17
Morfologija Uvod

Morfologija uvod

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Morfologija uvod

Morfologija

Uvod

Page 2: Morfologija uvod

Šta je morfologija?

deo nauke o jeziku → gramatikegramatika: proučava gramatičko

ustrojstvo jezika, tj.utvrđuje gramatička značenja, načine i sredstva na koje se ona

izražavaju,pravila promene tvorbe reči ....gramatika: morfologija i sintaksa

Page 3: Morfologija uvod

Šta je morfologija?

deo nauke o jeziku koji se bavi REČIMA: oblik i tvorba

struktura rečipodela:morfologija u užem smislu: vrste rečitvorba reči (derivatologija)

Page 4: Morfologija uvod

Osnovna jedinica

reč? morfema? reč: 2 kriterijuma: značenjska jedinica sa sopstvenim

naglaskom, delovi reči se ne mogu razdvajati (interno

stabilna):huvudgator: *gathuvudorvennlig: * ligvenn Blumfild: minimalna slobodna forma (čini

iskaz)

Page 5: Morfologija uvod

Reč?

fonološka reč: reč u govoru; fonološki granični signali

ortografska reč: jedinica pisma; granica: razmak ili znak interpunkcije

Vad tycker du om filmen?Tycker du om filmen?Han hälsar inte på mig. (2

tumačenja)

Page 6: Morfologija uvod

Reč?

gramatička / morfosintaksička reč: oblici promene, paradigme*; reč u svom gramatičkom značenju

“bilen” <određena jednina reči BIL>“bilar” <neodređena množina reči BIL>“bilarna” <>“liten” <neodređena jednina muškog

roda reči LITEN>“lita” <>

Page 7: Morfologija uvod

Reč?

leksema: apstraktna jedinica kojoj pripadaju svi oblici paradigme;

svi gramatički oblici reči koji imaju isti semantički sadržaj

“bil”, “bilen”, “bilar”, “bilarna” = BIL“liten”, “lita”, “lite”, “lille”... = LITEN”læs”, ”læse”, ”læser”, ”læste”... =

LÆSE

Page 8: Morfologija uvod

Vežba: Koliko ima reči?

Riba ribi grize rep.Kari og Ola gikk på tur i skogen, for

de liker å gå på tur.

Page 9: Morfologija uvod

Osnovna jedinica - morfema

najmanja jezička jedinica koja ima značenje

= najmanji jezički znakplan izraza morfeme = morfplan sadržaja morfeme = semaPrimeri:in- (inaktiv), im- (immigrant), ir-

(irrational)-a (jenta, snakka, lita): -dde (bodde)

Page 10: Morfologija uvod

Vrste morfema

leksička/korenska : gramatička morfema = leksičko i gramatičko značenje

arbeid- : -et bil- : -enslobodne : vezane morfeme =

samostalnost pojavljivanjaarbeid-, skriv- : -er, - ernulta morfema: nema morfBIL → ”bil” <neodređena jednina> bil+

{ø}

Page 11: Morfologija uvod

Vrste morfema: kombinacije

slobodna vezana

korenska arbeid-, bog-, lingon,skog- ... tyttebærkirsebær

gramatička av, om köpteklokkaafiksi

Page 12: Morfologija uvod

Afiksi

podela:1. prema funkciji flektivni: nastavci za oblik (böjningsmorfem, bøyningsendelser,

bøjningsendelse = fleksiv) derivacioni: tvorba reči nattligeovänligabogligtlärare, klokare

Page 13: Morfologija uvod

Afiksi2. prema položaju postfiksi (sufiksi + nastavci) prefiksi infiksi

(sundaneški): budak – bARudak; maneh - ?

interfiksi bygningSinspektør, julEgave, gatUkök, skolbokShylla

cirkumfiksi(indonežanski): kaya – KEkayaAN; miskin - ?

Page 14: Morfologija uvod

Osnova i koren

osnova (stam/stamme):osnova na koju se dodaju nastavci za obliktvorbena osnovaprosta: venn + ligizvedena: vennlig + het složena: vänfast + het koren (rot/rod):bazni oblik = korenska morfemaono što ostane kada se skinu svi afiksi,

nedeljiv

Page 15: Morfologija uvod

Alomorf

morfema: apstraktna jedinica morf: konkretna realizacija jedna morfema se može realizovati u više

varijanti, kao više morfova alomorfi: kontekstualno uslovljene varijante

morfemafonološki alomorfi: in-, im-, il-, ir-morfološki alomorfi: springer, kallar; fiskar,

dørergramatički: stor – større – størst: [stor] / [stør]

Page 16: Morfologija uvod

Fleksija (böjning, bøy/n/ing, bøjning)afiksativna:gutt – gutten; ros – rosor; krig – krige;

hus – hus unutrašnja: skrive - skrev; gås - gäss; barn - børnunutrašnja + afiksativna:gripe – grepet; hand – händer; bog -

bøgersupletivna:

Page 17: Morfologija uvod

Supletivizam

jedna leksema : više morfosintaksičkih reči različitih osnova

on – njega čovek – ljudi god – bedre – best være – er vi – oss dålig – sämre – sämst liten – lille – vesle – små – mindre