jedan prodava ima potpunu kontroluduopol i oligopol - oblik nesavrene konkurencije u kojoj sudjeluje dva ili vie poduzeamonopolistika konkurencija - nesavrena konkurencija u kojoj sudjeluje veliki broj poduzea od kojih niti jedno nema veliki dio trita

Pojam monopolagr. monos, jedan + polein, prodavati = MONOPOLtrajna trina situacija gdje postoji samo jedan davatelj odreene vrste proizvoda ili uslugagotovo potpuna suprotnost savrenoj konkurencijiTri osnovna obiljeja monopola su:Samo jedan proizvoa koji moe odreivati ili kontrolirati cijenuProizvod nema bliskih supstitutaTrite zatvoreno za ostala poduzea koja ele ui, bilo zbog pravnih ili tehnikih razlogaVrste monopola:prirodnim monopolom se smatra tvrtka koja postane jedinim dobavljaem odreenog proizvoda ili usluge i to iz razloga to taj proizvod ili usluga po svojoj prirodi ine jednog proizvoaa odnosno dobavljaa puno efikasnijim nego drugog proizvoaa.zakonski monopol koji nastaje kada se prodaja ili proizvodnja odreenih roba monopolizira za samo neka poduzea putem dravnih propisaekonomski monopol nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitalaoktopodski monopol predstavlja kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola, i kod njih zbog veliine opreme nije povoljno postojanje vie poduzea.

Poslovna politika monopolapadajua krivulja potranje (krivulja koja ima negativan nagib)granini prihod monopolista razlikuje od njegove cijene

Krivulja potranje i krivulja graninog prihoda monopolistikog poduzea

Makismalizacija dobiti monopolista - u toki u kojoj se sijeku krivulje graninog prihoda i graninog troka, nalazi se ona koliina proizvoda koju poduzee odnosno monopolist treba proizvesti kako bi do kraja poveao svoj profitGraf monopolske dobiti - podruje pravokutnika (BCDE) predstavlja dobit monopolskog poduzea. Njegova visina odgovara razlici izmeu cijene i prosjenog ukupnog troka, to je jednako dobiti po prodanoj jedinici. irina pravokutnika predstavlja broj prodanih jedinica.

Maksimalizacija dobiti monopolistaGraf monopolske dobitiUz pomo jednadbi takoer je mogue izraunati koliku dobit ostvaruje monopolsko poduzee. Neka je poetna jednadba:Dobit = TR TC, odnosno dobit je jednaka razlici ukupnog prihoda i ukupnog troka. Tu istu jednadbu mogue je zapisati i kao: Dobit = (TR/Q TC/Q) x Q gdje je TR/Q prosjean prihod, koji je ujedno jednak cijeni (P), a TC/Q je prosjean ukupan troak (ATC). Prema tome, dobit je: Dobit = (P ATC) x Q

Monopolska diskriminacija cijenamonopolist primjenjuje politiku diskriminacije cijena kako bi maksimalno poveao dobitveoma rairena politika u suvremenim trinim gospodarstvimadiskriminacija prvog, drugog i treeg stupnjaesto se u praksi ne moe primijenitiu ovakvim uvjetima nestaje razlika izmeu cijene i graninog prihoda

Primjeri monopola u HrvatskojSUMAMED proizvod koji je bio patentiran do 2005.HEP dri 92,7% tritaPASTOR d.o.o. dravni zakoni omoguili joj monopolZET, Hrvatske vode, Hrvatske umeReguliranje monopolakako monopolist ne bi zloupotrijebio svoj poloaj suvremene drave nastoje kontrolirati njegovo poslovanjenije protivno zakonu, no drava ne moe riskirati da jedno poduzee samostalno donosi odluke o proizvodnji i cijenama na tetu kupcimaNositelji ekonomske politike mogu na problem monopola odgovoriti na jedan od etiri naina:Pokuati razviti konkurenciju u monopolskim industrijama.Regulirati ponaanje monopolista.Pretvoriti neke privatne monopole u javna poduzea.Ne initi nita.

Agencija za zatitu trinog natjecanjapravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadlenosti odreenih Zakonom o zatiti trinog natjecanjazadaa promicati kulturu trinog natjecanja, uoavati ogranienja koja se odnose na trinopridonositi razumijevanju problema trinog natjecanjapodizanje razine svijesti o potrebi promicanja trinog natjecanja

Zakon o zatiti trinog natjecanjaprimjenjuje se na sve oblike sprjeavanja, ograniavanja ili naruavanja trinog natjecanja od strane poduzetnikausklaen sa zakonima Europske Unijeovog zakona duni su se pridravati:poduzetnicipoduzetnici kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje usluga od opeg gospodarskog interesapoduzetnici koji su po svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihodpoduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika.

Popis literatureKNJIGEMankiw, N.G. (2006). Osnove ekonomije, Zagreb, MATEKari, M. (2006). Mikroekonomika, Osijek, Ekonomski fakultet u OsijekuNordhaus,W., Samuelson, P.A. (1992). Ekonomija, Zagreb, MATE

INTERNETSKI IZVORIWikipedia: https://en.wikipedia.org,Economics online:http://www.economicsonline.co.uk Agencija za trino natjecanje:http://www.aztn.hr/ Narodne novine:http://narodne-novine.nn.hr/ Econmentor:http://www.econmentor.com