Moralne osobine selefa

7/28/2019 Moralne osobine selefa

1/98


2/98

Rije prevodioca...

Sve hvale i zahvale pripadaju Allahu d.., Gospodaru svih svjetova,

Jednom, Jedinom, kome ravna nema! Neka je salevat i selam naresula Muhammeda, na njegovu asnu porodicu i na njegove ashabe ina sve one koji njegov put slijede do sudnjega dana.

Tevhid, ehadet, din i iman su samo jedna od imena, jedino priznatevjere kod Allaha d.., vjere islama. Allah d.., kae: Jedino ispravnavjera kod Allaha d.., je islam! (Alu 'Imran, 19.)

Bez ispravnog vjerovanja, bez istog tevhida, bez iskrenog ehadeta ibez jakog imana ovjek nee imati uspjeha ni na dunjaluku ni naahiretu, ali kako da ovjek zna da li je njegovo vjerovanje ispravno ida li je njegov ehadet iskren i da li je njegov iman jak?

Instrument pomou kojeg moemo izmjeriti jainu ispravnost naegvjerovanja kao i iskrenost ehadeta jednog muslimana zove se lijepoponaanje-ahlak, shodno rijeima Allahova Poslanika s.a.w.s., kojikae: Najsavrenijeg imana su mu'mini najljepeg ahlaka! U drugojpredaji stoji: Najbolji ljudi su oni koji su najboljeg ahlaka! U treojpredaji stoji: Najboljeg su islama oni koji su najboljeg ahlaka! Uetvrtoj predaji stoji: Najdrai ljudi Allahu d.., su oni koji sunajljepeg ahlaka!1

S obzirom da je ahlak i lijepo ponaanje glavno mjerilo iskrenosti iispravnosti neije vjere, ono e se prvashodno ogledati u ovjeijemodnosu prema njegovom Stvoritelju - Allahu d.., onda u njegovomodnosu prema stvorenjima oko sebe, kao i u njegovom odnosu premasamome sebi.

Dostojanstvenost i ljudskost su odlike jednog muslimana u odnosuprema njegovom Stvoritelju - Allahu d.., gdje nee robovati nitioboavati nikog pored Njega, niti e mu initi bilo kakvu vrstu irka iidolopoklonstva. Allah d.., je taj koga muslimansko-mu'minsko srce

najvie voli, i za Kim neprestano izgara! Dostojanstvenost i ljudskostsu odlike jednog muslimana i u odnosu sa stvorenjima oko sebe bilo1 Pogledaj: Sunen Ebu Davud, br.4682.; Kitabul-Sunneh od Abdullaha b. Ahmeda,br.747.; Sunen Tirmizi, br.1162.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.7396-10110-10829-18479-20863-20980-24250-24721.; Sunen Darimi, br.2792.; Sahih Ibnu Hibban,br.479-486.; Mustedrek, br.1-2-173.. ejh Albani rhm., za ovu predaju kae da jesahih, el-Silsila el-Sahiha, br.284..

2


3/98

da su u pitanju meleki, dini, insani ili hajvani. Svakome od njih trebadati njegova hakka; od meleka se treba stidjeti, u dinski svijet se nesmije zadirati i mijeati, insane i ljude u osnovi potovati i cijeniti aprema hajvanima i ivotinjama se ljudski ponaati! Dostojanstvenost iljudskost su odlike jednog muslimana i u njegovom odnosu prema

samome sebi, gdje on, prije svega, treba paziti na linu higijenu aliprvashodno higijenu srca - vjerovanja i ubjeenja - otklanjajui odsebe neugodan miris bilo kakvog pogrenog vjerovanja, a zatim dolazina red i tijelo koje se tk. mora uvati i istiti kako s polja tako iiznutra, pa kao to ne dozvoljavamo da se na naem tijelu naeprljavtina isto tako ne smijemo dozoliti da prljavtina ulazi u naetijelo poput prljavtine droge, alkohola, duhana, svinjskog mesa, side,hiva...

Ahlak je i drugi pojam za ihsan-dobroinstvo, kojeg je Poslaniks.a.w.s., pojasnio rijeima: Ihsan je da oboava Allaha d.., kao daGa vidi, jer ako ti Njega ne vidi On tebe vidi!2

Enes r.a., kae: Allahov Poslanik s.a.w.s., je bio ovjek najljepegahlaka/ponaanja!3

Aja r.a., kae: ula sam od Allahova Poslanika s.a.w.s., sljedee:Vjernik e svojim lijepim ponaanjem ahlakom, dostii stepenovjeka koji nou klanja a danju posti!4

Ebu Hurejre r.a., kae: Allahov Poslanik a.s., je bio upitan o djelu koje

e najvie ljude uvoditi u dennet, pa ree: Bogobojaznost takvallah, kao i lijepo ponaanje husnul-huluk! Bio je upitan i otome ta e najvie ljude bacati u dehennem, pa ree: Usta/jezik ipolni organ!5

Usame b. erik r.a., kae da je Poslanik a.s.,bio upitan: ta je najboljeto moe biti dato jednom ovjeku? pa ree: Lijepo ponaanje!6

2 Hadis biljei imam Buhari, br.50., i imam Muslim, br.8..

3 Hadis biljei imam Muslim, br.2310..

4 Hadis biljei imam Ebu Davud. ejh Albani rhm., ga ocjenjuje sahihom. Pogledaj:Mikatul-Mesabih, br.5082.

5 Hadis biljei imam Tirmizi, br.2004., Ibnu Hibban u Sahihu, br.476.. ejh Albanirhm., ga ocjenjuje hasenom. Pogledaj: el-Silsila el-Sahiha, br.977..

6 Hadis je sahih a biljei ga imam Hakim u Mustedreku, br.8206..

3


4/98

Ebul-Derda' r.a., kae da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Nema nitateeg na mizanu/vagi jednog vjernika, na sudnjemu danu, od lijepogponaanja - ahlaka!7

Abdullah b. Omer r.a., kae: Poslanik s.a.w.s., nije bio poroan nitipokvaren, i esto puta je znao rei: Najbolji od vas su oni koji sunajljepeg ahlaka!8

Dabir r.a., kae da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Od vas e mi, nasudnjemu danu, biti najdrai i najblii mjestom oni koji su bilinajljepeg ahlaka, dok e mi najomraeniji i najudaljeniji mjestom bitioni koji su mnogo priali i galamili, koji se nisu u govoru uvali i pazilitueg hakka, i koji su se oholo obraali drugim ljudima!9

Ebu Se'id el-Hudrijj r.a., kae da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao:Ove dvije osobine se ne mogu nai kod pravog vjernika: Sebinost iloe ponaanje!10

Abdullah b. Abbas r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao:Lijepo ponaanje topi grijehe kao to sunce topi led! Ibnu Abdul-Azizdodaje: Loe ponaanje kvari dobra djela isto kao to sire kvarimed!11

Ibnu Sirin rhm., kae: Lijepo ponaanje potpomae ouvanju dina!12

Molim Allaha d.., da ovo skromno djelo uini velim i tekim na tasudobrih djela na sudnjemu danu kako meni i piscu tako i naimroditeljima i profesorima i ejhovima i izdavau i svima onima koji su

7 Hadis biljei imam Tirmizi, br.2002., imam Ahmed u Musnedu, br.27557., a ejhAlbani rhm., ga ocjenjuje sahihom.

8 Hadis biljei imam Buhari, br.3366..

9 Hadis biljei imam Tirmizi, br.2018., imam Ahmed u Musnedu, br.6735., dok gaejh Albani rhm., ocjenjuje sahihom.

10 Hadis biljei imam Tirmizi, a ejh Albani rhm., ga ocjenjuje ocjenom: sahih-ligajrihi. Pogledaj: Sahihul-Tergib vel-Terhib, br.2608..

11 Pogledaj: el-Mu'udem el-Kebir, br.10777., el-Mu'udem el-Evsat, br.850.,u'abul-Iman, br.8036., Hiljetul-Evlija', 6/348. ejh Albani rhm., ocjenjuje predajuhasenom. Pogledaj: el-Dami' el-Sagir ve Zijadetuhu, br.176..

12 Pogledaj: Hiljetul-Evlija', 2/274..

4


5/98

pomogli da se ovi divni biseri mudrosti, iz sehare naih dobrih selefa,nau na vratovima mu'mina i mu'minki.

Prevodioc: Sead ef. Jasavi

Plav, 19. avgust 2007.g.

Predgovor drugom izdanju...

Sva hvala pripada uzvienom Allahu. Od Njega pomoi i oprostamolimo. Njemu se utjeemo od zla naeg, i runih djela naih. KogaOn na pravi put uputi - niko ga u zabludu ne moe odvesti; koga On uzabludi ostavi - niko ga na pravi put ne moe izvesti.

Svjedoim da niko nema pravo biti oboavan mimo Allaha d.., isvjedoim da je Muhammed Allahov rob i Poslanik, s.a.w.s..

O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati i umiritesamo kao muslimani! (Alu 'Imran: 102.)13

13 Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijje rhm., kae: Allah d.., nam ovim ajetom nareujei u obavezu stavlja da na Njegovom putu izdrimo i istrajemo sve do svoje smrti, ida nikako ne posustajemo. Iste ove rijei su i vasijjet/oporuka imama svih

5


6/98

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas stvara od jednog ovjeka,a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarcei ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite irodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdije. (el-

Nisa: 1.)14

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu & On e vas onda zavaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko seAllahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postii e ono to budeelio. (el-Ahzab: 70-71.)15

pravovjernih Ibrahima a.s., kao i Israela/Ja'akuba a.s., svojoj djeci i unucima: IIbrahim ostavi u amanet sinovima svojim, a i Jakub: "Sinovi moji, Allah vam jeodabrao pravu vjeru, i nipoto ne umirite drugaije nego kao muslimani!" & Vi niste

bili prisutni onda kada je Jakubu smrtni as doao i kada je sinove svoje upitao:"Kome ete se, poslije mene, klanjati?" "Klanjaemo se" odgovorli su "Bogutvome, Bogu tvojih predaka Ibrahima i Ismaila i Ishaka, Bogu jednom, i mi se samoNjemu pokoravamo!" & Taj narod je bio i nestao; njega eka ono to je zasluio, ivas e ekati ono to ete zasluiti, i vi neete biti pitani za ono to su oni radili. (el-Bekara, 132-134.) (Ahkamu Ehliz-Zimmeh, 1/481.)

14 ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Allah d.., je otpoeo poglavljeel-Nisa'/ene, nareujui nam takvaluk i bogobojaznost, nukajui nas na ibadet irobovanje samo Njemu, nakon ega nam nareuje i ouvanje rodbinskih veza. Allahd.., nam ujedno i pojanjava glavni razlog svega toga: kada je takvaluk /bogobojaznost u pitanju razlog tome su rijei: Koji vas stvara, koji vas opskrbljuje,i na najljepi mogui nain odgaja, a od svega je najspecifinije vae stvaranje: od

jednog ovjeka, a od njega je i drugu njegovu stvorio, kako bi se ovjek imao uzkoga smiriti, to je vrhunac blagodati i ni'imeta i razlog nastanka sree. Od razlogabogobojaznosti i takvaluka je i to to jedni druge zaklinjete Njegovim imenom, i to

jedni od drugih traite svretak odreenih poslova putem Njegova imena,zaklinjanjem, rijeima: Tako ti Allaha uini mi to i to znajui na kojem je stepenuAllah d.., u srcu vjernika, koji ne odbija zahtjev koji mu je upuen radi Allahad... Stoga, kako Ga veliate i cijenite u vaim ovosvjetskim odnosima, onda Gaveliajte i robujte mu ibadetom i takvalukom! (Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman,1/185.)

15 ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Allah d.., nareuje vjernicimabogobojaznost i takvaluk, u svakoj situaciji, bilo u javnosti ili u tajnosti, a od svegase posebno izdvaja ispravan i taan govor tj. govor koji odgovara istini, ili joj jemakar priblian, u sluaju nemogunosti potpunog ubjeenja. U ispravan i taangovor e spadati uenje Kur'ana, zikr, nareivanje dobra, odvraanje od zla,stjecanje znanja i poduavanje drugih, uz neprestano insistiranje na istini u naunimtezama, uz koraanje svakom stazom koja tome vodi, i korienje svakim sredstvomkoje bi nas pomoglo u tome! U govor koji je sedid/ispravan spada i blagost u govoru,i ljubaznost u obraanju svijetu; govor koji je sedid/ispravan je onaj koji u sebisadri nasihat/savjet i naznake koje nas vode svemu to je bolje! (Pogledaj:Tejsirul-Kerimir-Rahman, 2/927.)

6


7/98

Najistinitije rijei su u Boijoj Knjizi; najbolja uputa ja Muhammedovas.a.w.s., uputa. Najopakije stvari su izmiljotine! Svaka izmiljotina jenovotarija, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi uvatru!16

Stvar koja je izuzetno vrijedna ulaganja truda jeste briga zapostizanjem stepena na kojem su bile prve generacije muslimanaselefus-salih r.a.. Imam Malik rhm., je rekao: Zadnje generacije ovogummeta nee uspjeti osim na nain kako su to uradile prve generacijeummeta!17

Savremena da'wa tei izgradnji generacija po uzoru na prve generacijeovog ummeta prve generacije islama koje su odgojene rukamaMuhammeda s.a.w.s., a emu je prethodilo samo dobroinstvo Boije!

Cilj da'aveta i pozivanja imama selefa nije bio samo vjerovati kako suprve generacije vjerovale, i ako je 'akida osnov svih osnova, ve je ciljkako savremene tako i one prve selefijske da'awe da Kur'an i Sunnetrazumijevamo onako kako su ih prve generacije ovog ummetarazumjevale, pa da po tome postupamo i radimo; da se povedemo zanjima u pitanjima ahlaka i morala; da ih uzmemo za primjer sebi popitanju dihada i sabra; po pitanju obavljanja nonog namaza idnevnog posta; po pitanju d'aveta i misionarstva... to sve spada podjedan jedinstveni termin sunnet!

Prijanja taleba, softa i uenici bi, od svojih ejhova i uitelja, prije

svega uzimali uputu, lijepo ponaanje i edeb, a nakon toga bi seposvetili studiranju erijatskih znanosti. Imali su ansu gledati u iveprimjere i ive nosioce ahlaka i savrena morala, tako da nisu bili upotrebi za tolikim predavanjima iz oblasti ahlaka kao to je to sluaj sanama danas.

Nakon to se prestalo s primanjem predaja direkno od ljudi i ravija, inakon to se medlisi dersova i 'ilma polako poee naputati, nosiocilijepa ahlaka poee nestajati, a uenici poee znanje preuzimati izpapira i knjiga, to bi razlogom da mnogo lijepih i plemenitih osobina,

koje su krasile selefus-salih odjednom ieznu!Imam za cilj da, prvashodno sebe, a potom i ostale, podsjetim najedan mali dio onoga to je sainjavalo zdanje morala prvih generacijaIslama, kao i da djelimino nadomjestim nedostatak u islamskoj

16 Sahihu Muslim, br.867..

17 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 1/241..

7


8/98

biblioteci kada je oblast ahlaka u pitanju. esto puta, itaoc nije ustanju pronai temu iz ahlaka, a da ista nije pohranjena u nekojsufijsko-dervikoj knjizi, gdje biva izmjeana sa raznoraznimhiajama, priama, laima ili izmiljotinama, koju nepreporuujemo zaitanje onima koji nisu u stanju razluiti izmeu istine i lai, onima koji

nisu u stanju razluiti izmeu Sunneta i bid'ata.

Ovu knjigu opisujem terminom procijeeni med, zbog toga to je, uzBoiju pomo, sauvana od slabih hadisa i predaja! Svaka pametnaosoba e se kutnjacima svojim latiti za ona svojstva i osobine kojebudemo u ovoj knjizi nizali. itaocu e biti omogueno uporeivatisebe sa datim svojstvima, to e mu ujedno i pomoi da sebe to breizvede na trasu prvih generacija ovoga ummeta!

Molim Allaha d.. da primi od mene ovo skromno djelo, i da ga uiniiskrenim, i samo u njegovo ime, te da nagradi svakim dobrom onogakoji se misli ovom knjigom okoristiti, ili njenom piscu iskrenu kritikuuputiti. Molim Ga da nas uputi njegovom pravom putu, da nam grijeheoprosti, On nam je dovoljan, a divan li je on Zatitnik!

* * * * *

8


9/98

Predgovor prvom izdanju...

Sva hvala pripada uzvienom Allahu. Od Njega pomoi i oprostamolimo. Njemu se utjeemo od zla naeg, i runih djela naih. KogaOn na pravi put uputi - niko ga u zabludu ne moe odvesti; koga On uzabludi ostavi - niko ga na pravi put ne moe izvesti. Svjedoim daniko nema pravo biti oboavan mimo Allaha d.., i svjedoim da jeMuhammed Allahov rob i Njegov Poslanik, s.a.w.s..

Prvo na emu e osoba sebe izgraditi jeste lijep moral i ahlak kojegpotvruju kako jedino-ispravna vjera Islam, takoer i zdravinepomueni razum! Svi ljudi su jedinstveni po tom pitanju da se trebabiti lijepa ponaanja i ahlaka!

Ibnu Sirin rhm., kae: Prve generacije ovog ummeta bi se poduavaleahlaku/moralu, isto kao to bi se poduavale ostalim znanostima!

Allah d.., iznosei hvalu na Svog Poslanika s.a.w.s., kae: Ti,Muhammede, si, zaista najljepeg morala! (el-Kalem: 4.)18

18 Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijje rhm., kae: Ovo je jedan od najveih znakovaposlanstva Muhammeda s.a.w.s., ali samo onome kome je Allah d.., razuma dao!Majka pravovjernih, Aja r.a., je bila upitana o ahlaku Poslanika s.a.w.s., na ta jekratko i jasno odgovorila: Njegov ahlak je bio Kur'an! Nakon dobijenog odgovoraosoba, koja je postavila pitanje, naumi ii jer nije imala vie ta pitati. Ibnu Abbasr.a., i ostali, kae: najljepeg morala znai najljepeg dina/vjere. Din se nazivahulukom-ahlakom zbog toga to je ahlak jedan specifian oblik/stanje sastavljen izkomponenti ispravnih nauka, istih pobuda i namjera, i vanjskih i nutarnjih

postupaka koja u potpunosti odgovaraju pravdi, mudrosti, interesu i rijeima istine!Takve rijei i djela su plod znanja i namjera to dui daje neprikosnoveni ahlak inajljepe i najvrijednije ponaanje. Ovakvim je bio ahlak i ponaanje Muhammedas.a.w.s., koji je inae plod same kur'anske svjetlosti; poslanikove rijei su bile uskladu s Kur'anom, jo vie ga pojanjavajui i tumaei; njegovo znanje je bilokur'ansko znanje; njegove elje i postupci su bili ono na to nas Kur'an obavezuje ilinam ga preporuuje; Poslanik s.a.w.s., nije inio ono to Kur'an zabranjuje. elje sumu bile kur'anske, a klonio se onoga od ega Kur'an trai da ga se klonimo. Ono to

je Kur'anu bilo mrsko i njemu je bilo mrsko, a ono to je Kur'an volio i njemu je bilo

9


10/98

Habib b. ehid rhm., bi esto znao savjetovati svog sina sljedeimrijeima: Siniu moj, drui se sa ulemom i pravnicima (fukaha), iprimi od njih lijepo ponaanje. Znaj da mi je drae to, nego li danaui, ne znam koliko, hadisa napamet!

Neki bi savjetovali svoju djecu rijeima: Siniu moj, da savladajedno poglavlje ahlaka-morala, drae mi je nego li da savladasedamdeset poglavlja neke druge nauke!

Poslanik s.a.w.s., kae: Poslanikom sam uinjen kako bih usavrioplemenite udi i osobine kod ljudi!19

Allah d.., nas slijedeim kur'anskim ajetom neprestano poduavatome da se ugledamo na moral i ponaanje Poslanika s.a.w.s., i to: UAllahovom Poslaniku imate divan uzor i primjer, i to za onoga koji seAllahovoj milosti nada, i nagradi na onome svijetu, i za onoga kojiesto Allaha spominje! (el-Ahzab: 21.)20

Prve generacije ovog ummeta su specifine po tome to su se povodileza Poslanikom a.s., i slijedile ga u svemu, radei ono to bi im naredio,a klonei se onoga to bi im zabranio, postavi onakvim kakvim ih jesam Allah d.., opisao rijeima: Vi ste najbolja generacija koja seikada pojavila: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalihodvraate, i u Allaha vjerujete, a, kad bi sljedbenici Knjige ispravno

drago. Nastojao je kur'anske naredbe sprovoditi, drugima ga dostavljati, uzmaksimalan dihad i borbu za njegovo uspostavljanje. Aja r.a., je jednom rijejuopisala ahlak-ponaanje Muhammeda s.a.w.s.: Kur'an. (Pogledaj: el-Tibjan fi

Aksamil-Kur'an, 1/132.)

19 Hadis biljei Buharija u djelu Edebul-Mufred, 1/271.; Hakim, 2/613., i izjavljuje:Hadis se slae sa uslovom imama Muslima rhm., sa ime se slae i imam el-Zehebi.ejh Albani rhm., u djelu el-Sahiha, br.45., kae: Sened ovog hadisa je hasen, zbogtoga to imam Muslim - Ibnu Adlana - uvjek spominje sa nekom drugom osobom.Navedeni hadis podrava predaja od Ibnu Vehba, koja se biljei u djelu el-Dami', naosnovu ega je sahih. Fadlullah el-Dejlani kae: Svaka vjera se, izmeu ostalog,bavi lijepim ponaanjem, ahlakom i moralom, ali je injenica da nijedna od tih

vjera nije dola do moralnog savrenstva kao to je sluaj s islamom imuslimanima! ...kako bih usavrio... tj. doao do vrhunca morala, bontona i lijepog

ponaanja! (Pogledaj: Fadlullah el-Samed, erhu Edebil-Mufred, 1/271.)

20 Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijje rhm., kae: El-Reda'/nada, je jedna od najveih inajvrijednijih instanci vjernika. Osnova putanje i kretanja prema Allahu d.., poivana svojstvima el-reda'a/nada, el-hubba/ljubav i el-havfa/strah. Allah d.., hvalione koji su izgradili ovo svojstvo pri sebi, rijeima: ...za onoga koji se Allahovojmilosti i nagradi na onome svijetu nada! (el-Ahzab, 21.)

10


11/98

vjerovali, to bi bilo bolje za njih; meu njima ima vjernika, ali, suveinom nevjernici. (Alu 'Imran: 110.)21

Imam Malik rhm., je rekao: uo sam da su hriani ama govorili zaashabe Allahova Poslanika s.a.w.s., onda kada su osvajali Siriju: Tako

nam Boga, ovi su ljudi bolji od isusovih apostola (havarijjuna)!

to se vie udaljujemo od vremena poslanstva, sve vie slabe zrakeeri'ata, i to se svijet vie odaje dunjaluku i njegovim slastima, sve sevie gube te fine, lijepe i tanjane, moralne karakteristike i osobine,prvih generacija ovog asnog ummeta. Ovim skromnim djelom imamonamjeru se isprijeiti na put sve vie nadolazeoj moralnoj dekadenciovjeanstva, ne bi li to vie ojaali i osnaili poljuljanu branu morala!

Allaha Uzvienog molim da uini da se ovom knjigom okoristi svakionaj do koga ona dopre, da je uini dokazom njemu a ne protivunjega, i da uini da se od nje prvashodno okoriste pisac, prevodioc,izdava i italac, a Allah vrlo dobro poznaje namjere Svojih robova. Onje na zatitnik, ja, divna li Pomagaa!

* * * * *

1. Iskrenost u znanju i djelima, kao i veliki strah od pojavenifaka, licemjerstva i pretvaranja!

Allah d.., kae: Iskreno ispovjedanje vjere dug je prema Allahu!(el-Zumer: 3.)22

21 Imam Buhari biljei u Sahihu, br. 4281., predaju od Ebu Hurejre r.a., koji kae: Viste najbolja generacija ovjeanstva koja se ikada nala na usluzi ovjeanstvu;dovodite ljude s lancima oko vrata kako bi se prihvatili najveeg dobra islama!

22 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Svako djelo koje jedan musliman ini biloono vadib/obavezno ili mustehabb/dobrovoljno, poput vjerovanja u Allaha d.., i uNjegova Poslanika s.a.w.s., i poput ibadeta kako tjelesnih tako i ekonomskih, i poputljubavi prema Allahu i Njegovom Poslaniku s.a.w.s., i poput dobroinstva prema

Allahovim robovima putem raznih sredstava sve to ovjek mora raditi iskreno isamo u ime Allaha d.., Gospodara svih svjetova, ne traivi od ljudi nagrade nitibilo ta drugo mimo dove. Za takve stvari se ne trai nita od ljudi! (Pogledaj:Medmu'ul-Fetava, 1/190.)

11


12/98

Poslanik s.a.w.s., kae: Allah nee primiti/ukabuliti ni jedno uinjenodjelo izuzev onog koje bude, iskreno radi Njega, uinjeno tj. onog skojim se bude eljelo samo Njegovo Lice!23

Ibrahim el-Tejmi rhm., je rekao: Iskrena je ona osoba koja svoja

dobra djela krije kao to krije i svoja loa djela!

a'abi rhm., je rekao: Od prakse uleme je da postupaju po onome tonaue, a kada tako uine malo se udalje od svijeta, to svetina iprimjeti, nakon ega krene u potragu za njima, dok e ulema od njihbjeati, bojei se iskuenja po svoju vjeru!

Fudajl b. 'Ijad rhm., bi znao rei: Ako primjetite da je nekomuenjaku ili pobonjaku drago da kod vladara ili dunjaluara, budespominjan po dobru, znajte da je ta osoba licemjer!

Sve navedeno je zbog toga to iskrenost predstavlja elju ovjeka da,svojim znanjem i djelom, stekne ono to je kod Allaha d.., tako da,u sluaju da bude zateknut na takvom djelu, pa mu bude drago to jevien da tako neto ini, pri sebi ve ima skrivenog licemjerja, alicemjerstvo je, u oima selefa, bio jedan od najveih grijeha, zbogtoga to je licemjerje malo idolopoklonstvo (irkun asgar), a sviznamo da je irk, sa svim svojim podvrstama, najtei prijestup premaAllahu d.., i grijeh!

Stoga, moj brate, dobro ispitaj svoje znanje i djelo, i slobodno zaplai

ako u njima nae licemjerja i nifaka, jer, znaj, da, ko se pretvaraprema Allahu d.., i Allah e se prema njemu isto tako postaviti, a kobude elio da se prouje na sve strane Allah e uiniti da o njegovomejadu svi uju. Traimo od Allaha spasa na dunjaluku i ahiretu!24

23 Biljei ga imam el-Nesa'i, 6/25, u poglavlju: el-Dihad. Hafiz el-Iraki, u tahridudjela Ihja'u ulumil-din, kae: Lanac ove predaje je hasen. Imam el-Munziri rhm.,u djelu el-Tergib vel-Terhib, 1/24, kae: Lanac ove predaje je dejjid. ejh

Albani rhm., u djelu el-Sahiha, br.52, kae: Lanac ove predaje je hasen. USahihul-Nesa'i, br.2943, izjavljuje: Lanac ove predaje je hasen sahih. U komentaruovog hadisa stoji: Ovaj hadis, kao i njemu slini, nam ukazuje na to da se vjernikunee primiti djelo koje ne bude u ime Allaha uraeno, a u povodu ovoga Allah d..kae: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela ineka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatrajui Mu ravnim nikoga! (el-Kehf:110.) Zbog ovog momenta dobra djela nevjernika im nee biti od pomoi. Allah d..kae: I Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su inili, i u prah i pepeo ih

pretvoriti! (el-Furkan: 23.)

24 Allah d.., kae: O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i oneprije vas, da biste bogobojazni bili; & koji vam je Zemlju uinio posteljom, a nebozdanjem; koji s neba sputa kiu i ini da s njom rastu plodovi, hrana za vas. Zato

12


13/98

* * * * *

2. Nita ne bi govorili, niti bi ta radili, sve dok dobro ne biprovjerili da li te rijei ili djela imaju potpore u Kur'anu iSunnetu, jer bi, u protivnom, njihove rijei ili djela postala

grijehom ili novotarijom!

ne inite svjesno druge Allahu ravnim! (el-Bekara, 21-22.)

Ovo su ajeti koji na najbolji mogui nain pojanjavaju sve osnove i principe vjere odpotvrde postojanja Vrhovnog Stvoritelja i Njegovih savrenih svojstava tipa:kudret/mo, 'ilm/znanje, iradet/volja, hajat/ivot, hikmet/mudrost, uz sva ostaladjela i postupke. Ovi kur'anski ajeti su potvrda tome da je ovaj svijet nastao i da je

stvoren, i da ga nekada nije bilo. Ovi su ajeti potvrda dvjema vrstama tevhida:Tevhidul-rububijjeh koji govori o tome da je Allah d.., taj koji je VrhovniGospodar svega, da je on Stvoritelj i Izumitelj svega, i Tevhidul-uluhijjeh koji usabi sadri to da je samo Allah d.., Bog koji ima pravo da se oboava, koji ima

pravo da bude zbog toga i voljen; samo je On taj koji polae pravo na 'ibadet, nadove, na klanjanje, na pokornost i poniznost, na sranu ljubav itd.. Allah d.., kae:

O ljudi ovim se obraa cijelom ovjeanstvu, svoj djeci Ademovoj/Adamovoj; sviste vi Moja stvorenja, pa vam se zato i obraam!

Klanjajte se Gospodaru svome ovim rijeima Allah d.., nareuje cijelomovjeanstvu, svim ljudima, da samo Njega oboavaju, i da mimo Njega svoja srcane poklanjaju nikome! Rijei Gospodaru svome rabbekum nam ekspliciteukazuju na to da je svakome ovjeku obaveza robovati svome Stvoritelju i oboavati

Ga, jer ako je On taj koji nas je stvorio, i raznim nas dobroinstvima, ni'imetima iblagodatima obasipa, i u Njegovoj su ruci nae due i nai vratovi, i svaka je elijanaeg organizma potpuno Njegova i samo Njemu pokorna onda je na namaobaveza da Mu budemo zahvalni na svemu tome, i da Mu budemo iskreno odani,samo Njegovi robovi, pa nam zbog toga i poruuje: Klanjajte se Gospodaru svome a nije rekao: Klanjajte se Bogu svome jer je rije Rabb oznaka za VrhovnogVladara, Stvoritelja svega, Onoga koji ni'imete daje, Odgajatelja, Popravitelja...

Svaki zdravi i normalni razum, i svaka neiskvarena dua, e zakljuiti to da samotakvo Bie jedino zasluuje da Mu se robuje, i da jedino On polae pravo naoboavanje i klanjanje, i niko drugi mimo Njega! Koji je stvorio vas ovim djelom

Allah d.., nas podsjea na to zbog ega trai od nas da Mu robujemo, i da mu'ibadetimo, samo Njemu Jedinom zbog toga to nas je izveo iz nepostojanja, i tonas je iz niega stvorio! Ljudi, sami po sebi, veinom ovo i potvruju, jer nas o tomeobavijetava i sljedei kur'anski ajet, koji glasi: A ako ih zapita ko ih je stvorio,sigurno e rei: "Allah!" Pa kuda se onda odmeu? (Zuhruf, 87.)

Stoga, ako je samo Allah d.., taj koji stvara a tako i jeste, onda je i samo On tajkoji se smije oboavati! Po kom osnovu onda nemusliman sebi dozvoljava to dauputi svoju dovu/molitvu ili da se pokloni nekome/neemu to apsolutno ne

zasluuje da bude oboavano!?

13


14/98

Allah d.., kae: ...ono to vam Poslanik da - to uzmite, a ono tovam On zabrani toga se proite, i bojte se Allaha, jer Allah zaistastrahovito kanjava! (el-Har: 7.)25

Allah d.., kae: Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno

nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnjabolna ne snae. (el-Nur: 63.)26

Ako smo svjesni toga da samo Allah d.., stvara, i da niko drugi mimo Njega nemamo stvaranja; ako smo svjesni toga da je moj i tvoj Stvoritelj Allah, pa kako damoje i tvoje srce bude rob nekog drugog mimo Njega!? Ovo je kur'anska metodadokazivanja; putem rububijjeta stvaranja, upravljanja i vladanja, dolazimo do togako se oboava i za koga svoje srce treba vezati!

I one prije vas Allah d.., naglaava i to da je pored tebe stvarao i one prijetebe; tvoje roditelje i sve prijanje ljude! Niti je ko uestvovao s Njime u stvaranjuonih prvih, niti je ko uestvovao s Njime u stvaranju tvome. Jedinstven je ustvaranju, zbog toga treba biti jedinstven i u oboavanju!

Da biste bogobojazni/muttekije bili ovo je svrha ljudskog postojanja i stvaranja!Da bi ste bili muttekije, vjernici; kako bi Mu se pokoravali i kako bi Mu bili posluni;kako bi Ga se sjeali i spominjali, a ne zaboravljali; kako bi ste Mu zahvaljivali, a neda Mu nezahvalni budete! U ovome je pohranjena sva sutina takvaluka! Allah d..,kae: Dine i ljude sam stvorio samo zato da bi Mi se klanjali! (el-Zarijat, 56.)

Koji vam je Zemlju uinio posteljom, a nebo zdanjem; koji s neba sputa kiu, i inida s njom rastu plodovi, hrana za vas. Allah d.., spominje jo jedan dokaz

mudrosti Njegova stvaranja. Prvi je pohranjen u osnovi stvaranja i izvoenja i nazivase dokazom inovacije i stvaranja, dok drugi u sebi sadri mudrosti svega stvorenogto se naziva dokazom panje i mudrosti. Ova dva dokaza se esto spominju uKur'ani-Kerimu, kao npr.: Allah je stvoritelj nebesa i Zemlje; On sputa s neba kiui ini da pomou nje raaju plodovi kojima se hranite; i daje vam da se koristitelaama koje plove morem voljom Njegovom, i daje vam da se rijekama koristite; & idaje vam da se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreu, i daje vam da sekoristite noi i danom. (Ibrahim, 32-33.)

Allah d.., prvo spominje stvaranje nebesa i Zemlje, a potom spominje i mudrostnjihova stvaranja i koristi koje u sebi nose. Na isti nain je i sljedei ajet: Onaj koji

je nebesa i Zemlju stvorio i koji vam sputa s neba kiu pomou koje Mi dajemo daozelene bae prekrasne - nemogue je da vi uinite da izraste drvee njihovo. Zar

pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, ali su oni narod koji druge s Njimizjednauje; & Onaj koji je Zemlju prebivalitem uinio i kroz nju rijeke proveo i nanjoj brda nepomina postavio i dva mora pregradio. Zar pored Allaha postoji drugibog? Ne postoji, nego veina njih u neznanju ivi; & Onaj koji se nevoljniku, kad muse obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. Zar

pored Allaha postoji drugi bog? Kako nikako pouku vi da primite! & Onaj koji vam utminama, na kopnu i na moru, put pokazuje i koji vjetrove kao radosnu vijest ispredmilosti Svoje alje. Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako je Allah visoko iznadonih koji druge Njemu ravnim smatraju! & Onaj koji sve iz niega stvara, koji e

14


15/98

Poslanik s.a.w.s., kae: Strogo se uvajte izmiljenih stvari u vjeri,jer je svaka novotarija zabluda!27

Na drugom mjestu se biljei da je rekao: Ko uradi neko djelo - kojemu nije vjerom propisano, nee mu biti primljeno!28

Prve generacije ummeta - selefus-salih r.a., - su marljivo radile napolju navikavanja ljudi na slijeenje Kur'ana i Sunneta, te na poljunavikavanja istih na klonjenje od svih tipova bid'ata i novotarija, esto

zatim to ponovo uiniti, i koji vam opskrbu s neba i iz zemlje daje. - Zar pored Allahapostoji drugi bog? Reci: "Dokaite, ako istinu govorite!" (el-Neml, 60-64.) Nadrugom mjestu Allah d.., kae: Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana,laa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kia koju Allah puta s neba patako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka iva

bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde - doista su dokazi zaone koji imaju pameti. (el-Bekara, 164.)

Allah d.., je stvorio vrsto tlo pod nogama ljudima i ostalim biima Zemlju, kojuje natkrio dobrim krovom Nebesima; osnovu razvijanja ljudstva i ostalih bia jespustio sa nebesa vodu. Zemlju je uinio prikladnom za ivot, prikladnom zakretanje po njoj i za rad na njoj. Nebo je uinio omotaem i zatitnikom stvorenjimana zemlji od raznoraznih spoljanjih utjecaja i u svemu tome nikakve mahane nemoemo nai! Allah d.., kae: Uzvien je Onaj u ijoj je ruci sva vlast - On svemoe! & Onaj koji je dao smrt i ivot - da bi iskuao koji od vas e bolje postupati;On je Silni, Onaj koji prata. & Onaj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio- ti u onome to Milostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj -vidi li ikakav nedostatak, & zatim ponovo vie puta pogledaj, pogled e ti se vratiti

klonuo i umoran (od traenja mahane). (Mulk, 1-4.)

Zato ne inite svjesno druge Allahu ravnim! razmisli samo o ovom zakljuku kojije proiziao nakon onakih uvoda. Razum i ista logika je ono to bi prvo proizveloovakav zakljuak! To je Tevhid ono to zdravi razum potvruje i prihvata. To jeisti monoteizam, i vjerovanje u jednog Boga! Ako je Allah d.., taj koji je stvorionebesa i zemlju; ako je Allah d.., taj koji daje kiu i plodove; ako je Allah d.., tajkoji nam je dao rijeke i mora, Sunce i Mjesec; ako je Allah d.., taj koji nam je no idan dao; ako je Allah d.., taj koji nam je brda, i bae lijepe dao; ako je Allahd.., taj koji se nevoljniku na molbu odaziva pa kako da oboavamo nekog drugogmimo Njega!? Kako da pridajemo boanske osobine onima koji ih ne zasluuju? Kakoda stvorenja izdiemo na stepen Stvoritelja!?

25 ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Ovaj ajet je generalno eri'atskopravilo koje obuhvata sve primarne/usul i sekundarne/furu' propise nae vjere, kakonutarnje tako i vanjske. Ono s ime nam je Muhammed s.a.w.s., doao obavezanam je prihvatiti i toga se drati, i nije nam dozvoljeno tome kontrirati. Kada namPoslanik s.a.w.s., neto naredi isto je kao da nam je to naredio Allah d.., i nikonema pravo tome protusloviti, i nije dozvoljeno davati prednost bilo ijim rijeima ibilo ijoj praksi nad Poslanikovim s.a.w.s., rijeima i praksi! (Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 2/1185.)

15


16/98

puta bivi veoma otrim kada su ova tri pojma bila u pitanju tj. Kur'an,sunnet i bid'at.

Svima su dobro poznati sluajevi odustajanja, od namjerenih odluka iliradnji, Omera b. el-Hattaba r.a., onda kada bi bio opomenut time da

je izvjesna odluka drugaije rijeena Kur'anom ili Sunnetom!

Neko bi, praksu selefa, opisao slijedeim rijeima: Njihova staza jebila utabana Kur'anom i Sunnetom, poput zlatnog nakita koji samo uzpomo vatre biva tako lijepa izgleda. Uz svaki svoj pokret su imali lijepi dobar nijjet, to e porei samo osoba koja nepoznaje dovoljnoerijat i njegovu povijest!

* * * * *

3. Maksimalno predavanje Allahu d.., uz stalno oslanjanje naNjega, Jedinog, ne bitno bili u pitanju oni sami ili njihova djecaili njihovi prijatelji! Allah im je bio stalni i vjeiti oslonac!

Allah d.., govorei o vjerniku iz faraonove porodice, kae: ...a jaAllahu preputam svoj sluaj; Allah, uistinu, robove Svoje vidi. & IAllah ga je sauvao nevolje koju su mu snovali, a faraonove ljude zlakob zadesi. (Gafir: 44-45.)29

26 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Allah d.., je slijeenje poslanika

Muhammeda s.a.w.s., stavio u obavezu cijelom ovjeanstvu, i ta obaveza sespominje na oko etrdeset mjesta u Kur'ani-Kerimu. Pokoravat se Muhammedus.a.w.s., znai pokoravati se i Allahu d..; pokoravati se Muhammedu s.a.w.s.,

znai ibadetiti/robovati Allahu d.., Jedinom, koji druga nema. To je Allahovavjera/din, i to je islam. Svaka osoba za koju nam je Allah d.., naredio da joj se

pokoravamo i da ga sluamo poput 'alima/uenjaka, emira/voe, valida/roditelja,zevda/mua pokoravati se njima znai pokoravati se Allahu d.., izuzev kadanavedeni od nas trae nepokornost prema Allahu d.. - tada im se nee biti

pokorno! (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 19/261.)

27 Biljei ga imam Ahmed, 4/126,127.; Ebu Davud, 12/359,360.; Tirmizi, 10/144., ikae: Hadis, hasenun sahih. Ibnu Madde, br.43.; Darimi, 1/44,45.; Begavi u

erhul-Sunneh, 1/205., i kae: Hadis je hasen. ejh Albani rhm., u djelu el-Zilal,kae da je hadis sahih.28 Biljei ga Muslim, 12/16., Kitabul-Akdijeh; Buhari, 5/301., Kitabul-Sulh.

29 U komentaru ovog ajeta ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: ...a jaAllahu preputam svoj sluaj! tj. Njemu se priklanjam, i Njegovu zatitu traim, isve potrebe moje samo Njemu preputam. Njemu se kajem, i samo od Njega traim

zatite od tete koju mi namjeravate nanijeti vi ili neko drugi! Allah, uistinu, robovesvoje vidi tj. poznaje hal njihov kao i ono to oni zasluuju. Allah d.., vidi slabost

16


17/98

Na drugom mjestu, u povodu drugova Muhammeda s.a.w.s., Allahd.., kae: One koji su se Allahu i Poslaniku, i nakon zadobijenihrana, odazvali, one izmeu njih, koji su dobro inili i bogobojazni bili -eka velika nagrada & one kojima je, kada su im ljudi rekli:

"Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se priuvate!" touvrstilo vjerovanje, pa su rekli: "Dovoljan je nama Allah i divan je OnGospodar!" (Alu Imran: 172-173.)30

Ovim ajetom Allah d.., pojanjava vrijednost oslanjanja na Allahad.., i preputanja svog sluaja samo Njemu. Znali bi rei: Nema tavrijednije za djecu uleme i pobonjaka od dove njihovih roditelja zanjih, pogotovo onda kada su u odsustvu, preputajui ih Allahu d..,na emanet!

Predaja koja nam najbolje ukazuje na vrijednost predavanja Allahud.., i Njegovom uvanju, jeste predaja Ebu Hurejre r.a., u kojoj stojida je Poslanik s.a.w.s., rekao: Neki ovjek iz Benu Israila potrai nazajam drugom 1000 dinara. Zajmodavac ree: Dovedi mi svjedoke kojie prisustvovati ugovoru! Potraitelj odgovori: Dovoljan nam je Allahd.., kao svjedok! Zajmodavac ree: Nai mi kefila (garanta,iranta...), za tebe! Potraitelj ree: Allah d.., je kao zatitinikdovoljan! Zajmodavac ree: Istinu si rekao pa mu pozajmi traenusvotu novca do odreena dana. Potraitelj preuze novac, i zaputi sepreko mora zavravajui svoje poslove. Kada se pribliio naznaenidan povraaja novca, dunik htjede vratiti se zajmodavcu kako bi mu

vratio dug, ali ne nae broda, ni prevoza! Ne znade ta da radi!Najednom, uze drvo, izdubi ga, zavue u njega hiljadu dinara i pismo,dobro ga zaepi, doe do mora, i ree: Gospodaru moj, Ti dobro znada sam ja pozajmio od tog i tog ovjeka 1000 dinara, pa mi je potraiokefila (garanta, iranta ...), pa sam je Tebe za garanta uzeo, to je onprihvatio! Traio je od mene svjedoke, a ja sam Tebe za svjedokauzeo, to je on prihvatio! Traio sam prevoza kako bih otiao do njegada mu vratim pare, ali ga nisam naao. S toga ovaj dug preputam i

moju u odnosu na vas pa e me zato zatiti od vas i od zla vaeg! Allah d..,poznaje hal va, tako da neete moi uiniti nita mimo Njegova htijenja i volje. Akovam vlast nadamnom da u pitanju je samo Njegova mudrost, Njegovo htijenje ivolja! (Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 2/1024.)

30 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Allah d.., je zabranio vjernicima da seplae ejtanovih tienika i miljenika, i nareuje im da se samo Njega plae. Strahod Njega iziskuje i izvravanje onoga to je On naredio, i ostavljanje onoga to On je

zabranio, uz istigfar i traenje oprosta za svoje grijehe; tek tada nestaju belaji imuke, i neprijatelj biva savladan! (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 8/164.)

17


18/98

ostavljam Tebi, da ga Ti vrati! pa baci drvo sa novcem u more iode. Zajmodavac je tih dana iekivao brod sa kojim bi trebao naiinjegov dunik, pa ode do luke ne bi li ga sreo. Najednom primjeti drvokako pluta morem, pa ga uze sebi za ogrijev!? Kad ga malo boljepogleda, primjeti da je u njemu pismo s novcem!? Ubrzo nakon toga

dunik mu doe, nosei sa sobom hiljadu dinara kako bi ih vratio,pravdajui se kako nije mogao nai prijevoza sve do sada.Zajmodavac mu ree: Jesi li mi slao ta od novaca? Dunik e opet:Nisam mogao nai prijevoza sve do sada! Zajmodavac e: Allah d..,mi je dostavio ono to si mi poslao drvetom. Slobodan si, idi!31

* * * * *

4. Anuliranje licemjerja od svojih srca, nastojei izjednaitisvoju nutrinu sa vanjtinom, otklanjajui od sebe djela zbogkojih bi se, ako bi bila izneena u javnost, zasramili, bilo nadunjaluku ili na ahiretu!

Neko uputi savjet Omer b. Abdul-Azizu rhm., pa mu ree: O, Omere,nemoj da ti se desi da bude Allahov prijatelj svojom vanjtinom, a daMu neprijatelj bude svojom nutrinom! Osoba, ija vanjtina i nutrinanije izjednaena, je licemjer (munafik), a kazna za licemjere je dnodehennemske vatre!

Ili: uvaj se licemjerne skruenosti! Upitae: ta je to licemjernaskruenost? Rekoe: Licemjerna skruenost je da ti tjelo bude

skrueno i smireno u vjeri, a srce ne!

Slobodno se preispitaj i provjeri, da li tvoja nutrina odgovara tvojojvanjtini! ini istigfar, i dobro znaj da je osoba, koja ljudima iskazujevie od onoga to mu na srcu lei, licemjer (munafik)!32

31 Biljei ga imam el-Buhari, 3/362; imam Ahmed, 2/348.

32 Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijje rhm., u djelu "Medaridul-Salikin", (1/113.), kae:"Veliki grijesi poput: licemjerstva/el-rija', umiljenosti/el-'udb, oholosti/el-kibur,divljenja/el-fahr, uzdizanja/el-hujela', gubljenja nade u Allahovu milost/el-kunut minrahmetillah, pesimizam po pitanju Allahova oprosta/el-je'es min revhillah, sigurnostod Allahove kazne/el-emn min mekrillah, srea i veselje kada je u pitanju vrijeanjemuslimana/ezal-muslimin, radost kada ih pogodi nesrea/el-ematah bimusibetihim,

elja za irenjem bestidnih glasina o njima, zavidjeti im na blagodatima koje im jeAllah d.., dao, elei da to nestane od njih kao i sve ono to iz navedenogproizilazi je na veem stepenu tahrima i zabrane nego li zinaluk, pijenje alkohola iostali spoljni veliki grijesi! Nema spasa kako srcu, tako i tijelu, sve dok se ovjek neoslobodi svih navedenih grijeha, i dok se ne pokaje za njih, u suprotnom takvosrce je tetno i pokvareno, a kada se pokvari srce, pokvarie se i tijelo!"

18


19/98

Allah d.., nas upoznaje sa nekim od osobina munafika, pa kae:

1. Lijeni su po pitanju obavljanja namaza i injenja zikra: Licemjerimisle da e Allaha prevariti!? On e ih za varanje njihovo kazniti. Kada

ustaju da molitvu obave, lijeno se diu, i samo zato da bi se pokazalipred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu; & Neodluni su komee se privoljeti, da li ovima ili onima. Onoga koga Allah u zabludiostavi ti nee nai naina da ga na pravi put uputi. (el-Nisa: 142-143.)33

2. Trae da se ini zlo, a odvraaju od dobrih djela: Licemjeri ilicemjerke slini su jedni drugima: trae da se ine nevaljala djela, aodvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha, pa je iOn njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici. & Licemjerima ilicemjerkama, i nevjernicima, Allah prijeti dehennemskom vatrom,vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona biti! Allah ih je prokleo, i njiheka patnja neprekidna. (el-Tevba: 67-68.)34

3. Prijateljevanje s nevjernicima: Bolnu patnju navijesti licemjerima &koji nevjernike za prijatelje uzimaju, a ne vjernike & Zar kod njih datrae snagu, a sva snaga pripada samo Allahu? (el-Nisa: 138-139.)35

33 ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Lijenost se javlja onda kadaelja/volja, za neim, napusti ljudsko srce. Da njihova srca nisu bila inferiorna premaAllahu d.., i spram onoga to je kod Njega, i da nisu bila imanski prazna ne biurodila ljenou! (Tejsirul-Kerimir-Rahman, 1/252.)34

ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Trae da se ine nevaljala djelatj. kufr/nevjerstvo, fusuk/grijesi i 'isjan/neposlunost; a odvraaju od djela dobrihtj. od imana/vjerovanja, ahlaka/lijepog ponaanja i dobrih djela; i ruke su imstisnute od sadake i svake vrste dobroinstva, postajui tvrdicama isebinjacima! (Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 1/448.)

35 ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Bolnu patnju navijestilicemjerima onima to ispoljavaju islam, a u sebi kriju nevjerstvo; najgoru vijestim prenesi bolna patnja ih eka, zbog toga to su voljeli nevjernike, i to su snjima urovali i pomagali ih, a s vjernicima prijatelji bili nisu! ta ih je tjeralo na to?Zar kod njih da snagu i veliinu trae? Ovo je hal licemjera! Imali su loe miljenje o

Allahu, i slabo ubjeenje u skoru pomo koju Allah Svojim robovima/vjernicima daje.Kod nevjernika su primjetili neke od faktora moi, to im ne dozvoli da vide ono to

je vee od toga. Uzee nevjernike za prijatelje, da se ojaaju njima, i da ihpomognu, a sva snaga je u Allaha! Ljudske glave su u Njegovoj ruci! Mimo Njegovevolje oni ne mogu nita initi! Pored svega, Allah d.., obeava pomo Svom dinu iSvojim robovima, i da e im neprijatelje raspriti; kraj i svretak pripada vjernicima.Ovaj ajet je estoko upozorenje onima koji prijateljuju s nevjernicima na utrpvjernika, to je osobina munafika/licemjera. Iman/vjera od ovjeka trai da volivjernike i da s njima prijatelj bude, a da mrzi nevjernike i da njima bude neprijatelj!(Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 1/250.)

19


20/98

4. Nezadovoljstvo Allahovim propisima: Kada im se kae: "Prihvatiteono to Allah objavljuje i Poslanika!" vidi licemjere kako se od tebesasvim okreu. (el-Nisa: 61.)36

Poslanik s.a.w.s., kae: Kod koga se nau slijedee etiri osobine, taosoba je licemjer (munafik), a kod koga se nae jedna od tih osobina,imae pri sebi jednu osobinu nifaka, sve dok je se ne okani: Kadagovori lae, kada neto obea to ne ispuni, potpisani ugovor kri, akada se svaa svaku granicu u zlu prelazi!37

36 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Allah d.., nas ovim ajetom obavijetavao halu nevjernika i licemjera tj. opisuje ih time da su oni ti koji odbijaju odazvati se

Allahovoj d.., Knjizi i Poslaniku s.a.w.s., to nam ukazuje na to da mu'min/vjerniknije osoba koja e pri sebi imati ova svojstva. Allah d.., kae: Vjernici su oni ljudikoji kada se Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im presudi u meusobnim

sporovima, samo kau: 'Sluamo i pokoravamo se! Oni e uspjeti. (Nur, 51.)(Pogledaj: Bejanu Telbisil-Dehmijje, 1/243.)

37 Biljei ga imam el-Buhari, 1/81; imam Muslim, 2/46; i imam Nesa'i, 8/116..

Allah d.., kae: I klonite se kipova i kumira poganih, i klonite se lanog govora!(el-Hadd, 30.)

Allah d.., kae: Allah nee ukazati na Pravi put onome koji u zlu pretjeruje i kojimnogo lae! (Gafir, 28.)

Allah d.., kae: Neka prokleti budu laljivci & koji su, utonuli u neznanje,ravnoduni! (el-Zarijat, 10,11.)

Poslanik s.a.w.s., kae: La je ta koja vodi u grijeh, a grijesi su ono to vodidehennemu! ovjek e se baviti laima sve dok ga Alah d.., ne upie kod sebe da

je laov! (Muttefekun 'alejh)

Poslanik s.a.w.s., kae: Ko se bude pravio da je usnio neki san a nije ga usnio,bie obavezan da spoji dvije dlake na Sudnjemu danu to nee moi uiniti!(Buhari) to nam aludira da e biti kanjen zbog toga!

Poslanik s.a.w.s., je vidio u snu osobu: kojoj se glava zavre unazad, i brada zavreka vratu, i oi mu izlaze otpozadi to je ovjek koji izae iz svoje kue i prospe nekula koja obie zemaljsku kuglu! (Sahihul-Buhari)

Poslanik s.a.w.s., kae: Vjerniku se moe desiti da uini bilo ta osim varanja i lai!(Ahmed)

Poslanik s.a.w.s., je rekao: Dosta je ovjeku grijeha da pria i prenosi dalje sveto uje! (Muslim)

Poslanik s.a.w.s., je rekao: uvajte se sumnjienja, jer su sumnjienja najveelai! (Muttefekun 'alejh)

20


21/98

* * * * *

5. Strpljenje kada je nepravda od strane vlasti ili vladara upitanju, smatrajui da je to plod onoga to su lino zasluili, i

da je to proizvod njihovih grijeha!Allah d.., kae: Tako, Mi preputamo vlast jednim silnicima naddrugim zbog onoga to su zasluili. (En'am:129.)38

Poslanik s.a.w.s., je rekao: Teite za istinom, a kada vidite da je u njoj propast tada je u njoj spas, i klonite se lai, a kada vidite da je u njoj spas tada je u njoj

propast! (Mekarimil-ahlak, 137.)

Od selefa se biljei i sljedea predaja: Znak imana je da da prednost istini ondakada ti kodi, i da ne da prednost lai onda kada ti ide u korist! Znak imana je da

ne govori vie od onoga to radi! Znak imana je da se uva i da bude oprezan odlai u tuem govoru!

Poslanik s.a.w.s., kae: ovjek e slagati neku la to e biti razlogom da melekipobjegnu od njega na udaljenost od jedne milje ili dvije! (Mekarimil-ahlak, br.146.)

Poslanik s.a.w.s., kae: ovjek nee upotpuniti svoj iman i vjeru sve dok se neproe neke prie pa makar bio u pravu, i sve dok se ne proe vel'kog zbora izstraha od lai! (el-Samt, 139.)

Ubejde el-Selmani rhm., je rekao: Dvije stvari kvare post: gibet-ogovaranje i la!(el-Samt, 179.)

Malik b. Dinar rhm., kae: Istina i la se bore u ovjeijem srcu sve dok jedno neistjera drugo! (el-Samt, 512.)

Jezid b. Mejsereh rhm., kae: La navodnjava granu svakog zla, isto kao to sevodom navodnjava bilje!

Hasan r.a., je rekao: La je zbir cjelokupnog nifaka i licemjerstva!

a'abi rhm., je rekao: Ne znam ta vie baca ljude u dehennem la ili cicijatvo!

38 U djelu erhul-'Akide el-Tahavijje, 1/379., stoji slijedee: to se tie vladara-muslimana, on e nekada nareivati/traiti od ljudi neto to je nepokornost prema

Allahu d.., u emu mu se ljudi nee pokoravati, za razliku od onoga to nareuje -a in je pokornosti prema Allahu d.., i Njegovom Poslaniku s.a.w.s.. to se tieobaveznosti pokoravanja predpostavljenim pa makar oni bili jedni od nepravednih

zulumara, to je stoga to ustajanje protivu njih, esto puta, nosi sa sobom mnogoveu tetu od tete koju oni trenutno proizvode. U strpljivom podnoenju njihovog

zuluma lei i oprost grijeha, kao i dupliranje nagrade, jer nam ih Allah d.., nije daoni zbog ega drugog osim zbog naih grijeha i loih djela a nagrada je u ravni sdjelom! Na nama je obaveza da budemo marljivi u istigfaru, traenju oprosta itevbi/pokajanju, i da budemo marljivi na polju popravljanja naih dobrih djela!

21


22/98

Na drugom mjestu, Allah d.., kae: Kada hoemo jedan grad daunitimo, onima koji su u njemu na rasko navikli prepustimo da serazvratu odaju, i da tako zaslue kaznu, pa ga onda do temeljarazruimo! (el-Isra: 16.)39

Omer b. Abdul-Aziz rhm., je rekao: Haddad el-Sekafi je bio samokazna Boija ljudima zbog poinjenih grijeha!40

Neki ovjek se alio Muhammed b. Jusufu rhm., na zulum i nasilje kojetrpe od vladara i vlasti u njegovom mjestu, na to dobi slijedeiodgovor: Stiglo nam je vae pismo, a dobro ti je poznato da svakigrijeh i loe djelo iziskuje i kaznu, i da mora biti sankcionirano. ini mise da je hal, u kojem ste trenutno, samo plod vaih grijeha. Selam!

Allah d.., esto puta, zulumara kanjava gorim zulumarom odnjega, da bi ih, kasnije, obojicu kaznio dehennemskom vatrom.

On d.., je zabranjenim uinio druenje sa zulumarima ili pomaganjeistih, rijeima: Nemojte biti na strani onih koji nepravedno postupaju,pa da vas vatra pri! (Hud: 113.)41

39 Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijj., kae: Allah d.., jedan narod kanjava tek nakonnjihovog odavanja grijehu, i nakon njihova uestala kontriranja Allahovim

poslanicima. Dakle, njihovo grijeenje i kontriranje se desilo ranije, nakon ega ihAllah eli unititi i kazniti, ali na taj nain prepuajui ih djelima koja neminovnoiziskuju kaznu... kao to je bio sluaj sa narodom Semuda; Allah ih nije kaznio zbogkufra i nevjerstva u kojem su bili sve dok nisu zaklali kamilu koju im je Allah d..,

kao mu'udizu dao, nakon ega su bili kanjeni... Isti je sluaj i sa narodom Lutaa.s.; kada ih je Allah htio kazniti, poslao je Lutu a.s., u goste meleke u ljudskomliku, koje su oni imali namjeru podvrgnuti pederastiji!? Isto je bilo i sa ostalimkanjenim narodima! Kada ih Allah d.., odlui kazniti - dozvoli im da se grijehu ineprijateljstvu odaju, da bi ih kasnije kaznio - to je Njegov 'adet/obiaj prikanjavanju ljudi na zemlji, u svakoj kombinaciji. Nekada e ovjek grijeiti prema

Allahu dok e Allah biti blag prema Njemu, i odgaae mu kaznu sve do momentadok ne odlui da ga kazni, pa ga prepusti takvom djelu nakon kojeg e biti kanjen -i za njega i za sva ostala nedjela koja je poinio! (Pogledaj: ifa'ul-'Alil, 1/48.)

40 Hasan el-Basri rhm., je rekao: O ljudi, Allah d.., vas kanjava - zbog vaihgrijeha - tako to vas je podredio krvoloku Haddadu, pa nemojte ustajati protivu

Allahove kazne sabljama vaim! Uzvratite na nju smirenou i poniznou vaom!(Pogledaj: el-Tabekat el-Kubra, 7/164.)

41 U djelu "Medmu'ul-Fetava", 15/325., ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Netreba se druiti sa zulumarima, bludnicima, novotarima i grijenicima, osim nanain ako smo sigurni od Allahove d.., kazne; u najmanju ruku treba ih odvraatiod njihova zuluma, kuditi ih, i osporavati ono na emu su onoliko koliko se moe,kao to to stoji u hadisu: "Ko od vas vidi loe djelo neka ga otkloni rukom, a ako tone bude u stanju onda jezikom, a ako to ne bude u stanju onda neka ga prezresrcem; to je najslabiji stepen imana!" (Muslim)

22


23/98

'Ata b. Ebi Rebah rhm., bi upitan o osobi koja se bavi pisarstvom privlastima, hranei se zaradom od toga. 'Ata rhm., ree: Stava sam damora ostaviti taj posao! Zar nije uo za rijei Musa'a a.s., kada kae:"Gospodaru moj," ree - "tako mi blagodati koju si mi ukazao, vie

nikada nevjernicima/mudrimun neemo biti od pomoi!" (Kasas:17.)42

Allah d.., kae: "A onima koji vjeruju Allah kao pouku navodi enu faraonovu,kada je rekla: "Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u dennetu i spasi me odfaraona i muenja njegova i izbavi me od naroda nepravedna! (66:11.)

U ovu oblast e spadati i praksa Jusufa el-Siddika a.s., kao i njegovo preuzimanje u

linu obavezu voenja riznica zemlje, od strane egipatskog vladara, a za potrebenevjernikog naroda! "Mukarenetul-fuddar" - druenje ili zajedniki rad sfadirima/grijenicima, vjernik e initi iz dva razloga:

1. onda ako bude prisiljen na takvo to, i

2. onda ako se u takvom postupanju bude nalazio interes vjere (maslaha dinijja),koji je vei u odnosu na eventualnu tetu koja iz toga proizilazi, ili da se uostavljanju takvog postupka bude nalazila teta koja je gora po vjeru gdje e sevea teta otklanjati na taj nain to e se initi teta koja je manja, ili e se initiodreena teta radi koristi i interesa koji je mnogo vei od poinjenje tete.

Sve u svemu osoba koja mora odagnavati veu tetu injenjem manje tete, ta

osoba je mukreh tj. ona koja je na neto prisiljena, a Allah d.., kae: "...osim akobude na to primoran, a srce mu ostane vrsto u vjeri!" (el-Nahl: 106.); "...a ako ihneko na to prisili, Allah e im, zato to su bile primorane, oprostiti, i prema njimasamilostan biti!" (el-Nur: 33.); "Izuzev nemonim mukarcima i enama, i djeci, kojinisu bili dovoljno snalaljivi i nisu znali puta & Allah e, ima nade, oprostiti, jer Allahbrie grijehe i prata." (el-Nisa: 98-99.)"

42 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Borie se sa svakim emirom - dobar bio ililo sve dok je borba i rat koji vodi dozvoljen, pa ako se bude borio protivunevjernika ili murtedda ili onih koji su ugovor prekrili ili protivu haridija

propisanom borbom, borie se s njime, ali ako bude vodio nepropisne borbe nee seboriti s njime; bie pomognut u dobroinstvu i bogobojaznosti, a nee biti pomognutu grijehu i neprijateljstvu, poput ovjeka koji ide obaviti hadd ili umru a u istojkaravani se nalazi neko ko je zulumar. Zulumaru nije dozvoljeno pomagati u

zulumu, jer nam je Allah d.., naredio: da se pomaemo u dobroinstvu ibogobojaznosti, a zabranio nam je da se pomaemo u grijehu i neprijateljstvu! (el-Ma'ideh, 2.)

Nije dozvoljeno pomagati ikome u onome to je Allah d.., zabranio ili NjegovPoslanik s.a.w.s., ne bitno bio u pitanju vladar ili neka druga osoba. Ako se naeneki grijenik koji hoe da uini dobro djelo nije haram pomoi mu u tome, kaonpr. kada grijenik odlui da dadne zekat, ili da obavi hadd, ili da vrati dug, ili da

23


24/98

Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: Ko pomogne zulumaru, ili gapodui neemu ime bi se odbranio na sudu, ili ime bi uzurpiraoneije pravo, zasluio je Boiju srdbu!

* * * * *

6. Ljubomora, kada je u pitanju povreivanje Allahovogeri'ata, propisa islama i njegovih granica, tako da ne bi radilineto ili se ne bi druili s nekim sve dok ne bi saznali da li jeAllah zadovoljan takvim postupkom, i ne bi voljeli, niti mrzili,zbog dunjaluka!

Poslanik s.a.w.s., kae: Kod koga se nau sljedee tri osobine osjetite slast imana: Da mu Allah i Njegov Poslanik budu drai od svegaostalog, da ovjeka, samo u ime Allaha, voli, i da mrzi povraaj unevjerstvo isto kao to mrzi da bude baen u vatru!43

povrati tua prava koja su kod njega, ili ostavi u amanet svoju familiju nekome ako mu se u navedenom pomogne to e se smatrati pomaganjem u dobroinstvu itakvaluku, i to se nee smatrati pomaganjem u grijehu i neprijateljstvu, a ta tek dakaemo o optim interesima! Dihad/rat vode samo dravnici/vladari, pa ako se snjima ne bude uestvovalo u borbi utjecae na to da dobri ljudi (ehlul-hajr) neuestvuju u dihadu/ratu, to e kasnije utjecati na slabljenje vjernika pogotovo u

pitanjima dihada. U ovakvoj situaciji e ili doi do obustavljanja dihada ili e gavoditi grijenici to moe biti razlogom zapadanja pod vlast nevjernika ili da se vlastidoepaju grijenici, a din je onog ko se za njeg' izbori!

Suprotno ovome razmiljati je najpokvareniji rezon, i na takav nain razmiljaju

novotari i'itski ili mu'utezilski i ostali. Kada su jednog od i'ijskih ejhova upitali:Ako nevjernici napadnu nae mjesto pa ponu ubijati ljude, i robiti ene, i krastiimetak hoemol' se boriti protivu njih? Odgovori: Ne! Mezheb je da se neemoboriti osim sa imamom ma'asumom bezgrijenim voom, na ta e rei onaj to

je postavio pitanje: Tako mi Allaha, taj ti je mezheb pravi nedaset; taj mezhebvodi propasti i ovoga i onoga svijeta!

Osoba koja je zastupala prethodno spomenuti stav, uvala se onoga za ta jesmatrala da je zulum i nepravda pa je upala u neto to je mnogo gore zbog svoje

kvarne bogobojaznosti. Gdje e se sporediti zulum nekih vladara spram zulumanevjernika, ili zulum nekih vladara u odnosu na vladare koji su vei zulumari odnjih! Onaj ko je manji zulumar se treba pomoi u odnosu na onoga ko je vei

zulumar, jer se islamski eri'at temelji na ostvarenju dobra i interesa i njihovomupotpunjenju, i anuliranju teta ili pak njihovom smanjenju onoliko koliko se tomoe, kao i na dobrom poznavanju veeg od dva dobra, i goreg od dva zla kako bise dala nekom od njih prednost onda kada dou u meusobnu konfrotaciju,ostvarujui vei od dva dobra, i otklanjajui vei od dva zla! Poznato je da je err/zlonevjernika, murtedda i havarida mnogo vei od erra zulumara, ali ako navedenine tlae muslimane, i nae se neko ko hoe njima nepravdu da nanese nee im se

pomoi u tome! (Pogledaj: Minhadus-Sunneh el-Nebevijjeh, 6/118.)

43 Biljei ga imam el-Buhari, 1/60; Tirmizi, 10/91.

24


25/98

Poslanik s.a.w.s., je rekao: Ko bude volio u ime Allaha, mrzio u imeAllaha, davao u ime Allaha, i sprijeavao u ime Allaha upotpunio jesvoju vjeru (iman)!44

Znali bi rei: Dobrota srca nastaje druenjem s dobrim ljudima!

Ahmed b. Harb rhm., je rekao: Druenje s dobrima i gledanje unjihove postupke je najvrijednije po srca ljudi, dok je, druenje s loimosobama i gledanje u njihove postupke, najubitanije po srca ljudi!

* * * * *

7. Ne bi se veselili, niti bi se smijali, kada bi se u dunjalukimuivanjima nali odjea, jahalice, ene, pozicije... bojei se dane budu poteeni istog na Sudnjemu Danu.

Omer b. el-Hattab r.a., je rekao: Da se ne plaim po svoja dobradjela, pridruio bih vam se u uivanjima ovoga svijeta, ali, stalno sumi na umu rijei Allaha d.., koji kae: Na Dan kada, oni koji nisuvjerovali, pred vatrom budu zaustavljeni, bie reeno: "Vi ste u ivotuna Zemlji sve svoje naslade iskoristili, i u njima uivali,45 zato ete,44

Biljei da Ebu Davud, br.4656; el-Begavi, 13/54.

45 Hafiz Ibnul-Kajjim rhm., kae: Najpotpunijeg uivanja su oni koji su na jednom

mjestu spojili ugoaj srca i due uz ugoaj tijela. To je osoba koja se posluiladozvoljenim slastima, na nain da mu to ne utie na udio njegovog uivanja naSudnjemu danu, i taj njegov lezzet ga ne odbija od slasti spoznaje, ljubavi i druenjas Allahom. Na ovakvu osobu se odnosi sljedei ajet: Reci: Ko je zabranio Allahoveukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela? Reci: Ona su za vjernikena ovom svijetu, a na onom svijetu su samo za njih. Eto, tako Mi podrobnoizlaemo dokaze ljudima koji znaju. (el-E'araf, 32.) Najgori su oni koje njihovaovosvjetska uivanja odbiju od uivanja i slasti, na Sudnjemu danu, pa se nau me'onima o kojima govori ovaj ajet: "Vi ste u ivotu na Zemlji sve svoje nasladeiskoristili, i u njima uivali!

Dakle i prvi i drugi su uivali s lezzetima/slastima ovoga svijeta, ali nisu to radili naisti nain. Prvi su to radili na dozvoljen nain ime su obuhvatili lezzet ovog i onogsvijeta, dok su se drugi naslaivali onako kako je to od njih njihova strast i pohotatraila ne osvrui se jeli im to bilo dozvoljeno ili ne, ime su prouzrokovali gubitaklezzeta/slasti kako dunjaluka tako i ahireta! Dunjaluka uivanja su im bila kratka, aahiretska/vjena uivanja nisu zaradili. Dakle, kome je uivanje drago kao i lijep

ivot neka preko dunjalukih slasti stekne ahiretska uivanja tj. neka se pomognedunjalukim lezzetima na pripremanju srca samo za Allaha i Njegovu volju, i zarobovanje samo Njemu; neka u lezzetima i nasladama nalazi snage koja mu jeneophodna na putu traganja za Allahom, a ne zbog same svoje pohote zauivanjem! (Pogledaj: Kitabul-Feva'id,1/150.)

25


26/98

danas, sramnom patnjom biti kanjeni zato to ste se na Zemlji, bezikakva osnova, oholo ponaali i to ste raskalani bili." (el-Ahkaf: 20.)

Vjernici se, od nevjernika, razlikuju po tome to su stalno pripravni ispremni za budui svijet, i za sve ono to ih eka tamo, stoga, dobro

se preispitaj i provjeri da li si spreman za stajanje pred Allahom d..,i za polaganje rauna pred Njime! Trai oprosta od svoga Gospodara, ineprestano ini istigfar!

Neko od selefa bi znao izjaviti: Ako moe uspijeti u tome da te nikone sustigne na putu ka Allahu d.., onda to i uini! Ili: Ako primjetida se neko hoe utrkivati s tobom po pitanju dunjaluka, ti se utrkuj snjime po pitanju ahireta!

Neki opisae Hasana el-Basriju rhm., rijeima: Kada bi iao k nama -kao da se vraao s ukopa svog najboljeg prijatelja; kada bi iao od nas- kao da mu je nad glavom vatra ognjena bila; kada bi sjedio - bio jepoput zatvorenika koji eka smrtnu kaznu; kada bi osvanuo - kao dase s Ahireta vratio, a kada bi omrknuo - kao da su ga sve bolesti ovogsvijeta pogodile!

Hasan el-Basri rhm., je rekao: uli smo za osobu koja se zavjetovalaAllahu d.. na to da se nee nasmijati sve dok ne sazna koju od dvijekue je stekao: Dennet ili Dehennem! Pa kae: Umro je na svomzavjetu, neprekrivi ga, tako da, sve do njegove smrti, nije primjeennasmijanim!

* * * * *

8. Smrt im je bila draa od zapadanja u grijeh tj. od izazivanjasrdbe Boije, to bi oni svojim istananim ulima osjetili!

Osnova je da vjernik ne smije sebi smrt prieljkivati, osim ako se plaipo svoju vjeru, jer, svaki momenat vjernikog ivota na zemlji je sutihajr i dobro. Od selefa se biljei sljedee: Svaki dan kojeg vjernikprovede na zemlji je ganima/ratni plijen!

Od Ebu Hurejre r.a., se prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Nekaniko od vas ne prieljkuje smrt, jer, ako je ovjek dobar, imae prilikeda ini jo dobrih djela, a ako je lo - imae vremena da se pokaje!46

46 Biljei ga imam Buhari, 10/127.; i imam el-Nesa'i 4/3..

26


27/98

Na drugom mjestu, Poslanik s.a.w.s., kae: Neka niko od vas neprieljkuje sebi smrt, i neka niko ne moli za nju prije njena vakta.Osoba kada umre nema vie vremena za rad dobrih djela, a vjerniku,ivot nee uveati nita drugo mimo dobra!47

Ako se fitnet i iskuenja nagomilaju, pa se vjernik uplai po svoj iman ivjeru, dozvoljeno mu je doviti i moliti Allaha d.., za ubrzanu smrt,kako se to u hadisu biljei: ...a ako svijet bude stavljao na iskuenje,usmrti me prije nego li podlegnem iskuenju!48

Uenjak Muniruddin el-Dimeki rhm., je rekao: Navedeni hadis spadau vieznane izreke Poslanika s.a.w.s., (devami'ul-kelim), i ko malobolje o njima razmisli naii e na veliko dobro! Navedene rijei nasupuuju na savrenost vjere i imana ovjeka koji na navedeni nainbude dovu Allahu d.., upuivao, jer takav vie voli da njegova duaizae iz tijela, i da je kao rtvu priloi Allahu d.., ne bi li se spasioiskuenja koje bi mu moda kasnije prouzrokovalo vjeitu patnju uDehennemu! Da nije istinski vjernik ne bi predpostavio smrt svomeivotu! Takva osoba je vjernik u Allaha d.. i Sudnji Dan, u Dennet iDehennem. Navedena osoba je dosegla takav stepen vjere istrahopotovanja da joj je smrt bila milija od ivota puna iskuenja,pogotovo onda kada je talas iskuenja nezaustavljiv, i kada se prednjime ne moe vrsto stati! Ako primjeti da navedeno iskuenje haraljudima, pri sebi primjeujui slabost i nemo da se takvom naletufitne i iskuenja odupre, neimajui nikakve koristi od hvatanja ukotac s njime, uviajui izlivanje Allahove srdbe i ljutnje nad

svijetom die svoje ruke i moli Allaha d.., Monog, da ga nesree iiskuenja potedi, davajui prednost smrti nad ivotom!49

Biljei se da je Ebu Hurejre r.a., rekao: Doi e vrijeme, kada euenim osobama smrt biti draa od utoga zlata, tako da e ovjekdoi na grob svoga prijatelja, i rei: Kad bi Bog d'o, da sam na tvommjestu!

Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: Prvaci ovog svijeta odoe, a ostadelam! Zaista je smrt blago svakog vjernika!50

47

Biljei ga imam Muslim, 17/8.

48 Biljei ga Ahmed, 5/243, Tirmizi, 12/115. ejh Albani rhm., ga smatra sahihom.

49 Pogledaj: Ihtijarul-evla fi erhi hadisi Ihtisamil-mele'il-e'ala, Ibnu Redeb el-Hanbeli rhm., str.30.; Ahkamu temennil-mevti, Muhammed b. Abdul-Wehhab rhm..

50 KAKO SE SAUVATI FITNI I ISKUENJA, ejh Adnan Muhammed 'Ar'ur hfz..

27


28/98

* * * * *

9. Strah od Allaha d.., na poetku i kraju ivota! Na poetkuivota strah i bojazan od grijeha i kazne, a na kraju ivota

strahopotovanje i bojazan od loeg svretka!

Od fitni i iskuenja emo se sauvati na slijedei nain:

1. Izgradi osjeaj da si ti jedan od uesnika fitne i iskuenja, ili da si im izloen i naudaru svakog momenta, ne bitno bile male ili velike, i znaj da je cilj fitne i iskuenja- samo tvoj ispit! Otroumna osoba, koja sve navedeno bude imala na umu, i budesvjesna tajne iskuenja bie oprezna i uvae se! Ako musliman osjeti da je neto

to se deava fitna i iskuenje, nemoj da bude nemaran, i nemoj da dozvoli sebi dabude uvuen u vrtlog fitni! Allah d.., kae: "...Mi vas stavljamo na kunju, i u zlu iu dobru, i Nama ete se vratiti!" (el-Enbija': 35.)

2. uvanje jezika i ruku od zla koliko god je jedan musliman to u stanju uiniti! Allahd.., kae: "ovjek ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj kojibdije!" (Kaf: 18.) Poslanik s.a.w.s., kae: "Drite se svojih kua!" (Biljei ga EbuDavud, br. 4262., Tirmizi, br.2206., a ejh Albani rhm., ga ocjenjuje sahihom, ikae: "Sjedi u kuu, i zavei usta!", Silsila el-Sahiha, 4/49.)

U sluaju da se neki dogaaj izravno vee za odreenog ovjeka, ili je u pitanjupovraaj oduzetog hakka, onda:

3. Stroga provjera informacija, i obavezno sasluanje stava druge strane, bez obzirana to ko nam je prenio odreenu vijest, jer la dominira jezicima ljudi onda kada jefitna iva i aktuelna, kao i jezicima velikog broja "pobonih" ljudi, i u tim momentimase kree poput rijeke u svome koritu! Allah d.., kae: "O vjernici, ako vamnepouzdana osoba kakvu vijest donese, dobro je provjerite, da u neznanju nekome

zlo ne uinite, pa da se zbog onoga to ste uinili kasnije kajete!" (el-Hudurat: 6.)Allah d.., ovim ajetom nije izuzeo nikoga (jer bezgrijenu osobu i ne moemo nai,op.pr.) pa hoemo li se ve jednom opametiti! Od najljepih kur'anskih primjerakoji govore o ovoj pojavi je:

1. Sluaj 'Isa'a a.s., kada mu Allah d.., kae: "A kada Allah rekne: "O Isa, sineMerjemin, jesi li ti govorio ljudima: Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz

Allaha!" on e rei: "Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo da govorim ono tonemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja ne

znam ta Ti zna; Samo Ti jedini sve to je skriveno zna. & Ja sam im govorio onoto si im Ti naredio: Klanjajte se Allahu, i mome i svome Gospodaru! I ja sam nadnjima bdio dok sam meu njima bio, a kad si mi Ti duu uzeo, Ti si ih jedininadzirao; Ti nad svim bdi. & Ako ih kazni, robovi su Tvoji, a ako im oprosti, silan imudar si Ti." (el-Ma'ida: 116-119.) Da li je to Allah d.., u potrebi za provjerominformacija a lijepo znamo da Allah d.., vrlo dobro zna ta je 'Isa a.s., govorio, iu ta je pozivao, i da nije govorio ono to mu se pripisuje! Ovaj ajet je jasna porukaod Allaha svima onima koji samo sluaju svoje ejhove, ili glavare, ili svoje drugove

28


29/98

Allah d.., kae: Za onoga, koji se, stajanja pred Gospodaromsvojim, bude bojao, bie dva perivoja spremna! (el-Rahman: 46.)51 Ili:...bojte se Mene, ako ste vjernici! (Alu Imran: 175.)52

Poslanik s.a.w.s., je rekao: Ko se Allaha bude bojao putnik je, a ko

je putnik - stii e svome cilju! Allahova roba je skupa! Allahova robaje Dennet!53

Ebu Turab el-Nahebi rhm., je rekao: Ako neki ovjek donese odlukuda nee grijeti, pomo od Allaha d.., e mu sa svake strane dolaziti,

dakle samo jednu stranu, bez provjere datih informacija, inei time nasilje premaostalim Allahovim robovima! Pa, ima li koga da bi pouku iz svega uzeo!?

2. Allah d.., kori jednog od svojih poslanika Davuda a.s. zato to nije sasluao idrugu stranu prije nego li je sud donio! Allah d.., kae: "O Davude, Mi smo tenamjesnikom na zemlji uinili, zato sudi ljudima po pravdi, i ne povodi se za strau

da te ne odvede s Allahova puta; one koji skreu s Allahova puta eka teka patnjana onome svijetu zato to su zaboravili Dan u kome e se raun polagati. & Mi nismouzalud stvorili nebo i Zemlju, i ono to je izmeu njih; tako misle nevjernici, pa tekonevjernicima kada budu u vatru baeni! & Zar emo postupiti s onima koji vjeruju iine dobra djela kao s onima koji prave nered na zemlji, ili, zar emo postupiti sonima koji se grijeha klone isto kao i s grijenicima?!" (Sad: 26-28.) Zar nee,navedene ajete, u obzir uzeti oni koji se brzo laaju izdavanja fetvi, i govora o Allahud.., bez prethodna znanja! Imam Ibnul-'Arebi rhm., u djelu "Ahkamul-Kur'an",govorei o ovom ajetu, kae: "Suenje, bez prethodnog sasluanja suprotne stranenije dozvoljeno po nijednom od imama; ta vie, takav postupak nije dozvoljen ni u

jednoj religiji na zemlji!" Osoba koja provjerava informacije, i slua stav i odgovordruge strane ta osoba je pravedna, umjerena i upuena, dok osoba koja ne

provjerava informacije, i ne slua stav i odgovor druge strane ta osoba je nasilnik izulumar, koja e se kasnije kajati zbog svoje neumjerenosti!

4. Upotreba optih islamskih pravila, poput:

Obaveznost pravljenja razlike izmeu fetve i kada'a. Obaveznost pravljenja razlike izmeu habera i re'ja. Obaveznost pravljenja razlike izmeu jekina i idtihada. Obaveznost pravljenja razlike izmeu bejjine i tezjina. Hakk i istina su prei od ljudi, pokreta ili grupica. Hakk i istina su prei od mene, mojih roaka i mojih ejhova. Ne smijem biti jedan od pristrasnih osoba!

5. Uzimati u obzir edeb i lijep bonton i ponaanje onda kada je osoba, s kojom se uneemu ne slaemo, u pitanju. Pravila pravednosti i insafa moramo uvjek u praksisprovoditi. Moramo maksimalno biti udaljeni od svake vrste neodmjerenosti ifanatinosti. Koliko je razlika i razilaenja koja nikako ne smiju biti povodommeusobnog raskola, i koliko li je tvojih istomiljenika pogrijeilo istinu u neemu, ikoliko li je tvojih neistomiljenika pogodilo istinu u neemu! Nije se neki ovjekfanatino vezao za drugog a da nije pogrijeio, i hakk i istinu promaio, i neeovjek biti pravedan prema drugome, a da tevfik i podrku od Allaha d.., ne

zaslui, i da se uputi i pravom putu ne naputi!

29


30/98

mada su tri znaka crnila srca: neimanje straha od grijeha, neosjeanjeslasti od 'ibadeta i pokornosti, niti osjeanja bilo kakva traga odv'aza!

Hasan el-Basri rhm., je rekao: Neobavljanje nonog namaza i

nepoenje danju je znak toga da je dotina osoba utonula u grijeh!

Znali su rei: Kada od 'ibadeta i pokornosti ne bi imalo drugih koristido samo: svjetlost i nur na licu, i ljubav u srcu, i snaga u udovima, isigurnost po ivot, i prihvatanje svjedoenja ljudi - bilo bi dovoljno dase proemo injenja grijeha, i kada od grijeenja i nepokornosti ne biimalo drugih teta do samo: crnilo na licu, i tama na srcu, iproklinjanje pri samom spomenu imena grijenika, i neprihvatanjenjegova svjedoenja na sudu, i strah po svoj ivot, bilo bi dovoljno dase proemo injenja grijeha! Allah d.., kako pokornom tako inepokornom robu, daje znake i obiljeja jo na ovome svijetu, kako bise veselio prvi, te kako bi se raalostio drugi!

6. Zastajanje na Allahovim granicama, koje je lino On delle delaluhu odredio,poput upoznavanja s odreenim pitanjem na osnovu Allahovih d.., dokaza, saupoznavanjem sa stavovima i miljenjima uleme po datom pitanju a onda, shodnotome postupati! Ne smijemo se zaletavati i uriti kada su propisi u pitanju sudeiostalim ljudima prema svojim strastima i porivima!

7. Vraati se, u tekim i sumnjivim pitanjima, dobro uenoj ulemi, i njihovih sefetava pridravati, gdje se nikako ne smijemo zadravati samo oko jednog ovjeka,

jedne grupe, stranke, partije ili organizacije, postajui fanatinim sljedbenikom istih!

Preuzeto iz knjige: "Menhedul-I'itidal", str.174-176..

51 Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijje rhm., kae: Ajeta s ovakvim znaenjem je uKur'ani Kerimu mnogo, ali im je zajedniko to da su svi oni utemeljeni na sljedea tri

principa: iman/vjera, takvaluk/bogobojaznost i dobro djelo, iskreno radi Allahauinjeno, a u skladu sa sunnetom Poslanika s.a.w.s.. Ko ova tri principa pri sebiizgradi oni su ti koji se imaju prava radovati za razliku od ostalih stvorenja. Radosnevijesti Kur'ana i Sunneta oko ovih znaenja krue, mada se mogu suziti i na dva

principa: ihlas/iskrenost u pokoravanju Allahu d.., uz dobroinstvo premaNjegovim stvorenjima! (Hadijel-Ervah, 1/287.)

52 Imam el-Gazali rhm., kae: Allah d.., kae: ...bojte Me se, ako ste vjernici!(Alu Imran: 175.) iz ovog ajeta se da razumjeti to da je imanje straha od Allahad.., obaveza jednog vjernika, kao i uslov/art ispravnosti njegova imana! Stoga,nije pojmljivo to da jedan mu'min nema straha od Allaha d.., pa makar i malo.Slabost strahovanja od Allaha d.., je samo znak slabosti spoznaje/ma'arife, ivjere/imana, u Allaha d..! (Pogledaj: Ihja'u 'Ulumid-din, 4/161.)

53 Biljei ga imam Tirmizi, 10/227, i kae: Hadis je Hasen Garib; Hakim, 4/308.

30


31/98

Allah d.., kae: Onima koji govore: "Gospodar na je Allah", paonda istraju na tome, dolaze meleki, koji im govore: "Ne bojte se, i nealostite se, i radujte se dennetu koji vam je obean! (Fussilet: 30)54

Od selefa se biljei: Meleki se ovako obraaju osobama iji je strah od

Allaha d.., velik, kao i tuga i alost zbog poinjenih grijeha! Ko seAllaha d.., ne bude bojao, i ne bude tugovao zbog hajra koje ga jeprolo, meleki mu se nee obraati na spomenuti nain!

* * * * *

10. Osjeaj odgovornosti i straha od Allahove d.., kazne zbogeventualnog nanoenja nepravde prema Njegovim stvorenjima,pa makar i obina igla bila u pitanju, jer su smatrali da su imdobra djela isuvie mala i nedovoljna kako bi njima namirivalitua prava na Sudnjemu Danu, a moda e neki od mazluma

biti tvrdica pa se nee zadovoljiti sve dok mu ne preuzme svadobra djela na Sudnjemu Danu!

Poslanik s.a.w.s., kae: Ako je neko prema nekome uinio nasilje, popitanju imetka ili asti, neka se meusobno halale jo danas, prijenego li nastupi Dan kada dinari i dirhemi nee od koristi biti, ve samodobra i loa djela!55

Od Ebu Hurejre r.a., se prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Znateli ko je muflis? Rekoe: Muflis je onaj koji nema para, niti kakva

imetka! Ree: Muflis mog ummeta je onaj ko doe na Sudnjem danu snamazom, postom i zekatom ali je opsovao i uvrijedio jednog,nepravedno pojeo imetak drugog, prolio krv treeg, tako da e sesvima njima dati od njegovih dobrih djela, pa ako mu ponestanedobrih djela, prije nego li se pravda zadovolji, uzee se od njihovihloih djela i prebaciti njemu na plea nakon ega e biti baen uvatru!56

54 Imam Ibnu Redeb el-Hanbeli rhm., kae: Kada srce izae na pravi put i istrajena spoznaji Allaha d.., strahu od Njega, Njegovom velianju i hejbetu, i kadaistraje na ljubavi prema Njemu i elji za Njime, obraajui Mu se dovama, oslanjajuise samo na Njega uz neprihvatanje i odbijanje svega mimo Njega tada i ostalotijelo izlazi na pravi put i postaje pokorno Allahu d.., zbog toga to je srcekralj/vladar, dok je ostalo tijelo njegova vojska, pa kakav bude vladar takvi su muvojska i ostali podanici! (Dami'ul-'Ulum vel-Hikem, 1/205.)

55 Biljei ga imam Buhari, 5/101., Kitabul-Mezalim; Tirmizi, 9/254., Sifetul-Kijameh.

56 Biljei ga Muslim, 16/136., Kitabul-Birri ves-Sileh; Tirmizi, 9/253., Ebvabul-Zuhdi.

31


32/98

Biljei se da je Hasan el-Basrija rhm., rekao: Postoji rivajet da jeslijedei ajet objavljen lino Allahovom Poslaniku s.a.w.s.: ...onaj koradi zlo bie kanjen za to, i osim Allaha, nee nai ni zatitnika nipomagaa! (el-Nisa': 123.)

Ebu Bekr r.a., ree: Kada je bio objavljen ovaj ajet, to je biosmrtonosni udarac za nas!

Dragi brate, ako je ovo mogao izjaviti Ebu Bekr r.a., kome je dennetbio obean, pa kako li tek treba postupiti osoba kojoj dennet nijezagarantovan!!! Stoga budite oprezni, ne bi li ste se spasili patnjiSudnjega Dana!

* * * * *

11. Kad god bi se razboljeli, smatrali bi da im je ta bolestpresudna, i da vie nee imati prilike pokajati se za svojegrijehe, idui na onaj svijet kao najvei grijenici poput robakoji pobjee od svog gospodara, zbog grijeenja ineposlunosti prema njemu, nakon ega bi pronaen, i predsvoga vlasnika doveden!

Hasan el-Basri rhm., ue kod jednog bolesnika koji bijae na samrtnojpostelji, u trenucima dok isputae svoju duu, pa ree: Ako jeovakav kraj ivota, onda ba zasluuje da mu se ne pridaje nikakvapanja s njegova poetka!

Kada je 'Utbe el-Gulam bio na samrtnoj postelji, doli su mu neki ljudiu posjet, pa ga upitae: Kako si na ta on odgovori:

Napustih ovaj svijet, kijamet za mene nastupi,Sjutra e denazu moju na ramenima odnijeti!

Moja mi familija asno grob iskopa,I uinie da ovu kuu brzo napustim!Kao da me nikada ni poznavali nisu!?

Tek sjutra moj dan nastupa i no!

Kada je Ibrahim el-Nehai rhm., bio na samrti, zaplakao je, na to muprisutni prigovorie, pa ree: Kako da ne plaem kada ekamizaslanika moga Gospodara; da li e me obradovati dennetom, iliraalostiti dehennemom!

Dobro promisli, moj brate o sebi, i znaj da e doi i trenutak tvojesmrti, kada nee moi jednog daka udahnuti, stoga ini istigfar, i

32


33/98

trai sebi oprosta i jutrom i veerju, a Allah je taj koji na pravi putupuuje, i koji milost Svoju ukazuje!

* * * * *

12. Suze, briga i razmiljanje o smrti, smrtnim mukama isvome svretku, onda kada bi vidjeli denazu i ukop nekeosobe, to bi posebno razdrmalo i uznemirilo njihova srca!

Ebu Hurejre r.a., bi znao rei, kada bi vidio denazu kako se naramenima nosi: Idi k svome Gospodaru, a i mi emo ubrzo tvojimstopama!

Mekhul el-Dimeki rhm., bi, kada bi ugledao denazu, rekao: Idite, imi idemo za vama. Pouka temeljita i kratka, al' nemar preveliki! Prviide, a zadnji opomenu ne prihvata!

El-E'ame rhm., je znao rei: Prisustvovali smo denazama gdje senije znalo kome treba izjaviti sauee, jer su svi prisutni plakali.

Sabit rhm., kae: Prisustvovali smo denazama, na kojima ne bijaeinsana koji se nije pokrio neim, i plae - zbog toga to bi se tadasjetili svojih denaza, tako da nisu plakali nad prisutnim mejtom, venad samim sobom!

Stvarno je za uditi se stvorenju kome je smrt - ishodite, grob -

leajka, crv - drug, Munker i Nekir - posjeta, raka - kua crna, nutrinazemlje - boravak, Kijametski dan Dan sastanka, a Dennet iliDehennem - krajnje ishodite ... da nimalo ne razmilja o tome, nitida se za sve spomenuto priprema! Stoga, imaj sve navedeno na umu,i uzmi pouku kao to su je uzimali i oni prije tebe, i slobodno se dadniu pla, jer su zbilja teki trenuci pred tobom. Molimo Allaha d.., zapotedu!

* * * * *

13. Opratanje i milosre prema svakom ko im je uinio zlo,

bilo udarcem po tijelu ili uzimanjem imetka, ili diranjem u ast!

Osnov njihova postupanja su bile rijei Allaha d.., koji kae: ...aliim oprosti, i ne karaj ih, Allah, uistinu, voli one koji ine dobro. (el-

33


34/98

Maide: 13.); ...koji srdbu savlauju, i ljudima prataju, a Allah volione koji dobra djela ine. (Alu Imran: 134.)57

Kitili su se ahlakom Muhammeda a.s., jer se On s.a.w.s., nikada ne bisvetio nekome zbog sebe lino, ve bi bio srdit i ljut samo onda kada

bi se Allahovi d.., propisi krili! Ko se navedenim svojstvom okitio,bie blii oprostu i milosti Onoga koji je od milostivih - Najmilostiviji,kao to je to zabiljeeno u Sahihu, gdje se kae: Neki trgovac bipoznat po davanju pozajmica ljudima. Kada bi primjetio nekoga danije u mogunosti dug vratiti, rekao bi svojoj djeci: Oprostite mu dug,ne bi li nama Allah d.. oprostio - pa mu Allah d.. grijeheoprosti!58

Da'afer b. Muhammed rhm., je izjavio: Da pogrijeim u oprostu,drae mi je, nego li da pogrijeim u kanjavanju!

Katade bi upitan: Koji je ovjek najvrijedniji? Odgovori: Onaj kojinajvie prata!

Spominje se da je jednog ovjeka jarko razljutio njegov sluga, zbogega ga htjede estoko kazniti, ali sluga mu namah citira slijedeikur'anski ajet: ...i koji srdbu savlauju! Gazda odgovori: Nisam viesrdit! Sluga ree: ...i koji ljudima oprataju! Gazda odgovori:Oprostio sam ti! Sluga ree: ...a Allah voli one koji dobra djela ine!

57 Imam Gazali rhm., kae: Edeb kultura i bonton ponaanja Muhammeda

s.a.w.s., je bio sami Kur'an, a pogotovo slijedei ajeti: Lijepo s ljudima postupaj itrai da se ine dobra djela, a neznalica se kloni! (el-E'araf, 199.); Allah zahtijevada se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, i razvrat i sve to

je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje. (el-Nahl, 90.);O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od ravih istrpljivo podnosi ono to te zadesi dunost je tako postupiti. (Lukman, 17.);

Strpljivo podnostiti i pratati tako treba svaki pametan postupiti. (el-ura, 43.);...ali im oprosti i ne karaj ih,Allah, uistinu, voli one koji ine dobro. (el-Maide: 13.);Neka se estiti i imuni meu vama ne zaklinju da vie nee pomagati roake isiromahe, i one koji su na Allahovu putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste ine zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prata isamilostan je. (el-Nur,22.); Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa e tidumanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati, & To mogu postii samo strpljivi; tomogu postii samo vrlo sreni. (el-Fussilet,34.); ...koji srdbu savlauju, i ljudima

prataju, a Allah voli one koji dobra djela ine. (Alu Imran:134.); O vjernici, klonitese mnogih sumljienja, neka sumljienja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge ine ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrlogabrata svoga, - a vama je to odvratno -, zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima

pokajanje i samilostan je. (el-Hudurat,12.) (Pogledaj: Ihja'u 'ulumid-din, 2/358.)

58 Hadis biljei imam Buhari, 6/494; Muslim, 10/226..

34


35/98

(Alu Imran, 134.) Gazda odgovori: Idi, slobodan si od ropstva, u imeAllaha d..!59

* * * * *

14. Prekomjerno potivanje muslimana, ljubav prema njima idoprinos muslimanskoj zajednici je jedna od osobina selefa,zbog toga to su vjerovali i smatrali da takvo ophoenje premamuslimanima spada u potivanje e'airullah.

Allah d.., kae: ...pa ko potiva Allahove svetinje znak je estitasrca! (el-Hadd: 32.)60

59

ejhul-islam Ibnu Tejmijje, rhm., kae: "Osuda na nevjerstvo (tekfir), ima i svojeodreene uvjete (urut), kao i odreene prepreke (mevani'), i esto se zna desiti dase kod odreenog pojedinca ili grupe ljudi ti uvjeti ne ispune ili da se pak pojaveodreene prepreke na putu donoenja takve odluke, zato uopteno proglaavanje -injenja ili neinjenja nekog djela - kufrom (el-tekfir el-mutlak), ne mora odmah

znaiti i to da je poinioc datog djela nevjernik (tekfirul-mu'ajjen), izuzev u sluajuonih koji ispune traene uvjete, ili onih pri kojima se ne nae nikakva opravdanasmetnja ili prepreka. Ovaj propis nam poblie pojanjava praksa imama Ahmeda,

Allah mu se smilovao, kao i ostalih uenjaka i imama, koji bi uopteno izjavljivali daizgovaranje odreenih rijei, ili injenje odreenih djela, izvodi iz vjere, ali oni ustvarnosti nisu smatrali nevjernicima veinu onih koji bi tako neto izgovorili iliuradili! Imam Ahmed, rhm., je ivio u vremenu dehmija, onih koji su ga redovno

pozivali tome da je Kur'an-asni stvoren, da zanegira svojstva Allaha, d.., (nefjul-

sifat)... Zbog toga su ga vrgali na kunju, njega i uenjake njegova vakta. Vjernike ivjernice, one koji se nisu slagali s njima kada je tedehhum u pitanju, su tukli ihapsili, skidali sa funkcija i ubijali, uskraivali im plate, nisu im prihvatali svjedoenjena sudu, ne bi ih izbavljali iz ruku neprijatelja, jer je vei dio funkcionera tog vakta

pripadao sekti dehmija, bilo da su u pitanju vladari (vulat), ili sudije (kudat).Smatrali su nevjernikom svakog ko nije bio dehmija; ko ne bi negirao Allahovasvojstva, ko nije smatrao da je Kur'an stvoren svakog od njih bi kanjavali kaznom

predvienom za nevjernike!?

I pored svega toga, imam Ahmed, rhm., bi uio dovu za halifu-mu'utezilu, kao i zaone koji su ga tukli i hapsili, inio bi im istigfar, halalivi im sve ono to su mu odnepravde nanijeli, i to su ga prisiljavali na izgovaranje rijei kufra! Da ih je smatraomurteddima (otpadnicima od vjere), ne bi na takav nain postupao s njima, i ne biim inio istigfar, jer traenje oprosta za nevjernike nije dozvoljeno na osnovuKur'ana, Sunneta i Idma'a. (Pogledaj: el-Fetava, 12/487-489-498.)

60 ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: Potovanje i velianje Allahovihsvetinja e'airullah je proizvod bogobojaznosti srca. Osoba koja tako postupadaje nam dokaz da takvaluk i bogobojaznost postoje u njenom srcu, i ukazuje namna ispravnost njegove vjere. Ko potuje i velia Allahove svetinje - potuje i velia

Allaha d..! (Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 2/730.)

35


36/98

Poslanik s.a.w.s., je najbolje opisao vrijednost i cijenu muslimana nanajznaajnijem skupu kojeg je zabiljeila povijest ovjeanstva Oprosni hadd, kada je rekao: ivoti vai, i imeci vai, su sveti(haram), jedni drugima, kao to je svet dan u kojem smo, mjesec ukojem smo, i mjesto u kojem smo!61

Na drugom mjestu, Poslanik s.a.w.s., kae: Svakom muslimanu jezabranjeno za povrijediti: ivot, imetak i ast drugog muslimana!62

Ebu Bekr r.a., je rekao: Neka niko od vas ne potcijeni nijednog odmuslimana, jer je i najmanji musliman kod Allaha d.., velik!63

Abdullah b. Abbas r.a., kae: Najbolje djelo je goenje gosta, i dokje gledao u Ka'abu, ree: Allah te je uinio svetom, poastio te iuinio plemenitom, ali je vjernik (mu'min), na veem stepenu svetostikod Allaha d.., od tebe!64

Ikrime rhm., je rekao: Nemoj sluajno da vam se desi to daezijjetite/vrijeate ulemu, jer ko uvrijedi jednog alima kao da jeuvrijedio Poslanika s.a.w.s.!

Stoga, dobro razmisli o sebi, dragi brate, da li potuje i cijenimuslimane, a o ulemi i pobonjacima da i ne govorim, ili si jedan od61 Biljei ga Muslim, 9/182,183,184., Kitabul-Hadd; Ebu Davud, 5/375,376,377.,Kitabul-Menasik; Ibnu Maddeh, 2/1025., Kitabul-Menasik. Imam Nevevi rhm.,kae: "Cilj ovog hadisa jeste i blie upoznavanje sa teinom zabrane povreivanja

imetka, ivota i asti muslimana, eksplicitno nas odvraajui od takvog postupanja!"Pogledaj: erhul-Nevevi 'alel-Muslim, 11/169..

62 Biljei ga Muslim, 16/121., Kitabul-Birri ves-Sileh; Tirmizi, 8/115., Kitabul-Birrives-Sileh; Ebu Davud, 4861., Kitabul-Edeb.

63 Pogledaj: Ihja'u 'Ulumid-din, 3/338.. Od Alije r.a., se biljei da je Allahov Poslaniks.a.w.s., rekao: O Ebu Bekre, kada vidi ljude kako hlepe za dunjalukom ti radi zaahiret; Allaha d.., spominji na svakom mjestu pa e i On tebe spomenut, i nemoj

potcjeniti ni jednog muslimana, jer je i najmanji musliman kod Allaha d.., velik!Pogledaj: Kenzul-'Ummal, br.44297., 16/222..

64 Imam Tirmizi rhm., biljei predaju od Abdullaha b. Omera r.a., koji kae: Poslaniks.a.w.s., se

Documents

Moralne osobine selefa