Mreza 12-2013

broj 12 / god. XVIII.prosinac 2013.

cijena 29 knBiH: 7 KM

Mak: 300 DEN CG: 3,60 EURSlo: 3,70 EUR

INTERVJU MJESECA Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

br. 12 god. 2013.

Mreža na terenu IBM Solution Summit 2013 • CISEx • Hospital Days 2013 • Webcamp • LinuxCon Europe 2013, EdinburghEkobit DevArena 2013 • ARM Ltd.

UslU

ge g

lobaln

og

poslU

živanja sad

ržaja • ivo

slado

ljev, vMw

are Hrvatska • Cisex • visUal stU

dio

2013 • ibM systeM

x3650 M4 • d

ell latitUd

e 14 e7440 • devaren

a 2013

ibM-ovi x86/x64 serveri nisu bili naročito uzbudljivi s obzirom na tehnologije koje implementiraju, no izgleda da se stvari radikalno mijenjaju

Softver

AktuAlnosti

Hardver

Visual Studio 2013

IBM System x3650 M4

Connected Continent

godinu dana nakon visual studija 2012 dočekali smo visual studio 2013. Čeka nas verzija puna novih mogućnosti i poboljšanja

U bruxellesu se stvara paket zakona namijenjenih stvaranju zajedničkog europskog tržišta telekomunikacijskih usluga za sve građane eU

TEMA BROJA

Content delivery networksUsluge

globalnog posluživanja

Uslugeglobalnog posluživanja

Bani 75, 10010 ZagrebTelefon: +385 1 4091 305

Fax: +385 4091 379E-mail: [email protected]

Za više informacija pogledajte:www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html

K r e i r a n n a V M w a r e v C l o u d p l a t f o r m i

Upit pošaljite na:[email protected]

*VDC = Virtualni data centar

I zazove skupe nabave, održavanja i proširenja infrastrukture riješite u najkraćem vremenskom periodu i to na vrlo jednostavan način.Uslugu smo kreirali kroz implementaciju najboljih svjetskih tehnologija na

području virtualizacije i Cloud computinga, među kojima važno mjesto zauzimaju VMware i HP tehnološka rješenja. Isto tako, koristili smo resurse vlastitog postojećeg podatkovnog centra Megatrenda koji je podržan ISO 27001 standardom. Usluga VDC-a je jednostavna za korištenje i brzo se prilagođava Vašim potrebama, lako se proširuje ali ujedno je sinonim za sigurnost i pouzdanost vaše IT okoline. I na kraju, ali ne i manje važno, plaćate točno onoliko koliko koristite. Megatrend korisnicima nudi tri vrste VDC usluga: VDC kao IaaS / VDC kao osnovni DC / VDC kao rješenje za oporavak od katastrofe

http://www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html

mailto:[email protected]


sadržaj

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik 7 Kolumna: Ivo Špigel 8 Kolumna: Tajana Barančić 10 Kolumna: Dražen Oreščanin 12 Kolumna: Vanja Švajcer 14 Novosti 23 Korištenje CRM-a u EU i Hrvatskoj 24 Slika mjeseca 40 Startup mjeseca: Yaba 45 Aktualnosti: Connected Continent 80 Aktualnosti: Digitalno piratstvo 83 Tehnologije: Agile u većim kompanijama 86 Aktualnosti: IPMA Competence Baseline (ICB) 88 Tehnologije: ADF Essentials na aplikacijskom serveru GlassFish 92 Tehnologije: PCI DSS 94 Digitalna radionica: Kriptografija 96 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Maštruko

66 Visual Studio 2013 70 Vital Signs 2.5.0

SOFTVER

MrEža Na TErENU 26 IBM Solution Summit 2013 29 Izborna skupština udruge izvoznika softvera 32 Hospital Days 2013 33 Webcamp 34 LinuxCon Europe 2013, Edinburgh 37 Ekobit DevArena 2013 42 ARM Ltd.

Informatika se s izazovima koje pred nju postavlja doba društvenih mreža, računalstva u oblaku i pojave golemih količina podataka koji su nam dostupni putem mobilnih uređaja može suočiti samo ako se tehnologije koje nudi - ponude kao usluga

INTErvjU MjEsEca 48 Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

Usluge globalnog posluživanja sadržaja (content delivery Networks - cdN) ono su što omogućava Googleu i Facebooku da budu dostupni iz cijelog svijeta po prihvatljivim brzinama. cilj je ove teme da malo približi načine na koje zaista globalne tvrtke čine svoj sadržaj dostupnim publici širom svijeta brzo, automatizirano i predvidljivo

4 prosinac 2013. MREŽA

MREŽA 12, godinA XViii, pRosinAc 2013.

TEMa BrOja 54 Usluge globalnog posluživanja sadržaja

72 IBM System x3650 M4 74 Dell Latitude 14 E7440 75 Nashuatec sPc240dN 76 Croduino

HARDVER

Sada za kratko v rijemeCanon digitalni fotoaparat

za moj lijepi osmijeh!

One Touch - pametnije poslovanje Universal Login Manager: Jedinstveno rješenje za BESPLATNO optimiziranje vašeg poslovanja

Canon predstavlja Universal Login Manager, inovativnu aplikaciju na Canon imageRUNNER ADVANCE višefunkcijskim pisačima koja optimizira vaše poslovanje u pogledu produktivnosti, sigurnosti i kontrole troškova. www.canon.hr/onetouch

http://www.canon.hr/onetouch


UVODNIKPiše: Oleg Maštruko

T ema broja opet je mrak - najjače stvari ovaj mjesec dolaze nam iz

Ukrajine. Naime, kako ste jamačno opazili, jer smo i na svom webu tome davali pozamašan prostor, Zagreb i Hrvatsku ovaj mjesec po-sjetio je najveći avion na svijetu, Antonov 225, sagra-đen u Ukrajini - točnije, još u Sovjetskom savezu, ali ne tre-bamo cjepidlačiti. Danas leti pod zastavom ukrajinskog prevoznika specijaliziranog za teške terete, a u Zagreb je došao da preuzme tran-sformator proizveden u po-gonima Končar energetskih transformatora, za filipinskog naručitelja. Tema nije strik-tno informatička, ali smo je opsežno pratili na Bug On Lineu jer svaki proizvodni i izvozni podvig valja slaviti do nebesa. Najzad, ima li ičega što danas nije povezano s informatikom?

No koje to veze ima s temom broja, koja je - kako sam u prvoj rečenici kazao - mrak, kao i gotovo sve naše teme? Ivan Voras, guru svega i koječeg, obiteljskim je porijekom Ukrajinac, jak i uporan, spo-soban da potegne kao i Antonov 225. Obradio je iznimno zanimljivu i ambicioznu tematiku - content delivery networks (CDN), odnosno usluge globalnog posluživanja sadržaja.

Od terenskih događaja ističemo dva: IBM-ovu lokalnu konferenciju u novom formatu, koju je popratio Zvonko Pavić, legendaran koliko i Eufrazijeva bazilika u Poreču, gdje se skup održavao; te godišnju skupštinu CISExa, organizacije hrvatskih izvoznika softvera. Došlo

je vrijeme da ova udruga sazre. Prvu grupu entuzijasta koji su cijelu stvar pokrenuli s mjesta zamijenit će novo vodstvo, na čelu s našim zaista starim i zaista vjernim i zaista odličnim suradnikom - Draženom Oreščaninom. Dražen je počeo pisati za Mrežu pred sto metaforičkih godina, dok je još bio tipični korporativni IT-ovac. Kasnije je od nule pokrenuo svoju firmu, izborio se za nezamje-njivo mjesto u vrlo zahtjevnoj branši i prava je, autentična priča o hrvatskom poduzet-ničkom uspjehu. Cijelo je vrijeme pisao za Mrežu, i to sve - od najnižih recenzija BI softvera, preko tema broja, do visokomisaonih kolumni. Ovim mu putem čestitamo te želimo mnogo sreće na čelu CISExa. (Ni drugi članovi

predsjedništva nisu manje bitni ni pametni, ali neka nam oproste - uz ovakav panegirik Draženu i ograničen prostor Uvodnika, nema više mjesta; zato je tu tekst našeg novog suradnika Bojana B-Š).

Uz ovaj broj donosimo i prilog o konferenciji HROUG. Pažljiviji čita-telji Mreže ili posjetitelji konferencije HROUG primijetit će kako je iz konferencije u konferenciju, i iz broja u broj ovog posebnog dodatka, sve veći prostor za, kako kaže Davor Ranković, predsjednik HROUG-a, sport i zabavu. Zabava je jako bitan dio konfe, pa dajmo joj prostor - inzistira Davor, a kako su hrougovci urednici dodatka, tko smo mi da se bunimo? U svakom slučaju - nestanardno opušten skup za kriterije domaćeg IT-a, što (već godinama) pozdravljamo…

Za jake igrače

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb,tel. 01/ 38 21 555,fax. 01/ 38 21 669

URL: http://mreza.bug.hr/

E-mail: [email protected]

Pretplata na Ëasopis: [email protected]

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Glavni i odgovorni urednik:Miroslav RosandiÊ - [email protected]

Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko - [email protected]

PomoÊnik glavnog urednika (grafika):René Lattinger - [email protected]

Art direktor:Hrvoje Brekalo

Stalni suradnici:Luka Abrus, Bojan Bajgorić Šantić, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Saπa IliπeviÊ, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja

IzdavaËki kolegij:TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek

IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost

IBAN: HR9624020061100058131OIB 05461674840MREžA © 2013 Bug d.o.o.

Direktor: Aron PauliÊ - [email protected]

Pretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ

Marketing: Voditelj: Đurđica Briski - [email protected],Vinko Krištić - [email protected]

Naslovnica: Hrvoje Brekalo

Fotografije: Manfred Pecko

Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja

DISTRIBUCIJATisak d.d. Slavonska avenija 11a, ZagrebInter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiHDelo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, SlovenijaJadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

Rukopisi, slike, crteæi i mediji za pohranu se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

OGLA©AVA str.

ALGEBrA 53

ALtUs It 28

CANON 5, 79

CrOZ 3

IDC FOrUM 22

IsKON INtErNEt 99

KODEKs/DELL 100

KODEKs/PAttON 61

M sAN GrUPA /IBM 11

M sAN GrUPA/HP 13

MEGAtrEND Pr 2

sAs 38,39

sPAN 36

tOsHIBA 65

Popis oglaπivaËa

Pratili smo svaki korak posjeta Velikog Ukrajinca Hrvatskoj - ovdje se vidi Mrija (nadimak Antonova 225) i kamion s transformatorom po koji je došao, neposredno nakon slijetanja

aviona

http://mreza.bug.hr/









MREŽA prosinac 2013. 7

KOLUMNA

U studentskim danima teme koje su me živo zanimale bile su umjetna inteligencija i ro-botika. U tadašnjem OZIR-u (Organizacija za

znanstveni i istraživački rad) okupilo nas se podosta, uglavnom s ETF-a i PMF-a. Radili smo na razvoju softvera iz različitih područja ovih velikih tema, od razvoja ekspertnih sustava do razumijevanja prirodnih jezika.

Jedan od meni tada najzanimljivijih profesora bio je Rodney Brooks s MIT-a. U to se vrijeme istraživanje prof. Brooksa i njegovih suradnika kretalo u pravcu malih, modularnih robotskih elemenata koji bi se mogli slagati u slojeve - sloj sa senzorima, sloj za kre-

tanje, kognitivne funkcije i sl. Ovih sam dana na Pioneers Festivalu u Beču (prikaz u idućem broju Mreže) imao prilike da, nakon toliko go-dina, vidim Brooksa uživo na pozornici. Bilo mi je to na neki način veselje nakon toliko vremena, ali samo isticanje robotike kao rele-vantnog područja za jednu tehnološku konferenciju, k tome dobrim dijelom usmje-rene startup projektima, bilo je posebna zanimljivost.

Vrativši se u Zagreb, na naslovnici jednog časopisa prof. Bojan Jerbić, robotičar s FSB-a, ujedno i autor naslovne teme broja. “Vidi vraga”, pomislim, “roboti u Beču, roboti u Zagrebu, je li moguće da se moja ljubav iz studentskih dana vraća na naslovnice?” Nisu, naravno, toliko važne naslovnice koliko neumoljivi trendovi oko nas. Profesor Jerbić navodi brojke i stati-stike. Početkom XX stoljeća 70% stanovništva Europe bavilo se poljoprivredom - danas je to 3%. “Slično će se dogoditi u industrijskoj proizvodnji. Proizvodnost će rasti, a zaposlenost u proizvodnji padati.”

Vražja stvar, ta inovativnost i tehnologija. Ulažemo - kako koja država, ali ipak - velike napore i poprilična sredstva kako bismo unaprijedili razvoj tehnologije. U velikom broju slučajeva - dakako - tehnologija služi tome da zamijeni ljudski rad. Često je to dosadan, dehumaniziran ili opasan rad. Robotsko vozilo Dok-Inga razminira zelenu livadu oko sela u Africi, gasi razbuktali požar ili se zavlači u nepristupačne dijelove rudnika. Hura!

Zašto se onda čudimo kada tehnološke inovacije, novi proizvodi, softver, hardver i roboti doista učine ono za što smo ih stvarali - zamijene ljudski rad, skrate nam trud i muku, prijateljski nas otklone u stranu i kažu “Gle, stari, nemoj se mučiti, ja sam tu i samo sam za to stvoren”? Ili, citirajući ponovno prof. Jerbića: “Roboti ne obolijevaju, ne idu na godišnji odmor, ne štrajkaju…” Doista idealni “suradnici” ili “članovi tima”. Tekst ipak ide prema optimizmu: “Dok teške i monotone poslove obavljaju roboti, mi ćemo se moći posvetiti kreativnim i čovjeka dostojnim za-nimanjima.” To je, naravno, super - jedino je pitanje hoće li netko biti spreman da plati to naše bavljenje lijepim stvarima.

Vidimo da je publika sve manje sklona plaćati one koji su stoljećima - ili bar desetljećima - bili uvažavani kao kreativni autoriteti koje bi svakako valjalo platiti. Novinari, urednici, glazbenici, filmske dive, književnici, redatelji, snimatelji i montažeri - svi bi oni željeli biti kreativni, a sve njihove novine, knjige, filmove i glaz-bena dostignuća svoju publiku nalaze kroz besplatne “news” portale (“Paywall? Ne, hvala!”) ili, dakako, zloglasne torrente. “Information wants to be free… but journalists want to get paid.”

Ako, dakle, publika ima sve manje volje novčano nagraditi rad onih koji su koliko-toliko prepoznati i etablirani kreativci, koliko će se novca naći u opticaju za dojučerašnje automehaničare, radnike na traci, čistačice, računovođe ili poslovođe koje će roboti i umjetna inteligencija blagonaklono i nježno gurnuti u stranu kako bi mogli obaviti svoj posao - bez odmora i štrajkova?

U tehnološkim revolucijama koje smo dosad prolazili stvari su se s vremenom - više-manje - sredile. Uobi-čajeni klišej kaže da panici nema mjesta: nakon što tehnologija automatizira dosadne i opasne poslove iz jednog industrijskog razdoblja, otvaraju se sasvim nove potrebe potrošača, sasvim nova područja i djelatnosti koje pokreću novi ciklus zapošljavanja.

Možda će se to i ovom prilikom dogoditi. A možda i neće. Jason Calacanis, američki poduzetnik, inve-stitor i organizator konferencije LAUNCH, pisao je prije kojih godinu dana o tome da nam se sprema budućnost u kojoj će današnje podjele između bogatih i siromašnih, između onih koji imaju posao i onih koji ga nemaju, biti dječja igra prema onome što nas vrlo uskoro čeka. U distopijskom društu koje Calacanis najavljuje jedan dio stanovništva doista radi te zanimljive, kreativne, inspirativne i dobro plaćene poslove. Oni su, međutim, tek vrlo mala i vrlo privi-legirana manjina, dok se obezvrijeđena većina siro-maha kako-tako snalazi u mreži socijalnih programa dimenzioniranih na način da ugase fitilj društvene eksplozije uz najmanji mogući trošak.

Nemoguće je, dakako, predvidjeti koji će se od ovih scenarija - ili nekih sasvim drugačijih - doista dogoditi. Bilo bi super da se povijest ponovi i da naši klinci i unuci za koje desetljeće imaju pune ruke posla s nekim zanimanjima koja su nam danas nedokučiva. Tko je, primjerice, prije samo desetak godina mogao zamisliti da će naši prijatelji i poznanici danas zarađivati kruh radeći kao community manageri? No - način na koji su se razvijali ciklusi razvoja tehnologije i zaposlenosti u prošlosti nisu nikakva garancija za budućnost. Nije teško zamisliti da se tzv. jobless recovery, fenomen koji su ekonomisti registrirali kao kratkoročnu situaciju već pred neko vrijeme, pretvori u dugotrajan trend.

Jedino što možemo s koliko-toliko sigurnosti reći jest da je dobro obrazovanje, po mogućnosti prirodo-slovno-tehničkog tipa, jedna od najboljih izlaznica za slučaj opasnosti, odnosno produbljivanja opće krize. Ne znam koliko studentica i studenata čita Mrežu, ali ako ste jedan od njih, a studirate na Pravu, Ekonomiji ili Filozofskom, odvojite si malo vremena za neki besplat-ni online tečaj programiranja. Slobodno mi iz te sretne budućnosti pošaljite razglednicu - neću se ljutiti…

Izlazna strategija

“The girl that’s driving me mad is going away.”

The Beatles: “Ticket to ride”

Piše: Ivo Špigel, [email protected] UROBOROS



KOLUMNA

P ribližavanje kraja godine znači da ćemo uskoro ponovo podvući crtu i osvrnuti se na rezultate poslovanja koje smo ostvarili u

2013. godini, a tada će se mnogi opet jako iznena-diti - premala im dobit ili je prevelika, iznos poreza

na dobit im je neprihvatljiv, sumnjaju u iskazanu visinu troškova itd.

Već me godinama fasci-nira koliko malo interesa mnogi poduzetnici (poseb-no izraženo kod mikro- i malih poduzetnika) iskazuju prema svom poslovanju, odnosno njegovu računo-vodstvenom iskazivanju. Često je prisutna teza da je to nužno zlo i nametnuti trošak poslovanja jer se “ne-kakvi papiri i evidencije”

moraju davati državi. To je, naravno, djelomično točno, jer zaista postoji zakonska obveza vođenja poslovnih knjiga, financijskog izvještavanja i sl., no računovodstvo bi prvenstveno moralo služiti podu-zetniku da prati svoje poslovanje i upravlja njime.

Danas je tržište nemilosrdno; pozicije i odnosi snaga mijenjaju se svakodnevno i više no ikad imperativ je na fleksibilnosti tvrtki i njihovoj spo-sobnosti za brzu akciju. Svaka akcija ima i svoje posljedice koje se, između ostalog, reflektiraju na likvidnost tvrtke, profitabilnost, zaduženost itd. Stoga je nužno da svaka tvrtka u svakom trenutku ima jasan pregled igre, kako na tržištu tako i na svom terenu.

Komunicirajte proaktivno s računovodstvom

Tehnološki napredak nije zaobišao ni računovod-stvenu struku, pa se tako danas već koriste razni project management sustavi za komunikaciju s klijentima; e-mail je standard (fax se još koristi samo za komunikaciju s Poreznom upravom); e-poslovanje omogućava online predaju većine zakonski propisanih obrazaca i izvještaja. Ra-čunovodstveni softver podržava praćenje poslo-vanja po profitnim i troškovnim centrima, sadrži BI module i nudi brzo i efikasno izvještavanje, prilagođeno potrebama pojedine tvrtke. Time je olakšano praćenje i upravljanje svakim pojedi-nim segmentom poslovanja. Međutim, premalo tvrtki koristi ove mogućnosti, pa onda same vode priručne evidencije - najčešće pokušavaju pratiti profitabilnost pojedinih projekata ili segmenata poslovanja. Takve evidencije često nisu točne jer miješaju kategorije prihoda i priljeva, rashoda i odljeva itd.

E-poslovanje sa sobom je donijelo i jednu nega-

tivnu posljedicu, a to je da sada tvrtke još manje komuniciraju sa svojim računovođom, naročito kad je računovodstvo izvan tvrtke. Prije su bar jednom mjesečno morali doći da nešto potpišu pa bi moguće tada i razmijenili koju riječ i infor-maciju, a sada će poduzetnici često reći da im je super jer nikad ne moraju vidjeti računovođu. Takvim se pristupom otvara prostor pogreškama i velikim rizicima uslijed pogrešnog iskazivanja poslovnih događaja, no najveći je problem što vozite po autoputu s povezom na očima i napamet pipate cestu. Eric Ries u 7. poglavlju knjige “Lean Startup” odlično predstavlja računovodstvo kao alat za mjerenje i upravljanje poslovanjem.

Komunicirajte s računovodstvom. Prije uvođenja novog proizvoda ili usluge pitajte za računovod-stvene i porezne aspekte planiranog poslovnog modela. Ako radite na razvoju proizvoda, isko-municirajte to; zatražite pregled dozvoljenih varijanti evidentiranja nekog poslovnog događaja i posljedica tog evidentiranja na vaša financijska izvješća. Uspostavite računovodstveno praćenje pojedinih segmenata poslovanja kako biste u svakom trenutku znali koliko je profitabilan koji segment - to je ključno za donošenje poslovnih odluka, preživljavanje, rast… Računovođe ne čitaju misli, niti iz ulaznih i izlaznih računa mogu sami puno zaključiti; bar dvaput godišnje dogovorite sastanak i prođite bitne teme, planove, prokomentirajte kvartalna ili mjesečna financijska izvješća. Nedavno je ukinuta obveza predavanja tromjesečnih statističkih izvješća FINA-i, što je opet s jedne strane dobro, ali s druge strane sad mnogi zaista nemaju nikakav uvid u poslovne re-

Davež ili moćan saveznik?

Piše: Tajana Barančić poslovni sAvjETnik

AKtUALNO i U NAjAvi (izAbrANO)

Budući da se bliži kraj još

jedne poslovne godine, tema

je ove kolumne računovodstvo.

Za one koji su nastavili čitati

nakon prve rečenice imam

dobru vijest - obećajem da

neću spominjati riječi poput

“konta” i ostale terminologije

od koje se poduzetnicima

često diže kosa na glavi (bar ću

se truditi)

U prošlom sam broju navela dvije grant sheme koje su bile u najavi. U trenutku pisanja ovog teksta i dalje nisu otvorene, no možda već budu aktualne kad ovaj broj Mreže dođe na kioske. Aktualni su i HBOR-ovi krediti koje sam spominjala u prethodna dva broja, kao i Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte.Želim skrenuti pozornost i na Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Ako se možete naći u okvirima navedenim u sljedećoj tablici, predlažem da se informirate o takvoj potpori.


Piše: Tajana Barančić poslovni sAvjETnik

AKtUALNO i U NAjAvi (izAbrANO)

zultate tijekom godine - naravno da se krajem godine iznenade, često neugodno. Stoga otvorite e-mail s privremenim mjesečnim ili tromjesečnim rezultatima i pogledajte ih. Pitajte što ne razumijete, tražite objaš-njenje. Često se može čuti među poduzetnicima kako ni u kom slučaju i nikada ne smijete tražiti povrat PDV-a. Kao sva praznovjerja, i ovo je nastalo zbog nedostatka informacija. Naravno da trebate tražiti povrat PDV-a; pa to je vaša dužnost kao odgovornog gospodarstvenika da upravljate imovinom tvrtke na najbolji mogući način. Naravno, potrebno je imati uredne poslovne knjige.

Financijski izvještaji kao osobna iskaznica

Uprava je odgovorna za financijske izvještaje tvrtke i njihovu korektnost i vjerodostojnost. Ponekad se poduzetnici prema njima odnose kao da nemaju nikakve veze s njima. Nedavno sam radila neke ana-lize za određenu skupinu izvoznika pa sam utvrdila da mnogi od njih nemaju iskazan izvoz u dodatnim podacima godišnjeg financijskog izvještaja. To su tvrtke koje se ponose svojim izvozom; šteta što će drugi dobiti suprotnu informaciju gledajući njihova izvješća.

Financijski su izvještaji zrcalo vašeg poslovanja i predstavljaju osobnu iskaznicu tvrtke. Vaši kupci, budući zaposlenici, konkurencija, financijske insti-tucije, poslovni partneri - svi oni gledaju financijske izvještaje i stječu prvi dojam o vašoj tvrtki. Neki poduzetnici još ne znaju da su financijski izvještaji javno dostupni na FINA-inim stranicama. Također, sve je veći broj poslovnih servisa koji iz te baze nude podatke o svim poslovnim subjektima. Istodobno, sve je više onih koji svakodnevno koriste te servise, a prva stvar koja iskoči kad se unese željena tvrtka jest bonitetna ocjena tvrtke. Svi znamo sve o značaju prvog dojma, a upravo su financijska izvješća često podloga za stvaranje tog prvog dojma.

Umjesto zaključkaAko ste čitali dovde, ima nade da ovo moje

piskaranje pokrene bar nešto na bolje. Nazovite računovođu, zatražite financijska izvješća za zad-nje dostupno proknjiženo razdoblje, dogovorite sastanak, popričajte o svom poslovanju. Planirajte poslovanje do kraja godine, poreznu obvezu, razmotrite dozvoljene načine umanjenja porezne obveze, pripremite svoja financijska izvješća da na najbolji mogući način odražavaju vaše poslovanje. Planirate li značajnije ulaganje, razmotrite prijavu potpore za ulaganja; ulažete li u razvoj, zatražite potporu za istraživačko-razvojne projekte, razmi-slite o reinvestiranju dobiti, sagledajte prednosti i nedostatke pojedinih mjera i izaberite onu op-timalnu za vašu tvrtku. Predstavite svoju tvrtku na najbolji mogući način jer - gleda se i utječe na odluke drugih koje se opet reflektiraju na vas. Poput efekta leptira. I sada ću opet spomenuti pot-pore i strukturne fondove - sukladno smjernicama EU moraju se poticati najbolji. Trenutno aktualni natječaj MINGO (do trenutka kad Mreža izađe bit će zatvoren) boduje tvrtke i projekte prema njihovim financijskim pokazateljima, pri čemu uspoređuje pokazatelje iz financijskih izvješća pojedine tvrtke s pokazateljima branše, a samo oni bolji od prosjeka imaju priliku da dobiju bes-povratna sredstva.

Uspješne tvrtke njeguju koncept izvrsnosti i kvalitete u svim segmentima poslovanja; nemojte zanemarivati računovodstvo kao nebitan segment - ono prožima čitavo vaše poslovanje i naposljetku bez sentimentalnosti vrednuje što ste napravili i kako ste poslovali. A već početkom iduće godine stižu nam novi natječaji koji će vrednovati finan-cijska izvješća za 2013. godinu - ne dozvolite si da padnete na formalnostima i sitnicama na koje danas možete utjecati. Ne zaboravite efekt leptira: sve se zbraja.

Izvor: Hamag Invest (web)

* Samo mikropoduzetnici mogu ostvariti poticaje već i za investicije od 50.000 eura** Stopa poreza na dobit od 20% umanjena je za 50%, 75% odnosno 100%, ovisno o visini investicije*** Razdoblje očuvanja investicije i radnih mjesta ne može biti kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera

U najavi su i natječaji kroz EU program Creative Europe, pa kreativci, naročito gameri, mogu povremeno svratiti na web stranice programa jer se očekuje otvaranje natječaja do kraja godine

POREZNI POTICAJI

Visina investicije Uvjet otvaranja novih radnih mjesta

Stopa poreza na dobit**

Maksimalno razdoblje korištenja poticaja

Minimalno razdoblje očuvanja investicije i radnih mjesta***

≥ 50.000* € ≥ 3 10% 5 godina 3 godine

0,15 – 1 mil. € ≥ 5 10% 10 godina5 godina za velike subjekte

3 godine za male i srednje subjekte

1 – 3 mil. € ≥ 10 5% 10 godina5 godina za velike subjekte


preko 3 mil. € ≥ 15 0% 10 godina5 godina za velike subjekte



KOLUMNA

P osao informatičara često je težak i nezahvalan - moraš biti uvijek na raspolaganju, rješavati sve moguće i nemoguće probleme korisnika,

a kada nešto krene naopako, uvijek je informatičar kriv. Kako je poznato da je bolje spriječiti nego lije-čiti, potrebno je poduzeti određene mjere kako bi se radni zadaci odradili kvalitetno i na vrijeme, pa u tom svjetlu nije loše koristiti neke tips & tricks.

Ključne osobine za uspješno funkcioniranje informatičara jesu organiziranost i odgovornost, što primarno podrazumijeva da se zadaci koje dobivamo odrađuju kako treba, bilo da je riječ o zadacima na projektima na kojima rade veći timovi ili aktivnostima vezanima za korisničku podršku i

održavanje. Svaki zadatak ima pet dimenzija koje kod zadavanja i rješava-nja zadatka trebaju biti definirane. Te dimenzije odgovaraju na pet ključnih pitanja - zašto, što, tko, kada i koliko.

Zašto nam odgovara na pitanje iz kojeg se razloga neki zadatak radi, kako se to uklapa u cjelinu projekta ili rješenja. Kod korisničke podrške to je jednostavno - treba promijeniti toner zato

što korisnici ne mogu printati. Kod rada u timu koji radi na razvoju softvera ili rješenja bitno je da član tima koji radi jedan segment bude svjestan cjeline i kako se njegov segment uklapa u cjeloviti sustav ili rješenje. To će mu poznavanje cjeline omogućiti da svoje zadatke obavlja kvalitetno i da se njegove komponente bolje uklapaju u cjelinu.

Odgovor na pitanje Što daje nam detaljan opis zadatka koji se treba napraviti; što je točno naš zadatak. Taj nam odgovor omogućava da se ne nađemo u situaciji maši rukicama. Naravno, po-nekad postoje zadaci kada se ne zna što se točno treba napraviti te je onda ključno imati analitičnost i kreativnost za osmišljanje i definiciju rješenja. Ipak, u najvećem broju zadataka vrlo se točno može definirati što je točno opseg koji se treba realizi-rati, tako da sama realizacija bude jednostavnija i precizno definirana.

Tko je dimenzija koja nam kaže tko treba zadatak izvršiti i tko je odgovoran za izvršenje zadatka. Ako je zadatak jednostavan i ako uključuje samo jednu osobu, onda je odgovornost vrlo jasna. Često postoje zadaci koji uključuju više od jedne osobe i u takvim slučajevima odgovornost mora biti jasno definirana od početka, dakle od trenutka zadavanja zadatka, kako bismo izbjegli situaciju puno babica, kilavo dijete.

Kada će nam dati odgovor na pitanje koji je rok da se zadatak izvrši. Odgovornost je informatičara da dobiveni zadatak realizira u roku i planiranom vremenu te da onoga od kog je dobio zadatak pravodobno informira o statusu zadatka. Nepri-

hvatljivo je da netko dobije zadatak i da ne javi povratnu informaciju kada je zadatak izvršio, ili da dođe rok kada je zadatak trebao biti završen, pa tek tada kaže da zadatak nije napravljen - ako ima bilo kakvih problema s realizacijom, to mora biti komunicirano na vrijeme.

Koliko će vremena netko utrošiti da izvrši zadatak zadnja je bitna dimenzija. Vrijeme je jedini resurs koji je nepovratan. Procjena vremena potrebnog da se napravi zadatak treba biti kvalitetna i pouzdana. Vrlo je čest slučaj da je baš neispravna procjena i podcjenjivanje potrebnog vremena za zadatak uzrok neispunjavanja zadataka i kašnjenja.

Sve su navedene dimenzije međusobno ovisne, pa ćemo neke uobičajene međuovisnosti malo detaljnije opisati.

Rok i utrošeno vrijeme na realizaciju vrlo su često ovisni - moguće je da za neki zadatak treba dva sata za realizaciju, a da je rok završetka dva tjedna. Tu međuovisnost opisujemo sa dva atributa - hit-nost i važnost. Postoje zadaci koji su imaju veliku hitnost a malu važnost, poput zamjene tonera. S druge strane postoje zadaci koji su kompleksni i imaju veliku važnost, a manju hitnost, poput kompleksne nadogradnje infrastrukture koju treba detaljno unaprijed pripremiti.

Ključna je i veza između opisa zadatka i ukla-panja pojedinog zadatka u cjelovito rješenje. Kroz tu vezu omogućava se svakome da shvati što je ustvari cilj angažmana cijelog tima te da razvija vlastitu inovativnost i znanje. Inovativnost podrazumijeva želju za znanjem i učenjem, za napredovanjem u struci, za stvaranjem rješenja i za rješavanjem problema. Većina je informatičara educirana na fakultetima da budu analitični, da razumiju probleme, otklanjaju uzroke te rješavaju probleme. Ovisno o tome koliko te potencijale koriste, toliko su uspješni i toliko napreduju kao stručnjaci i kao osobe.

Ako za svaki zadatak u operativnom funkcioni-ranju ili na velikim projektima od početka imamo odgovore na ovih pet pitanja te ako svaki član tima odgovorno, pravodobno i kvalitetno rješava svoje zadatke, možemo biti sigurni da je uspjeh zagarantiran.

Naravno, postoje i softverske platforme koje omo-gućavaju i pospješuju zajednički rad i upravljanje zadacima i projektima, ali o tome nekom drugom prilikom - one su samo pomoć ako ispravno po-stavite temelje.

Danas se susrećemo s hrpom novih tehnologija i metodologija. Entuzijazam i želja za znanjem, učenjem i razvojem danas su nam potrebni više nego ikad, ali potrebni su nam svima; da bi sustav u kojem radimo funkcionirao, svi moramo maksi-malno vući u istom smjeru. Opisana pitanja i trikovi nisu primjenjivi samo na informatičare - i većina drugih struka treba ih se držati kako bi bili sigurni da će uloženi rad biti efikasan i optimalan, da se vrijeme neće trošiti ubudale te da će uloženi trud polučiti očekivane rezultate.

Pet pitanjaPiše: Dražen Oreščanin

Ono što je za uspjeh

i rezultate najvažnije

jest da smo u svojem radu

odgovorni i inovativni, pa

ćemo pogledati par trikova

kako da u tome budemo bolji


KOLUMNAPiše: Vanja Švajcer CRtiCE iz MEđuzEMljA

Z li vuk (Bad Wolf), osim u Crvenkapici, pojavljuje se kao tema u prvoj od modernih ovostoljentih serija, Dr Who. Doktorova asistentica Rose

Tyler u prostor-vremenskom kontinuumu, putujući kroz vrijeme, sama sebi ostavlja poruku koja bi u konačnici trebala upozoriti Doktora da je u velikoj opasnosti.

Pojam se pojavljuje na posterima disko-klubova u osamdesetima, ugraviran na projektilima, u imenima korporacija, pa čak i kao grafit na TARDIS-u. Pojam bad wolf, u kontekstu serije, opisuje kraj svemira i svega u njemu, situaciju koju Doktor po svaku cijenu mora izbjeći.

Nedavno se i u krugovima računalne sigurnosti po-javio svojevrsni zli vuk, točnije zli BIOS. Potražite li na

Twitteru hashtag #BadBIOS, pronaći ćete velik broj teorija o tome što se dogodilo i što se događa s računalima koje je inficirao ovaj virus za BIOS.

U svom višegodišnjem bavljenju računalima i zlo-namjernim programima već sam navikao na pitanja koja postavljaju poznanici, poput moje frizerke, koji kao nevje-že nemaju puno iskustva s računalima.

Znate već, ona situacija kad vam šef ili rođak s kojim

morate biti pristojni krajem radnog tjedna objasni da bi vas na samo par minuta želio preko vikenda vidjeti kod sebe jer vjeruje da mu je računalo zaraženo još neotkri-venim računalnim virusom: “Je li moguće preko routera dobiti virus?” Pitanje je redovito popraćeno detaljnim opisom što se događa. Ili se računalo ne može upaliti ili se usporilo (a tek mu je pet godina).

Pristanete li pomoći, ne gine vam nekoliko sati pre-znojavanja dok vam rodijak zainteresirano i pomalo razočarano stoji iza leđa očekujući da napravite čudo i u hipu dijagnosticirate u čemu je problem. Najčešće, nakon što se pokrenuli sve alate System internalsa i dobro se namučili odgonetavajući mrežne pakete koje ste uhvatili Wiresharkom, priznajete da ni sami niste sigurni u čemu je problem. A možda je računalo jednostavno staro i treba nabaviti drugo, proširiti RAM ili reinstalirati Windowse?

U nemoći odlučujete da pođete kući i više se nikad ne bavite računalima - i baš tada rođaku dolazi revo-lucionarna ideja: a da se virus možda nije sklonio u monitoru? Tu vam konačno popušta strpljenje i urlate na njega, pronalazeći ispušni ventil za vlastitu frustraciju, pokušavajući ga dograbiti tipkovnicom.

Ali što ako vam o sličnom problemu počne pričati čovjek koji se već više od 15 godina bavi računalnom sigurnošću te organizira svjetski poznatu konferenciju CanSecWest?

Zanimljiva priča počinje prije otprilike tri godine, kada je Dragos Ruiu u svom laboratoriju primjetio neobič-no ponašanje svojeg MacBooka. Naime, program za nadogradnju BIOS-a, točnije EFI-ja, bez upozorenja je nadogradio firmware. Štoviše, računalo se nakon toga više nije moglo pokrenuti s CD ROM uređaja. Dragos bi također povremeno primijetio da se konfiguracija raču-

nala vraća u početno stanje nakon vlastoručne izmjene. U idućim mjesecima počele su se događati i druge

teško objašnjive stvari kada je računalo pogonjeno Open BSD-om također svojevoljno odlučilo da izmi-jeni svoje postavke i obriše podatke, a IPv6 promet generiran je i iz računala koja su bila konfigurirana samo za IPv4.

Najčudnije od svega jest da su navodno inficirana računala između sebe komunicirala i bez omogućenog Wi-Fija, Bluetootha i ikakvih kablova, uključujući kablove za strujno napajanje. Čudno ponašanje ubrzo se proširilo i na Linux i Windows računala.

Shvativši da se radi o ozbiljnom napadu na njihovu mrežu, Dragos i ekipa odlučili su da obrišu sva računala i sve instaliraju ispočetka, bez obzira na dugotrajnost posla. Iako su dotad bili čuli o nekim zlonamjernim programima koji mogu ostati na računalu unatoč for-matiranju diska, vjerovali su da je ponovna instalacija najbolji način za rješenje problema.

Unatoč potpunom brisanju, simptomi bi se ponovno pojavili unutar par sati. Najčešći simptom bio bi nemo-gućnost pokretanja s CD ROM uređaja. No to nije bio najveći problem jer su se pojavile indicije da trojanac, ili što god da je napalo računala, može preživjeti i izmjenu firmwarea što je zamijećeno kada je Regedit odbio poslušnost u računalu s izmijenjenim diskom i novom instalacijom Windowsa.

Unatoč raznim postupcima čišćenja simptomi su se i dalje pojavljivali pa je Dragos samo mogao ustvrditi da se radi o iznimno sofisticiranom programu koji umije inficirati BIOS nekoliko proizvođača, kao i EFI/UEFI firmware. Inicijalna zaraza najvjerojatnije dolazi putem USB memorije koja iskorištava dosad nepoznatu ranjivost sustava, BIOS-a ili OS-a.

Svakako je moguće i da se radi o slučaju krhkog mentalnog zdravlja, paranoidnoj shizofreniji koja je Dragosa navela na pomisao da dva ugrožena računala međusobno komuniciraju zrakom putem mikrofona i zvučnika, modulirajući i demodulirajući pritom digitalni signal.

Ova metoda komunikacije zvuči kao plod mašte, no ona nije i nemoguća. Nedavno su sličan način komunikacije razvili studenti postdiplomskih studija na Cambridgeu, a za iPhone postoji i aplikacija chirp.io koja na sličan način može prenijeti informaciju; slično je i s ostalim tehnikama na koje se u ovom slučaju sumnja.

Ako se radi o sofisticiranom napadaču kao što je NSA, nijedna se od ovih metoda ne može tek tako isključiti. Ipak, postavlja se pitanje motivacije. Ako je netko razvio tehnologiju koju je teško ako ne i nemoguće iskorijeniti, zbog čega bi ju izložio riziku napadajući baš stručnjaka s područja računalne sigurnosti koji će brzo posumnjati da se ne radi samo o kvaru CD ROM uređaja, inače uobičajenom u mnogim laptopima?

Čudan je i postupak samog Dragosa, koji je čekao pune tri godine kako bi se konačno odlučio da javno potraži pomoć, na što su se osvrnuli mnogi kritičari njegove teorije.

Sve u svemu, slučaj dobro ilustrira kompleksnost računalnog okruženja jer u ovakvim slučajevima ni naj-veći stručnjaci ne mogu biti sigurni radi li se o velikom zločestom vuku ili samo o običnim računalima čiji je hardver zreo za zamjenu.

Zločesti vuk

Otkrivanje snježnog

čovjeka računalne sigurnosti

značio bi kraj tradicionalnih

metoda zaštite računala

NOVOSTI


Sedam IT i IBM Hrvatska

U organizaciji tvrtki Sedam IT i IBM Hrvatska održana je konferencija pod na-zivom “Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja”.Konferenciju su tvrtke inicirale kako bi predstavile iskoristivost resursa potrebnih za optimizaciju infrastrukture za pohra-nu podataka korištenjem rješenja IBM PureFlex, Flex System i FlashSystem. IBM PureFlex System rješenje je integrirane infrastrukture dostupno u tri konfiguracije (Express, Standard, Enterprise) s računalnim čvorovima temeljenim na x86 ili POWER procesorima i koje se dodatnim opcijama može prilagoditi kako bi odgovarali speci-fičnim korisničkim potrebama.

Studija slučaja koju su predstavili Mirko Josipović iz Sedam IT, koji je sudjelovao u implementaciji rješenja, te Alan Rakvin iz Iskona, gdje je implementacija izvrše-na, potvrdila je funkcionalnosti rješenja te stvarnu i pravodobnu predvidljivost korištenja potrebnih resursa, čime se štedi vrijeme i snižavaju troškovi poslovanja, a učinkovitost je ljudskih potencijala mak-simizirana. Nakon korisničkih iskustava i predstavljanja rješenja IBM Pure Flex, IBM-ovi stručnjaci predstavili su IBM Flex System, rješenje koje svojim mogućno-stima nadmašuje blade poslužitelje zbog fleksibilne arhitekture koja može podržati trenutne poslovne potrebe. (R. I.)

Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja

Atos

Na događanju održanom s Novellom i HP-om Atos je pokazao poslovna i tehnološka rješenja iz područja sigurne razmjene sadržaja i ispisnih rješenja, osobito s mobilnih uređaja. “Danas smo okruženi mobilnim telefonima i tabletima koje zaposlenici donose na posao, koristeći poslovne resurse u manjem ili ve-ćem obimu, no svakako u porastu”, rekao je na spomenutom otvaranju zajedničkog događanja tvrtki Atos i partnera Novella te Hewlett-Packarda Dejan Grubić, viši konzultant za enterprise rješenja u oblaku iz Atosa.Tijekom poludnevnog događanja u zagrebačkom hotelu Double Tree by Hilton predstavljena su poslovna i tehnološka rješenja iz područja sigurne razmjene sadržaja i ispisnih rješenja s poseb-nim fokusom na povezivanje s mobilnih uređaja. Zašto i kako integrirati rješenje Novell Filr u postojeću poslovnu okolinu kroz model javnog ili privatnog oblaka, pojasnili su u teoriji, ali i u prigodnoj demonstraciji uz sudjelovanje publike, Dejan Grubić i Alan Šabić. Evoluciju ispisnih rješenja u posljednjih desetak godina te pogled na ispisne potrebe budućnosti predstavili su Marko Horvatić i Hrvoje Marenić. U prezentaciji rješenja iPrint tvrtke Novell stavljen je naglasak na ispis s mobilnih uređaja za potrebe sred-njih i velikih poslovnih okruženja, ali i za pružanje usluge ispisa krajnjim korisnicima.

Još rješenja u oblaku AlcAtel-lucent

AmAzon

Rast prihodaU trećem kvartalu proizvođač telekomunikacijske opreme Alcatel-Lucent ostvario je rast prihoda prvenstveno zahvaljujući dvoznamenkastom rastu na visokoprofitabilnom američkom tržištu. Prihodi u trećem kvartalu porasli su za 7%, na 3,67 milijardi eura, no tvrtka je i dalje poslovala s gubitkom od 200 milijuna dolara. Novi CEO tvrtke Michel Combes, koji je na tu poziciju došao u travnju ove godine, najavio je usmjeravanje tvrtke na profitabilno poslovanje vezano uz 4G mobilne mreže i proizvode za širokopojasni internet te je najavio otpuštanje 10.000 radnika kako bi uštedio milijardu eura do 2015. godine. (K. B.) l

Veći prihodi i manji gubiciAmazon je za treći kvartal prijavio 24% veće prihode nego u istom razdoblju prošle godine, no i gubitak od 41 milijuna dolara. Ukupni prihodi tvrtke bili su 17,09 milijardi dolara, što je više od očekivanja analitičara, koji su u prosjeku predviđali da će tvrtka imati prihode od oko 16,76

milijardi dolara. Gubitak od 41 milijuna dolara znatno je manji od prošlogodišnjeg gubitka od 274 milijuna dolara u istom kvartalu, a kao glavni razlozi za gubitak navode se investicije u nove proizvode i širenje mreže centara za isporuke proizvoda.U tekućem kvartalu u Amazonu očekuju rast prometa na 23,5 do 26,5 milijardi dolara, zbog čega su u tvrtki najavili zapošljavanje 70.000 sezonskih radnika kako bi mogli zadovoljiti sve narudžbe. (K. B.) l

Apple

BlAckBerry

Izvješće o vladinim upitimaApple je objavio svoje izvješće “Report on Government Information Requests”, u kojem navodi broj zahtjeva za informacijama iz odgovarajućih tijela država širom svijeta.U izvješću se naglašava da je velika većina zahtjeva vezana uz izgubljene ili ukradene uređaje, dok je samo mali broj zahtjeva vezan uz terorizam i druge kriminalne radnje. Daleko najviše zahtjeva vezanih uz korisničke račune na Appleovim uslugama dolazi iz SAD-a, odnosno njih između 1.000 i 2.000 (nije dozvoljeno iznositi točne brojke), a daleko iza njega, na drugom mjestu,

Računajte na nasBlackBerry je pokrenuo marketinšku kampanju i putem

nalazi se Velika Britanija sa 127 zahtjeva. SAD je također uvjerljivo vodeći i po broju zahtjeva vezanih uz uređaje, odnosno njih 3.542, a slijedi Njemačka sa 2.156 zahtjeva.U Appleu naglašavaju da se njihovo poslovanje ne temelji na prikupljanju informacija o svojim korisnicima te stoga i nemaju potrebu da skladište takve informacije. Također ističu da štite osobne podatke

svojih korisnika i šifriraju sve podatke koji se šalju putem usluga poput iMessagea i FaceTimea. (K. B.) l


Atos

Predstavljen je i koncept distribuiranog skeniranja u oblak Flow CM Professional tvrtke Hewlett-Packard, koji se koristi u kom-binaciji s mrežnim skenerima dokumenata, multifunkcijskim uređajima generacije Flow te čak i preuzimanjem podataka putem kamera na mobilnim uređajima (telefoni i tableti). Nave-deno rješenje, kao i predstavljeni rekorder iz Guinessove knjige rekorda po brzini ispisa za pisače HP Officejet Pro X, otvaraju novo područje rješenja za SME segment tržišta (small and me-dium enterprise), koje je rašireno posebno u manjim zemljama poput Hrvatske i zemalja u regiji. (D. Petric)

Canon je predstavio četiri nova višenamjenska pisača formata A3 u seriji imageRUNNER Ad-vance 4200. Ova nova serija zamjenjuje postojeću seriju 4000 i dostupna je od 1. stu-denog.imageRUNNER Advance tr-žišno je izuzetno uspješna serija proizvoda - od 2009. u regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) Canon je prodao gotovo 360.000 ovih uređaja, navode u Canonu i nastavljaju kako su ključne mogućnosti

Novi iR Advance Canon

Kako bi se dodatno povećalo vrijeme rada uređaja, novi mo-deli nude opciju za udaljeno servisiranje - poput naručivanja tonera - i udaljenu nadogradnju i dijagnostiku. (R. I.)

koje su bile opcija na prvoj generaci-ji sada dostupne standardno. One uključuju nagra-đivani Universal Login Manager, mobilni PRINT & SCAN, sustav Access Management System, pretražive skenirane datoteke i sigurno brisanje čvrstog diska.Uređajima se može centralno upravljati te ih se može udalje-no nadzirati i rekonfigurirati.

IDc clouD leADershIp, enterprIse moBIlIty & socIAl meDIA Forum

Tržište pada, cloud rasteAnalitička tvrtka IDC Adriatics organizirala je petu po redu kon-ferenciju koja se bavi računalstvom u oblacima. Sadržaj sad već tradicionalnog događaja - privatne, javne i hibridne aplikacije te sigurnost i infrastrukturni trendovi u oblaku - proširen je temama iz mobilnog poslovanja i društvenih mreža. Konferencija je okupila stotinjak sudionika u zagrebačkom hotelu Antunović.Kad gledamo svijet, analitičari IDC-a predviđaju rast starih IT tehnologija po malim jednoznamenkastim stopama, dok će cloud tehnologije do 2020. godine rasti bar 12 do 15 posto. Konferenciju je obilježilo predstavljanje trećeg hrvatskog istraži-vanja tržišta cloud usluga tvrtke IDC Adriatics. Evo naglasaka: “U 2012. godini vrijednost usluga vezanih uz javni oblak dosegnula je 56 milijuna kuna, iskazavši pritom stopu rasta znatno veću od ukupnog IT tržišta u zemlji. Cloud tržište raslo je nešto sporije nego se očekivalo, a i znatno manje u odnosu na usporedive zemlje”, tvrdi Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa.U Hrvatskoj IT tržište (gledano u cijelosti) pada pet godina zaredom, a cloud usluge u tom istom razdoblju neprestano rastu, i to po stopi od 18 do 20 posto godišnje. Dvije su komponente clouda - potrošački cloud i cloud usluge koje potrošačima pružaju telekomi i integratori. Vrijednost cloud usluga u prošloj godini bila je oko 10 milijuna dolara. Od toga su 75 % tzv. cloud naknade (44 milijuna kuna; ono što su potrošači platili pružateljima usluga). Drugi su sloj (25%) usluge koje pružaju integratori i druge firme ponuđači clouda. Cijelo hrvatsko tržište cloud usluga čini tek 5,9% vrijednosti ukupnih IT usluga u našoj zemlji. Kad pogledamo cloud u odnosu na cijelo IT tržište (dakle ne samo u usporedbi s uslugama) - tu je riječ o udjelu od 2%. (Z. P.) l

otvorenog pisma u kojem naglašava svojim vjernim korisnicima da i dalje mogu računati na njega.U otvorenom pismu, koje je objavljeno na društvenim mrežama i u 30 novina u devet zemalja, BlackBerry pokušava uvjeriti svoje korisnike da tvrtka još uvijek ima tehnologiju kojom može privući korisnike i da će nastaviti postojati i dalje. Ovo su sigurno izazovna vremena za tvrtku, no možete i dalje računati na nas, ističe se u pismu.Pismo dolazi u vrijeme velike neizvjesnosti vezane uz budućnost tvrtke. (K. B.) l

IDc

Druga Big Data konferencija Analitička tvrtka IDC Adriatics je najavila organizaciju konferencije na temu Big Data and Business Analytics Forum 2013, koju će u suradnji sa svojim partnerima održati 28. studenog ove godine u zagrebačkom hotelu Antunović. Big Data predstavlja

prikupljanje, obradu i analizu ogromne količine strukturiranih i nestrukturiranih podataka, koje nije moguće procesirati “tradicionalnim” alatima poslovnog izvještavanja. Daleko je kompleksnija i ide daleko iznad uobičajenog pretraživanja podataka, tražeći skrivene međuodnose i obrasce ponašanja. Sastavnica je treće razvojne IT platforme, koju uz Big Data čine cloud,

društvene mreže i mobilne komunikacije. Primjena i korištenje Big Data rješenja zasad su najvidljiviji u tržišnim vertikalama poput bankarstva, telekomunikacija i maloprodaje.Druga po redu Big Data konferencija obuhvatit će

teme poput upravljanja korporativnim informacijama, pristupa objedinjenim informacijama te skladištenja i sigurnosti velikih količina podataka. (R. I.) l

NOVOSTI


Canon

Canon je objavio da je ažurirao svoj kompletni portfelj proizvoda za profesi-onalni ispis. U sklopu objave predstav-ljene su nove serije Canon imagePRESS C7011VP i C7011VPS, koji komercijalnim tiskarama i internim odjelima za ispis nude najnovije Canonove inovacije na području digitalnog tiska u boji. Obje serije nude novu, izuzetno brzu tehno-logiju za RIP te proširuju mogućnosti završne obrade i upravljanje bojama prilikom tiska.U Canonu navode da će volumen digi-talnog monokromatskog produkcijskog ispisa u zapadnoj Europi doseći otprilike 220 milijardi A4 stranica u 2013. godini

te su stoga predstavili i tri nove serije crno-bijelih produkcijskih pisača: Canon varioPRINT 135, Canon imagePRESS 1135+ te Océ VarioPrint 6000+.Novi crno-bijeli pisači nude također proširene mogućnosti završne obrade - in-line slaganje i klamanje omoguće-no je uz Finisher-AK1, dok je Saddle Finisher-AK2 namijenjen korisnicima koji traže uvezane preklopljene knjižice u malim nakladama do 100 stranica (25 listova). Profesio-nalna jedinica za bušenje nudi korisnicima mogućnost

automatskog bušenja s prilagođenim uzorkom. Za korisnike koji iz razloga cijene, sigurnosti ili brige za autorska prava ne žele skener, dostupna je i ver-zija uređaja Canon varioPRINT 135 bez skenera, samo s pisačem.Pored noviteta u hardverskom dijelu portfelja za profesionalni ispis, Canon je također predstavio verziju 6.1 svog softvera za pripremu dokumenata Océ PRISMAprepare kako bi korisnicima ponudio veću funkcionalnost, istodobno nudeći jednostavnu upotrebu. (R. I.)

Obnovljen portfelj profesionalnog ispisa

➲ Allied Telesis Allied Telesis, provider sigurnosnih globalnih IP/Ethernet rješenja objavljuje da je postavio Ivana Mladenovića na poziciju country managera za regiju Balkana (hrvatska, srbija, Bih, crna Gora, makedonija i Grčka). u tom svojstvu mladenović će biti odgovoran za prihode i razvoj Allied telesisova biznisa u ovim zemljama. mladenović će također biti zadužen za razvoj i održavanje prodajne mreže distributera, kao i za druge članove prodajnog kanala. ➲ Sense Consulting Tvrtki Sense Consulting pridružio se Emir Džanić na mjestu projektnog menadžera u odjelu za eu fondove. Džanić će aktivno sudjelovati na razvoju poslovanja tvrtke na području eu fondova za privatne tvrtke, organizacije te državnu upravu i lokalnu samoupravu.

KADROVSKI PUTOKAZ

cABlelABs

10-gigabitni kabelski InternetNeprofitna udruga tvrtki vezanih uz kabelski prijenos predstavila je novu verziju specifikacija DOCSIS, koja donosi brzine prijenosa podataka do 10 Gbps prema korisniku, odnosno 1 Gbps od korisnika prema mreži.

DOCSIS 3.1 trebao bi poboljšati i energetsku efikasnost modema, omogućiti do 50% veći kapacitet prijenosa u postojećim kabelskim mrežama te koristiti tehnologije za smanjenje kašnjenja u mreži. Također se ističe da je DOCSIS 3.1 unazad kompatibilan sa starijim verzijama standarda. Prvi modemi koji podržavaju nove specifikacije očekuju

se na tržištu 2015. godine, a prve komercijalne mreže temeljene na novoj tehnologiji trebale bi početi s radom tijekom 2016. (K. B.) l

cpp

Održana konferencija B4CLOUDU zagrebačkom Hypo centru 17. listopada 2013. održana je prva konferencija Business for Cloud - B4CLOUD o modernom cloud poslovanju, u organizaciji Cloud poslovno-financijskog sustava u Hrvatskoj - CPP-a te pod sponzorstvima Hrvatskog Telekoma i IBM-a.Oko 50 tvrtki s domaćeg i svjetskog tržišta sudjelovalo je u organizaciji konferencije B4CLOUD, koja je okupila oko 400 posjetitelja. (R. I.) l

AlGeBrA

Četiri nova programaU suradnji s tvrtkama Datalab i Excel Educa, Učilište Algebra pokreće četiri nova programa obrazovanja iz područja računovodstva i financija. Zajedno s postojećim programima osposobljavanja i usavršavanja knjigovođa, ovi programi sačinjavaju kompletnu vertikalu obrazovanja za računovodstvene stručnjake. Zahvaljujući novoj koncepciji ovih programa polaznici svladavaju ciljeve računovodstvene struke te su po završetku školovanja spremni da preuzmu zahtjevnije računovodstvene poslove u tvrtkama gdje rade ili samostalno obavljaju ovu djelatnost za druge poslovne subjekte. (T. D.) l


Epson

TM-P80 novi je Epsonov prijenosni termalni POS pisač konstru-iran za funkcioniranje u različitim poslovnim okružjima koji uz velike mogućnosti povezivanja nudi i dugotrajnu autonomiju baterije te funkciju uštede papira, navode u Epsonu. TM-P80 dolazi s opcijama Bluetooth ili Wi-Fi povezivosti te korisnicima omogućava fleksibilnost i prenosivost. Mo-del s Wi-Fi podrškom donosi prednost Epsonove usluge ePOS, koja omogućava ispis priznanica, ulaznica i kupona gotovo na bilo kojoj lokaciji, izravno s mobilnog uređaja. To se može učiniti s pomoću bilo kojeg web preglednika koji podržava standard HTML5, bez potrebe za korištenjem osobnog računala, po-služitelja i upravljačkih programa. K tome, pisač se jednostavno uklapa u aktualne IT sustave. Uz Bluetooth podršku korisnici mogu ispisivati izravno s mobilnih uređaja bilo gdje, čak i na otvorenom, bez potrebe za spajanjem na mrežu.S opcijskim punjačem moguće je istodobno puniti do četiri baterije te tako podržati terenski rad više pisača. Drop-in način umetanja papira omogućava brzu i jednostavnu zamjenu, tako da kupci ne moraju čekati svoje račune ili potvrde. (R. I.)

POS pisač TM-P80

Novi tablet ARCHOS Titanium 97B HD s IPS zaslonom dijago-nale 9,7”, HD rezolucije 2.046×1.536 točaka (246 ppi), snažnim dual-core pro-cesorom na 1,6 GHz potpomognutim četverojezgrenim grafičkim koprocesorom dostupan je na hrvatskom tržištu. Tablet je težak 650 grama, pogonjen je Androidom 4.1 te opremljen sa 8 GB memorije i utorom za SD kartice, a preporučena cijena iznosi 1.999 kn. (R. I.)

Dostupan Titanium

ArchoscItus

Zlatna medalja na ARCA-iTvrtka Citus osvojila je Zlatnu medalju za mobilno rješenje C@N Motion na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2013, održanoj od 03. do 05. listopada 2013. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Priznanje je jedno u nizu osvojenih ove godine, počevši od zlatne medalje dobivene na Međunarodnoj izložbi inovacija INPEX 2013 u lipnju, u SAD-u, preko brončane medalje na najvećem svjetskom sajmu inovacija INST-u i posebne nagrade Leading Innovation Award, koju dodjeljuje International Intellectual Property Network Forum održanom krajem rujna 2013. na Tajvanu. (R. I.) l

mIcrosoFt

Iznad očekivanjaMicrosoft je za treći kvartal objavio iznenađujuće dobre rezultate poslovanja koji su i prometom i dobiti znatno nadmašili očekivanja.Tvrtka je ostvarila dobit od 5,24 milijardi dolara, što je znatno više od očekivanja analitičara, koja su u prosjeku bila oko 4,56 milijardi dolara. Ukupni promet tvrtke bio je 18,5 milijardi dolara, što je opet znatno više od 17,8 milijardi dolara, koliko su očekivali analitičari.Microsoftov CEO Steve Ballmer naglasio je da nastavljaju transformaciju svojeg poslovanja u tvrtku vezanu uz uređaje i usluge te da je vidljiv velik interes kupaca za njihove nove uređaje poput Xboxa One, Surfacea 2 i Surfacea Pro 2 te mnoštva uređaja temeljenih na Windowsima 8.1 i Windowsima Phone.U rezultatima poslovanja ističe se da su prihodi od uređaja namijenjenih krajnjim korisnicima porasli za 4%, na 7,46 milijardi dolara; prihod od pretraživačkih usluga za 47%; dok su prihodi od tableta Surface narasli na 400 milijuna dolara.Nakon objave ovih rezultata dionice tvrtke porasle su više od 6%. (K. B.) l

Dell

Softver za tvrtkeDell Software predstavio je nova mobilna rješenja kreirana kako bi tvrtke bolje podržale radnike koji rade izvan ureda te smanjile sigurnosne rizike i informatičku kompleksnost na minimum.S ciljem širenja operativne

hAkom

Mobilna mjerna stanicaHAKOM je pustio u rad prvu pokretnu kontrolno-mjernu stanicu. Pokretna je stanica još jedna daljinski upravljana mjerna stanica u Republici Hrvatskoj i služi za nadzor i kontrolu radiofrekvencijskog spektra. Kontrolno-mjerna stanica trenutno je smještena u priobalju Istre te omogućuje vrlo kvalitetna mjerenja radiofrekvencijskih signala na području sjevernog Jadrana.Uključivanjem ove stanice u kontrolno-mjerni sustav Hakoma Republika Hrvatska povećala je mogućnost zaštite radiofrekvencijskog spektra, što je iznimno važno s obzirom na probleme u prijemu radijskih i televizijskih signala u Istri. Radom ove stanice moći će se neprekidno pratiti sve promjene u radiofrekvencijskom spektru i lakše identificirati talijanske odašiljače koji rade na međunarodno neusklađenim frekvencijama te ometaju prijem hrvatskih radijskih i televizijskih programa.Osim zaštite radijskih frekvencija za radio i televiziju, mjerna stanica ima mogućnost mjerenja frekvencija koje koriste hitne službe te službe spašavanja, a ujedno služi i za zaštitu svih korisnika radiofrekvencijskog spektra od neovlaštene ili nepravilne uporabe radijskih frekvencija. (T. D.) l

informatičke agilnosti, Dell uvodi novo rješenje Dell KACE Endpoint Systems Management za sistemsko upravljanje u realnom vremenu tabletom ili smartfonom. Usto, Dell SonicWALL dodatno je proširio mogućnosti sigurnog mobilnog pristupa kako bi odgovorio na potrebe mobilne radne snage, istodobno podižući razinu zaštite korporativnih sustava i podataka od mobilnih prijetnji. Dell je također poboljšao Dell Wyse Cloud Client Manager kako bi podržao sigurno upravljanje u oblaku za dodatne uređaje, predstavljajući set modularnih Mobility Consulting usluga za srednje velike korisnike. (T. D.) l

NOVOSTI


INsig2

Konzorcij predvođen hrvatskom tvrtkom INsig2, tvrtkom-kćeri kompanije IN2, koji čine još varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI), zagrebačka tvrtka TMD Travel, riječka tvrtka Ventex i američka tvrtka AccessData, pobijedio je na natječaju Eu-ropske organizacije za borbu protiv prevara (OLAF) i dobio posao vrijedan pet milijuna eura. Riječ je o obrazovanju iz vještina digi-talne forenzike za gotovo 1.000 policijskih istražitelja iz zemalja Europske Unije. Edukacija će se održavati tijekom sljedeće četiri godine u formi dvotjednih seminara u hotelu Četiri opatijska cvijeta. Dio školovanja obavljat će se i putem Interneta, prije i poslije seminara u Opatiji, gdje će se, uz stjecanje novih znanja, budući digitalni forenzičari moći i međusobno bolje upoznati na nizu društvenih događaja osmišljenih u okviru projekta. Progam će obuhvatiti brojna područja digital-ne forenzike - digitalne istrage na Windows, Mac i Linux računalima, istrage mobilnih telefona i smartfona sa svim relevantnim operacijskim sustavima, istrage prometa po računalnim mrežama, forenzičko klasi-

Posao u EU ficiranje velikih količina digitalnog videa i digitalnih fotografija te ostale aktualne teme iz te domene. Što se tiče podjele poslova, FOI će napraviti kurikulum edukacije, kako na samim semi-narima tako i u internetskom dijelu nastave; TMD Travel će se pobrinuti za logistiku oko putovanja i smještaja; Ventex je preuzeo IT podršku škole za digitalnu forenziku; a InSig2 i američka tvrtka AcessData će dati trenere. (Z. P.)

corvus InFo

Norma PCI DSSHrvatska tvrtka za razvoj naprednih e-trgovinskih rješenja usmjerenih poduzetničkim i korporativnim klijentima Corvus Info d.o.o. dobila je najviši stupanj sukladnosti s normom Payment Card Industry Data Security Standard (PCI DSS). Rezultat je to završene službene revizije podatkovnog centra, sigurnosnih sustava i poslovnih procesa, što je izniman uspjeh koji Corvus Info svrstava u krug najboljih svjetskih kompanija koje se bave elektroničkim plaćanjem, tvrdi se u objavi za medije. (R. I.) l

erIcsson nIkolA teslA

Treći kvartalEricsson Nikola Tesla objavio je financijske rezultate za treće tromjesečje ove godine. Ostvaren je porast operativne dobiti od 20,4%, dok je neto dobit veća za 14,8% u

sImBIozA

Masovno računalno opismenjivanjeU Sloveniji je u listopadu izveden dosad najveći dobrovoljni projekt Simbioza, namijenjen poučavanju starijih vještinama računalstva i mobilne telefonije. Treća Simbioza odvijala se u vidu besplatnih radionica na 326 lokacija, na kojima je 4.819 starijih sudionika stjecalo nova znanja uz pomoć 89 lokalnih i 12 regionalnih koordinatora te 3.529 dobrovoljnih predavača, među kojima je bilo najviše mladih. Pored masovnog prenošenja znanja starijim osobama i ujedno gradnje mosta među generacijama, tjedan Simbioze s ukupno 8.348 sudionika obilježili su tzv. održivi projekti, koji ideje Simbioze mogu raširiti tijekom cijele godine. Simbioza sada nastavlja rad na novim međugeneracijskim projektima, između ostalog u novom međugeneracijskom centru u Ljubljani. Posjeta predstavnika Austrije, BiH, Irske, Kine, Nizozemske, Njemačke, Venezuele i SAD-a radionicama potvrdila je veliko zanimanje za širenje ideja Simbioze i u drugim državama. (E. J.) l

nsk

Nastavak arhiviranja HR webaNacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspješno nastavlja s projektom Hrvatski arhiv weba u kojem se prikupljaju i čuvaju online sadržaji za buduće

odnosu na prvih devet mjeseci prethodne godine. Bruto marža bilježi porast na 17% prvenstveno zbog povoljnijeg asortimana prodanih proizvoda i usluga. Povrat od prodaje (ROS) bilježi porast na 11,2%. Ukupna novčana sredstva, uključujući kratkoročnu financijsku imovinu, iznose 470,3 milijuna kuna. Ostvaren je solidan novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 70,4 milijuna kuna. Kompanija i dalje ima snažnu bilancu s ukupnom imovinom od 1.013,8 milijuna kuna te udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 62,6%. (T. D.) l

naraštaje. Sadržaj s Interneta također je važan za hrvatsku kulturnu baštinu, smatraju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.Arhiv je namijenjen preuzimanju i trajnom čuvanju publikacija s Interneta kao dijela hrvatske kulturne baštine. Arhivirani sadržaji mogu se pretraživati preko naslova, URL-a, ključnih riječi ili predmetnih područja, a dostupan je i putem online kataloga NSK-a.Kako bi se upotpunila baza arhiviranih sadržaja, Hrvatski arhiv weba 2011. i 2012. godine proveo je dva pobiranja (harvestiranja) hrvatske internetske domene, a u planu je i harvestiranje domene .hr u 2013. godini.Alat za selektivno preuzimanje i arhiviranje digitalnog sadržaja razvijen je u Sveučilišnom računskom centru (SRCE). Za harvestiranja domene .hr i tematska harvestiranja koriste se alatom Heritrix. Heritrix je softver otvorenog koda čija je primarna svrha kvalitetno pobrati i sačuvati digitalne sadržaje s weba. Do 2013. u Hrvatskom arhivu weba arhivirano je više od

4.900 naslova u preko 33.000 arhiviranih primjeraka. Ukupna veličina arhiviranog sadržaja iznosi preko 13 TB. (T. D.) l


HP

Tvrtka HP najavila je svoj novi tanki kli-jent, osmišljen kako bi povećao produktivnost poslovnih korisnika u pokretu. Riječ je o laganijem uređaju koji se može pohvaliti visokim performansama, pouzdanom povezivošću i sigurnim pristupom podacima, tvrde u HP-u.Zahvaljujući prijenosnom tankom klijentu HP mt41 Mobile Thin Client i korisnici u pokretu mogu ostati produktivni te zaštititi i najosjetljivije podatke. Ništa zapravo nije pohranjeno na samom uređaju, baš kao što je slučaj i s tradicionalnim tankim klijentima. Zaposlenici mogu odrađivati svoje poslovne zadatke samim uključi-vanjem spomenutog uređaja (koji izgledom podsjeća na prijenosno računalo) i prijavom na zaštićenu mrežu iz ureda, od kuće ili bilo s kojeg drugog mjesta odakle imaju pristup oblaku. (R. I.)

Lagani tanki klijent

erIcsson nIkolA teslA

Intel

optImA telekom

Ugovori u inozemstvuEricsson Nikola Tesla potpisao je, osim nedavno potpisanog i objavljenog ugovora s BH Telecomom, nekoliko ugovora u vrijednosti 80 milijuna kuna u zemlji i na tržištima susjednih zemalja. Riječ je o proširenjima i unapređenjima mobilnih i fiksnih mreža te o isporuci rješenja u segmentu industrije i društva. (T. D.) l

Stabilni prihodiIntel Corporation izvijestio je o prihodu u trećem tromjesečju u iznosu od 13,5 milijardi USD, dobiti prije oporezivanja u iznosu od 3,5 milijardi USD, neto dobiti u iznosu od 3,0 milijardi USD i dobiti po dionici u iznosu od 0,58 USD. Tvrtka je generirala otprilike 5,7 milijardi USD u gotovini od operacija, isplatila 1,1 milijardu USD dividendi te upotrijebila 536 milijuna USD za otkup 24 milijuna dionica. Ukupni prihod povećan je za 5% u odnosu na prethodno razdoblje, dok u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nema promjene. Prihod odjela Data Center Group iznosio je rekordnih 2,9 milijarde USD, što je povećanje od 12% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (T. D.) l

Treći kvartalOptima Telekom objavio je financijske rezultate za treće tromjesečje. Osnovne su značajke poslovanja u kvartalu mali rast EBITDA marže, smanjenje ukupnih

prolexIc technoloGIes

DDoS napadači mijenjaju taktikuProlexic Technologies, tvrtka specijalizirana za

rješenja vezana uz zaštitu od distribuiranih napada uskraćivanjem resursa (Distributed Denial of Service - DDoS), izvijestila je da su u trećem kvartalu ove godine napadači promijenili taktiku kako bi povećali snagu napada i sakrili svoje identitete.U tvrtkinu izvješću Q3 2013 Global DDoS Attack Report navodi se kako su u trećem kvartalu najviše zabrinutosti izazvali reflektirani napadi, koji

Toshiba Europe

Toshiba Europe predstavila je Satellite Z30 i Satellite Z30t - par ultratankih prijenosnika sa zaslonom 13,3” i Windowsima 8.1. Z30 omogućuje rad na bateriji u trajanju do 12 sati, a nudi i opciju ekrana osjetljivog na dodir u vidu modela Z30t. Pokreće ga Intelov procesor Core i opremljen je s do 16 GB RAM-a, a kao opcija za pohranu podataka nudi se i SSD.Predstavljen je i Portégé R30, koji također dolazi opremljen procesorima Intel Core četvrte generacije te s do 16 GB RAM-a i opcionalnim SSD-om, kao i nereflektirajućim HD zaslonom dijagonale 13,3” s LED pozadinskim osvjetljenjem koji omo-gućuje rad bez neugodnih odbljesaka.Na kraju, predstavljeno je i poslovno računalo Tecra W50 sa 15,6-inčnim zaslonom, Intelovim Quad Core procesorima i Nvidijinom grafičkom karticom Quadro s GDDR5 memorijom, namijenjeno zahtjevnim profesionalcima.Svi predstavljeni modeli nude izvrsnu povezivost putem gigabitnog Etherneta, Wi-Fija i Bluetootha 4.0, a opremljeni su i USB 3.0 priključcima. (R. I.)

Novi poslovni prijenosnici

poslovnih rashoda, pad ukupnih poslovnih prihoda i rast prihoda od internetskih, multimedijskih te podatkovnih usluga. Ukupni konsolidirani prihodi na kraju trećeg tromjesečja 2013. godine iznose 399 milijuna kuna, što u usporedbi s rezultatima ostvarenim u istom razdoblju prethodne godine ukazuje na smanjenje od 10,8%. (R. I.) l

su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli 265%, odnosno 70% u odnosu na drugi kvartal. Stoga se ističe da su DDoS napadači pronašli jednostavniji i efikasniji način za pokretanje napada s manjim botnetovima.Također se navodi da je ukupni broj napada na tvrtkine klijente u trećem kvartalu ostao visok i predstavlja dosad najveću ukupnu vrijednost za pojedini kvartal. (K. B.) l

NOVOSTI


Intel

Intel je objavio komercijal-nu dostupnost svog višena-činskog, višepojasnog 4G LTE rješenja. Platforma Intel XMM 7160 nalazi se u LTE verziji uređaja Samsung GALAXY Tab 3 (10.1), dostupnoj u Aziji i Europi.Intel je proširio i portfelj rješenja za povezivanje putem 4G LTE veze te je predstavio PCIe (PCI Express) M.2 module za tablete, računala Ultrabook i uređaje “2 u 1” sa 4G vezom, kao i integrirani radiofrekvencijski primopredajni modul SMARTi m4G. Ti novi pro-izvodi proizvođačima uređaja omogućuju jednostavnu, učinkovitu i ekonomičnu ugradnju podrške za bežičnu vezu visokih performansi u vlastite uređaje, navode u Intelu. (T. D.)

Novosti u 4G

Samsung

Samsung Electronics objavio je dostupnost novih modela pisača u boji opre-mljenih NFC tehnologijom na hrvatskom tržištu. Laserski pisač u boji C410 i multifunkcijski uređaj C460 osim NFC tehnologije mobilnog ispisa donose i Samsungovu tehnologiju ReCP (Rendering Engine for Clean Page) te polime-rizirajući toner s fino raspršenim česticama i blagim glossy efektom. Uz pisače C410 i C460 korisnici mogu iskoristiti sve prednosti Googleova obla-ka (Google Cloud) prilikom ispisa s tableta, smartfona te prijenosnog ili osobnog računala, a nagrađivana tehnologija Easy Eco Drive štedi toner, papir i struju.Samsung C410 dostupan je po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 1.399 kuna, dok je model C460W dostupan po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 2.099 kuna, odnosno 2.649 kn za inačicu oznake C460FW koja je, uz pisač i skener, opremljena i fax uređajem. (R. I.)

Dostupni NFC pisači

mIcrosoFt/s&t/IBm (sI)

seDAm It

Promjene na čelu vodećih tvrtkiJesen je u Sloveniji donijela smjenu na vrhu tri vodeće IT tvrtke. Novi je generalni direktor slovenske podružnice Microsofta Robert Trnovec, jedan od najpoznatijih slovenskih IT menadžera, koji dolazi iz tvrtke S&T Slovenija, u kojoj je obavljao dužnost predsjednika uprave od 2007. godine, a prije toga bio direktor prodaje i poslovnog razvoja u ATR Computers te generalni direktor tvrtke Hewlett-Packard Slovenija. Donedavna generalna direktorica slovenskog Microsofta Biljana Weber preuzela je vođenje Microsoftove podružnice u Češkoj. Tvrtkom S&T Slovenija odsad će upravljati nova tročlana uprava, čiji je predsjednik Sašo Berger, koji je u tvrtki zaposlen već 14 godina, od toga veći dio na mjestu potpredsjednika uprave i izvršnog direktora za područje financija (u posljednje doba odgovoran i za rješenja za vojnu industriju), a članovi su Matjaž Kureš i Aleksander Antič. Novi je izvršni direktor IBM-a Slovenija Julij Božič, ujedno odgovaran za IBM-ovo poslovanje u Bosni i Hercegovini, koji je u IBM-u bio rukovodioc odjela

Cisco Gold PartnerTvrtka Sedam IT d.o.o. je stekla status Cisco Gold Partnera, prestižnog partnerskog statusa koji tvrtka postiže ispunjavanjem brojnih zahtjevnih kriterija. Stjecanje statusa Cisco Gold Partner podrazumijeva prethodno ispunjavanje

poslovnA IntelIGencIjA

BASS u LondonuPočetkom studenog predstavnici Poslovne inteligencije na dvije će stručne konferencije u Londonu predstaviti svoje novo rješenje Big Data Analysis as a Service (BASS).BASS omogućava korisnicima jednostavnu i usporednu analizu sentimenta korisnika prema proizvodima i brandovima bazirano na analitici velikih podataka u oblaku, koje od korisnika ne zahtijeva tehnička znanja i inicijalna ulaganja u infrastrukturu. Idejno rješenje nastalo je kao rezultat istraživačkih i razvojnih aktivnosti na projektu Eureka FAIR! te je u tijeku razvoj rješenja sufinanciranog kroz program Poduzetnički impuls, Aktivnost B1 - Jačanje poslovne konkurentnosti.Dostupnost rješenja za prve testne korisnike planirana je za veljaču 2014. godine, a u Londonu će potencijalnim korisnicima biti predstavljen funkcionalni prototip. Poslovna inteligencija će se na konferenciji Big Data Monetisation in Telecoms od 4. do 6. studenog i na konferenciji Big Data Analytics 2013 7. studenog sponzorski predstaviti kao BIRD Consulting, koristeći brand osmišljen za pozicioniranje u Europskoj Uniji. Uz predstavljanje na konferencijama, dogovoren je veći broj sastanaka s

potencijalnim korisnicima BASS rješenja i potencijalnim partnerima za distribuciju. (T. D.) l

za proizvode, administrator za ključne stranke, a zatim direktor prodaje softvera. Dosadašnji izvršni direktor Roman Koritnik preuzima u IBM-u novu funkciju na razini regije. (E. J.) l

zahtjevnih Ciscovih kriterija, poput najviše razine poznavanja portfelja Ciscovih rješenja i implementacijskih ciklusa te naprednog poznavanja i korištenja tehnološke arhitekture i procesa kolaboracije. Značajni su i posjedovanje vrhunskog tima ICT stručnjaka, kontinuirana certifikacija i recertifikacija te sustavno ulaganje u obrazovanje zaposlenika. Pored statusa Cisco Gold, Sedam IT već posjeduje i tri najvažnije Ciscove tehnološke specijalizacije: Advanced Borderless Network Architecture Specialization, Advanced Collaboration Architecture Specialization i Advanced Data Center Architecture Specialization. l

Xerox je predstavio Xerox DocuMate 4700, A3 (11”×17”) plošni skener s ugrađenim hubom koji se može koristiti samostalno ili povezati bilo kroz koji Xerox DocuMate sheet fed scanner.Ovakav dizajn pomaže poduzećima da izbjegnu trošak kupnje kombiniranog ADF/plošnog skenera velikog formata. Ostali A3 plošni skeneri na tržištu mogu se samo opcionalno povezati s ADF skene-rima i potreban im je ADF skener posebno dizaj-

niran za rad s plošnom opcijom. DocuMate 4700 krši oba ova pravila i može se dijeliti među kolegama. (R. I.)

DocuMate 4700


AltImA

sAp

SAP Gold VAR PartnerZagrebačka tvrtka Altima postala je SAP Gold VAR Partner (SAP Gold Value-Added Resellers). Najviši partnerski status SAP dodjeljuje onim partnerima koji kreiraju, prodaju, održavaju i implementiraju SAP rješenja za korisnike svih veličina i unutar raznovrsnih industrija i djelatnosti zadovoljavajući visoke standarde kvalitete. (T. D.) l

Odustajanje od softvera za male tvrtkeSAP navodno zaustavlja razvoje svojeg softvera temeljenog na Internetu, namijenjenog malim i srednjim tvrtkama.Prema pisanju njemačkog tjednika Wirtschaftswoche, SAP će zaustaviti razvoj softvera Business By Design iako će postojeći korisnici moći da ga nastave koristiti i dalje. SAP-ovi predstavnici izjavili su da je razvoj tog proizvoda smanjen, no nije ugašen.SAP je originalno očekivao da će Business by Design, u čiji je razvoj utrošeno tri milijarde eura, imati 10.000 korisnika i generirati milijardu eura prihoda godišnje. No od izdavanja 2010. godine broj korisnika dosegao je tek 785, koji će ove godine tvrtki generirati oko 23 milijuna eura prometa. Za usporedbu, ukupni SAP-ovi prihodi vezani uz softverske usluge u drugom kvartalu bili su 3,35 milijardi eura. (K. B.) l

GooGle

proFIl

Google raspršuje poslužiteljePrema rezultatima istraživanja sveučilišta University of Southern California, Google je u proteklih godinu dana dramatično povećao broj lokacija širom svijeta iz kojih poslužuje upite prema svojoj tražilici.Od listopada 2012. do kraja lipnja 2013. Google je povećao broj lokacija na kojima je smještena njegova pretraživačka infrastruktura sa manje od 200 na više od 1.400, a broj pružatelja usluga pristupa Internetu porastao je s malo više od 100 na više od 850. Pretraživački upiti sada idu prvo do regionalnih centara, a odatle do glavnih Googleovih datacentara.Naime, time se ubrzava pretraživanje iako se uvodi dodatni korak. Budući da je

Interaktivni udžbenici“Profil klik - digitalni udžbenici” naziv je prvog softverskog rješenja za multimedijske digitalne udžbenike u Hrvatskoj, koje će učenicima osnovnih i srednjih škola omogućiti napredniju i temeljitiju komunikaciju s nastavnim gradivom te interaktivno istraživanje i upoznavanje teorije svih predmeta u hrvatskim školama,

Canon

Canon je predstavio Océ VarioStream 7170 - na tonerima zasnovan monokromatski jednostrani sustav za digitalni ispis s neprekinutim ulaganjem (ovakvi sustavi umjesto na pojedinačne papire ispisuju na beskonačnu traku).Sustav je namijenjen malim i srednjim korisnicima u komercijal-nim i korporativnim okruženjima s manjim do srednjim obimom ispisa transakcijskih dokumenata, direktne pošte, uputa za kori-štenje proizvoda i ispisa na posebne vrste medija.Pored ispisa na klasični papir, tehnologija beskontaktnog brzog nanošenja (non-contact flash fusing) ugrađena u VarioStream 7170 omogućuje korisnicima da ispisuju na razne vrste posebnih medija poput naljepnica, tankih plastičnih kartica, folija i laganih obrazaca. (R. I.)

VarioStream za transakcijski ispis

između regionalnih centara i glavnih Googleovih datacentara uspostavljena stalna veza, omogućen je brži odziv, a slanjem podataka do bližih lokacija smanjuje se mogućnost gubitka pojedinih paketa. (K. B.) l

tvrde u izdavaču Profil, autoru ovog rješenja.Interaktivno upoznavanje nastavne materije kroz digitalne udžbenike osigurano je edukativnim i ekskluzivnim multimedijskim sadržajem na hrvatskom jeziku, u prvom redu atraktivnim 3D animacijama

i drugim videozapisima, zatim zvukovnim zapisima, interaktivnim objektima i kvizovima, slikovnim prilozima i fotogalerijama, prezentacijama, tablicama te naposljetku poveznicama na web i sadržaj unutar udžbenika. (R. I.) l

Xerox

NOVOSTI


Teme konferencije: • Kako će Big Data utjecati na poslovanje vaše kompanije? • Napredna analiza Big Data okoline• Upravljanje korporativnim informacijama i performansama• Pristup objedinjenim informacijama• Standardizacija kvalitete podataka• Kompleksnost i kompatibilnost podataka• Skladištenje i sigurnost strukturiranih i nestrukturiranih podataka

Zlatni partnerPlatinum partner

Konferencija je namijenjena: • CIOs• COOs, CFOs• Business Intelligence Menadžerima• IT Direktorima• IT Menadžerima• Voditeljima razvoja• Voditeljima odjela• Arhitektima i Voditeljima skladišta podataka

Lada Dukic, Conference [email protected], +385 1 304 0050

Srebrni partneri Medijski partneri

IDC BIG DATA AND BUSINESS ANALYTICS FORUM 2013

28. studeni 2013 godineHotel Antunović Zagreb

ICTBusiness

186x81_HR.indd 1 8.11.2013 10:02:41

Combis

Finance Day 2013Regionalni sistemski integrator, zagrebačka tvrtka Combis, u suradnji s tvrtkom Cisco Systems u za-grebačkom hotelu Sheraton održala je svoju šestu po redu konferenciju - Finance Day. Događaj je okupio stotinjak sudionika, uglavnom stručnjaka iz financijskog sektora i informatičara, koji su se kroz nizove poslovnih predavanja, tehnološke radionice i interaktivni izložbeni prostor mogli upoznati s novim hardverskim i softverskim rješenjima za banke i financijsko poslovanje 21. stoljeća.Najvažnija je vijest konferencije da Combis ulazi na tržište elektroničkog plaćanja, prije svega na tržište tzv. EFT POS terminala. Riječ je o tržištu koje u Hrvatskoj čini 94 tisuće instaliranih ure-đaja. Problem je u tome što je ta baza pretežno zastarjela - uređaji i softver potječu iz razdoblja od 2004. do 2008. godine te ih je teško i skupo održavati. Usto, riječ je o tržištu koje vapi za novim funkcionalnostima - kao što su beskontaktno plaćanje i mobilni uređaji - i novim poslovnim modelima kao što su leasing tih uređaja, zamjena starih za nove, otkup instaliranih uređaja i tome slično. Upravo u tim činjenicama Combis vidi svoju priliku.Combis će na tržište - koje danas drže dva proizvođača har-dvera - uvesti trećeg igrača: svog partnera, tvrtku Pax. Riječ je o EFT POS uređajima baziranima na operacijskom sustavu Linux, modularnog dizajna, što omogućuje raznolike konfigu-racije. Osim tog uređaja, Combis je predstavio i rješenje za elektronički potpis austrijske tvrtke Xyzmo. Za te uređaje, ali i za uređaje druga dva dobavljača hardvera, Combis će razviti i vlastite aplikacije i dodatne funkcionalnosti. Osim alata kojima plaćamo u raznim situacijama, promjene u bankarstvu očitovat će se i u pojavi digitaliziranih i virtualnih poslovnica, koje sve više prestaju biti mjesta na kojima se provode transakcije, a sve više postaju centralna mjesta savje-tovanja klijenata. U izložbenom dijelu konferencije Finance

Day mogla se vidjeti simulacija virtualne i digitalne poslovnice te sve prednosti dislociranog bankarstva i komunikacije s “udaljenim ekspertom”. Nova vrsta bankarstva zahtijeva i novu generaciju sigurnosnih rješenja pa su Combisovi stručnjaci predstavili neke od best practice scenarija koji pružaju adekvatnu zaštitu financijskih transakcija i podataka. Šesti Combis Finance Day zaključen je na domaćim poslovno-tehnološkim konferencijama nezaobilaznim okruglim stolom na kojem su sudjelovali Dubravka Lukić, članica uprave Sberbanka; Tanja Pureta, psihologinja i direktorica tvrtke Ramiro; te Dražen Jurković, direktor projekata iz Agrokora. Diskusiju je moderirao Damir Horvat, direktor razvoja poslovanja na međunarodnim tržištima u tvrtki Combis.Najvažniji naglasak iz rasprave: financijski će sektor u sljedećih pet godina najviše obilježiti kreiranje novih proizvoda i usluga, a generatori tih inovacija bit će novi korisnici, pretežno oni koji su se dosad vrlo malo ili nimalo koristili uslugama banaka - dakle, vrlo mlade generacije. (Z. Pavić)



istraživanja

Korištenje CRM-a u EU i Hrvatskoj

Vrhovno božanstvo prodajnih odnosaKažu da je CRM neumoljiv. Da neprestano motri sa svoje planine obavijene tamnim oblacima i gustom maglom. Da zna sve i da je spreman da u tili čas presudi svakome i svemu. Da svojim obožavateljima podaruje snagu i izdržljivost i da za slabosti nema strpljenja

Kada se govori o sustavima za upravljanje odnosima

s kupcima (Customer Relati-onship Management - CRM), obično se prije svega misli na tehnološko (uglavnom softver-sko) rješenje koje tvrtkama pomaže u procesima prodaje novim kupcima i održavanja odnosa s postojećima. Pritom se često zanemaruje činje-nica da tehnologija u sklopu CRM-a služi tek kao alat kojim

ne može se odbaciti njihova barem indikativna vrijednost, a koja ukazuje na to da takvo stanje treba mijenjati. Naime, kada je riječ o implementacija-ma CRM rješenja, 22% hrvat-skih tvrtki navodi da posjeduju takav sustav (u usporedbi sa 28% prosjeka EU28). Očekiva-no, manji udio njih svoje CRM rješenje doista i koristi. Tako njih 20% doista i koristi svoje CRM sustave za zadržavanje postojećih klijenata (nasuprot 26% prosjeka EU28), a njih samo 13% za privlačenje novih (u usporedbi sa 19% prosjeka EU28), čime smo bolji tek od Estonije i Mađarske.

Da nam je barem saznati što i kako rade Austrijanci. Njihovi visoki postoci vjerojatno ipak nisu posljedica njihovih oblač-nih i maglovitih planina.

Tvornica istraživanja kompleksan i inače gotovo nemoguć zadatak pamćenja i podsjećanja na bitne činjenice vezane uz stotine, tisuće pa i stotine tisuća klijenata (od povijesti njihovih narudžbi, preko popisa usluga i proizvo-da kojima se trenutačno kori-ste, popisa usluga i proizvoda koje žele koristiti ali im se iz nekog razloga trenutačno ne mogu osigurati, njihova za-dovoljstva istima, do njihovih nadimaka, datuma rođenja, omiljenih vrsta čokolada, au-

tomobila ili sportova) postaje moguć. Drugim riječima, CRM (s tehnološkim rješenjem ili bez njega) trebala bi prakticirati svaka tvrtka koja posluje na temelju kvalitete ponude svojih proizvoda i usluga i realnih potreba svojih klijenata. One koje posluju na “onaj drugi način” ionako već koriste CRM kakav se ne može nabaviti na slobodnom tržištu pa ih i ne treba uzimati u obzir.

S obzirom na navedeno, za-nimljivo je primijetiti da pre-ma Eurostatovim podacima iz 2010. godine Hrvatska glede “imanja” i korištenja CRM-a za privlačenje novih i zadržavanje postojećih kupaca u pravilu kaska za prosjekom EU28, odnosno ostalih država-članica EU. Iako je navedene podatke dobro konzumirati posoljene,

11

12

16

17

18

19

20

21

22

22

22

23

24

25

26

27

28

29

29

30

31

31

33

33

39

40

46

47

48

Mađarska

Estonija

Latvija

Litva

B ugarska

Poljska

UK

Grčka

Češka

Hrva tska

Rumunjska

S lovenija

Portugal

Malta

Cipa r

Ita lija

EU28

Š panjolska

Fra ncuska

Danska

Luksemburg

Nizozemska

Irska

S lovačka

Š vedska

Finska

Austrija

Njemačka

B elgija

10

11

14

16

16

17

17

17

18

19

20

20

21

23

23

24

24

25

26

26

28

28

28

29

34

36

38

39

41

Mađarska

Estonija

Latvija

B ugarska

Litva

Poljska

Rumunjska

UK

Grčka

Češka

Hrva tska

S lovačka

Malta

Portugal

S lovenija

Cipa r

Luksemburg

Italija

EU28

Fra ncuska

Danska

Irska

Š panjolska

Nizozemska

Finska

Š vedska

B elgija

Njemačka

Austrija

7

10

13

13

13

13

13

14

15

17

17

17

18

18

18

19

19

19

19

20

20

21

21

23

24

25

26

27

29

Mađarska

Estonija

B ugarska

Hrva tska

Latvija

Poljska

Rumunjska

Litva

S lovenija

Češka

Italija

UK

Grčka

Luksemburg

Portugal

EU28

Fra ncuska

Cipa r

Malta

Nizozemska

S lovačka

Danska

Š panjolska

Njemačka

B elgija

Š vedska

Irska

Finska

Austrija

Udio korištenja CRM rješenja u tvrtkama s ciljem privlačenja novih kupaca

Udio korištenja CRM rješenja u tvrtkama s ciljem zadržavanja postojećih kupaca

Udio implementacija CRM rješenja u tvrtkama

Izvo

r: Eu

rost

at 2

010.

/ O

brad

a: T

vorn

ica

istr

aživ

anja

, 201

3.

Izvo

r: Eu

rost

at 2

010.

/ O

brad

a: T

vorn

ica

istr

aživ

anja

, 201

3.

Izvo

r: Eu

rost

at 2

010.

/ O

brad

a: T

vorn

ica

istr

aživ

anja

, 201

3.


SLIKA MJESECA

Majstori transformatoraPočetkom studenog Zagreb je posjetio najveći avion na svijetu – Antonov 225. Razlog dolaska letećeg diva predstavljen nam je u pogonima Končar Energetski

transformatori d.o.o. – KPT, Končar Power Transformers. Kako tvrtka čak 97% svojih proizvoda izvozi, posve je logično da ima i naziv na engleskom. KPT zapošljava 515 radnika, transformatore izvozi već desetljećima, a u posljednjih 10 godina izvezli su proizvoda i usluga u vrijednosti većoj od osam milijardi kuna. KPT-ovi strojevi bruje i struje u preko 80 zemalja svijeta. Direktor Ivan Milčić za svaki transformator koji se gradi, čak i one koji izgledaju kao goli kostur, zna kamo ide – dok šetamo pogonom, objašnjava: ovaj ide u Alžir, ovaj u Nigeriju, ova dva u Južnu Afriku, zatim Češka, Filipini, Norveška, Azerbajdžan…Končarovi transformatori teški su od nekoliko tona do preko 200 tona. Ovako teški tereti uglavnom se izvoze preko luka u

Rijeci i Vukovaru. Izuzetno rijetko dogodi se da je kupcu toliko bitno da dobije trafo “u roku jučer” da je za njega spreman poslati i transportni avion. U elektrani na filipinskom otoku Cebu instalirane snage 500 MW otišao je jedan od dva transformatora. Kupci su naručili novi, ali zbog za 50% smanjenog kapaciteta strujne mreže trpjeli su svakodnevne goleme gubitke – u elektrani od dva bloka po 250 MW radio je samo jedan. Gubici su toliko veliki da su umjesto čekanja da trafo dođe morskim putem za 40-ak dana bili spremni unajmiti An-225 da ga doveze zrakom. Končar je, inače, naručeni novi trafo završio u superbrzih pet mjeseci, na što su izuzetno ponosni; uobičajeni je rok za ovakav trafo oko godine dana.Ukupna je masa transformatora 210 tona, od čega avionom ide glavni dio od 140 tona. Manji komadi idu odvojenim letovima, a masa ulja koja se lije u trafo iznosi 42 tone – to će biti obavljeno na samoj lokaciji na Cebuu. Na slici je direktor Končar Power Transformersa Ivan Milčić ispred hale za testiranje transformatora u pogonima KPT-a. (O. M.)


Foto

: O. M

aštr

uko

Mreža na terenu

IBM Solution Summit 2013

Pet tehnologija koje preob likuju svijet

Vodeća tema konferencije IBM Solution Summit bila je

preoblikovanje poslovanja pod utjecajem pet tehnologija -

sveprisutnost mobilnih uređaja, računalstvo u oblaku, društvene

mreže, velike količine podataka (Big Data) i Internet stvari

(instrumenata i senzora)

Zvonko Pavić

Jedanaesta poslovno-teh-nološka konferencija tvrt-ke IBM Hrvatska - IBM

Solution Summit 2013. - održa-na je krajem listopada u hotelu Parentium u Poreču. Događaj je okupio više stotina sudioni-ka, informatičkih stručnjaka i poslovnih ljudi iz naše zemlje. Vodeća tema konferencije bila je preoblikovanje poslovanja pod utjecajem pet glavnih tehnologija našeg doba. Riječ je zapravo o pet tehnoloških fenomena: sveprisutnost mo-bilnih uređaja, računalstvo u oblaku, društvene mreže, veli-ke količine podataka (Big Data) i Internet stvari (instrumenata i senzora). U 30 predavanja,

Kognitivna računala i industrijsKi internet

26 prosinac 2013. MreŽa

Kerrie Holley, IBM Fellow i konzultant za IT strategiju i transformacije, arhitekturu tvrtki i razvoj aplikacija

Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska

Posebno predavanje na IBM Solution Summitu održao je Kerrie Holley, IBM Fellow (počasna funkcija koju tvrtka dodjeljuje posebno zaslužnim znanstvenicima u svojim redovima) i konzultant za IT strategiju i transformacije, arhitekturu tvrtki i razvoj aplikacija. U izlaganju koje je naslovio “Tehnološki trendovi budućnosti: Nova era računalstva” Holley je govorio o tome kako društvene mreže i sve povezaniji uređaji generiraju sve više podataka, koje analitičkim tehnologijama možemo pretvoriti u novo znanje i uvide. Tu su i cloud tehnologije, koje su zauvijek promijenile način potrošnje informatike. Vodeće tvrtke koriste se svim tim tehnologijama - mobilnima te cloud i big data tehnologijama - za stjecanje novih korisnika, smanjenje troškova i nalaženje novih izvora prihoda. “Dolazi doba računala koja će sama učiti i koja će s

ljudima prirodno komunicirati. Sustavi budućnosti pomoći će ljudima da donose bolje odluke na temelju analize sve veće količine podataka. Mi ih zovemo kognitivnim računalnim sustavima jer uče umjetnom inteligencijom i strojnim algoritmima koji im pomažu da predviđaju i zaključuju i - na određeni način - da misle. Primjerice, IBM-ovo kognitivno računalo Watson primjenjuje se u raznim industrijama. U medicini se koristi na području dijagnostike, dok u maloprodaji pomaže u odnosima s korisnicima. Kognitivno računalstvo koristit će se softverski definiranim okružjima, nanotehnologijom, vizualnom analitikom i procesiranjem golemih količina podataka. Predstoji nam i rast industrijskog interneta, koji će se temeljiti na interakcijama među strojevima. Naša budućnost bit će obilježena pametnim strojevima”, zaključio je Holley.

kroz četiri konferencijska niza, IBM-ovi lokalni i međunarodni stručnjaci, poslovni partneri i korisnici opisali su kako se te tehnologije-fenomeni, korište-njem raznih IBM-ovih rješenja, mogu upotrijebiti za uspješnu optimizaciju, konsolidaciju i preoblikovanje poslovanja.

“Što nas čini drukčijima od drugih? Znanje koje imamo, vrijednost koju dodajemo svo-jim tvrtkama i zajednici i spre-mnost na promjene”, izjavio je Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska, u svom uvodnom izlaganju te dodao: “Podaci govore da jedan od tri poslovna lidera često donosi odluke na temelju informacija kojima ne vjeruje ili su mu nedostupne, dok jedan od dva tvrdi da nema pristup informa-cijama koje su mu potrebne za posao. Nevjerojatnih 80% svih podataka koji danas postoje nestrukturirani su podaci. Ra-zumjeti ih i steći koristan uvid iz podataka koji nisu strukturi-rani najveći je izazov s kojim se danas suočavamo. Međutim, tehnologija za obradu takvih podataka već postoji i brojne organizacije već su iskoristile nove mogućnosti koje takva tehnologija pruža.”

Prvi u svijetu mobilnih rješenja

Što se tiče mobilnih ure-đaja, IBM je razvio vlastitu strategiju - MobileFirst - osmi-šljenu na temelju trendova koji danas preoblikuju svijet mobilnih tehnologija: uređaji su uvijek uz nas, putem njih imamo pristup mnoštvu poda-taka, možemo izvoditi razne

MreŽa prosinac 2013. 27

Pet tehnologija koje preob likuju svijet

Citati s panela

transakcije, imamo intimnije iskustvo s tržišnim markama koje koristimo i uvode nas u nešto što se danas naziva In-ternetom stvari - svijet ispunjen instrumentima i senzorima. Koliko mobilne tehnologije zapravo utječu na svijet, zorno je ilustrirao prvi govornik IBM-ova Solution Summita Rainer Pirker, šef IBM-ove poslovne jedinice za realizaciju strate-gije MobileFirst, zadužen za središnju i istočnu Europu. “U jednom danu u svijetu se proda šest puta više mobitela (2,3 milijuna) nego što se rodi djece (370 tisuća). Što se tiče biznisa - sve će tvrtke prije

ili kasnije morati da stvara-ju vlastite portfelje mobilnih aplikacija i integriraju ih s IT sustavima koje koriste.”

Analitičke kuće Gartner, Fo-rester i IDC - svaka na svoj način - tvrde: IBM je danas vodeća tvrtka u razvoju mo-bilnih rješenja. “Mobilnost je sada u točki u kojoj je Internet bio prije 15 godina. Kako je In-ternet transformirao industrije kao što su bankarstvo, turizam i zdravstvo, tako će to učiniti i mobilnost. Ulazimo u drugi val mobilne revolucije, a to je mobilni biznis. Mobilnost mo-že pomoći organizacijama da inoviraju svoje poslovne mo-

dele, omogućavajući im ulazak na nova područja poslovanja i definirajući nove industrije. Upotreba mobilnih tehnologija može smanjiti kapitalne troš-kove i povećati produktivnost. Kompanije koje ne iskoriste mobilne mogućnosti - imaju problem”, zaključio je Pirker.

Novo doba suradnje tvrtki i korisnika

Svake godine IBM na svojoj konferenciji prezentira rezul-tate istraživanja - spoznaje stečene dubinskim razgovori-ma s više od 4.000 direktora iz 70 zemalja i dvadesetak industrija, IBM C-Suite Study.

Ovogodišnja je studija, za razliku prethodnih koje su se fokusirale na pojedine direk-tore (marketinga, financija, informatike i ostale), pozornost usmjerila na konsolidirane uvide svih direktorskih pozi-cija - sudjelovalo je i nekoliko direktora iz Hrvatske. Istraživa-nje je predstavio Krešo Perica, voditelj prodaje poslovnih rješenja u IBM-u, zadužen za središnju i istočnu Europu.

Evo nekih naglasaka iz istra-živanja koje je proveo IBM-ov Institut za poslovnu vrijednost. Tvrtke se danas sve više otva-raju prema svojim korisnicima s kojima sve više komuniciraju putem raznih digitalnih kanala (društvene mreže, e-pošta itd.). Taj dodir fizičkog i digitalnog rezultira inovacijama i novim poslovnim modelima. Studija dalje otkriva da 60% direktora planira proaktivno primjenji-vati ono što su naučili (ili će naučiti) od korisnika u kreira-nju poslovnih planova tijekom sljedećih tri do pet godina. To je rast od čak 43% u odnosu na broj izvršnih direktora koji već danas uključuju korisnike u razvoj poslovnih strategija. Korisnici su postali novi po-slovni savjetnici menadžmen-tu. Unatoč tomu što ističu da su već sada pod velikim i izravnim utjecajem korisnika, kako u donošenju odluka, tako i u dnevnim poslovnim aktivnostima, jedna trećina izvršnih direktora tvrtki smatra da su ostali članovi njihova menadžmenta izvan pravog dodira s korisnicima, pokazuju rezultati studije.

Panel - Dražen Oreščanin (Poslovna inteligencija, Udruga malih softverskih izvoznika, CISEx), Hrvoje Somun (APIS-IT), Goran Đoreski (Altus IT), Sonja Popović (SAP Hrvatska) i Dražen Tomić (ICTBusiness.info)

Rainer Pirker, šef IBM-ove poslovne jedinice za realizaciju strategije MobileFirst, zadužen za središnju i istočnu Europu

Na kraju plenarnog dijela IBM Solution Summita održan je na informatičkim konferencijama u našoj zemlji obavezni okrugli stol, na kojem su sudjelovali: Sonja Popović, direktorica tvrtke SAP Hrvatska; Goran Đoreski, direktor tvrtke Altus IT; Hrvoje Somun, predsjednik uprave tvrtke APIS-IT; i Dražen Oreščanin, direktor tvrtke Poslovna inteligencija, koji je nastupio u ulozi zastupnika Udruge malih softverskih izvoznika CISEx. Raspravu je moderirao novinar Dražen Tomić, glavni urednik portala ICTBusiness.info. Okrugli stol bio je svojevrsni komentar IBM-ove studije, a rasprava se fokusirala na tezu o novoj formi suradnje tvrtki i korisnika. Misli sudionika ovdje ćemo ilustrirati ključnim citatima. “Korisnik je na prvome mjestu - potpuno smo usmjereni na dobrobit korisnika.” (Popović)“Digitalna komunikacija s korisnicima je važna, no i dalje je presudan osobni kontakt.” (Đoreski)“IT strategija našeg korisnika je i naša strategija.” (Somun)“Kriza je okvir koji bitno utječe na odnos tvrtke i korisnika, no digitalizacija i internetizacija svijeta omogućavaju nam da korisnike pronalazimo diljem svijeta.” (Oreščanin)I jedno pojašnjenje za kraj: Solution Summit - konferencija koju smo u prvom desetljeću njena održavanja znali kao IBM Forum - konceptualno je nov događaj koji primjenjuje globalnu platformu za konferencije koju je osmislila tvrtka IBM.

najpovoljniji brzi internet

VMWarena brzim diskovima

KVM Cloudza sustave podrške Virtualni LAN

www.altus-it.hr

nezavisni domaći data centar

s ISO27001 certifi katom za vaše sigurno poslovanje

krojimo oblake po vašoj mjeri

http://www.altus-it.hr


mreža na terenu

Izborna skupština udruge izvoznika softvera

Novo vodstvo CISExaUdruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx po prvi put od osnutka održala je izbornu skupštinu i izabrala novo vodstvo. Za članove Upravnog odbora izabrani su Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija i kolumnist Mreže; Nikola Dujmović iz Spana, Tomislav Car iz Infinuma, Vedran Klanac iz Ocean Medije i Tomislav Pokrajčić iz Binarije

Bojan Bajgorić Šantić

Ljudi iz podnaslova slje-dećih će se 30 mjeseci rotirati na funkciji pred-

sjednika udruge, a prvi će tu čast imati Oreščanin jer je dobio najveći broj glasova.

nik Zoran Vujčić predstavio je CISExov put od osnivanja u siječnju 2011. godine, kad se na inicijativu Gorana Radića okupilo 40-ak izvoznika softvera i osno-valo udrugu. CISEx je u među-vremenu porastao na 182 člana; održao 13 CISEx Fridaya, nalaže-nja članova diljem Hrvatske; 28

Zanimljivo je kako u novom Upravnom odboru CISExa nema nijednog ranijeg člana, no ne zbog toga što nisu izabrani, već zbog toga što su, nakon što su odradili svoj dio posla, odlučili svoje pozicije prepustiti nekome drugom. Na samom početku događaja dosadašnji predsjed-

se puta susreo s predstavnicima državne administracije kako bi unaprijedio poziciju izvoznika softvera; dvaput nastupio na Velesajmu; organizirao 12 za-jedničkih inicijativa s drugim udrugama i organizacijama, a nedavno i započeo s izgradnjom diplomatske mreže koja za sada

Stari i novi upravni odbor CISExa

Zoran Vujčić i Dražen Oreščanin, stari i novi predsjednik

mreža na terenu

ima pet CISEx veleposlanika na četiri kontinenta.

Do ove posljednje inicijative došlo je dijelom i zbog neučinkovitosti hrvatske gospodarske diplomacije, pa su cisexovci zaključili da će veću pomoć imati jedni od drugih nego od onih kojima je to opis posla. U nekim drugim stvarima ipak su naišli na podršku države. Zajedno sa Zagrebačkim inkubatorom po-duzetništva pokrenuli su inicijativu kako bi hrvatske tvrtke mogle nositi ime na nekom stranom jeziku (osim latinskog i grčkog), koja je rezultirala (doduše sporim) izmjenama Zako-na, a prihvaćene su i neke od 25 inicijativa koje je CISEx predlagao Ministarstvu poduzetništva i obrta, dok je i sâm ministar Gordan Maras bio gost jednog CISEx Fridaya.

Priliku vide i u problemimaZahvaljujući činjenici da su bili

ujedinjeni, cisexovci su lakše dos-pijevali i u medije, a činjenica da su sve funkcije u udruzi volonterske spriječila je negativnu selekciju pri-sutnu na nekim drugim mjestima. Pravu vrijednost CISExa svojedobno je istaknuo profesor na splitskom FESB-u, na kojem je ove godine održan jedan CISEx Friday, Ivica Puljak, koji je rekao kako mu je po-sebno drago vidjeti ljude koji se ne žale kako se ništa ne može napraviti, nego u svemu, pa i u problemima, vide priliku. On je jednom zaključio da bi taj dug trebalo proširiti i na druge aspekte društva, a posebno na studente.

“Hvala svima na dosadašnjem radu, pogotovo jer je sve naprav-ljeno od dobre volje i od srca. Na nama je da nastavimo na isti način”, rekao je Oreščanin i naglasio da je proaktivnost bitan uvjet opstanka izvoznika. Na pitanje što označava ono neovisno u imenu udruge, pojasnio je da se radi o mentalnoj neovisnosti, o tome tko je na vlasti, odnosno o jednom klijentu koji odlučuje o poslovima u državnoj upravi. Novog predsjednika nismo

Intervju: NikolA DujMović


Izborna skupština udruge izvoznika softvera

Što mislite o dosadašnjem djelovanju CISExa? Što vas je motiviralo na učlanjenje u udrugu i kakvi su vaši dosadašnji dojmovi o njoj?Mislim da je CISEx super, zato što su ga osnovali i gurali mladi ili mlađi entuzijasti profesionalci s jasnim moralnim načelima, pa su se i dobri ciljevi formirali.Genijalno je to što su većinom stvarno mladi i uspješni; ja nisam ni mislio da žele ili očekuju nas stare, klasične IT firme. No ovog su me proljeća uhvatili Goran Radić i par kolega jednom na šanku i nakon par rečenica shvatio sam da su oni svi ekipa s kojom se želim družiti te odmah platio članarinu. Iako niste dugo u CISExu, na izbornoj skupštini dobili ste najveći broj glasova nakon Dražena Oreščanina. Kako to objašnjavate?Dražen i ja smo predloženi kao dva kandidata prethodnog Upravnog odbora, što je sigurno bila prednost jer je prošli UO bio uspješan i ima kredibilitet kod članstva. U kojem smjeru mislite da će ići udruga tijekom mandata drugog Upravnog odbora? Hoćete li pokušati da privučete još predstavnika većih IT tvrtki?Bez demagogije, nastavit ćemo dobrim dijelom putem koji je zacrtao stari UO, a danas mi je predsjednik rekao neka slobodno ja odradim ovaj razgovor za Mrežu jer vaš urednik od njega sigurno očekuje kolumnu koja će biti manifest CISExa za sljedeće dvije godine, pa je odjurio doma pisati. Tako da će u sljedećem broju vjerojatno osvanuti i brojni ciljevi novog UO-a.

Kako biste ocijenili položaj hrvatskih izvoznika softvera u odnosu na onaj u kojem su vaši kolege iz regije i Europske Unije?Mislim da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koje ne prepoznaju softversku industriju, tako da nemamo nikakav položaj. Prepoznavanje naše industrije kao uspješne i propulzivne jedan je od ciljeva za koje se mislimo stalno boriti. Kakav je trenutni imidž Hrvatske u svijetu kad je riječ o IT-u? Jesmo li igdje prepoznatljivi i može li se to promijeniti?Imidž Hrvatske u svijetu? Pa mislim da smo prepoznatljivi - jedan tenisač, jedan grad, jedan skijaš i skijašica, jedan rukometaš - možda dva, par nogometaša, pokoja plaža i mlaćenje prazne slame…Mislim da je to većini građana Hrvatske dovoljno; nama nije. Što biste preporučili vlasnicima manjih IT tvrtki - kako uspjeti u inozemstvu? Tko bi se od njih trebao orijentirati na zapadno, a tko na istočno tržište? Koje niše trenutno nude najviše potencijala?Istok, zapad, to više ne postoji; tržište je cijeli svijet. App Store, Microsoft Store i Google Play ne vide granice. Što je s hrvatskim obrazovnim sustavom? Odgovara li on potrebama tržišta po pitanju profila ljudi koje stvara?Naš obrazovni sustav tradicionalno ne odgovara potrebama nijednog tržišta. Imam osjećaj da je obrazovni sustav usmjeren na obrazovanje za rad u (hrvatskoj) državnoj upravi, a kao što znate, to nije tržište. Velika pažnja u našem obrazovanju posvećuje se rigidnom nabrajanju brojnih činjenica, pa onda imamo i takvu radnu snagu. Velik broj naših nastavnika i profesora nažalost ima mentalitet selektora, a ne učitelja. Postoje samosvjesni pojedinci među nastavnicima i profesorima koji to razumiju i uspijevaju ipak stvoriti neki mali odmak, pa onda cijelo društvo par dana godišnje slavi njihove uspjehe kao svoje.Nije problem naučiti programiranju ljude koje je školski sustav ohrabrio da razviju svoju kreativnost, da budu odgovorni prema zadacima, da s lakoćom komuniciraju i izražavaju se, da vode mali projekt, da uživaju u rezultatima rada, da budu odgovorni pojedinci, da vole svoje društvo i državu, da ne mrze nikoga, da se ne čude drugačijem, da rješavaju konflikte, da s veseljem nauče i drugačije pismo, jezik i kulturu te, na kraju svega, da vole školovanje i učenje. Mi još uvijek raspravljamo o tome treba li djecu suočiti s modernim društvom i načinom da se nose s izazovima koje nosi novo doba. Nažalost, godine prolaze.

Predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović u CISEx se uključio relativno nedavno, a nakon Oreščanina dobio je najveći broj glasova prilikom izbora za Upravni odbor udruge. Mreža mu je postavila nekoliko pitanja

Dio neformalne atmosfere sa skupa udruge

intervjuirali za okvir uz ovaj tekst jer je ionako naš kolumnist, pa u svakom broju sâm i bez naših pitanja kaže što misli.

Na skupštini CISExa izabran je i sud časti koji vjerojatno neće imati posla ni u ovom mandatu, a koji čine Ken Yasue iz Studija djetelina, Emanuel Blagonić iz Extendisa, Nikola Kapraljević iz Infinuma, Senko Rašić iz Dobrog koda i Tatjana Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa, tvrtke koja ne izvozi softver, ali često pomaže izvoznicima prilikom priprema na razne oblike financi-ranja. Prema njezinim podacima, softver danas u Hrvatskoj zauzi-ma 11. mjesto među hrvatskim izvoznim proizvodima.

Nakon malih, CISEx privlači i velike

Zanimljivo je i kako je sudioni-cima skupštine koji imaju pravo glasa podijeljen uređaj za glasa-nje sličan bankovnom tokenu, koji je osim za izbor članova Upravnog odbora i članova Suda časti poslužio i za jednoglasno donesenu odluku o humanitar-noj akciji kojom će se prikupiti računala za opremanje škola koje nisu adekvatno opremljene.

Iako je CISEx započeo kao udruga koja okupljala isključivo male tvrtke koje nisu mogle doći do izražaja u nekim drugim aso-cijacijama u kojima su ih velike marginizirale, s vremenom su se u nju počele uključivati i neke tvrtke koje nisu tako male. Još krajem 2011. godine članom udruge postao je Končar KET, a kasnije su se priključile i neke druge tvrtke poput Spana i GDi Gisdate, čiji su se vlasnici Nikola Dujmović i Boran Lončarić osob-no odazvali izbornoj skupštini. Lončarić, čija tvrtka ostvaruje 70% prihoda iz inozemstva, za Mrežu je rekao da je zadovoljan jako pozitivnom atmosferom koja vlada među članovima.

Intervju: GoRAN RADić


Najzaslužnija osoba za osnivanje CISExa, poduzetnik Goran Radić, prokomentirao je za Mrežu svoja dosadašnja iskustva iz rada udruge

Kako ste došli na ideju osnivanja CISExa? Koje ste ciljeve htjeli postići?Kad sam 2009. godine počeo intenzivnije posjećivati svoje inozemne klijente, po putu sam se često znao sresti s nekim slovenskim i srpskim kolegama. Upitao sam se gdje su hrvatske firme, što one rade. Nakon toga sam shvatio da razvijene zemlje imaju slične asocijacije i pomislio da bismo je trebali imati i mi u Hrvatskoj. Osnovni cilj koji sam htio postići bio je da ljudi isplivaju iz male bare pune krokodila, prestanu se mučiti s nekvalitetnim domaćim tržištem i procvjetaju na globalnom. Jeste li zadovoljni postignutim do danas? Na koji ste pojedinačni uspjeh udruge najponosniji, a čime niste zadovoljni?Naprosto sam oduševljen svime što smo postigli, a lista je podugačka. Ono na što sam najviše ponosan jest što je ogroman broj ljudi izdvajao na tisuće sati, radeći bez naknade, trošeći svoje i resurse svojih firmi, sami plaćajući svoje kilometre i smještaj, sve u cilju da bismo animirali i potakli kolege, studente i širu zajednicu. Kako se pojavila ta volonterska energija?Teško je uopće objasniti odakle se to pojavilo. Dijelom vjerojatno zbog opće krize u društvu. Ljudi naprosto žele pomoći. Mi smo potaknuli dijalog, a iz dijaloga se dogodilo sto ideja. Kad vas nazovu studenti iz Splita, ili mladi poduzetnici iz Virovitice, kako uopće možete bilo kome reći ne?

CISEx je pokrenuo niz inicijativa prema državnim tijelima, prema kojima istodobno znate biti dosta kritični. Koliko ste zadovoljni onim što su oni napravili za poduzetnike i izvoznike?Da, jesmo kritični, ali nastojimo biti izrazito studiozni, detaljni i konstruktivni. U ministarstvima radi dobar broj naših istomišljenika. Trebalo nam je vremena dok ih nismo detektirali, a sad kad jesmo, često imamo zajedničke prepreke, birokratske ili zakonske. Sve što smo postigli na tom planu, a postigli smo stvarno strašno puno u usporedbi s brojem kolega koji su u tome sudjelovali, sve je uspjelo samo zato što je netko tamo u ministarstvu ili agenciji bio naš odvjetnik.

Što bi Hrvatska trebala napraviti kako bi potaknula izvoz softvera i povećanje izvoza općenito?Tko je Hrvatska u ovom vašem pitanju? Državna administracija ili civilno društvo? Mislim da je očekivanje da netko drugi nešto učini put koji vodi u razočaranje. Recept je jednostavan: vi počnete nešto raditi, a druga vas strana počne imitirati i također nešto raditi. Tako to funkcionira i nikako drugačije. Ono kako ne funkcionira jest da vi drugoj strani govorite što bi ona trebala ili ne bi trebala raditi, a da pritom ne činite ništa. Odnedavno postoje i ambasadori CISExa. Tko je osmislio taj projekt i kakva je njegova perspektiva u budućnosti?Ideja se dugo kuhala na našem Upravnom odboru, a najviše posla oko nje odradio je kolega Ivo Lukač. Zapravo sam objasnio u prethodnom odgovoru. Očekuješ godinama nešto od državne gospodarske diplomacije. Ne dobiješ to i onda kažeš: to mi treba, mogu i dalje čekati ili sâm nešto učiniti. Mi smo učinili, obavijestili o tome i naše Ministarstvo vanjskih poslova, a reakcija je upravo ovakva kako sam je opisao. Sad konačno nešto super zajedno radimo. Perspektivu CISExovih ambasadora odredit će članovi CISExa. Ako im oni budu trebali, perspektiva će biti odlična, a ako im ne budu trebali, neće je biti. Svi članovi dosadašnjeg Upravnog odbora, skupa s vama, koji ste osnovali udrugu, niste se kandidirali za drugi mandat. Zašto? Planirate li ostati aktivni u CISExu?Točno je da se nismo kandidirali i točno je da smo oko toga bili složni. Slično kao što smo bili složni oko svega dosad, bez ijedne nesuglasice između nas u gotovo tri godine.Mislim da je novi Upravni odbor sastavljen od sjajnih kolega i da dolazi s puno nove energije i entuzijazma. Oni su pod reflektorima, neće imati prilike da zabušavaju, a mi stari možemo odabrati one projekte i teme u kojima smo najbolji i koji nam pričinjavaju najveće zadovoljstvo. Mislim da smo toliko inficirani svime ovim da ne bismo znali otići u penziju ni kad bismo htjeli.

mreža na terenu

Hospital Days 2013

Uspjesi i neuspjesi informatizacijeKad je o informatici riječ, mnoge stvari u hrvatskom zdravstvu već dobro funkcioniraju. Međutim, ima i dosta toga (prije svega u bolnicama) na čemu treba i dalje raditi

D ruga godišnja poslovno-tehnološka konferencija Hospital Days, namijenje-

na informatici u zdravstvenom sek-toru, a koju organizira zagrebačka tvrtka IN2, okupila je tristotinjak sudionika, stručnjaka specijalizira-

uspjela je ostvariti 60 tisuća pre-gleda više (11-postotni rast) nego godinu dana ranije.

Troškovi poslovanja bolni-ce smanjeni su za četiri posto. Zajedničkom suradnjom tvrtki Samsung, Microsoft i IN2 na-pravljen je program za ravnatelje - aplikacija na tabletu koja bitno olakšava i ubrzava procese u bolnici. Ipak, u hrvatskim je bolnicama tek trećina sustava informatizirana. U svijetu, u pro-sjeku tri do četiri posto proračuna bolnica odvaja za informatizaciju, dok je to kod nas manje od jedan posto. Tako dvjestotinjak informa-tičara u hrvatskim bolnicama troši manje od jedan posto bolničkih proračuna, iz kojih gotovo 90% odlaze na plaće zaposlenika.

Poslovni procesi - pa onda IT

Opći je zaključak da se većina problema hrvatskog zdravstva mo-že svesti na neučinkovito uprav-ljanje bolnicama, a taj problem nije samo pitanje tehnologije - nemoguće je to riješiti prije admi-nistrativne reorganizacije lokalne uprave. Usto, mnoge bolnice ne mogu same provesti informati-zaciju - država im u tome mora pomoći jer je to jedini način da se premoste brojni lokalni partiku-larni interesi. Primjerice, bolnice u Splitu i Osijeku nemaju razvijenu informatiku. Uštede u zdravstve-nom sustavu mogu se ostvariti na naizgled banalnim stvarima - uštedom u manjoj potrošnji papira (cjelovitom digitalizacijom bolnič-ke i zdravstvene dokumentacije) i umrežavanjem sustava radi lakšeg

prijenosa podataka. Uštede se mogu postići i

tehnologijama kojima bi se konsolidirala nabava hrane i lijekova (od pet do 15 po-sto, prema nekim novijim procjenama) itd. Zdravstvo bi trebalo postati i glavna tema hrvatske vlade. To je problem koji ne može riješiti samo jedno ministarstvo. Tu je potrebna koordinirana akcija bar četiri ministarstva. I jedna misao za kraj: povrat infor-matičkog ulaganja u zdrav-stvenom sustavu traje od šest do 12 mjeseci - što je upola manje od najoptimisitičnijeg povrata na ulaganje u drugim sektorima.

Zvonko Pavić nih za rješenja u medicini, u hotelu Četiri opatijska cvijeta u Opatiji.

Glavna tema bilo je poslovanje bolnica. Preciznije, razgovaralo se o sanaciji bolnica, njihovu upravljanju i raznim načinima kojima tehnologije mogu pomoći pri smanjenju troškova zdravstva u Hrvatskoj.

Miroslav Mađarić, savjetnik ravnatelja za informatiku KBC Zagreb; Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; Dunja Durut-Beslač, rukovoditeljica službe za nadzor IT sustava HZZO-a

Novi projekti eZDravljaU sklopu bloka predavanja posvećenih prezentaciji trenutnog stanja u projektu eZdravlje okupljenima je prikazan niz sadašnjih i budućih projekata. Po prvi je put prikazan upravo završeni elektronički zdravstveni zapis (eKarton), a najavljeni su eRecept unutar bolničkog sustava te informatizacija kućne njege, fizikalne njege u kući, medicine rada, palijative itd. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa Trupec i rukovoditeljica njihove službe za nadzor IT sustava Dunja Durut-Beslač prezentirale su planove HZZO-a koji idu u smjeru integracije, konsolidacije, certifikacije i povezivanja s drugim tijelima i institucijama u Hrvatskoj, ali i u Europskoj Uniji.“Vrlo jasna strategija i izvrsni projekti eZdravstva

prepoznati su u Europi, a Hrvatska je jedan od važnih sugovornika po svim pitanjima vezanima uz informatizaciju zdravstva Europe i međusobnog povezivanja na prekograničnoj suradnji”, rekla je Prenđa Trupec. Savjetnik ravnatelja za informatiku KBC-a Zagreb dr. Miroslav Mađarić rekao je da sukladno strategiji razvoja zdravstva 2012. - 2020. treba stvoriti instituciju koja će uspostavljati i voditi informatizaciju zdravlja u Republici Hrvatskoj jer se ona trenutno vodi rascjepkano i ne razvija jednako. Istaknuo je i da sve što je napravljeno za primarnu zdravstvenu zaštitu treba napraviti u bolnicama te povezati sve sustave, pri čemu ne treba zaboraviti na njihovu međusobnu komunikaciju koja trenutno nije zadovoljavajuća ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Plusovi i minusiKad je o informatici riječ, mno-

ge stvari u hrvatskom zdravstvu već dobro funkcioniraju - tijekom proteklog desetljeća informati-zirana je primarna zdravstvena zaštita, sustav e-recepta postao je nezaobilazan, u procesu je projekt e-Uputnice, raspisan je projekt eHospital, a CARNet radi na uvezivanju posebnog “zdrav-stvenog interneta” - jedinstvene VPN mreže kojom će se povezati sve zdravstvene ustanove u našoj zemlji. Međutim, ima i dosta toga na čemu treba i dalje raditi. IT se smatra snažnim alatom kojim se, prije svega, može provesti sanacija bolnica - npr. Bolnica Dubrava u Zagrebu uporabom informatičkog bolničkog sustava


mreža na terenu

Webcamp


Kad entuzijasti organizirajuTehnološka konferencija Webcamp održana u Zagrebu okupila je u Hypo centru oko 600 sudionika iz Hrvatske i regije

K ljučne su razlike između Webcampa i većine slič-nih konferencija koje su

se mogle primijetiti još prošle godine, kad je konferencija po prvi put organizirana, to što na Webcampu nema nikakvog korporativnog ugođaja, dok su kotizacije besplatne. Osim spon-zorima, sudionici to mogu zahva-liti entuzijazmu članova osam programskih grupa zaslužnih za organizaciju.

Teme 24 predavanja koja su se održala u dvije velike i uglavnom pune dvorane bile su vezane uz programiranje za web i mobile, a obuhvaćale su tehnologije, teh-ničke savjete, primjere zanimlji-vih projekata, testiranje i drugo. Njihova složenost unaprijed je bila označena u programu kako bi svatko mogao procijeniti hoće li prezentirani sadržaj biti općenit ili usko specijaliziran.

PopularnostIako postoji tek drugu godinu,

ova konferencija ubrzo je postala iznimno popularna među web geek populacijom. Zbog preve-like zainteresiranosti programera organizatori su morali promijeniti lokaciju održavanja na veći pro-stor, pa se WebCampZG 2013 održao u kongresnom centru Hypo Expo XII u čak dvije velike dvorane. Kao i prvi put, ali u ma-njem broju - oko 240 sudionika - konferencija je zamišljena da nudi veći spektar različitih pre-

muškog roda, Mihaela Jurković probila je tu barijeru pokazavši nam da i za ljepši spol ima puno mjesta. Mihaela je u svom preda-vanju o CSS-u, odnosno Sassu i Compasu, odlično objasnila sve njihove mogućnosti i prednosti kako bismo ih mogli primijeniti na svojim CSS projektima. Sass je posebice koristan kod većeg CSS koda: uz bolju organizaciju, kodom je tada lakše manipulirati.

Sve djevojke koje se žele više informirati o IT industriji ne-ka posjete http://croatia.girl-geekdinners.com/ kako bi sa-znale više o temama koje ih zanimaju te općenito izmjenji-vale iskustva sa svojim ostalim IT kolegicama.

WEbCAMp - budućnost

radu s inozemnim klijentima odnosno tvrtkama koje traže vrhunsku kvalitetu, a za po-voljniju cijenu. Tako smo mogli čuti i već poznatog WebCamp ZG predavača Merlina Rebro-vića, koji je već svojevrsni hit među web populacijom, pa je i njegovo predavanje popunilo dvoranu. Merlin je govorio o iskustvu s jednom norveškom kompanijom s kojom su sura-đivali tri mjeseca. Kroz izvrsnu organiziranost i planiranje vidi-mo kako naše tvrtke mogu bez problema parirati najvećima, ali i najvećim zahtjevima IT web i mobilne industrije.

Iako je već poznato da u de-veloperskom svijetu radi većina

Bojan Bajgorić Šantić, Bruno Podvezanec

davanja o web i mo-bilnim tehnologijama. Stoga su se predavanja održavala paralelno u dvije dvorane, a sudi-onici su mogli birati koja predavanja žele slušati.

Sudionici su došli u velikom broju te na predavanjima često nije bilo sjedećih mje-sta, a prazni hodnici govorili su dovoljno o zainteresiranosti web programera za oda-brana predavanja. Or-ganizaciju cijele kon-ferencije čini skup grupa koje imaju svoja redovna mjesečna (ili češća) okupljanja, a više o svima njima najbolje je pronaći na web stranicama WebCamp Zagreba http://2013.webcampzg.org/.

Web & Mobile svugdjeKroz razna predavanja vidimo

koliko su se danas mladi progra-meri odlučili za web i mobilne tehnologije, koliko već puno znaju o njima i koliko ih koriste u svom svakodnevnom životu, bilo poslovnom bilo privatnom.

Također treba istaknuti da dosta developera i tvrtki radi za inoze-mna tržišta; većina je na tržištu SAD-a, zatim EU, pa čak ima i poslova za naše u državama na Bliskom istoku.

Stoga su na konferenciji i neka predavanja bila s iskustvima u

Dio organizacije: Branko Mihaljević iz Hujaka, Ana Mandić iz Girl Geek Dinners Hrvatska i Domagoj Pavlešić iz FutureDEV-a

Obje velike dvorane bile su pune zainteresiranih

S obzirom na veliki interes koji svake godine raste ne sumnjamo da će upravo ova konferencija biti još popularnija, pa će i organizatorima biti sve teže organizirati ovako velik skup web programera.Kako u nazivu stoji, konferencija je namijenjena za developere na području Zagreba, no sudionika je bilo iz šire regije, što dovoljno govori o zainteresiranosti i kvaliteti cijele konferencije.Iako je kotizacija na konferenciji bila besplatna, to ne umanjuje profesionalnost konferencije, štoviše može biti pokazatelj drugima kako se odličnim entuzijazmom i trudom može organizirati velika konferencija. Želimo vidjeti više ovakvih uspješnih konferencija, s izvrsnom casual atmosferom.Miro Svrtan, koji je u organizaciji predstavljao inicijativu ZgPHP MeetUp, za Mrežu je rekao da je zadovoljan konferencijom i kao cilj za sljedeću godinu naveo je povećanje broja međunarodnih predavača.

http://croatia.girl-geekdinners.com/



http://2013.webcampzg.org/

mreža na terenu

LinuxCon Europe 2013, Edinburgh

Nakon Praga i Barcelone, domaćin trećeg europskog LinuxCona bio je Edinburgh. Roadshow koji pod ovim nazivom LinuxFoundation provodi po cijelom svijetu posljednjih nekoliko godina ni ovaj put nije razočarao oko 1.500 sudionika, i to glamurom i sadržajima kakve većina ne povezuje s Linux zajednicom, ljudima i događanjima

Ivan GuštIn


ja kao što su Enlightenment Developer Day, OpenDaylight Mini Summit, Open Compu-te Engineering Workshop, KVM Forum & oVirt Workshop, Tizen Developer Lab and Mini-Summit, GStreamer Conference, Tra-cing Summit, Yocto Project Developer Day, Gluster Workshop, U-Boot Mini-Summit i Xen Project Developer Summit.

Što LinuxCon razlikuje od ostalih Linux konferencija? Prije svega, organizira ju Linux Foundation, krovna fondacija koja okuplja ključne ljude open source zajednice, ne preferirajući nijednu distribuciju; koordi-nira i financira niz velikih i ključnih open source projekata (upravo je ovom prilikom premijerno predstavljen OpenVirtualization Alliance); povezuje brojne proizvođače hardvera s developerima; štiti i unapređuje

Putujuća ekipa Linux Foundationa po treći se put pojavila u Europi, nakon što gotovo svaki mjesec radi takvu

ili sličnu konferenciju negdje u svijetu. Posljednjih nekoliko godina rade strahovito veliku promociju Linuxa, u čemu im uvelike pomažu glavni igrači na tom polju: IBM, HP, Citrix, Huawei, Samsung, Oracle i niz drugih manjih sponzora LinuxFoundationa i njihovih konferencija.

Kao i proteklih godina, i ove se godine u sklopu LinuxCona održao i niz vezanih konferencija kao što su CloudOpen Europe, Automotive Linux Sumit Fall i Embedded Li-nux Conference Europe. Ali to su samo one veće, jer održava se i niz manjih konferenci-

Diskusija Kernel Developer Panel jedan je od najzanimljivijih događaja na LinuxConu

Mikko Hypponen, poznati stručnjak za sigurnost iz

tvrtke F-Secure, održao je predavanje o prisluškivanju

LinuxCon Europe, treći put

iz finske tvrtke F-Secure. Fokus njegova predavanja bili su privatnost, prisluškivanje i aktualna događanja na tom području, a na kraju je poentirao preporukom da se u smislu zaštite privatnosti i boljeg uvida u programe i servise koje koristimo svakako što više koriste open source programi, ope-racijski sustavi te cloud rješenja, po moguć-nosti u svojoj zemlji ili kao privatni cloud.

LibreOffice hypeNajpopularniji i najnapredniji open source

paket uredskih programa LibreOffice brzo grabi naprijed. Nova veća izdanja dolaze svakih šest mjeseci s brojnim ispravkama i nadogradnjama. Tako je npr. verzija koja je izašla u lipnju ove godine imala oko 10 tisu-ća izmjena i nadogradnji u odnosu na onu izdanu u siječnju. Novosti koje nas očekuju u novim inačicama u siječnju 2014. godine i kasnije pročitajte u izdvojenom okviru.

Osim na novim funkcionalnostima samog LibreOfficea, radili su i na unapređenju sa-mog razvoja, pa su tako razvili alate za br-zu, jednostavnu i čestu izradu paketa (build proces), koja ujedno automatski detektira tipične i najčešće pogreške u razvoju. Sve je veći broj tvrtki koje daju donacije The

Document Foundationu i tako pomažu još brži razvoj tog uredskog paketa.

Kernel reportTradicionalno, kernel developer (te suosni-

vač i urednik portala Linux Weekly News, www.lwn.net) Jonathan Corbet iznosi tre-nutačnu situaciju u razvoju Linuxa (kernela) i dolazeće novitete u idućim inačicama.

Posljednjih godinu dana, od inačice 3.6 do 3.12, koja će izaći tjedan dana nakon konferencije, na razvoju je radilo prosječno 1.250 developera; svaka nova verzija 3.x izdavana je u intervalima od oko 10 tjeda-na i donosila je impresivnih 10-13 tisuća izmjena i nadogradnji, što već godinama linearno raste uz istodobno skraćivanje intervala izdavanja, a što je rezultat sve većeg doprinosa sve većeg broja deve-lopera. Zanimljivo je da se od oko 100 međuverzija i 4.000 ispravaka u inačici 3.0 došlo do samo 15 međuverzija i manje od 1.000 ispravaka u inačici 3.10, što pokazuje da se piše sve bolji kôd i da se sve bolje i više testira. Unatoč tome, svjesni su da je kernel postao prevelik i da je sve teže naći dovoljno testera za tolike nove, često i vrlo malo raširene funkcionalnosti.

Najveći doprinos razvoju posljednjih šest inačica kernela dali su developeri izvan tvrtki (11,6%), zatim RedHat i Intel po 9,1%, Linaro 5,6%, zatim SUSE, IBM, Google, Samsung po 2-4% te Oracle, Broadcom, AMD, Nvidia i Cisco po 1-2%.

Traže se linuxašiNaglasak Jima Zemlina u izlaganju na

otvaranju da postoji ogromna potrebna za sve više developera potvrdile su i gotovo sve tvrtke-izlagači na konferenciji: praktički sve nude zaposlenje developerima raznih profila.

Idući LinuxCon Europe 2014 održat će se u njemačkom Düsseldorfu. Dotad snimke keynote predavanja te prezentacije s ovo-godišnje konferencije možete naći na www.linuxfoundation.org.

Linux platformu; organizira edukacije, kon-ferencije i slične događaje. Na LinuxConu možete vidjeti i čuti vodeće ljude iz open source zajednice koje ćete teško sresti na drugim događajima, a još ih teže - nažalost - dovesti na neku manju lokalnu konferen-ciju tipa DORS/CLUC. Tijekom LinuxCona okupljaju se vodeći developeri popularnih open source projekata s kojima se može porazgovarati ili prisustvovati njihovim radionicama i okruglim stolovima

Tijekom tri dana konferencije održano je preko 100 predavanja u desetak paralalenih trackova. Nisu sve teme bile orijentirane isključivo na sâm Linux, već i šire na open source (ali i open hardware te općenito open i cummunity pristup svemu), razvoj i razvojne alate općenito, kolaboraciju, zaštitu privatnosti i sl.

Linus, The Keynote of KeynotesNajposjećenije je keynote predavanje,

očekivano i po običaju, razgovom s Linu-som Torvaldsom, kojem je ovo jedna od rijetkih prilika da se uopće pojavljuje u javnosti (čak je u jednom trenutku i rekao da uz vrlo fleksibilan ugovor s Linux Foun-dationom, koji ga plaća, jedini je njegov uvjet bio da ima pravo odbiti javni nastup ako to želi).

Ponovo je poručio developerima - kojih je bilo dosta u publici - da je važnije da pišu kvalitetan programski kôd nego da ga napišu što prije. Također, za maintainere nije nužno da budu “super-inženjeri”, već je bitnije da budu odgovorni, dostupni i da se što prije javljaju na upite. Naglasio je i da je Valveovo izdavanje Steama za Linux jedna od najboljih stvari koje su se mogle desiti za Linux Desktop.

Od ostalih keynote predavanja najzani-mljiviji su svakako bili Kernel Developer Panel s petoricom vodećih kernel develope-ra te zapaženo izlaganje svjetski poznatog stručnjaka za sigurnost Mikka Hypponena

Novosti u LibrEoffiCEu 4.2+


Jonatan Corbet, kernel developer, tradicionalno donosi izvještaj o razvoju i novitetima kernela

Michael Meeks predstavio je novosti koje nas očekuju u novim inačicama LibreOfficea

8 LibreOffice za Android i iOS8 novi i bogatiji Starter Center (početni ekran kod pokretanja LibreOfficea)8 novi Math Panel8 unaprijeđeni Android Impress Remote Control i novi iOS Impress Remote Control (daljinski upravljač za prezentacije)8 integracija s Google Driveom8 iznova napisana jezgra Calca koja je sada drastično brža, s podrškom za OpenCL8 drastično ubrzanje uvoza i izvoza nekih formata uz primjenu multithreadinga8 veliko ubrzanje zamjenom dosadašnje interne HSQLDB baze Firebirdom8 pročišćene konfiguracijske postavke8 autocompletion za StarBasic8 izvoz u hibridni PDF koji sadrži i izvorni ODF zapis, što omogućuva potpuno uređivanje takvog PDF dokumenta LibreOfficeom8 zapis dokumenta u Flat ODF obliku pogodnom za ispis, analizu i stvaranje XML zapisa (prilikom spremanja dokumenta odabere se nastavak .fodt umjesto uobičajenog .odt)8 zajedničko dijeljeno uređivanje dokumenata

Michael Meeks, LibreOffice developer (SUSE, Collabora, The Document Foundation)

Magnet za publiku - razgovor s Linusom Torvaldsom očekivano privlači najveći broj sudionika

http://www.lwn.net

http://www.linuxfoundation.org

http://www.linuxfoundation.org


mreža na terenu

Ekobit DevArena 2013

Tehnologija med zagorskim bregimaDevArena je osmu godinu za redom okupila 200-tinjak razvojnih inženjera, softverskih arhitekata i IT stručnjaka, po prvi put u Tuheljskim toplicama

D evArena nije najveća niti jedina do -

maća informatička konferencija, no već se godinama smatra najtehnološkijom. Taj epitet zaradila je vi-sokom tehnološkom razinom predavanja koja ni ove godine nije razočarala - veći-nom su to predavanja za one koji znaju o čemu se govori pa žele produbiti svoje znanje. Ekobitovci se doduše ne libe pričati i u stilu “što je nova”, no onda možete biti sigurni da se radi o tehnologijama koje su ili tek nedavno objav-ljene ili su još u razvojnim fazama svog postojanja.

Konferenciju organizira tvrtka Ekobit, koja se primarno bavi razvojem softverskih rješenja, pa je ovo prilika da svoja iskustva

ke interesantne teme iz IT Pro područja, kao i pokoja o upravljanju projektima. Kompletan raspored, da sad ne prepisujemo, možete naći na službenim stranicama konferencije (www.devarena.hr), no primijetit ćete da se sve vrti oko Microsoftovih tehnologija, kojima se organizator primarno bavi, pa se sukladno tome i konferencija fokusira na te teme.

Na ovogodišnji program konferencije uveli-ke je utjecao, poručili su organizatori, posjet šestoro Ekobitovih stručnjaka najvažnijem Microsoftovu developerskom događaju - konferenciji Build, održanoj ovog ljeta u San Franciscu, gdje su sudionici dobili najnovije informacije direktno od razvojnih inženjera iz Redmonda o smjeru razvoja na Micro-softovim platformama. Od njih su sudionici DevArene iz prve ruke doznali na čemu tre-nutno radi najveća svjetska softverska tvrtka te kakvi nas tehnološki noviteti očekuju u nadolazećem razdoblju.

Sada već tradicionalna specifičnost kon-ferencije jesu chalk and talk predavanja koja se održavaju na hodniku - odnosno u kavanskoj atmosferi, opušteno i ležerno. Još uvijek nismo dokučili vole li sudionici ta predavanja zbog ugodnih fotelja ili ležernije atmosfere, no možemo zaključiti da su vrlo popularna i da se gotovo na svakom tražila sto… ovaj, fotelja više.

Organizacija konferencije, kao i uvijek, bila je na visokoj razini. Odabir Tuheljskih toplica kao mjesta održavanja po svemu je briljirao - osim po pitanju internetske infrastrukture za posjetitelje. Išli bismo tako daleko da kažemo da je baš fora biti skinut s Interneta jedan dan, no kad se malo bolje razmisli, nije to nešto što zaista želimo. Realno, rijetko koji hotel ili kongresni centar uopće može opslu-žiti 200-tinjak internetskih ovisnika, posebno jer svaki ima barem dva uređaja sa sobom, no tu u pravilu uskaču mobilne mreže koje se u toplicama zadržavaju na slovu E.

Sve u svemu, DevArena je i ove godine pokazala sve svoje čari i zadržala visoku razinu na koju smo od nje navikli. Ekobit je pokazao da i dalje zna napraviti vrhunsku konferenciju pa joj se veselimo i sljedeće godine, nadamo se u isto vrijeme i na istom mjestu, s boljim Internetom.

Domagoj Pavlešić

podijeli s drugima na najbolji mogući način. I zaista, većina predavača upravo je iz redova zaposlenika te tvrtke, uz nekoliko vanjskih gostiju, u pravilu Microsoftovih zaposlenika ili MVP-ova. Dodamo li njima Ekobitove kućne MVP-ove te iskusne inženjere koji se svakodnevno bave stvarima o kojima govore - jasno je zašto po osmi put zaredom uspijevaju okupiti zavidan broj sudionika, ponuditi lepezu kvalitetnih tema i, što je možda najvažnije, obraditi ih na način blizak developerima.

Ova jednodnevna konferencija organizirana je u čak četiri niza predavanja u kojima se moglo naći puno raznolikih tema. Od većih područja koja su bila zastupljena valja izdvo-jiti ALM i TFS, razvoj Windows Store i Win-dows Phone aplikacija, a dobar dio prostora dobio je i razvoj za web - iz raznih kutova, preko ASP.NET-a i TypeScripta, pa sve do korporativnih društvenih mreža i alata za kolaboraciju. Iako to nije bio primarni fokus konferencije, sramežljivo su se pojavile i ne-

Ako predavač sjedi dok predaje, to ne znači da je nepristojan, nego da pokazuje demo, kojih na DevAreni ne nedostaje

Otvaranje konferencije pružilo je kratak uvod u najzanimljivije teme dana

Vjerojatno najzabavnija stvar na konferenciji bio je quadcopter Parrot kojim se upravljalo Windows Phone i Windows 8 aplikacijama

http://www.devarena.hr

POSLOVNA ANALITIKA

Suvremeno poslovanje zahtijeva da poslovni korisnici u poduzećima svoje podatke koriste na sve inovativnije načine. Ne ograničavaju se unaprijed stvorenim očekivanjima što će saznati iz podataka i gdje će uporabiti rezultate. U podacima otkrivaju nove spoznaje, otvaraju nove prilike i donose preciznije poslovne odluke kojima usmjeravaju poslovanje.

se može brzo pretvoriti u korisne poslovne informacije.SAS Visual Analytics omogućava poslovnim korisnicima u poduzećima da samostalno dohvaćaju podatke iz svih izvora koji su im potrebni za izvođenje analiza. Istodobno se oslobađa osoblje u IT odjelima jer ne trebaju neprestano servisirati poslovne korisnike, koji pri svojem radu mogu biti nezavisniji. Budući da poslovni korisnici ne moraju čekati da im IT odjel pripremi podatkovno skladište ili OLAP kocke, mnogo brže mogu doći do rezultata. Ako kasnije odluče da se izabrani postupci pri analizama podataka automatizi-raju i periodički ponavljaju, mogu precizno specificirati developerima u IT odjelima čime da im napune podatkovno skladište i kako. Time se štedi mnogo vremena i truda koji bi se inače potrošili za usklađivanje korisnič-kih zahtjeva između poslovnih korisnika i developera.

Proces analize podatakaU poduzeću biste možda željeli poboljšati odnose sa strankama preko različitih kanala i poslovnih jedinica te pritom uvesti perso-naliziranu ponudu u skladu s vrijednošću pojedine stranke i njenom profitabilnošću. Zato poslovni korisnici najprije moraju bolje upoznati svoje stranke, razumjeti njihove potrebe i preferencije te u skladu s tim pripre-miti ponudu. A cjelokupni proces integracije podataka u uobičajena rješenja poslovnog izvještavanja koje bi zadovoljile odgovorom na pitanja traje predugo; često su i podaci nepotpuni jer u integraciji nisu zahvaćeni svi

SAS Visual Analytics

Upoduzećima koriste uobičajene alate za poslovno izvještavanje kada poznaju scenarije po koji-ma će analizirati podatke. Zato,

primjerice, imaju unaprijed definirane di-menzije, mjere, hijerarhije i najznačajnije upite. OLAP kocke prilagođene su korisnič-kim zahtjevima. Za potpuno iskorištavanje bogatstva podataka to ipak nije dovoljno. Potrebno je omogućiti korisnicima da sami izvode proizvoljne analize, upite i pretrage nad podacima koje odmah otkrivaju. Još je bolje ako su analize potkrijepljene vizualnim prikazima podataka.A ni to nije sve. Za učinkovito iskorištavanje podataka potrebna je napredna analitika, npr. traženje korelacija među podacima, otkrivanje trendova, ili predviđanje vjero-jatnosti da će se neki poslovni događaj zbiti u budućnosti. Ako su dosad analize tog tipa mogli izvoditi tek stručnjaci sa specijalizira-nim znanjem na području rudarenja podata-ka, uz suvremene je alate sve to dostupno i poslovnim korisnicima. Napredna analitika postaje dostupna sve širem krugu korisnika.

Sve to omogućava SAS Visual AnalyticsSAS Visual Analytics namijenjen je poslov-nim korisnicima jer podržava njihov način razmišljanja pri analiziranju i istraživanju po-dataka. Spaja programsko rješenje za analizu podataka s tehnologijama za visoki kapacitet; zato korisnicima pomaže da brzo dobiju odgovore na postavljena poslovna pitanja.Poduzeća su zatrpana po-dacima iz svih mogućih izvora, od operativnih i transakcijskih sustava, skeniranih dokumena-ta, biljeških o ulaznim i izlaznim kontaktima sa strankama, do društvenih medija i Interneta. Poda-ci mogu biti strukturirani ili nestrukturirani, više ili manje čisti, u različitim, ponekad nekompatibilnim formatima. A ta poplava podataka za poduzeća ima stratešku vrijednost kad

· SAS Visual Analytics Explorer

potrebni izvori podataka.Kad se poslovni korisnik prihvati pregleda-vanja novog izvora podataka, najprije želi saznati nešto općenito o njemu. Zanima ga kako su podaci distribuirani, koji podaci iska-ču, koje su vrijednosti međusobno zavisne i sl. SAS Visual Analytics brzo iscrta grafikone koji vizualno prikazuju takve vrijednosti te po potrebi izračuna korelacije među zavi-snim vrijednostima.Kada korisnik treba podatke filtrirane ili zdru-žene na određeni način, npr. u obliku vlastite hijerarhije, to može učiniti sâm u alatu SAS Visual Analytics, bez pomoći IT odjela. Zato može nastaviti s pregledavanjem podataka koje si sâm priredi u strukturi i opsegu koji najbolje odgovaraju izvođenoj analizi. Može pripremiti dinamična, interaktivna izvješća, koja po potrebi označi napomenama.Svi korisnici s podacima rade u grupnom načinu rada jer je njihov rad u SAS Visual Analytics povezan preko servera i podržan tehnologijama za međusobno komunici-ranje i razmjenu ideja. Korisnici izvješća mogu razmjenjivati elektroničkom poštom, komentirati ih, označavati i prosljeđivati drugima. Analize i izvješća mogu objaviti na kontrolnoj ploči i tako ih učiniti dostupnima drugim korisnicima. Budući da su objavljena izvješća interaktivna, omogućavaju da svaki korisnik dalje ruje po podacima odnosno istražuje u smjeru u kojem otkriva nove spoznaje. Jednako su tako izvješća dostupna i preko mobilnih uređaja; zato ih korisnici uvijek i svuda imaju u ruci. Osim analiza i izvješća poslovni korisnici

izvode i naprednu anali-tiku. Možda žele otkriti koje su stranke najsklonije kupovini novih proizvoda; traže koje bi stranke mo-gle u bližnjoj budućnosti napustiti poduzeće; ili pak žele otkriti i spriječiti zlo-upotrebe prije nego što se dogode. Za sve to mogu upotrijebiti prediktivnu analitiku ugrađenu u SAS Visual Analytics. Korisnici ne moraju poznavati sve detalje o pripremi i provje-ri takvih modela, ili kako izabrati prikladan algori-

tam. U alatu izaberu željenu vrstu prediktiv-nog modela, a SAS Vi-sual Analytics izračuna predviđanje. Pokaže i intervale pouzdanosti kako bi korisnik znao koliko je model dobar.Do kraja ove godine u SAS Visual Analytics bit će ugrađena i moguć-nost analize tekstova. Nakon lokalizacije za upotrebu na hrvatskom tržištu, kad proizvod bude prilagođen hr-vatskom jeziku, bit će moguće raditi i analize tekstova, npr. određi-vanje naklonosti (sen-timent analysis) koju dobivamo iz podata-ka društvenih medija. Korisnici će moći da analiziraju zabilješke u vezi sa strankama u pozivnim centrima poduzeća, npr. za traženje novih prilika s obzirom na njihove pokude ili pohvale.

Kratko vrijeme odzivaPoslovni korisnici mogu biti učinkoviti u svom radu ako dobivaju odgovore na svo-ja pitanja brzo, dok su još aktualni. Zbog vrlo velikih količina podataka korisnici su pak prečesto ograničeni u svom radu jer se moraju pomiriti s dugim vremenima odziva. Ponekad si zato pomažu uzorcima podataka

na kojima analize protječu brže, ali ne daju uvijek dovoljnu preciznost.SAS Visual Analytics omogućava korisnicima da rade s punim opse-gom podataka i izvode upite koji se izvode u smisleno kratkom vreme-nu. Budući da SAS Visual Analytics radi u distribuiranom okruženju, količina memorije nije ograničena, već može biti proizvoljno velika preko virtualne memorije u raču-nalnom klasteru. Kad korisnici tre-baju analizirati vrlo velike količine

podataka, mogu se odlučiti i za podešavanje Hadoop okoline u distribuiranoj okolini, koje SAS Visual Analytics transparentno koristi za još bolje iskorištavanje računalnih kapaciteta.Iako se podaci pohranjuju u računalnoj memoriji, IT odjel ne mora pripremiti cjelo-kupnu okolinu. Korisnici mogu sami uključiti sve izvore podataka koji su im potrebni za analize te ih kroz grafičko sučelje prenijeti u memoriju. Ako pri analizama podataka žele uključiti svoj izvor, npr. datoteku u Excelu, mogu ga odmah sami dodati.Sređene su i korisničke autorizacije, tako da svaki korisnik vidi samo one podatke do kojih ima pravo pristupa.

U rukama poslovnih korisnikaAlatima kojima poslovnim korisnicima omo-gućavamo samostalne upite nad podacima postižemo mnoge prednosti. Rasterećujemo IT odjel, koji se može više posvetiti drugim zadaćama i troši manje vremena za uskla-đivanje zahtjeva s korisnicima. Poslovni korisnici pak brže mogu doći do rezultata. Svoje podatke vrlo dobro poznaju, pa njihov rad može biti mnogo učinkovitiji jer ne mo-raju kompjuterašima objašnjavati značenje podataka i pravila za rad s njima. Kad se naviknu na alat, izvješća mogu izrađivati samostalno i brzo.Iako vrijedi da ispravne poslovne odluke ovise o točnosti i kompletnosti dostupnih podataka, ponekad je bolje imati dostupnu većinu podataka danas nego čekati na baš sve podatke nekad u budućnosti. Damo li korisnicima u ruke prikladne alate, oni će moći da sami istražuju nad podacima i iskorištavaju moć koja im je time dana. ■

SPONZORIRANI TEKST

· SAS Visual Analytics Administrator

· SAS ExplorerMap

· SAS Mobile BI Pogledajte demo na www.sas.com/vademo

http://www.sas.com/vademo

S T A R T U P M J E S E C A

S ve se češće događa da se za neki poslovni potez is-postavi da je možda moglo

i drukčije, a pogotovo ako se radi o odabiru poslovnih partnera jer ponekad saznamo tko je kakav tek nakon što stvari krenu nizbr-do. Kada bi nam prije nego što započnemo poslovati s nekim poduzećem netko došapnuo da npr. ne poštuju rokove ili da ne plaćaju na vrijeme, da im direktor nije od riječi ili sličnu informaciju, dobro bismo odvagnuli hoćemo li s njima imati posla. Isto je i s puno jednostavnijim odlukama koje donosimo svaki dan. Primjerice, hoćemo li pizzu naručiti od pizze-rije Halo ili Bing, goste pozvati na večeru u razvikani skupi restoran ili možda neki samozatajni iza obližnjeg ugla te u kojem ćemo se salonu s povjerenjem dati ošišati. Uvijek bismo rado čuli preporuku ili bili za-hvalni ako nas netko spriječi da odaberemo pogrešno. O ovome je razmišljala i ekipa startupa Yaba, koja nije stala samo na razmišljanju, već su smislili način kako da ovakve informacije nabave, podijele i s njima naprave posao.

Marka Porobiju, idejnog začetnika Yabe, neformalnog CEO-a i CFO-a, u startupu zaduženog za pitanja zakona i ostala slična područja (inače odvjetnika po struci) pitali smo prvo otkud ideja; kako je sve počelo. Naravno, kao i većina dobrih ideja, i ova je sinula zbog neke vlastite potrebe u nekom specifičnom trenutku.

“Sve je počelo tako da sam se jednu večer zatekao u jednom vrlo osebujnom bircu u Lisabonu, koji je u ponudi imao sedamdesetak vrsta vrhunske tune. Kada me ulovila glad, shvatio sam da nemam pojma kako da odaberem stvarno najbolju tunu, kao i da ne postoji mjesto (offline ili online) gdje bih u sekundi mogao saznati takav poda-tak. OK, postoje siteovi poput Yelpa, TripAdvisora i sl. na globalnoj razini tzv. direct consumer service ratinga, ali ne postoji jedan unificirani sustav koji bi bio “the” rating sustav za sve biznise, proizvode i usluge, ma če-mu oni služili i na kojoj razini postojali (B2B, B2C, javne službe…). Od tog mi se trenutka po glavi počela motati

ideja da pokušam osmisliti i stvoriti platformu koja bi služila upravo tom cilju, ali i puno šire od toga”, kaže Marko.

Od ideje do YabeIdeja je bila tu, činila se potentnom

i Marko je okupio ekipu. S razvojem su počeli u proljeće 2012. godine. Do studenog su razvili prvu, tzv. pub-test verziju, koja je izašla na .hr domeni isključivo s ciljem testiranja modela. “Tehnički još uvijek sve radi kao da je offline jer je cilj od počet-ka bio izlazak na globalnoj razini i polagano simultano građenje sustava na više razina”, kaže Marko.

Yaba je od početka zamišljena kao projekt s četiri stupnja razvoja. Prvi dio, Yaba Core, u osnovi je inovativni rating sustav namijenjen ocjenjivanju svih poslovnih subjekata i njihovih poslovnih jedinica. Temelji se na ocjenjivanju svih bitnih karakteristika kao što su kvaliteta proizvoda/usluge,

Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

Yaba

Kako usporediti sve i svaNa internetu

postoji mnoštvo mjesta gdje

možete ocijeniti i usporediti

svakojake proizvode i

usluge ali Yaba teži da postane “the” mjesto na kojem najbrže i najjednostavnije možete doznati

što stvarno valja - bilo da se radi

o odresku od tune, objektivu DSLR aparata ili financijskom

konzaltingu


Luka, Bojan, Marko i

Denis možda izgledaju

kao grupa školaraca na

izletu, ali čine nevjerojatno ambiciozan

startup koji se upravo natječe za nagradu od

milijun funti

Na Yaba.hr već se ocjenjuju

restorani i limarije, fakulteti i

tijela državne uprave…

s obzirom na to da se u prvom krugu prijavilo ukupno 1047 startupa iz 71 zemlje svijeta. Za prolaz je trebalo skupiti što više glasova, a kako kaže Marko, “konkurencija je radila svašta - od besramnog pumpanja glasova u jednom danu do međusobnog rušenja ocjena između konkurenata.” U prosincu ćemo saznati ulaze li u finale tog natječaja.

Yabači su ponosni što su svi njihovi glasovi došli od stvar-nih osoba s imenom i prezimenom i da su im svi parametri ocijenjeni s najmanje 90%. U polufinale su ušli zasluženo i na temelju onoga što rade, a dalje je, kako kažu, sve na njima samima. Držimo im fige.

vrijednost za novac ili ponašanje osoblja kako bi se dobila objektivna i korektna ocjena. Yabači su pri-mijetili da se kod sličnih usluga često rating sustavi simplificiraju radi jednostavnosti korištenja pa je takva informacija nepotpuna jer pruža samo okvirnu sliku ponude. Netko je možda u osnovi ocijenjen sa 4/5, ali iz toga se ne može utvrditi koje su prave prednosti i mane. Primjerice, netko može imati odličan proizvod, ali je taj proizvod preskup; ili su pak ljudi zaduženi za rad s kupcima neprihvatljivo neugodni.

Drugi je dio social network dio Yabe, koji će se prven-stveno fokusirati na povezivanje korisnika, privatnih i po-slovnih. Nudit će povezivanje s poslovnim partnerima na više razina (vidljivo ili tajno, ovisno o njihovim odnosima), povezivanje potrošača s njihovim brendovima, grupiranje poslovnih korisnika prema situaciji u offline svijetu… Iz tog dijela sustava crpit će se najviše podataka, a sadržavat će najveći dio usluga namijenjenih poslovnim korisnicima za koje će biti voljni i platiti.

Treći dio sustava bit će orijentiran na ocjenjivanje proizvoda i usluga. Ono gdje namjeravaju preskočiti konkurenciju i otići korak dalje jest da će korisnik Yabe na temelju podatka o proizvodu ili usluzi odmah dobiti i kompletni cross-reference o tome što ga zanima - gdje je bolji, jeftiniji i sl. Primjerice, ako bude tražio podatak o ratingu nekog modela fotoaparata, moći će odmah sa-znati tko sve nudi taj model, kako ga ocjenjuju korisnici diljem svijeta, postoje li razlike u istom modelu ovisno o mjestu prodaje… Dakako, i taj dio sustava bit će zanimljiv poslovnim korisnicima voljnim da plate podatke.

Yaba će, između ostaloga, biti i real-time market re-search platforma koja će korisnicima u sekundi izlistati relevantne podatke koji se inače skupljaju godinama i čija je analiza iznimno skupa. Osim toga, cilj je i ultimativna povezanost, tj. doći što je bliže moguće matematičkom modelu savršene dvostrano usmjerene mreže, na kojoj je moguće dodatno podešavati i usavršavati sve parametre koji će usmjeravati rad platforme.

“Najbitnije je da nitko, nikad, ni pod kojim uvjetima neće moći kupiti mjesto na search listi - jedino će ocjena moći da dovede nekoga na prvo mjesto”, ističe Marko.

Sigurnost sustava velik je izazovNikad ne ide sve glatko, pa smo zapitali kakve su teškoće

morali prevladati razvijajući Yabu. “Tehnički gledano, samo u dijelu razvoja sustava Yaba Core postojale su i postoje stotine pitanja koja smo morali i moramo riješiti, a sve s ciljem sigurnosti sustava, zaštite podataka korisni-ka te osobito osiguranja neovisnosti i onemogućavanja zlouporabe sustava. Primjerice, trebalo je spriječiti bilo koga da iskoristi sustav i pumpa svoje odnosno ruši tuđe ocjene. Samo nam je taj dio sustava oduzimao i još nam uvijek oduzima jako puno vremena, kako u teoretskoj raspravi tako i u praktičnom radu”, kaže Marko

A odakle se financira Yaba? “Većim je dijelom novac naš vlastiti, odnosno Lukin i moj, a dio su u nas uložili rodbina i prijatelji - samo FF; trećeg F (fools) vjerujem da nema, odnosno ako postoji, onda smo to svi mi zajedno. Da se ne zavaravamo, radi se o jako malim iznosima u nekim poslovnim razmjerima, do sada cca. 35.000 eura, koje smo uglavnom koristili da bismo imali osnovna sredstva za rad.”

Ove godine u kolovozu prijavili su se na Million Pound Startup Contest i ušli u polufinale, što nije bilo nimalo lako

SAvjET budućiM STARTupiMA1. Upornost, upornost i upornost. Čak i kada vam se čini da je pred vama sto zidova ograđenih bodljikavim žicama koje morate preskočiti, nemojte odustati. A pogotovo ne odustajte ako vam okolina počne govoriti “To se ne može napraviti! Da može, već bi netko to napravio!” Kada to čujete, znajte da ste na pravom putu.

2. Nemojte se bojati pogrešaka. Svaka je pogreška vrlo vrijedno iskustvo, ali i dokaz da se ne bojite rizika. A svi korisnici i investitori znaju cijeniti one koji su spremni riskirati za uspjeh svoje ideje.

3. Nikada nemojte zaboraviti osnovna moralna načela na kojima temeljite svoju ideju. Ako vam je jedini cilj zaraditi novac što brže i što lakše, možda ćete to i uspjeti na kratak rok, ali ćete u još kraćem roku izgubiti i puno više od toga. Svojim radom ne utječete samo na ekonomiju već i na čitavo društvo, a bolji svijet svima treba biti prvi i osnovni cilj.


Marko Porobija, Bojan Kanižaj, Denis Kežman i Luka Porobija čine uži tim Yabe

Upoznajte tim

Uži tim čini njih šestero, različitih opredjeljenja i struka. Osim našeg glavnog sugovornika Marka Porobije, tu je njegova životna partnerica Martina Leskovar, direktor, COO i voditelj ureda s iskustvom u korporativnom poslovanju i uredska majka; Denis Kežman, CTO, matematički genijalac, zadužen za vođenje tehničkog dijela projekta i sve kompleksne back‑end algoritme koji moraju osiguravati neovisnost podataka, sprečavati zloupotrebu sustava i omogućavati korisnicima da stvarno dobiju ono što je smisao projekta; Bojan Kanižaj, u čijoj su nadležnosti dizajn i UX - druga vrsta genijalca, umjetničko-anarhistička duša - sve što lijepo izgleda na siteu njegovo je djelo, no on nikad nije potpuno zadovoljan i stalno radi na unapređenju vizualnog identiteta i funkcionalnosti sustava; Matej Posavec, lead developer, zagriženi biciklist (ima i medalje s utrka, ali se ne voli hvaliti), zadužen primarno za front‑end (HTML, JavaScript i ostalo), ali naravno da u tako malom sustavu radi i na svim ostalim komponentama; te Luka, Markov brat, social media freak, zadužen za analizu, razmišljanje i komponiranje pitanja koja se tiču ponašanja ljudi na društvenim mrežama i sličnim platformama.

Mreža na terenu

ARM Ltd.

Intelovi i s njima kompatibilni procesori već tri desetljeća predstavljaju neizosta-van sastojak osobnih računala. Čak je i

Apple 2005. godine, nakon četvrt stoljeća korištenja Motorolinih i kasnije IBM-ovih procesora, konačno prešao na Intelovu arhitekturu. Posustali AMD više ne pred-stavlja pravu konkurenciju Intelu, no može li Intel zaista mirno spavati?

Te 2005. godine, kada su Macovi napo-kon prešli u x86 tabor, teško je bilo pred-vidjeti kako će za samo nekoliko godina glavni konkurent Intelu postati britanska fabless tvrtka sa sjedištem u sveučilišnom gradiću osamdesetak kilometara sjeverno

Intelovi su procesori obilježili razvoj suvremene informacijske tehnologije,

no mobilna revolucija odvija se na leđima starog/

novog konkurenta. Nekada Advanced RISC Machines,

danas jednostavno ARM, nesporni je lider mobilnog

tržišta


Desna ruka mobilnosti

Tihomir Katulić

Acorn Archimedes bio je prvo komercijalno dostupno računalo zasnovano na ARM procesorima

Sjedište ARM Ltd. u Cambridgeu, UK

od Londona. Cambridge je sjedište ARM Ltd., tvrtke koja razvija i licen-cira ARM procesore. ARM-ov uspjeh sagrađen je na temeljima investicije još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i nije se dogodio nimalo slučajno.

Kao tvrtka, ARM je život započeo 1990. godine kao joint venture britan-skog Acorn Computersa i nekolicine partnera. Acorn je bio britanski proi-zvođač osmerobitnih kućnih računa-la, široj javnosti poznat po modelima poput Acorn Electrona, Archimedesa i naravno kućnog računala BBC Micro. BBC model B pobijedio je na natječaju britanske vlade za odabir kućnog računala u edukacijske svrhe pa se te bež kutije sjećaju svi koji su osamdesetih polazili britanske škole. Acorn je sredinom osamdesetih, na-kon niza proizvoda koje tržište nije prihvatilo, prešao u Olivettijeve ruke, a sredinom 1987. tržištu je ponudio Acorn Archimedes, prvo komercijalno računalo zasnovano na ARM procesorima. Poslije je taj know-how ugrađen u temelje nove tvrtke.

OsnivačiOsim Acorna, u osnivanju ARM-a su-

djelovali su VLSI (danas dio Phillipsa, odnosno NXP Semiconductora) i jedna kalifornijska tvrtka iz Cupertina, tada po-znata kao Apple Computer. Apple je bio i ostao ključni partner i investitor u ARM, pa odabir njihove arhitekture za pogon iPhonea i iPada nimalo ne čudi. Appleo-va linija iPod otpočetka je zasnovana na ARM-kompatibilnim čipovima. Konačno, i avangardno ručno računalo Newton ta-kođer je bilo bazirano na ARM-ovu čipu.

Za razliku od svojih neposrednih kon-kurenata - AMD-a, Intela, Freescalea i drugih proizvođača procesora - ARM ne proizvodi vlastite procesore, SoC rješe-nja ili GPU-ove. Izgradnja, opremanje i održavanje tvornica mikroprocesora kapitalno je ekstremno zahtjevan posao koji i velikim igračima poput Intela ili AMD-a može značajno narušiti bilancu (sjetimo se samo AMD-ovih problema nakon velikih investicija u Fab30 tvornicu u Dresdenu). Zapravo, od konkurenata na tržištu procesora samo još Intel može adekvatno investirati u vlastite tvornice umjesto korištenja tuđih pogona.

Poslovni modelARM-ov odabir fabless pristu-

pa sasvim je racionalan model razvoja u industriji koja traži ekstremno visoka ulaganja. Tvrtka je nastala na temelju investicije u lokalnu pamet (Sveučilište Cambridge), a poslovni model otpočetka se temeljio na dizajnu i licenciranju vlastitih rješenja uz naplatu raznih usluga potrebnih da se ta rješenja efikasno proizvode i integriraju u nove proizvode. Danas ARM posjeduje urede i razvojne centre širom svijeta, od Sjednjenih Država, preko Norveške, Šved-ske, Francuske, Njemačke i Dalekog istoka

30 godinA jezgRi à LA cARteProjekt pod nazivom Acorn RISC Machine, koji je rezultirao ARM1 procesorom, započeo je prije 30 godina - u listopadu 1983. Od te prve, ARMv1 arhitekture do aktualne ARMv8-A, razvijeno je 11 obitelji procesora, od kojih su svakako najpoznatije ARMv4/ARM8 (StrongARM), ARMv5 (XScale), kao i sveprisutni ARMv7-A (Cortex-A5, A67, A8, A9, A12 i A15), koje susrećemo u modernim smartfonima (Krait, Scorpion, Apple A6,

A6X). Ovom popisu treba dodati i najnoviju 64-bitnu arhitekturu ARMv8-A (zasad najpoznatiju kao temelj procesora Apple A7 u novom iPhoneu 5s).ARM-ove jezgre zasnovane su na RISC pristupu dizajnu procesora, a jednostavniji dizajn rezultira nižom cijenom, manjom potrošnjom energije i manjim toplinskim otiskom, zbog čega ARM dominira tržištem procesora za baterijski napajane uređaje poput smartfona ili tableta.

ARM-ov poslovni model omogućava značajne prilagodbe postojećih jezgara naručiteljima. Periodički osvježavajući i dodavajući nove mogućnosti postojećim modelima procesorskih jezgara tvrtka nudi i varijante koje sadrže dodatne mogućnosti prema interesu naručitelja (ovisno o tome hoće li se ugrađivati u ručnu igraću konzolu, fotoaparat, navigacijski uređaj, smartfon ili server opće namjene).

ARM procesori pogone smartfone, televizore i druge uređaje


Raspberry Pi također koristi

ARM čipove

U suradnji s AMD-om ARM-ovi će se procesori koristiti i u serverima

Mreža na terenu

ARM Ltd.


ARM-ovi čipovi imaju niske energetske zahtjeve i ne traže posebno hlađenje pa predstavljaju idealno rješenje za mobilne uređaje i embedded aplikacije.

ARM-ova arhitektura big.LITTLE, koja u istom čipu objedinjuje sporije i ener-getski nezahtjevne jezgre s bržima i ra-strošnijima kako bi se moglo dinamično prebacivati iz procesorski nezahtjevnog u zahtjevniji mod rada, široko je prihva-ćen model koji se koristi u nekim od najpopularnijih smartfona na današnjem tržištu (Samsung Galaxy S3, S4). Kada su u listopadu 2012. predstavljena ar-hitektura ARMv8 i Cortex-A53 i A57 jezgre, naglašeno je da su međusobno

kompatibilne kako bi ih se moglo iskoristiti u okviru big.LITTLE dizajna.

Serverska budućnostŠto čeka ARM nakon osvajanja mobilnog

tržišta? Prema pisanjima američkih medija, Advanced Micro Devices (AMD) već će sljedeće godine ponuditi serverske proce-sore zasnovane na ARM jezgrama, kodnog imena Seattle.

Ovi će procesori biti zasnovani na do 16 64-bitnih ARM jezgara. Očekuje se da će se prvi komercijalno dostupni serveri s ovim procesorima pojaviti u drugoj polovici 2014. godine. Prema najavama iz AMD-a, njihovi serveri zasnovani na ARM čipovima bit će do četiri puta brži i energetski efikasniji od X-series quad-core Opteron čipova iz aktu-alne ponude.

U 30 godina postojanja ARM je prošao put od sveučilišnog spin-outa, preko Appleova i HP-ova servisa, do ozbiljnog konkurenta Intelu. Odabir dobrog poslovnog modela i licencne politike tek je počeo donositi ozbiljne rezultate. Ulazak na nova tržišta i smanjivanje procjepa u performansama prema Intelovim mainstream procesorima uvjetuje daljnji uspjeh.

IntEl MobIlnog tRŽIštA

ARM-ov poslovni model licenciranja dizajna svojih procesora pokazao se kao vrlo efikasna strategija. Prema nekim podacima, preko 90% svih smartfona koriste procesore razvijene na temelju ARM-ovih rješenja. ARM-ovi procesori nalaze se i u velikom broju digitalnih televizora, set-top boxova, multimedijskih playera i navigacijskih uređaja. Prema podacima IDC-a, preko 60% svih embedded procesora zasnovano je na arhitekturi ARM, a taj bi postotak do 2016. mogao narasti na skoro 70%.Iako je dvojbeno definirati mobilno računarstvo u odnosu na smartfone i klasična PC računala, prema IDC-u se ARM-ovi procesori nalaze u 31% svih mobilnih računala. Ukupno, samo u jednom kvartalu 2012. u svijetu je proizvedeno preko 1,8 milijardi ARM procesora.

(Japan, Kina, Tajvan), pa do našeg susjed-stva - jedan se ured nalazi i u Sloveniji.

ARM klijentima nudi nekoliko različitih mo-dela licenciranja svojih procesorskih jezgara. Neki proizvođači žele planove za gotove procesore koje se odmah može proizvoditi i nisu zainteresirani za posebne modifikacije ili dublje zadiranje u strukturu čipova - za njih ARM licencira opis odabrane jezgre uz simulacijski model i testne programe za proizvodnju i provjeru kvalitete i ispravnosti.

S druge strane, ambicioznijim se klijentima intelektualno vlasništvo nad ARM jezgrama ustupa u Verilog (IEEE 1364) obliku, što klijentima omogućava zahvate u konstruk-ciju jezgara i implementaciju vlastitih novih mogućnosti ili poboljšanja. ARM tipično ne dopušta sublicenciranje proizvodnje tako modificiranih jezgara, ali dopušta da klijent koji je kupio licencu prodaje proizvedene čipove.

Osim te podjele, ARM-ova politika cijena uzima u obzir i vrijed-nost jezgara, odnosno performanse proceso-ra, pa licenciranje jez-gara viših performansi košta više od onih nižih performansi.

Štedljivost prije svega

Uspjeh i raširenost ARM procesora u mo-bilnoj komunikaciji i računalstvu uzroko-vana je jednostavnim i energetski iznimno efikasnim dizajnom.

Samsungovi čipseti Exynos temelje se na ARM jezgrama

Koji opeRAcijsKi sustAv odAbRAtiJoš jedan od razloga široke ARM-ove prihvaćenosti jest nevjerojatan raspon operacijskih sustava koji mogu pogoniti računala i uređaje koji se temelje na njihovim procesorima. Prvi operacijski sustav pisan za ARM čipove bio je Arthur, razvijen u Acornu 1987. godine, a koji se i danas

održava i polako razvija kroz Risc OS projekt. ARM arhitekturu podržavaju mnogi embedded i real-time operacijski sustavi poput QNXa, Linuxa, Windowsa CE, Symbiana, FreeRTOS-a, VxWorksa itd. Na tržištu mobilnih uređaja, ARM čipovi pogone uređaje pod

operacijskim sustavima iOS, Android, Windows Phone, Blackberry OS/10, MeeGo, Firefox OS, Tizen, Bada, Ubuntu Touch i Sailfish. Što se desktop sustava tiče, Windows RT, BSD i razne distribucije Linuxa podržavaju sustave zasnovane na ARM čipovima.

U srcu Tegre 4 nalazi se četverojezgreni ARM procesor


AktuAlnosti

Connected Continent

Zajedničko tržište telekomunikacija

Krajem listopada u Bruxellesu su se

susreli predsjednik Europske komisije i

članovi Europskog vijeća povodom inicijative pod

nazivom “Connected Continent” - paketa

zakona namijenjenih stvaranju zajedničkog

europskog tržišta telekomunikacijskih

usluga

Tihomir Katulić

I ako neki aktualni gospodarski pokazatelji govore da je nakon godina recesije eu-ropsko gospodarsko područje napokon

počelo pokazivati znakove oporavka, u svjetlu nepovoljnih dugoročnih ekonomskih i društvenih trendova Stari kontinent treba iznaći nove izvore gospodarskog rasta. Jed-nako tako, presudno je i otvarati nova radna mjesta, istodobno potičući inovativnost i konkurentnostm u čemu Europa sve više zaostaje za SAD-om i razvijenim azijskim gospodarstvima.

Dok ostatak svijeta ubrzano razvija inter-netsku ekonomiju zasnovanu na elektro-ničkoj trgovini dobrima i uslugama, uslijed nagomilane nacionalne birokracije europske tvrtke imaju problema u širenju čak i načelno zajedničkim gospodarskim prostorom Unije.

U proteklih dvadesetak godina etablirali su se čitavi novi sektori gospodarstva, poput online trgovine. Tradicionalne usluge poput osiguranja i bankarskih poslova također se prilagođavaju novim okolnostima. Tradicionalni poslovni entiteti koji su oduvijek pružali takve usluge,

poput banaka i osiguravajućih društava, sve su češće izvrgnuti nemilosrdnoj konkurenciji novih igrača koji dolaze iz manje reguliranih sektora, gdje vlada žestoko i nemilosrdno tržišno natjecanje na globalnoj razini. Baš kao što su američki proizvođači automobila pedesetih i šezdesetih kapitalizirali svoje nevje-rojatne prihode pokrećući vlastite financijske i osiguravajuće kuće, tako i današnji industrijski giganti poput telekoma i ICT kompanija agre-sivno ulaze na teritorij banaka, osiguravajućih društava, konzultantskih kompanija itd.

U tom su smislu europske kompanije za-kinute u usporedbi s američkim, kineskim ili japanskim takmacima, koji se razvijaju i dominiraju na ogromnim domaćim i su-sjednim tržištima. Kako u Europi zapravo ne postoji pravo integrirano tržište na području elektroničkih komunikacija (unatoč načelima EU), već zapravo samo skup polupovezanih nacionalnih tržišta čija fragmentacija otežava rad europskim kompanijama, Europska je komisija još u proljeće ove godine najavila usvajanje mjera koje će omogućiti nastanak zajedničkog europskog telekomunikacijskog tržišta u najkraćem mogućem roku.

Europsko vijeće sastalo se krajem listopada kako bi raspravljalo o stvaranju jedinstvenog europskog telekomunikacijskog tržišta

AktuAlnosti

Digitalna agenda ide daljeU danima koji su prethodili listopadskom

sastanku potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za tzv. Digitalnu agendu ni-zozemska političarka Neelie Kroes obratila se javnosti putem stranica Komisije kako bi iznijela korake koji bi trebali dovesti do na-stanka takvog zajedničkog tržišta i omogućiti da novo zajedničko tržište vrijedno preko 110 milijardi eura postane jedan od temelja zajedničkog rasta europskog gospodarstva.

Kroes se osvrnula na nekoliko tema kao što su utjecaj zajedničkog tržišta na malene naci-onalne operatere telekomunikacijskih usluga, ukidanje roaminga i posebnih naknada za poziv ili poruke prema korisnicima u drugim europskim zemljama, zabranu blokiranja i usporavanja online usluga, koordinaciju razvoja i implementacije budućih mrežnih tehnologija svih vrsta koje mogu omogućiti kvalitetnije internetske fiksne i mobilne veze i širenje javno dostupnog Wi-Fija te konačno podršku investicijama u postojeće napredne tehnologije brzog broadbanda poput 4G veza ili optike prema krajnjim korisnicima (prema podacima Komisije, samo 54% europskih kućanstava može odabrati ovakve veze).

Što se malih operatera tiče, stav je Komisije da će zajedničko dinamično tržište omogućiti razvoj malenim, inovativnim i dinamičnim kompanijama koje bi inače teško mogle prodrijeti izvan matičnog tržišta. Naravno, posljedica je integracije da će veliki europski telekomunikacijski giganti efikasnije integrirati svoje operacije koje trenutno funkcioniraju u rascjepkanim nacionalnim okvirima, ali će manje, lokalne tvrtke imati olakšan pristup drugim tržištima (barem u regulatornom smislu).

Ukidanje roaminga, odnosno preciznije usklađivanje cijena roaminga s cijenama u nacionalnom prometu bez značajnog podizanja cijena nešto je što udruge potro-šača zahtijevaju otkad postoji suvremena mobilna telefonija, no u posljednje doba (a sigurno i kao rezultat pritisaka iz Bruxellesa) mnogi operateri također smatraju da je vri-jeme prohibitivno visokih roaming naknada, barem na teritoriju EU, zauvijek završeno. Druga je pozitivna strana integriranog tržišta i snižavanje troškova poziva ili slanja poruka u mobilnu mrežu koja se nalazi na teritoriju druge države članice.

Mrežna neutralnost i kvaliteta usluge

Blokiranje i usporavanje različitih online ser-visa predstavlja prepoznatu diskriminirajuću praksu s kojom se trenutno suočavaju deseci milijuna Europljana. Inicijativa Connected Continent zabranjuje daljnje blokiranje i us-poravanje pristupa inovativnim internetskim servisima i osigurava razvoj novih takvih servisa te istodobno (osobito u kontekstu bandwidtha koji Netflix i slične streaming us-luge mogu progutati) osigurava da takvi novi servisi vlastitom popularnošću ne naškode uobičajenom internetskom podatkovnom pro-metu. Prvi put dosad europski zakonodavac traži od pružatelja usluga pristupa Internetu da u ugovore ugradi odredbu o tome koja će biti prava, ostvariva brzina pristupa za korisnika, za razliku od česte dosadašnje


Connected Continent

Dosadašnji napredak u provedbi Digitalne agende

Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za Digitalnu agendu

Kroes je u svojem je obraćanju istaknula da vodeće svjetske investicijske banke očekuju da će zakonodavni paket Connected Conti-nent olakšati investiciju u komunikacijsku in-frastrukturu, što će olakšati izgradnju sljedeće generacije infrastrukture, u čemu investicijski krugovi žele sudjelovati - prema njenoj izjavi, čak 82% većih europskih investicijskih bana-ka i fondova očekuju porast investicija kao posljedicu ove reforme.

Nekoliko dana kasnije, u skladu s očeki-vanjima, članovi Vijeća Europe predvođeni predsjednikom Komisije Barrosom i predsjed-nikom Vijeća Hermanom Van Rompuyem podržali su prijedlog za uspostavu zajednič-kog telekomunikacijskog tržišta i pozvali na brzo usvajanje potrebne legislative, na čemu već punom parom rade relevantni odbori (poput Odbora za industriju, istraživanja i energiju) u Europskom parlamentu.

prakse označavanja neke teoretske maksimalne brzine koju mnogi korisnici (osobito kabelskih tehnologija) u praksi nisu imali šanse da ostvare. Odredba o konkretnoj brzini koju korisnik treba moći da ostvari u svakodnevnom radu bit će sastavni dio novih ugovora za korisnike na području Europske Unije, što će korisnicima dati pravno uporište u slučaju da pružatelj usluga ne može osigurati ugovorenu razinu brzine i kvalitete usluge.

Prema nekim pokazateljima, potro-šački zahtjevi za bežičnim podatkov-nim vezama na području Europske Unije posljednjih godina prate gotovo eksponencijalnu krivulju. Kako bi se zadovoljili tržišni zahtjevi za propu-snošću mobilnih podatkovnih mreža, potrebno je unaprijed planirati razvoj i izgradnju potrebne infrastrukture za novu generaciju mreža, što je financijski i organizacijski riskantno i zahtjevno. Zbog toga na području razvoja novih mreža Komisija želi promovirati načela koordinacije, dijeljenja (odnosno licen-ciranja) raspoloživih resursa, promocije tržiš-nog natjecanja te usvajanja transparentnog investicijskog okoliša. Komisija se nada da će tako nacionalna regulatorna tijela imati koristi od strateških savjeta i iskustava tijela drugih članica. Komisija također želi olakšati razvoj javnih Wi-Fi mreža koje bi trebale nadopunjavati mobilne podatkovne mreže i natjecati se s njima.

Nadalje, prioritetan je razvoj i širenje novog broadbanda zasnovanog na 4G ili optičkoj tehnologiji, koji je trenutno komercijalno do-stupan samo polovici europskih kućanstava (podaci Komisije govore o 54%). Postavlja se pitanje otkud će se financirati novi, brži broadband ako istodobno telekomunikacijski operateri ulaskom na zajedničko tržište gube neke dosadašnje izdašne izvore prihoda poput roaminga, odnosno prihoda koje će na-grizati sve žešća paneuropska konkurencija.

ZApošljAvAnjE pRijE svEgA


Na stranu s aktivizmom Neelie Kroes (o kojoj se svojedobno govorkalo da bi mogla zasjesti u Barrosovu fotelju nakon izbora 2014.), aklamacija kojom je inicijativa Connected Continent prihvaćena u Vijeću zapravo je jednako zasnovana na koristima za potrošače (o kojima smo već govorili), telekomunikacijske tvrtke (u prvom redu pojednostavljenje regulative i lakše investiranje), javnost općenito (garancija mrežne neutralnosti, jače tržišno natjecanje), kao i na nečem politički još interesantnijem - novim radnim mjestima, osobito za mlade stručnjake.Naime, kriza nezaposlenosti koja osobito pogađa europski

jug osobito je pogodila mlade stručnjake s nedovoljno iskustva. Komisija se nada da bi ulaganje u “digitalni sektor”, kako ga zovu u Komisijinim dokumentima, moglo pokrenuti nove projekte i zaposliti dio tog svježeg kadra s obzirom na to da takva industrija drugdje zapošljava vrlo mladu radnu snagu. Nadalje, zajedničko tržište trebalo bi pružiti brojne mogućnosti i europskim startupima, koji će svoje usluge tako moći ponuditi prema platežnoj moći uvjerljivo najvećem svjetskom tržištu umjesto da sreću traže s druge strane Atlantika.Komisija je u pratećem dokumentu posebno istaknula

činjenicu da se ovom mjerom neće ustrojavati neki posebni EU regulatorni organ, već će Komisija direktno blokirati prijedloge nacionalnih regulatora koji bi mogli ići protiv zajedničkog tržišta telekomunikacijskih usluga. U tome će imati podršku BEREC-a (Body of European Regulators for Electronic Communications).Hoće li incijativa Connected Continent uspjeti u namjeri da stvori tržište snažnije od azijskog ili američkog, ostaje nam da vidimo, no jedno je sigurno: Komisija je napokon, pred istekom mandata, odlučna u reformi 40 godina starih pravno-birokratskih zapreka na putu istinskom zajedničkom tržištu.

Jedan je od ciljeva inicijative Connected Continent daljnje širenje novih broadband tehnologija

Postotak ostvarene brzine xDSL priključaka u odnosu na

reklamiranu

% og

laša

vane

brz

ine

Godina: 2012


mreža na terenu

Intervju mjeseca Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

Svake godine tražimo svoje korisnike da kvantificiraju pogodnosti koje im donosi korištenje VMwareovih proizvoda. Za 2012. godinu na svjetskoj razini to iznosi 10 milijardi dolara kroz virtualizaciju poslužitelja

‚

FOTO

: OLE

G M

AŠTR

UKO



S Ivom Sladoljevim, šefom tvrtke VMware za središnju Europu, razgovarali smo o poslovanju kompanije u regiji i našoj ze-mlji, o planovima za sljedeću

godinu, softverski definiranom datacen-tru, nezaobilaznom cloud computingu i virtualizaciji kao tehnološkom standardu našeg doba.

Objasnite nam poslovnu strategiju tvrtke VMware. Što vas čini različitim od drugih proizvođača softvera za virtualizaciju? Što je glavna konkurentska prednost?

Svijet danas preoblikuju četiri velike sile: društveni mediji, mobilnost, Cloud i Big Data. Njihov je utjecaj informatiku uči-nio najvažnijim čimbenikom povećanja konkurentnosti kompanija. Brzo ulazimo u doba računalstva u oblaku (cloud) i sveprisutnih mobilnih uređaja putem ko-jih usluge postaju dostupne milijardama novih korisnika, putem mnoštva novih aplikacija. Informatičke se tehnologije s tim izazovom mogu suočiti jedino ako se ponude kao usluge.

Korisnici VMwareovih tehnologija na-laze se na putovanju koje počinje u fazi proizvodnje, nastavlja se u poslovnoj produkciji, a na kraju dolaze do cilja koji predstavlja isporuka IT-a kao usluge. Kad primjene VMwareove tehnologije, naši korisnici zapaze fundamentalni pomak u načinu na koji IT odjeli razvijaju, izvode i isporučuju usluge poslovnom dijelu tvrtke. Pritom VMware slijedi tri glavne strateške inicijative, čija su izvorna imena: Software-Defined Data Center (SDDC), Hybrid Cloud te End-User Computing Technology. Dakle, u prijevodu, to su softverski definirani datacentri, hibridni cloud i tehnologije za računalske sustave krajnjih korisnika.

Globalni ekosustav

Kakvi su konsolidirani prihodi VMwarea u regiji za koju nam možete dati konkretne financijske podatke? Naravno, i za Hrvatsku.VMware objavljuje rezultate samo

na globalnoj razini, ne na razini regija. Ukupni prihod za 2012. bio je 4,61 mili-

Informatika se s izazovima koje pred nju postavlja doba društvenih mreža, računalstva u oblaku i pojave golemih količina podataka koji su nam dostupni putem mobilnih uređaja može suočiti samo ako se tehnologije koje nudi - ponude kao usluga

Oleg MaštrukO i ZvOnkO Pavić

Svaku tehnologiju može se ponuditi kao uslugu

Svake godine tražimo svoje korisnike da kvantificiraju pogodnosti koje im donosi korištenje VMwareovih proizvoda. Za 2012. godinu na svjetskoj razini to iznosi 10 milijardi dolara kroz virtualizaciju poslužitelja

VMware u Hrvatskoj

Što su ciljevi koje je VMware postavio za svoj hrvatski ured i koliko su ostvareni, a što su planovi i ciljevi sljedeće godine - gledano kroz financije i u smislu poslovanja?

VMware u Hrvatskoj slijedi strateške inicijative koje nam je postavila korpora-cija. Već sam ih naveo: Software-Defined Data Center (SDCC), Hybrid Cloud i End-user Computing. Što se tiče sljedeće, 2014. godine, očekujemo ubrzavanje pri-hvaćanja SDDC tehnologija jer sve veći broj korisnika uviđa dodatnu vrijednost koju donosi automatizacija njihove virtu-alne infrastrukture.

Koliko korisnika i partnera imate u Hrvatskoj? Navedite najvažnije.

Gotovo svaka srednja ili velika tvrtka u Hrvatskoj u većoj ili manjoj mjeri koristi VMwareova rješenja. Naše tehnologije nalaze se u središtu IT sustava banaka, telekomunikacijskih tvrtki, državnih institucija, proizvodnih i trgovačkih kom-panija. Imamo preko 40 aktivnih partnera koji pomažu korisnicima da ostvare do-datnu vrijednost putem virtualizacijskih tehnologija. Također smo ponosni da su isporučitelji javnih cloud usluga u Hr-

mreža na terenu

jardi dolara, što predstavlja rast od 22% u odnosu na 2011. godinu. Upravo su objavljeni rezultati za treće tromjesečje 2013. godine. Ostvaren je rast od 14% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, odnosno prihod od 1,29 milijardi dolara.

Tko i što generira najviše prihoda - kad gledamo vertikale, zemlje regije te naposljetku vaše proizvode - koji su najprodavaniji? Što VMwareu donosi najviše novca?

VMware ne iznosi takve podatke u javnost. Među naših 500.000 korisnika u svijetu nalaze se tvrtke različitih veličina iz različitih industrija. Sa svojim partner-skim ekosustavom možemo isporučiti odgovarajuća rješenja u skladu sa speci-fičnostima različitih industrija ili regija u kojima se naši korisnici nalaze.

Što bi bila tri trenutno najvažnija projekta u Hrvatskoj koja se temelje na VMwareovim tehnologijama?

To vam ne smijem kazati, ali mogu kazati da su VMwareovi proizvodi dio gotovo svih važnijih infrastrukturnih IT projekata koji se trenutno izvode u Hrvatskoj.

vatskoj izabrali VMware kao preferirano rješenje. Na našem događaju VMware Cloud Day 2013, održanom u lipnju u Zagrebu, nekoliko partnera predstavilo je svoje javne cloud usluge razvijene na VMwareovoj platformi. Među njima bili su Hrvatski Telekom, IT Soft, Megatrend, Metronet i Sedmi Odjel.

Kako se može postati VMwareov partner? Što su minimalni zahtjevi za taj status? Što od partnera očekujete u smislu razvoja poslovanja u Hrvatskoj?

VMware Partner Network naš je na-građivani partnerski program. Ulaskom u njega, kroz različite razine i načine, taj program partnerima pruža opsežne resurse, obuku i podršku, kako bi mogli izgraditi svoje poslovanje i učiniti ga je-dinstvenim na tržištu. Svi detalji o VMwa-reovu partnerskom programu dostupni su na našoj web stranici. To je također način za prijavu u partnerski program.

Softverski datacentar

Svi u IT-u govore o cloudu, no koliko se, realno, danas u Hrvatskoj cloud primjenjuje?Kakav pristup cloudu ima VMware?

Svi mi već živimo u eri Cloud Compu-tinga - računalstva u oblaku. Cloud pomi-če granice u prihvaćanju tehnologija kod krajnjih korisnika jer nudi IT kao uslugu.

Dakle i u Hrvatskoj su cloud rješenja i tehnologije već ovdje s nama i oko nas. Već sam spomenuo naše partnere u Hrvatskoj koji nude javne cloud usluge lokalnim tvrtkama. U biti, većina nas kao pojedinci u privatnom ili poslovnom

životu svakoga dana koristimo neke vrste cloud usluga. U poslu to često radimo i mimo formalnih procedura i odobrenja. Tvrtka Vanson u svibnju ove godine za VMware je provela studiju u kojoj je sudjelovalo 1.500 IT direktora i 3.000 uredskih radnika širom Europe. Ta studija, nazvana Covert Clouds, otkrila je da 37% direktora sumnja da se novac troši na cloud proizvode i usluge bez formalnog znanja IT odjela. Kroz svoje strateške inicijative VMware podupire korisnike na putu koji vodi isporuci IT-a kao usluge. Naši korisnici VMware rješenjima mogu izgraditi svoje privatne cloud sustave. Također, koristeći istu tehnologiju, mogu se povezati s javnim cloud uslugama te tako ostvariti integraciju koju nazivamo hibridni cloud.

Dajte nam sad recite: što su “softverom definirano umrežavanje” i “softverski datacentar” - na VMwareov način?Kroz virtualizaciju poslužitelja

VMware svojim korisnicima donosi


Ivo SlAdoljEv - kRAtkA bIogRAfIjA


Gotovo svaka srednja ili velika tvrtka u Hrvatskoj u većoj ili manjoj mjeri koristi VMwareova rješenja‚

Ivo Sladoljev rođen je u Vodicama 1969. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Šibeniku. U Zagrebu je 1993. diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Kasnije, kroz rad, dopunjava svoja znanja menadžmenta - završio je MBA na sveučilištu The Open University u Engleskoj. Prvi posao - prodajni predstavnik u IBM-u, gdje je tijekom 10 godina rada, između ostalih pozicija, bio i menadžer PC odjela, a vodio je i odjel za poslovni razvoj i prodaju softverskih proizvoda. Nakon toga dvije je godine proveo u Hewlett-Packardu, gdje je vodio prodaju za financijski sektor. Prije dolaska u VMware proveo je četiri godine u tvrtki Combis kao izvršni direktor za IT usluge. U VMware dolazi 2009. godine, na položaj koji ta tvrtka naziva Territorry Manager za regiju Adriatic. Sada je regionalni menadžer za središnju Europu, odgovoran za izgradnju i vođenje VMwareovih operacija u regiji.



značajne uštede u kapitalnom dijelu i u dijelu operativnih troškova. Krajnji je cilj stopostotna virtualizacija svih aplikacija. Rekao bih da je to već poznata stvar. Novost je da sada možemo na isti način virtualizirati i automatizirati preostale dijelove računskog centra: uređaje za pohranu podataka te mrežne i sigurnosne uređaje. Software-Defined Data Center (SDDC) ubrzava put prema isporuci informatičke tehnologije kao usluge. Po-služitelji, uređaji za pohranu podataka, mrežni i sigurnosni uređaji sada se izvr-šavaju kroz softver pa se njima upravlja centralno i integrirano.

Cilj je virtualizacija cjelokupnog da-tacentra, koji je automatiziran i kojim se upravlja s jednog mjesta. Mnogi naši korisnici to već rade. Primjerice, privatni cloud tvrtke NYSE Euronext zasnovan na VMwareovim SDDC rješenjima upravlja gotovo trećinom svjetskog bogatstva. Drugi je primjer tvrtka Worldpay - glo-balni lider u platnom prometu koji je kroz virtualizaciju mrežnih uređaja uspio ostvariti istu razinu fleksibilnosti i brzine rada kao i u virtualiziranom posluži-teljskom dijelu. Sada nam tehnologija omogućava da krajnji korisnik dobije traženu IT uslugu pritiskom tipke miša,

bez potrebe za čekanjem dok IT odjel ne posloži svu potrebnu infrastrukturu.

Što čini VMwareovu ponudu za male poduzetnike?

VMwareovi su proizvodi dostupni kroz velik broj paketa koji omogućavaju ra-zličite funkcionalnosti i različite razine cijena. Svaki kupac može izabrati rješenje koje odgovara njegovim trenutnim potre-bama i raspoloživom novcu. Kasnije se lako može nadograditi na naprednije i kompleksnije proizvode.

Prema vašem mišljenju, što su najizazovnija područja poslovanja u našoj regiji i zemlji? Gdje ide najteže?

Ono što vidim jest da cjelokupne gos-podarske okolnosti također utječu i na IT projekte. Sve investicije detaljno se ocjenjuju iz različitih kutova, pa prodajni ciklusi traju duže nego prije. U cijeloj

regiji najviše su zahvaćene male i srednje tvrtke.

Virtualizacija i tržišta

Da li i koliko virtualizacije troši javni sektor? Što su specifičnosti tog tržišta? Kako im vi pristupate?

Danas je virtualizacija de facto stan-dard. Gledajući na svjetskoj razini, ne-ovisni analitičari procjenjuju da se 68% IT poslovanja izvršava na virtualiziranim sustavima. Također se procjenjuje da je danas virtualizirano već 40, pa i do 70 posto poslovno kritičnih aplikacija. Vjerujem da sličan omjer vrijedi i za Hr-vatsku te da je isto u javnom i privatnom sektoru.

U regiji vidimo trend izgradnje central-nih vladinih cloud sustava, koji integriraju računske centre iz svih državnih instituci-ja. To su veliki i složeni projekti u kojima

Svijet danas preoblikuju četiri velike sile: društveni mediji, mobilnost, Cloud i Big Data‚

mreža na terenu


je VMware zajedno sa svojim partnerima duboko uključen. Isporučujemo svoje tehnologije i usluge, a krajnji je cilj iz-gradnja cloud sustava koji će isporučivati IT kao uslugu krajnjim korisnicima.

Kako se kriza odražava na VMwareovo poslovanje?

Svake godine tražimo svoje korisnike da kvantificiraju pogodnosti koje im do-nosi korištenje VMwareovih proizvoda. Za 2012. godinu na svjetskoj razini to iznosi 10 milijardi dolara kroz virtualiza-ciju poslužitelja. Mi prognoziramo da će kroz implementaciju SDDC tehnologija uštede biti šest do sedam puta veće. To na godišnjoj razini predstavlja 60 do 70 milijardi dolara uštede, koje organizacije mogu reinvestirati prema svojim potre-bama. Dakle, VMware osigurava svojim korisnicima rješenja i načine da se nose s novim gospodarskim uvjetima. To je jedan od razloga zašto naše poslovanje raste unatoč trenutnim (kriznim) tržišnim okolnostima.

Postoji li neki aspekt ulaska Hrvatske u EU koji će posebno pogodovati poslovanju tvrtke VMware u našoj zemlji? Naravno, ima tu i mana - navedite jednu.

Ja vidim samo prednosti. U zemljama regije EU fondovi se koriste za velike infrastrukturne projekte. Oni su na ras-polaganju i našim organizacijama.

Kad je riječ o IT-u općenito, kakvi su vaši dojmovi o zemljama regije? Kako u VMwareu percipirate Hrvatsku, a kako Sloveniju i, recimo, Srbiju?

Rekao bih da se mi u Hrvatskoj, kad gle-damo regiju, nalazimo negdje u sredini. U nekim zemljama još je uvijek visok po-stotak fizičke IT infrastrukture i ondje se projekti uglavnom odnose na virtualizaci-ju poslužitelja. Ipak, većina je zemalja na

razini gdje se tekući planovi odnose na automatizaciju virtualiziranih IT sustava te na primjenu virtualizacije u klijentskom dijelu. Također imamo primjere naprednih korisnika VMwa-rea koji imaju automatiziran okoliš sa self provisioning rješenjima koji stvarno žive koncept isporuke IT-a kao usluge.

Postoji li neki trend ili pojava na tržištima regije koji će posebno dobro ili posebno loše utjecati na vaše poslovanje?

Već vidimo kako četiri velike sile - društveni mediji, mobilni uređaji, Cloud i Big Data - utječu na planove i pristup IT-u kod naših korisnika u regiji. Sve je više tema razgovora kako omogućiti isporuku IT-a kao usluge kroz implementaciju VMware SDDC i virtualizacijskih rješenja za krajnje korisnike.

Kroz virtualizaciju poslužitelja VMware svojim korisnicima donosi značajne uštede u kapitalnom dijelu i u dijelu operativnih troškova

‚ vMwARE - poglEd IzblIzA

VMware je lider u području virtualizacije i cloud infrastrukture, što pokazuje i nedavna studija koja je sažela istraživanje tržišta rješenja za upravljanje cloudom koje je provela tvrtka IDC. Prema toj studiji, VMware zauzima prvo mjesto, ispred ostalih globalnih IT korporacija. Danas ima više od 500 tisuća korisnika, od malih i srednjih tvrtki pa sve do najvećih svjetskih korporacija. Među njima je 100% s popisa Fortune 100, 99% tvrtki s popisa

Fortune 1000 i 98% tvrtki s popisa Fortune Global. Sve te tvrtke koriste VMwareove tehnologije i usluge. U partnerskom ekosustavu nalazi se više od 55 tisuća tvrtki, uključujući tehnološke i konzultantske partnere, proizvođače hardvera i softvera, distributere i preprodavače te sistemske integratore. VMware Service Provider Program (VSPP) sastoji se od najvećih svjetskih isporučitelja usluga (service providera), što VMwareovim korisnicima pruža mogućnost da

isprobaju i izaberu javnu cloud uslugu ovisno o svojoj specifičnoj poslovnoj i IT potrebi. Taj se ekosustav pružatelja javnih cloud usluga kontinuirano širi i već sada predstavlja zajednicu od desetak tisuća članova. VMware neprekidno pomaže svojim korisnicima u razvijanju, izvođenju i isporuci IT usluga za poslovanje. VMworld Europe, godišnji događaj za korisnike i partnere, koji je nedavno održan u Barceloni, privukao je preko 8.500 sudionika.


računarstvoNajbolje ocijenjeni

stručni studij u Hrvatskoj*

UPIŠI

Visoko učilište Algebra - Visoka škola za primijenjeno računarstvo+385 1 2222 182 / Ilica 242 (ulaz iz Domobranske) / [email protected] facebook.com/racunarstvo

www.racunarstvo.hr

6 semestara, 3 godine, 180 ECTS bodova

Priprema za 9 prestižnih industrijskih certifi kata, ispiti uključeni u cijenu studiranja.

Sistemsko inženjerstvo



Multimedijsko

računarstvo

Stručni prvostupnik inženjer

multimedijskog računarstva

Postani:



Programsko

inženjerstvo

Stručni prvostupnik

inženjer računarstvaStručni prvostupnik

inženjer računarstva

Postani: Postani:

Specijalistički diplomski studij

primijenjenog računarstvaStručni specijalist

inženjer računarstva

4 semestra, 2 godine, 120 ECTS bodovaPriprema za 10-tak prestižnih industrijskih certifi kata*, ispiti uključeni u cijenu studiranja.*ovisno o izbornim predmetima

Postani:

U trenutku izdavanja Akreditacijske preporuke Visoko učilište Algebra je najbolje ocijenjen stručni studij u Republici Hrvatskoj

http://www.racunarstvo.hr



Ilust

raci

ja: H

RVO

JE B

REKA

LO

tema broja

Content delivery networks (Cdn)Usluge globalnog posluživanja sadržaja


Usluge globalnog posluživanja sadržaja (Content Delivery Networks - CDN) ono su što omogućava Googleu i Facebooku da budu dostu-pni iz cijelog svijeta po prihvatljivim brzinama. Većina naprednijih korisnika Interneta na nekoj razini razumije da velika web sjedišta kao Facebook i Google osim velikog broja samih servera koji poslu-žuju sadržaj imaju i više od jednog datacentra u kojima se ovi nalaze. Oni koji su išli gledati IP adresu Googleovih servera vidjeli su da iza jedinstvenog simboličkog imena www.google.com stoji oveći broj različitih IP adresa. Mnogi su vjerojatno stali ovdje i ostatak priče im je ostao u magli, pohranjen u sobicu s natpisom “terra incognita”, ili su si to objasnili relativno mutnim pojmom da se radi o nekakvom klasteru servera. Stvarnost i tehnologija zapravo su mnogo zanimljiviji. Cilj je ove teme da malo približi načine na koje zaista globalne tvrtke čine svoj sadržaj dostupnim publici širom svijeta brzo, automatizirano i pred-vidljivo. Naglasak će biti na distribuiranom posluživanju sadržaja web aplikacija na globalnoj razini, no dio opisanih tehnologija može se koristiti i u situacijama koje nisu tako geografski zahtjevne te za potrebe izgradnje sustava visoke dostupnosti

Content delivery networks (Cdn)

Zaista globalni sadržajiPiše: Ivan voras

http://www.google.com

Content delivery networks (Cdn) Usluge globalnog posluživanja sadržaja

Upišete li adresu kao www.bug.hr u svoj internetski preglednik i pokrenete dohvat sadržaja, prva poruka koju će-

te vidjeti među statusima operacija obično je “Resolving…” Vjerojatno ne moramo objaš-njavati da se svi URL-ovi na webu sastoje od naziva protokola, naziva servera te puta do samog sadržaja, u shemi protokol://server/sadrzaj. U ovom slučaju, protokol je obično HTTP, a on se oslanja na TCP/IP za samu ko-munikaciju preko Interneta. Adrese u TCP/IP-u isključivo su numeričke, npr. 161.53.72.119 u slučaju IPv4 ili 2001:b68:16:250::72:119 kod IPv6, što znači da mora postojati ne-što što prevodi naziv servera u numeričku adresu. Upravo taj zadatak obavlja sustav i protokol zvan DNS - domain name system.

tema broja

Domene posvudaDNS je jedan od najuspješnijih distribuira-

nih sustava na Internetu. Iako se naoko radi o jednostavnom servisu koji prevodi ime (npr. www.bug.hr) u adresu (213.202.123.24), sustav je distribuiran na osnovi odgovornosti odnosno “vlasništva” određenih adresa u hijerarhijskom poretku. Tako vlasnik najop-ćenitije domene (hr) određuje tko je zadužen za sljedeću razinu u hijerarhiji (bug.hr), a on određuje što se događa s adresama sljedeće razine (www.bug.hr). U svakom od tih koraka može se reći da adresa tu završava i prevodi se izravno u IP adresu ili neki drugi podatak, ili da postoji još jedna razina odgovornosti kojoj se delegira odgovornost za prevođenje adrese.

Pritom je posebno zanimljiv slučaj kada za jedno ime postoji više IP adresa. Ovo je sasvim dozvoljena i standardizirana situacija koja se koristi dovoljno često da je postala uobičajena. Internetski preglednik koji zatraži informacije o simboličkoj adresi dobit će popis svih IP adresa koje su joj dodijeljene, a redoslijed adresa bit će permutiran s ciljem da se svaka od njih pojavi s jednakom vjero-jatnošću na prvom i svim drugim mjestima u popisu. Najčešće će za kontaktiranje servera biti odabrana prva adresa iz popisa, što znači da će se dugoročno, na velikom uzorku klije-nata koji uspostavljaju komunikaciju, jednak broj kontakata ostvariti prema svim adresama u popisu. Ova je situacija funkcionalna po defaultu bez obzira na posebnu podršku u


Način na koji internetski preglednici dolaze do informacije o tome koji server pitati za sadržaj koji im treba u središtu je velikog broja strategija o distribuiranom posluživanju sadržaja

od browsera do servera

GeoDNS - različite lokacije na svijetu vidjet će različite popise IP adresa za www.google.com

www.google.hr208.117.229.150

208.117.229.152

DNS

www.bug.hr213.202.123.24

croatia$ host www.google.comwww.google.com has address 208.117.229.114www.google.com has address 208.117.229.84www.google.com has address 208.117.229.98www.google.com has address 208.117.229.103www.google.com has address 208.117.229.118www.google.com has IPv6 address 2a00:1450:400a:804::1011

us-east$ host www.google.comwww.google.com has address 74.125.239.49www.google.com has address 74.125.239.51www.google.com has address 74.125.239.52www.google.com has address 74.125.239.48www.google.com has address 74.125.239.50www.google.com has IPv6 address 2607:f8b0:4010:801::1010

http://www.bug.hr

http://www.bug.hr

http://www.bug.hr


http://www.google.hr



http://www.bug.hr

http://www.bug.hr

http://www.bug.hr

















aplikaciji koja želi komunicirati preko Inter-neta jer ne ovisi o aplikaciji nego o serverima podataka DNS-a.

Opisani se sustav često naziva DNS round robin (DNSRR) i definitivno je najjednostavni-ji način kojim se mrežni promet s većeg broja klijenata može raspodijeliti po serverima.

Pametne domeneDNS sâm po sebi jest servis kao i svi drugi

na Internetu. Postoje serveri koji poslužuju informacije i klijenti koji ih primaju i koriste. U originalnom planu, informacije koje se poslužuju klijentima bile su statičke: serveri su imali svoje adrese koje su se mijenjale samo kada bi se dogodile neke promjene u infrastrukturi. U pravilu se moglo računati da će informacija o IP adresi koja je vezana uz neko simboličko ime biti valjana barem tijekom nekoliko dana, ako ne i mjeseci (time to live, TTL). Ovo se koristi za privremeno spremanje (cache) podataka u serverima te klijenti obično ne pitaju uvijek izvorišni DNS server s konkretnim podacima, nego neki koji im je blizu, npr. onaj ISP-ov.

U vrlom novom Internetu, izvorišni server (onaj koji zna na kojoj je adresi www.bug.hr) može surađivati sa sustavom nadzora servera koji ima podatke o tome koji serveri jesu ili nisu dostupni te čak koji su serveri najmanje opterećeni. Uz dovoljno kratko vrijeme va-lidnosti podataka (TTL), ogromna većina ili svi klijenti neće ni primijetiti kada ispadne jedan od servera. To je sljedeći korak u izradi sustava za posluživanje sadržaja s više web servera, a da se još uvijek ne modificiraju sami serveri.

Logični je nastavak ugradnja još više logike u DNS server.

Zemljopisni DNSIako to originalnim protokolom nije bilo

predviđeno (i dugo nije bilo uobičajeno), ništa ne sprečava servere da različitim klijen-tima za iste upite daju različite informacije. Klijentu A koji pita DNS za IP adresu nekog servera može se dati adresa različita od one koja se daje klijentu B.

Postoje besplatne i dobro održavane baze podataka (npr. http://dev.maxmind.com/ge-oip/) s pomoću kojih se približno može reći u kojem se zemljopisnom području ili barem u kojoj državi nalazi određena IP adresa. Ova se informacija može inteligentno iskori-stiti u DNS serveru tako da, ako postoji više identičnih servera na različitim lokacijama (barem različitim kontinentima), DNS server klijentu vrati IP adresu servera koji mu je zemljopisno najbliži.

Važnost fizičke udaljenosti klijenata i servera intuitivno je jasna: čak i da podaci mrežom putuju brzinom svjetlosti, još uvijek su između servera i klijenta prisutni brojni mrežni uređaji (routeri, switchevi, firewalli) koji unose relativno drastična usporenja u komunikaciji. Dok je unutar lokalne gigabit-ne mreže sasvim uobičajeno da jedan ping (razmjena paketa u oba smjera) traje oko 0,1 ms, ping na drugi kontinent zna trajati i preko 100 ms te proći kroz 20-ak različitih routera na tom putu. Kada bi se radilo samo o jednom događaju (jednom paketu), 100 ms nije tako puno, ali moderne se web stranice

sastoje od velikog broja datoteka koje treba preuzeti (slike, CSS, JavaScript). Ako stranica ima 10-ak takvih elemenata u sebi, može doći do blizu sekunde čekanja prije kraja učitavanja, što svakodnevno osjećaju svi koji koriste Gmail.

Najjače strategije naravno kombiniraju ko-

rištenje većeg broja servera i određivanje ze-mljopisne blizine servera. Zatražite li IP adrese za www.google.com iz Hrvatske, dobit ćete popis koji je potpuno drugačiji od onog koji biste dobili da ove adrese zatražite iz SAD-a, a unutar SAD-a još postoji razlika s obzirom na to na kojem ste kraju kontinenta.

NEdostAci dNsRR-a

tko distRibUiRA distRibUtERE?

PREcizNost GeoiP-a

DNS round robin klijentima šalje permutirani popis IP adresa unesenih za jednu simboličku adresu, s ciljem da svaki zahtjev za komunikacijom ili barem svaki klijent odabere drugu IP adresu te se tako opterećenje raspodijeli između nekoliko servera.Najvidljiviji je problem ovakve sheme ako jedan od servera u popisu prestane raditi. Najjednostavnija posljedica bila bi da će svaki n-ti klijentski zahtjev naići na pogrešku, no stvarna je situacija malo kompleksnija. Današnji će preglednici pokušati ponovni pristup sa sljedećim serverom u listi, ali samo ako je pogreška na koju naiđu nedvosmislena - npr. ako doslovno ne mogu uspostaviti TCP komunikaciju sa serverom. Ako je pogreška na serveru takve naravi da je komunikacija moguća, ali se klijentu šalje poruka o pogrešci ili pogrešni podaci, preglednik će ih jednostavno prikazati.Strategije unutar DNS sustava kojima se smanjuje ili uklanja vjerojatnost da će klijent vidjeti pogrešan server uključuju skraćenje vremena tijekom kojeg se informacije iz DNS-a smatraju ažurnima (time to live) i stavljanje load balancer servera ispred samih web servera.

Ovaj se tekst bavio korištenjem DNS-a za raspodjeljivanje klijentskih zahtjeva na skup servera, bilo u svrhu performansi ili pouzdanosti, ali iz toga postaje očito da je DNS sâm po sebi osjetljiva usluga. Postoji nekoliko mehanizama ugrađenih u DNS po defaultu koji smanjuju utjecaj problema samog DNS sustava.Prvi je mehanizam što je mrežni protokol DNS-a stateless, usluga koja ne ovisi o trajno uspostavljenoj vezi između servera i klijenata. Za posluživanje IP adresa neke domene može se unijeti po nekoliko DNS servera (najmanje dva) te su, kako je protokol stateless, ti serveri potpuno ravnopravni: ako jedan od njih prestane raditi, koristit će se drugi. Sljedeći je što se podaci DNS-a cacheiraju hijerarhijski: ako vaš internetski preglednik pita DNS server vašeg ISP-a, ISP-ov će DNS server pitati dalje ako nema traženu informaciju te će informaciju privremeno pohraniti da bi ju mogao proslijediti sljedećem klijentu koji pita. Vrijeme tijekom kojeg se pohranjuje ova informacija obično je dulje od samog TTL-a te povećava šansu da će klijenti dobiti traženu informaciju iako su DNS serveri koji su izvor ovih adresa u kvaru.

“GeoIP” je kolokvijalni, generički naziv za usluge ili postupke koje za zadanu IP adresu pronalaze približnu zemljopisnu lokaciju gdje se ova adresa nalazi. Rasponi IP adresa dodjeljuju se tvrtkama i organizacijama po potrebi te se iz ovog podatka (koji je javan) otprilike može pogoditi država. Daljnja je točnost često upitna - podaci se skupljaju po sistemu “snađi se kako znaš” i ne postoji mehanizam kojim bi telekomi, ISP-ovi i drugi veliki korisnici obavještavali nekog o zemljopisnoj

raspodijeljenosti IP adresa. Umjesto toga, koriste se “slučajni” podaci, npr. oni s mobilnih uređaja koji imaju uključen GPS i Wi-Fi.Za najpoznatiju GeoIP bazu, onu MaxMindovu, postoje javno objavljeni podaci o procjenama točnosti. Na primjeru Hrvatske, procijenjeno je da se otprilike 64% IP adresa može povezati sa zemljopisnom lokacijom unutar kruga od 40 km. Za samo 14% adresa iz Hrvatske nije moguće odrediti ni najbliži grad. Hrvatska je mala zemlja i

unutar nje nema puno smisla optimizirati pristup serverima na temelju procjene zemljopisne lokacije, ali na globalnom tržištu ponekad ima.Zanimljivo je da zbog manjka IPv4 adresa ovaj način određivanja lokacije klijenta postaje sve manje precizan jer se adresni prostor cjepka na sve manje dijelove koji se u slučaju velikih korisnika mogu nalaziti na različitim stranama država ili kontinenata.

http://www.bug.hr

http://dev.maxmind.com/ge-oip/

http://dev.maxmind.com/ge-oip/


novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

www.google.com?

www.google.com?www.google.com?

www.google.com?

www.google.com?

Osim preusmjeravanja klijenata na razini DNS-a, velike usluge na Internetu imaju i posebne servere koji interno usmjeravaju dolazeći mrežni promet prema vlastitim, ponekad vrlo složenim kriterijima

serveri u nizu K lijentske mrežne aplikacije, npr. inter-netski preglednici, uspostavljaju TCP/IP vezu sa serverom na IP adresi koju

su dobili od DNS-a te preko te veze komu-niciraju svoj zahtjev i čekaju na odgovor. U klasičnom klijentsko-serverskom modelu server koji je prihvatio klijentsku vezu jest taj koji (većim dijelom) odrađuje posao i klijentu vraća rezultat. Ako postoji veći broj klijenata nego servera (što je normalan slučaj), serveri prihvaćaju veći broj veza te različitim tehnikama - od multipleksiranja do višenitnosti - obrađuju zahtjeve kako im dolaze.

Moderni Internet pak ima tako velike zahtjeve da je praktički nemoguće održati ovakav odnos klijenata i servera. Čak i uzevši u obzir da simbolička adresa www.google.com vodi na desetak različitih IP adresa te klijenti dobivaju različite popise adresa s obzirom na svoju zemljopisnu lokaciju, ova je raspodjela regionalna te se na svaku od ovih desetak IP adresa poku-šavaju spojiti deseci milijuna klijenata. Već je i intuitivno jasno da je iza svake od ovih IP adresa veći broj web servera.

Fantastični svijet reverznih HTTP proxyja

HTTP proxy jest server koji s jedne strane prima HTTP zahtjev od preglednika te ga s druge strane predaje nekom drugom HTTP serveru na obradu i njegov rezultat vraća nazad pregledniku. Nekada su se proxy serveri koristili za cache kada je Internet bio spor i skup: svi u nekoj tvrtki koristili su jedan lokalni proxy server, a on bi van prema Internetu usmjeravao samo one zahtjeve koje nije prethodno vidio. Na već viđene zahtjeve odgovarao bi lokalno spre-mljenim sadržajem umjesto da još jednom pita server preko Interneta.


Usluge globalnog posluživanja sadržajatema broja

cdN-ovi U vlAstitoj izRAdiU nastavku teme bit će opisani neki najpoznatiji svjetski CDN-ovi, ali zapravo je uspostavljanje mini CDN-a danas iznimno lako za sve s pristojnim poznavanjem tehnologija opisanim u temi.Konfiguracija običnog DNSRR-a moguća je u svim DNS serverima i uslugama, čak i onima koje zakupite s virtualnim privatnim serverima od nekih od mnoštva ponuđača hostinga na Internetu. Dovoljno je za isto simboličko ime upisati više zapisa s IP adresama (tip “A” za IPv4 odnosno “AAAA” za IPv6), a DNS će po defaultu napraviti pravu stvar i dogodit će se jednostavni load balancing. Trik je naravno na vrijeme uhvatiti ako serveri na jednoj

od ovih adresa postanu nedostupni i promijeniti podatak u DNS serveru.Za ovo i za posluživanje informacija koje su zemljopisno diferencirane ipak će biti potrebna veća kontrola nad DNS serverima, bilo tako da ih imate pod vlastitom kontrolom ili da ste zakupili odgovarajuću uslugu kod nekog (npr. Amazon Route 53 ili Global Traffic Director). Ako je DNS server pod vašom kontrolom, možete koristiti funkcionalnost kao GeoDNS za BIND.Ako imate skup servera koji poslužuje jednu ili više aplikacija, relativno je jednostavno upogoniti Varnish (ili neki drugi reverse proxy; među ostalim, ovu

funkciju mogu obavljati haproxy, nginx, pa čak i Apache), koji dolazne HTTP zahtjeve može po nekom kriteriju rasporediti na backend aplikacijske servere. Idealna bi konfiguracija što više statičkih sadržaja poslužila odmah, a dinamične zahtjeve proslijedila dalje.Danas se čak i relativno složena konfiguracija koja koristi opisane mehanizme može napraviti uz vrlo malu investiciju. Vrlo je jednostavno i ekonomično zakupiti VPS hosting u datacentrima na nekoliko kontinenata te bilo samostalno bilo preko spomenutih DNS proizvoda sastaviti svoj globalni CDN.

http://www.google.com?








Content delivery networks (Cdn) Usluge globalnog posluživanja sadržajatema broja

Reverzni proxy postavlja se kao glavni server za neku adresu (kao što je www.google.com), na njega se izravno spajaju preglednici preko Interneta, a on određuje kojem će serveru u podatkovnom centru biti preusmjereni određeni HTTP zahtje-vi. Odgovor od ovih servera vraća klijentu kao da se ništa neobično nije dogodilo. Kriteriji po kojima se zahtjevi preusmjeravaju na backend servere mogu biti iznimno komplek-sni, ovisno o potrebama, ali se u najvećem broju slučajeva svode na tri glavna uvjeta.

Load balancing for the winPrvi je uvjet aplikacija. Ovo je

praksa koju konkretno Google pola-ko napušta, ali ju još uvijek koriste i on i druge tvrtke. Radi se o tome da iako adresa servera može uvijek biti ista, nastavak adrese govori o tome koja se aplikacija koristi (npr. www.google.com/, www.google.com/mail, www.google.com/about, www.google.com/mobile i sl.) te se zahtjev preusmjerava onoj grupi servera koja je zadužena za pojedinu aplikaciju. Ovim se postiže uniformnost u adre-sama i izgradnja branda, a budući da se proxy u velikim okruženjima koristi gotovo uvijek, preusmjera-vanje u odnosu na URL praktički je besplatna operacija.

Drugi je uvjet nešto vezano uz klijenta - bila to njegova lokacija ili dublji podatak. Npr. zahtjevi se mogu preusmjeriti različitim grupa-ma servera u odnosu na to da li je klijent logiran u aplikaciju ili nije (tj. anoniman je). Za pretpostaviti je da logiranim korisnicima želimo dati brže servere ili više servera. Slično je moguće napraviti u odnosu na to je li klijent jedan od onih koji plaćaju pretplatu ili pristup aplikaciji ili ne. U vrlo velikim okruženjima možda

Dolazne HTTPkonekcije

Firewall +SSL front-end +

front load balancer

Varnish2Varnish1

www1 www2 www3 www4 www5 www6 www7 www8

DB master DB slave Memcached 2Memcached 1

vARNishDanas definitivno najpopularniji i najfleksibilniji reverzni HTTP proxy za load balancing sadržaja između servera jest Varnish, alat koji je započeo jedan od nekada glavnih programera jezgre operacijskog sustava FreeBSD i koji detaljno zna kako se računala ponašaju od početka do kraja.Varnish je višefunkcijski alat. S jedne je strane to običan HTTP proxy koji ima funkciju cachea te neke klijentske zahtjeve (npr. one za statičnim sadržajima kao što su slike, CSS i JavaScript) može riješiti sâm, bez pitanja backend

servera - u nekim slučajevima ovo može biti dovoljno da rastereti backend servere i pruži bolje performanse klijentima. S druge strane, implementiran je iznimno fleksibilan mehanizam kojim se može odrediti što se treba dogoditi s određenim klijentskim zahtjevima. Varnish ima vlastiti mini programski jezik specijaliziran za implementaciju pravila kojima se opisuje postupak obrade zahtjeva.Ako se želi implementirati da različiti serveri poslužuju različite aplikacije te im se zahtjevi preusmjeravaju u odnosu na početak URL-a, u Varnishu se to radi ovako:

backend mail { .host = "192.168.1.20";}

backend rss { .host = "192.168.1.30";}

sub vcl_recv { if (req.url ~ " /̂mail") { set req.backend = mail; } else if (req.url ~ " /̂rss") { set req.backend = rss; }}

S ovakvom će konfiguracijom klijentski zahtjevi oblika www.mojsite.hr/mail/abc ići na jedan server, a oni oblika www.mojsite.hr/rss/abc na drugi. Vrlo je jednostavno konfigurirati da to nisu dva konkretna servera nego se radi o više servera, između kojih se zahtjevi preusmjeravaju naizmjence, te još ugraditi i praćenje je li neki od servera u kvaru.Varnish je open source alat dostupan u svim modernim distribucijama Linuxa i drugih Unixoida.

Danas uobičajena konfiguracija za web server koristi redundanciju za povećanje dostupnosti i brzine rada


http://www.google.com/



http://www.google.com/about

http://www.google.com/mobile

http://www.google.com/mobile

http://www.mojsite.hr/mail/abc

http://www.mojsite.hr/mail/abc

http://www.mojsite.hr/


čak nisu toliko bitni ovi podaci, ali je potreb-no nekako raspodijeliti klijente po serverima jednostavno zato što ih je previše. U takvim se situacijama može izračunati hash korisničkog imena (broj koji će ga jedinstveno predstavljati) te putem tog broja određene klijente vezati uz određene servere. Ova je tehnika vrlo česta i specijalan je slučaj algoritama za sharding.

Na kraju, klijente je moguće rasporediti prema stanju na samim serverima. Sustav nadzora sta-nja servera zna koji su serveri u kvaru i koliko je opterećenje na preostalim serverima te na te-melju tih informacija može preusmjeriti zahtjeve na serverima za koje se zna da su u funkciji i najmanje su opterećeni. Malo pametniji sustav također može detektirati kada se dogodi kvar servera usred posluživanja zahtjeva te pokušati ponovno (retry) s drugim serverom. Najveći primjeri ovakve konfiguracije pod svojim nad-zorom imaju veći broj podatkovnih centara koji su još i zemljopisno distribuirani te u slučaju da se dogodi navala na jedan centar mogu interno preusmjeriti zahtjeve na drugi.

Ekstremna skalabilnostNajmoćniji efekti raspoređivanja klijentskih

zahtjeva po serverima postižu se kombinacijom svih navedenih tehnika. Na početku, kao prva linija obrane, stoji DNS, koji klijentu koji želi saznati IP adresu iza simboličkog imena daje svaki put drugu adresu iz popisa koji već sâm po sebi ovisi o zemljopisnoj lokaciji klijenta. Na svakoj je od ovih IP adresa inteligentni HTTP

proxy koji prema bilo prema poslovnim (vrsta klijenta, aplikacije i slično) bilo tehničkim krite-rijima preusmjerava klijenta na određenu grupu servera. Unutar same grupe servera dalje može postojati distribucija sadržaja prema daljnjim kriterijima. Npr. ako se klijente preusmjerava

prema hashu njihova imena, nezgodno je ako se taj hash koristi za identifikaciju jednog jedinog servera koji može biti u kvaru; u takvom slučaju hash zapravo predstavlja grupu servera između kojih se dalje radi load balacing s obzirom na opterećenje i kvarove.

ANycAstJedna važna tehnologija koju koriste uglavnom samo najveći jest anycast. Radi se o posebnom načinu usmjeravanja (routing) mrežnih paketa koji na prvu ruku izgleda kao hack u odnosu na normalnu situaciju. Kod anycasta, više servera odnosno mreža spojenih na Internet tvrde da imaju iste IP adrese iako su fizički razdvojene i nepovezane izravno. U uobičajenim okolnosima (tzv. unicast) to je pogreška odnosno nepodržana situacija, no u suradnji s velikim ISP-ovima može se postići da različiti dijelovi Interneta smatraju da su neke IP adrese koje naoko

izgledaju posve normalno zapravo na različitim fizičkim lokacijama u mreži.Npr. dva servera, od kojih je jedan u Europi a jedan u Sjevernoj Americi, mogu imati istu IP adresu i biti skoro pa normalno spojeni na Internet, no na globalnoj će se razini IP paketi namijenjeni ovoj IP adresi usmjeriti na jedan odnosno drugi server, ovisno o konfiguraciji velikih routera koji čine Internet. Ovo je različito od GeoDNS-a jer DNS server uvijek vraća istu IP adresu, a sami paketi od ove adrese i do nje putuju različitim fizičkim putevima unutar Interneta.Već iz opisa vidljivo je da je ovo osjetljiva i relativno krhka

situacija koja zahtijeva dobru konfiguraciju i kooperaciju velikih entiteta na Internetu, no kao opcija postoji i koristi se sve više. Možda je najveći razlog za korištenje anycasta sâm DNS. Da biste došli do DNS servera, mora biti poznata njegova IP adresa (jer nije moguće dobiti adresu iz simboličkog imena dok DNS nije aktivan), pa se zemljopisna distribucija servera izvodi anycastom. Poznati Googleov javni DNS server na adresi 8.8.8.8 izveden je upravo tako: ovisno iz kojeg dijela svijeta koristite ovu adresu, doći ćete do različitog fizičkog servera.



Najveća rijeka

Bljesak u oblacima

Amazon je veteran na području cloud tehnologija te je potpuno neiznenađujuće što ima opsežnu ponudu usluga vezanih uz hosting sadržaja na globalnoj razini. U središtu ovih usluga što se CDN-a tiče jest CloudFront Amazonov CloudFront vjerojatno je

najjednostavnija usluga svoje vrste s ob-zirom na uključivanje, korištenje i način

obračuna troškova. Kao i kod svih Amazonovih proizvoda, potreban vam je samo korisnički račun s kojim se mogu obavljati plaćanja - sve ostalo izvodi se preko sučelja na webu Ama-zonovih web servisa i automatizmom.

CloudFront omogućuje distribuciju sadržaja u sedam Amazonovih podatkovnih centara: u SAD-u, Europi, Hong Kongu, Japanu, Južnoj Americi, Australiji i Indiji. Konkretna distribucija podataka te load balancing između servera unutar podatkovnog centra obavljaju se auto-matski (ili “automagično”), odnosno elastično s obzirom na potražnju. To jednostavno znači da ne postoji mogućnost kontrole što se događa

C loudFlare je tvrtka nastala oko ideje uspostavljanja CDN usluga za svoje klijente te je, za razliku od Amazona,

posvećena samo tom cilju. Dok je Amazonova usluga tipičnija s obzirom na to kako je imple-mentirana i što nudi, CloudFlare ima blago drugačiju viziju i pristup problemu koji je bliži bleeding edge idejama.

Za početak, umjesto da stvara novi virtualni server s jedinstvenim imenom, za koji se može kreirati DNS CNAME unos s boljim imenom, CloudFlare želi potpuno preuzeti ulogu DNS servera za domene koje se poslužuju CDN-om. Ovo je u neku ruku bolje jer se po defaultu koriste sve napredne tehnologije za distribui-

s kopijama podataka na niskoj razini: Amazo-nova će se infrastruktura sama pobrinuti da se podaci poslužuju s dovoljnog broja servera da se zadovolji potražnja. Sve što korisnik može napraviti jest ograničiti podatkovne centre koji se koriste za distribuciju sadržaja na samo one iz Europe i SAD-a, odnosno Europe, SAD-a i Azije.

Iza kulisa, CloudFront radi nalik proxy ser-verima. Prilikom stvaranja nove distribucije sadržaja (novog front-end servera), jedini nužan podatak jest ime servera koji poslužuje original-ni sadržaj. Amazon će za potrebe distribucije stvoriti novi virtualni server s imenom kao što je d2aa27t4du7cxh.cloudfront.net. Za svaki pojedini zahtjev HTTP klijenta na ovaj server CloudFront će pogledati ima li traženi podatak

ranje i ubrzanje rada samog DNS-a te je manja vjerojatnost da će nešto biti krivo konfigurirano na strani DNS-a, a lošije je jer se miče kontrola DNS-a iz ruku korisnika (koji možda želi s njim napraviti nešto naprednije).

Vrli novi podaciDok Amazon u principu poslužuje sadržaj

kakav dobije od izvorišnog servera, s mini-malnim modifikacijama u situacijama gdje je to nužno (npr. promjena adrese za POST zahtjev u HTML formi tako da pokazuje na izvorišni server umjesto na CDN), CloudFlare nudi nekoliko modela u kojima se sadržaj može značajnije prilagoditi odnosno optimizirati za

Content delivery networks (Cdn) Usluge globalnog posluživanja sadržajatema broja

Proizvođač CloudFlare

Velike tehničke mogućnosti i vrlo jednostavna konfiguracija, barem za statičke webove

Relativno malo kontrole nad detaljima implementacije

Najlakši način za uspostavljanje zemljopisno distribuiranog CDN-a

CloudFlare

https://www.cloudflare.com/

++

+-

Dojam

URL

Proizvođač Amazon

Velike tehničke mogućnosti i vrlo jednostavna konfiguracija, barem za statičke webove

Relativno malo kontrole nad detaljima implementacije

Najlakši način za uspostavljanje zemljopisno distribuiranog CDN-a

CloudFront

http://aws.amazon.com/cloudfront/

++

+-

Dojam

URL

CloudFlare je tvrtka specijalizirana za nuđenje usluge CDN-a, što joj je i glavni posao. U relativno kratkom vremenskom roku postali su značajan igrač u ovom području, s velikim mogućnostima i zanimljivim pristupom

http://aws.amazon.com/cloudfront/

https://www.cloudflare.com/


spremljen u lokalnoj kopiji (cache) te će ga, ako ga nađe, poslati klijentu. Ako ga ne nađe, proslijedit će upit HTTP serveru koji poslužuje originalni sadržaj, pohraniti njegov odgovor i zatim ga proslijediti klijentu. Uz malo pažnje u programiranju (korištenjem odgovarajućih za-glavlja) preko CloudFronta se može posluživati i dinamičan sadržaj web aplikacija, s tim da je CloudFront dovoljno inteligentan da izmijeni odredišne adrese u HTML formama.

Pri tome je mapiranje adresa koje se nude za distribuciju 1:1. Ako klijent zatraži npr. doku-ment d2aa27t4du7cxh.cloudfront.net/negdje/index.html, dobit će lokalnu kopiju dokumenta moj.site.hr/negdje/index.html.

Koliko para, toliko muzikeAmazon je naravno teška kategorija kad se

radi o uslugama hostinga u cloudu, osobito s obzirom na to što se sve korisnicima nudi i s kojom lakoćom. Iza URL-a koji CloudFront stvara za korisnika (onaj dugački, ružni) stoji impresivna količina tehnologije. CloudFront koristi sve trikove opisane u ovoj temi da bi ubrzao pristup sadržajima: od DNSRR-a do zemljopisno distribuiranih podatkovnih cen-tara i automatskog internog load balancinga između servera s nadzorom i detektiranjem kvarova na serveru - a sve se ovo također događa automatski i praktički skriveno od pogleda korisnika.

U većini slučajeva nije preporučljivo posje-titeljima weba davati ovakvo dugačko i ružno simboličko ime servera, no i za to ima lijeka:

brže posluživanje. Prva je razina optimizacije CloudFlarea automatska “minifikacija” svih tekstualnih sadržaja. Ovo je uobičajena ope-racija koja modificira HTML, CSS i JavaScript datoteke tako da smanji redundanciju u njima i kodira ih na način koji ih čini osjetno manjim (i bržim, jer se smanjuje vrijeme prijenosa preko mreže). Njenim se korištenjem u kontekstu CDN-a sadržaj koji se preuzima s izvorišnog servera prekodira i takav sprema u cache prije prosljeđivanja klijentima.

Sljedeća razina optimizacija ne samo da pre-kodira pojedinačne sadržaje s ciljem da smanji njihovu veličinu, nego utječe i na semantiku sadržaja te mijenja slike. Ako postoji više CSS i JavaScript datoteka, one se spajaju u jednu prije minifikacije te se u HTML dokument koji ih koristi ugrađuje asinkrono učitavanje JavaScript koda da se poveća osjećaj brzine websitea. Ovakve promjene teoretski mogu naškoditi stranicama te se mogu isključiti ako se to dogodi.

CloudFlare koristi čak 23 lokacije za posluži-vanje sadržaja, koje su najvjerojatnije zakuplje-ni resursi u podatkovnim centrima neovisnih dobavljača. Ovo je u svakom slučaju dobra stvar jer uvodi redundanciju te potencijalno bolje performanse. Ovakav model ima tu prednost da su korisnici praktički zaštićeni od naglog rasta posjećenosti njihova sitea.

Kao bonus mogućnosti, CloudFlare nudi de-taljnu analitiku pristupa sadržajima, cloudoliku mogućnost korištenja web aplikacija koje su izvan samog web sjedišta koje se distribuira CDN-om te zaštitu od sigurnosnih problema.

moguće je napraviti DNS CNAME unos s pro-izvoljnim imenom koji će kao svojevrsni alias pokazivati na Amazonovu simboličku adresu, a koja će dalje pokazivati na skup IP adresa u svojstvu DNSRR-a.

Među naprednijim su mogućnosima koje se mogu podesiti kod CloudFronta: korištenje HTTPS-a i konfiguracija odgovarajućeg SSL certifikata, ograničavanje trajanja podataka u cacheu (podrazumijevana je postavka da se koriste informacije koje u zaglavljima šalje izvorišni server), ograničavanje HTTP metoda koje će front-end server dopustiti, konfiguracija što će se dogoditi s cookiejima i query string dijelom URL-a, posluživanje privatnih sadržaja

Kako je posluživanje sadržaja od DNS-a na-dalje pod kontrolom CloudFlarea, moguće je primjenjivati detekciju i zaštitu od DDoS-a i sličnih.

Model naplate CloudFlarea potpuno je dru-gačiji od Amazonova. Dok Amazon naplaćuje potrošnju (mrežni promet i broj zahtjeva) bez obzira na vremensko razdoblje, CloudFlare naplaćuje svoju uslugu paušalno, bez obzira na potrošnju. Još je jedna razlika što CloudFlare nudi svoju osnovnu uslugu besplatno! Ako ne-mate neke specifične zahtjeve (među ostalim, ako ne koristite SSL), možete imati svoj web distribuiran po svijetu bez ikakva plaćanja. Za zahtjevnije korisnike postoje još tri plana:

(tj. dostupnih samo autoriziranim korisnicima) te logiranje zahtjeva. Ako je uključeno logi-ranje, logovi se pohranjuju u Amazonov S3 bucket, odakle se mogu preuzimati i analizirati po potrebi.

Plaćanje CloudFronta nalik je drugim Ama-zonovim cloud proizvodima u smislu da se ne plaća paušalno, nego prema potrošenim resursima. U ovom se slučaju naplaćuje mrežni promet po gigabajtu mjesečno (ovisno o lokaciji datacentra, od 12 do 25 US centi) te po broju posluženih HTTP zahtjeva (jedan ili dva centa na 10.000 zahtjeva). Jedan relativno malo posjećen web po ovim bi tarifama stajao oko 100 USD mjesečno.

Pro, koji košta 20 USD mjesečno + 8 USD za svaki dodani site; Business, koji košta 200 USD mjesečno; i Enterprise, koji počinje od 3.000 USD mjesečno, ali se zapravo prilagođava kon-kretnim potrebama. Planovi koji se naplaćuju nude dodatne mogućnosti optimizacije brzine pristupa i sigurnosne provjere (među ostalim, za XSS i SQL injectione).

Uza sve opisane pogodnosti (a pogotovo zbog postojanja besplatnog modela), CloudFlare je zaista usluga koju se može preporučiti. Jedini je nedostatak potreba za prebacivanjem DNS servera na njega, no budući da se nudi uređi-vanje DNS podataka iz web sučelja, za neke je to sigurno i pozitivna promjena.


Uključivanje CloudFronta radnja je od

svega nekoliko koraka te s

malim brojem razumljivih

opcija

CloudFront je vrlo lagan za uključivanje te nudi napredne mogućnosti koje su vrhunske u svojoj klasi

Globalno veliki

Usluge globalnog posluživanja sadržajatema broja

I nternet je biznis, što znači i da za različite niše usluga na njemu

postoji veći broj tvrtki ko-je se bore za svoj dio ko-lača. Hosting više-manje statičkih sadržaja u smislu CDN-a možda ne izgleda kao naročito inteligentan po-sao, no zamislite samo koliko bi milijuna korisnika diglo svoj glas kada ne bi mogli vidjeti svoje slike na Facebooku tijekom nekoliko sati ili dana.

AkamaiAko ste malo gledali linkove na slike,

videozapise i druge masovne sadržaje koje vam donose veliki siteovi kao što su Facebook, Twitter, Apple i Microsoft, možda ste u njima uočili ime servera koje sadrži znakove “akacdn” ili “akamaihd”,

što znači da ste upravo sadržaj pokupili s Aka-maijevih servera. Akamai postoji od 1998. godine, što znači da su poznato ime među velikim tvrt-

kama koje važan dio poslovanja ostvaruju na Internetu, a danas se hvali da poslužuje 30-ak posto HTTP prometa na Internetu. U ekosustavu CDN-ova, ovo je ogromna gorila.

Danas tvrtka nudi oveći broj usluga i proizvoda koji se nastavljaju na središnju temu posluživanja sadržaja. Zahvaljujući velikoj raširenosti i dugogodišnjem isku-stvu, Akamai može ponuditi i relativno egzotične kombinacije kao posluživanje različitih sadržaja za mobilne uređaje ovisno o tome jesu li se spojili preko 3G-a ili Wi-Fija te analizu i restrukturiranje web aplikacija na način koji optimizira brzinu njihovog učitavanja. Za određene vrste sadržaja (audio, video streaming) postoje posebno optimizirana rješenja, a pokriveni su i razni poslovni zahtjevi te sigurnosna pitanja (SSL, DoS, proxy, compliance). U osnovi, ako želite išta raditi na Internetu globalno i možete to platiti, Akamai će vam to napraviti brže i možda bolje.

Windows Azure CDNMicrosoftu dugo treba

da prepozna novo tržište, ali obično naprave korek-tnu ponudu u takvima. Azure CDN dio je Micro-softove cloud ponude i ponaša se otprilike jedna-ko kao prethodno opisani

proizvodi. Radi se o usluzi koja koristi nekoliko datacentara di-ljem svijeta da bi se korisnici-ma omogućilo preuzimanje sadržaja s bliske im lokacije. Uvođenje objekata (da-toteka) u CDN također se radi na uobičaje-ni način: pri prvom preuzimanju datoteke se pokupe s izvorišnog servera. Windows Azure CDN nudi dvije zone iz kojih se datoteke poslužuju krajnjim korisnicima: jedna je za Sjevernu Ameriku i Europu, druga je približno za ostatak svijeta, s tim da među zonama nema preklapanja. Ukupni je broj datacentara za CDN 24.

Kao što mu i ime kaže, Azure CDN može se koristiti samo za posluživanje sadržaja

koji su ionako već prisutni u Azure cloudu, odnosno Azure Storage Services, te nije općenito rješenje za CDN iako je za vjero-vati da bi Microsoft radio iznimke u slučajevima kada bi im se to isplatilo.

CacheFlyCacheFly je tvrtka specijalizirana za

jednu određenu vrstu CDN-a, koristeći anycast za pružanje svih sadržaja krajnim korisnicima. Kao što je opisano u okviru, anycast je način konfiguracije servera i mreže na Internetu u kojem se za pristup sadržaju koriste uvijek iste IP adrese, no fizičke lokacije servera na kojima su ove adrese zemljopisno su raspodijeljene (u osnovi, razni dijelovi Interneta misle da se ista IP adresa nalazi u različitim fizič-kim lokacijama). Anycast se tradicionalno izbjegava pri posluživanju velike količine velikih sadržaja jer je takva konfiguracija usmjeravanja paketa na Internetu relativno krhka i ovisi o dogovoru velikih sustava od kojih je Internet sastavljen te se najčešće koristi za usluge koje ne zahtijevaju konti-nuirani prijenos velikih količina podataka, kao što je DNS. Budući da je znatno lakše napraviti GeoDNS koji radi bez ovako čudne arhitekture na Internetu, malo se tko bavi anycastom u kontekstu CDN-a.

CacheFly je to shvatio kao izazov i već oko 10 godina nudi baš opisanu uslugu. Prednost je dakako što je mučne tehničke detalje već odradio te se klijenti sami ne moraju dogovarati s ISP-ovima i drugim vlasnicima velikih mreža da bi napravili nešto slično. CacheFly posjeduje servere na više od 30 lokacija u svijetu, čime su pokrili praktički sva zanimljiva tržišta. Osim u najskupljim varijantama podrške, CacheFly zahtijeva da serveri s izvorišnim sadržajima budu unutar njihove mreže, što je blago nalik Azureu, ali različito

od uobičajenih usluga koje nude drugi CDN-ovi. Budući da se radi o relativno maloj i agilnoj tvrtki, u više se navrata reklamiraju kao vrlo flek-sibilni - za one koji si to mogu priuštiti.

Lokacije podatkovnih centara za Windows Azure CDN, s podjelom na dvije svjetske zone

MetacdNMetaCDN nudi ponešto specijaliziranu uslugu CDN-a orijentiranu videosadržaju. Iako mogu u potpunosti odraditi i normalan CDN statičkih datoteka preko HTTP-a koji rade i svi ostali, najveće mogućnosti nude za videosadržaje. Uz samo posluživanje, rade rekodiranje (rekompresiju) sadržaja te izbor varijante sadržaja prema karakteristikama (formatu i zahtjevnosti) za određene vrste krajnjih korisnika. U nastavku ove usluge MetaCDN radi i live streaming video- i audiosadržaja nad kojim su načinjene opisane optimizacije.


Osim boutique tvrtki i usluga koje se mogu naručiti na komad, postoje i veliki igrači koji rade samo s velikima. Kod ovih nije moguće naručiti jednostavnu uslugu preko Interneta i platiti PayPalom, nego se radi o B2B pregovorima

Razvojni alat po mjeri developera

SOFTVER

Visual Studio 2013Ivan Kardum

O d izdavanja verzije 2012 prošla je go-dina dana. Microsoft je u međuvreme-nu izdao i tri kvartalne nadogradnje.

Nekad bismo ih nazivali service packovima, ali u međuvremenu se odustalo od tog naziva i sada ih nazivamo updateovima. Istina, nije samo naziv promijenjen; kvartalni updateovi imaju i nešto drugačija obilježja od neka-dašnjih service packova. Najvažniji je taj da je riječ o nadogradnjama koje izlaze prema točno određenom planu: svaka tri mjeseca. Tom dinamikom Microsoft nastavlja i dalje; nove verzije jednom godišnje te nadograd-nje kvartalno. Ovaj ritam vrijedi i za Team Foundation Server, kao i za Visual Studio.

Team Foundation Server (TFS) postao je ionako nezaobilazan poslužiteljski partner Visual Studija. Visual Studio moguće je naravno i dalje koristiti bez povezanosti s TFS-om. No razvijamo li u timu te želimo koristiti sve mogućnosti koje nam nude alati za timski rad, neophodno je uvesti Team Foundation Server ili njegovu cloud varijantu Team Foundation Services te ga povezati s Visual Studiom. Novosti su TFS-a 2013 mnogobrojne i zaslužuju jedan široki i potpuno odvojeni osvrt. No ostavimo TFS za sada po strani i pogledajmo za početak samo Visual Studio. Koje su to novosti nove verzije koje će svakodnevni rad developera učiniti produktivnijim, bržim i jednostavnijim?

Boje su u namaPrvo što primjećujemo u novoj verziji

Microsoftova razvojnog okruženja jest vanj-ština. Microsoft je vratio boje u Visual Studio. Oni koji još uvijek koriste Visual Studio 2010 i nisu ni prelazili na verziju 2012 možda ne razumiju zašto je ovo toliko bitno. Međutim, sivilo koje je Microsoft uveo u verziju 2012


Novi Visual Studio izlazi točno prema planu. Godinu dana nakon Visual Studija 2012 dočekali smo Visual Studio 2013. Možda bismo mogli pomisliti da je godina dana premalo za neke velike novosti, no kada je riječ o novom Visual Studiju, to sigurno nije tako. Čeka nas verzija puna novih mogućnosti te poboljšanja na gotovo svakom koraku

NApREdNA dijAgNostikA

Performance & Diagnostic Hub - ovisno o vrsti aplikacije, na raspolaganju su nam različite vrste dijagnostike

U novoj verziji Visual Studija Microsoft je posebnu pažnju pridao dijagnostici. Kroz novi skup alata nazvanih Performance & Diagnostic Hub moguće je izvršiti različite vrste analiza, profiliranja i dijagnostike nad aplikacijom. Ovisno koju vrstu aplikacije izrađujemo, kroz Performance & Diagnostic Hub bit će nam ponuđene različite vrste alata. Najveći broj dijagnostika ponuđen je za Windows Store aplikacije. Profiliranje performansi, koje je dosad bilo omogućeno za jezike .NET i C++, odsad je moguće i za JavaScript. Kada govorimo o performansama, ne misli se samo na to koliko se koja metoda brzo izvršava. S novim aplikacijama, posebno za uređaje osjetljive na dodir, performanse programa imaju i novo, prošireno značenje. To novo značenje Microsoft naziva Pillars of Performance i glasi “Fast, Fluid, Efficient” ili, u prijevodu, brzo, fluidno i efikasno. “Brzo” se odnosi na brzinu pokretanja aplikacija i


nije se baš svidjelo korisnicima. Kritike na više-manje jednobojno korisničko sučelje bile su međutim dovoljno glasne da Microsoft odluči vratiti boje u novoj verziji. To naravno ne znači da Visual Studio 2013 izgleda kao verzija 2010. Korisničko iskustvo Visual Studi-ja definitivno je evoluiralo. Zadržalo je dobre strane, promijenilo loše, doradilo nedostatke. Već kod prvog pokretanja Visual Studija 2013 ponudit će vam se izbor tema. Na raspola-ganju su vam tri teme, a naknadno naravno možete dorađivati i prilagođavati korisničko sučelje svojim željama. Osim očitih promje-na boja, ikona i tema, među prvim stvarima koje se primijete u novom Visual Studiju jest mogućnost povezivanja s Microsoft Live ID računom. Preko njega omogućena je raz-mjena informacija i sinkronizacija postavki među različitim uređajima istog korisnika. To da developeri istovremeno rade na više računala više nije iznimka, stoga je ovo većini vrlo korisna značajka.

Što se tiče vizualnih promjena, primijetit ćete i ponovni redizajn Team Explorera. Tu su opet glavnu riječ imali korisnici, u ovom slučaju developeri, koji su navodili razne primjedbe na verziju Team Explorera 2012.

Jedna od glavnih primjedbi bila je ta što je prozor pending changes (prozor s popisom lokalno promijenjenih datoteka) postao sa-stavni dio sveobuhvatnog Team Explorera i nije se mogao vizualno odvojiti od njega. U verziji 2013 omogućeno je odvajanje (undoc-king) ne samo prozora pending changes nego i drugih sastavnih dijelova Team Explorera, čime je omogućena veća preglednost nad njegovim informacijama. Kada uzmemo u obzir da developeri uglavnom rade s više od jednog monitora, onda je i mogućnost odvajanja prozora po raznim ekranima ite-kako bitna. Osim mogućnosti undockanja u

Team Exploreru, Microsoft je na raznim mjestima ugradio podršku za efikasniji raspored prozora te rad s više monitora. Možemo reći da je cijelo korisničko sučelje u potpunosti orijentirano na efikasnost i produktivnost u radu pro-gramera - baš kako i treba biti kada je riječ o modernom razvojnom okruženju.

Novi alati za nove uređajeTo da je Microsoft kompanija uređaja i ser-

visa (devices & services) može se čuti gotovo na svakom Microsoftovu događaju ili predstav-ljanju novih uređaja. Međutim, to nije samo još jedan marketinški slogan; to je zaista nova Microsoftova strategija i vidi se u svakom no-vom Microsoftovom proizvodu. Visual Studio oduvijek je namijenjen razvoju raznih vrsta aplikacija i s novom verzijom poboljšanja su na svakom koraku. Međutim, na prvi je pogled očito da je Microsoft najviše uložio u svojstva za razvoj aplikacija za nove Windows uređaje, Windows 8 i Windows Phone aplikacije te Azure servise u oblaku. Microsoft tu privrže-nost novim vrstama aplikacija ne skriva.

Čak je i gotovo sve alate koji olakšavaju izradu i održavanje aplikacija za Windows Store ugradio u besplatnu ediciju Visual Studio Express iako su identični alati za druge vrste aplikacija u nekoj od skupljih verzija Visual Studija. S verzijom 2013 dobili smo razne alate posebno namijenjene debugiranju i di-jagnostici Windows Store aplikacija. Graphics Diagnostics posebno pomaže debugiranju DirectX igara za Windows Store. Uvedena je dijagnostika za potrošnju memorije te po-trošnju baterije posebno namijenjena novim uređajima. Da je Microsoft prije par godina uveo alat koji mjeri koliko energije, mjereno u mAh, troše pojedini dijelovi aplikacije, većina bi pomislila da je to nepotrebno.

Međutim, s novim uređajima, u kojima je vrijeme autonomije jedno od glavnih ograni-čenja, itekako je bitno koliko energije potroši koja aplikacija. Dijagnostika nam omogućava da kroz grafički alat prepoznamo koji su kri-tični dijelovi aplikacije koji gutaju bateriju. Potrošnja se posebno prikazuje kroz energiju koju konzumira procesorska snaga, grafički prikaz na ekranu te podatkovni promet preko Wi-Fija ili mobilne mreže. Mnoge ove alate uopće nije moguće pokrenuti u sada već sta-rim Windowsima 7, a neki od njih zahtijevaju isključivo Windows 8.1.

pojedinih njezinih dijelova. “Fluidno” predstavlja način interakcije s korisnikom: fluidnost skrolanja, reakciju na dodir. Efikasnost se odnosi na potrošnju baterije i memorije te suživot aplikacije s ostatkom sustava, kao što su reakcije na standardne operacije uređaja preko gumba za pretraživanje i dijeljenje sadržaja. Novi alati za dijagnostiku namijenjeni su upravo tome kako bi naše aplikacije bile u skladu s ta tri principa: brze, fluidne i efikasne.

Dijagnostički izvještaj - grafički i

podatkovni izvještaj o performansama

aplikacije

Povratne vrijednosti u prozoru debugera - malo ali izuzetno korisno svojstvo novog debugera

Novi trendovi - prati ih i Visual Studio novim alatima Code map - grafički

prikaz call stacka tijekom izvođenja programa

SOFTVER

JavaScript u društvu velikihVisual Studio razvojna je okolina na-

mijenjena programiranju u različitim programskim jezicima. Uz stari dobri C++ i standardne .NET jezike C# i VB.NET, podržani su i razni drugi: F#, Python, Silverlight (XAML) i razni specijalizirani jezici i tehnologije za pojedine vrste apli-kacija. Međutim, jedan jezik posebno je dobio na težini upravo s novom verzijom Visual Studija. Riječ je o JavaScriptu. Ja-vaScript odavno je podržan jezik u Visual Studiju, međutim godinama je, možemo reći, nepravedno zanemarivan. U Visual Studiju 2013 JavaScript ne samo da je postao ravnopravan programski jezik nego se stječe dojam da je na mnogim mjestima i preferirani jezik.

JavaScript je konačno dobio podršku za sve standardne alate na koje smo navikli služeći se recimo jezikom C#. IntelliSense konačno radi kako treba, breakpointovi i ostali standardni alati za debugiranje rade baš onako kako smo navikli i s ostalim programskim jezicima. Zanimljiva novost, posebno namijenjena JavaScriptu, jest debugiranje bez projekta. Debugerom se možemo zakvačiti bilo na koju Windows Store aplikaciju te ćemo, ako je ona napi-sana u JavaScriptu - a mnoge jesu - moći da analiziramo njezin kôd kroz debuger kao da je riječ o našem projektu. Ovo je posebno zanimljivo kad trebamo otkriti određeni problem na aplikaciji u okruže-nju gdje nam kôd aplikacije bilo iz kojeg razloga nije dostupan, a takve situacije nisu nimalo rijetke.

Debugiranja nikad dostaProgramerima vjerojatno najvažnija svojstva

svakog razvojnog okruženja jesu mogućnosti debugiranja. Novi uređaji i novi zahtjevi trži-šta čine razvoj softvera sve složenijim. Kada u jednoj aplikaciji imamo nekoliko različitih programskih jezika, hrpu različitih tehnologija i servisa u odvojenim poslužiteljima ili u oblaku, onda nam klasični alati za debugiranje više nisu dovoljni. Sa svakom novom verzijom Vi-sual Studija Microsoft uvodi nove mogućnosti debugiranja. Verzija 2010 uvela je IntelliTrace; 2012 nove mogućnosti za paralelno i udaljeno debugiranje. Visual Studio 2013 donio je još novih poboljšanja.

Uz već spomenutu prvoklasnu podršku za debugiranje JavaScripta i debugiranje bez projekta, posebno je zanimljivo asinkrono debugiranje Windows Store aplikacija i code map debugiranje. Kod debugiranja asinkronih poziva odsad ćemo moći tijek događaja pratiti i kroz call stack. Jednostavno se metode koje se pozivaju asinkrono pojavljuju ispod okvira s oznakom [Async Call]. Code map debugiranje pak omogućava vizualni prikaz pozivnog stoga (call stack) i međuovisnosti metoda koje sudje-luju u pozivu. Osim novih alata unaprijeđen je i postojeći alat za debugiranje IntelliTrace. Već u verziji 2012 omogućeno je korištenje IntelliTracea u produkcijskom okruženju. Omo-gućeno je da se analiza pokrene iz Power Shell skripte bez korištenja ostatka Visual Studija i time prikupe dijagnostika i detaljni podaci o eventualnim iznimkama i pogreškama kroz vrijeme izvršenja IntelliTracea.


pEEk dEfiNitioN (Alt+f12) - pRogRAMERi tRAŽili

Visual Studio 2013

Skakanje iz metode u metodu standardni je postupak developera tijekom razvoja i debugiranja. Svaki programer često odlazi u definiciju metode i zatim se vraća natrag. Peek Definition novo je svojstvo Visual Studija koje omogućava pogled u definiciju metode unutar malog prozora bez potrebe za mijenjanjem konteksta datoteke u kojoj se nalazimo. Iako ovo svojstvo zaista nije tehnološki revolucionarno, uvelike olakšava svakodnevni rad programera i sigurno je jedna od novosti koje će se developerima posebno svidjeti. Osim što koristeći to svojstvo možete vidjeti definiciju metode, možete ju i direktno mijenjati bez potrebe za eksplicitnim otvaranjem izvorne datoteke. Alt+F12 koji služi otvaranju Peek Definition prozora sigurno će postati jedna od najčešće korištenih kombinacija tipki svakog programera u novom okruženju.

Peek Definition - editor unutar editora

Pametni scrollbar - u novom Visual Studiju ni scrollbar više nije samo scrollbar. To je pametni scrollbar, koji daje informacije o cjelokupnoj datoteci, pogreškama, brekpointima te oznakama (bookmarks) u izvornom kodu, a također omogućava brzi pregled koda po cijeloj datoteci

preglednika unutar jedne debug sesije. Kroz razne dodatke Visual Studio očito je prepo-znao zahtjeve web developera, koji su dosad često pored Visual Studija koristili i razne de-veloperske opcije drugih alata za debugiranje web aplikacija. Posebno je popularan skup alata za razvojne inženjere koje iz verzije u verziju donosi Google Chrome. Chrome je u mnogočemu dosad bio praktičniji od samog Visual Studija za debugiranje web aplikacija, pogotovo kada je riječ o JavaScriptu. S novom je verzijom Microsoft u Visual Studio, a isto tako i u razvojne (F12) alate novog Internet Explorera, konačno ugradio sve što je potreb-no za moderni razvoj web aplikacija.

Sve za timVisual Studio nije samo skup modernih alata

za razvoj različitih vrsta aplikacija i servisa. Visual Studio je sustav za cjeloživotno uprav-ljanje aplikacijama, odnosno Application Li-fecycle Management (ALM). Želimo li koristiti Visual Studio za timski razvoj softverskih pro-

jekata, nužan nam je i Team Foundation Server (TFS). Zajedno s novom verzijom Visual Studija izašao je i novi TFS 2013 i s njim skup svih potrebnih popratnih alata i servisa. TFS 2013 donio je cijeli niz poboljšanja, kao i nekoliko potpuno novih alata. Spomenimo samo neke.

Team Rooms potpuno je nov alat za kolaboraciju u timu. Zatim, za upravljanje isporukom verzija (release management) Microsoft je Team Foundation Server upotpunio novim alatom InRelease. Visual Studio InRelease nastao je Micro-softovom akvizicijom, odnosno kupnjom gotovog alata od kanadske firme InCycle, i tako stadij ALM-a za isporuku verzija obogatio vjerojatno najboljim alatom iz tog područja dostupnim na tržištu. Puno je toga Microsoft dodao u novi skup alata za ALM, kao i u sâm Team Foundation Server - no više o tome u nastavku. Zasad smo vas uveli u novosti koje nam donosi Visual Studio kao alat za razvoj, a u slje-dećem broju pogledat ćemo detaljnije što nam sve donosi Team Foundation Server 2013 i popratni alati za timski rad modernih razvojnih timova.


U novoj verziji debugiranje produkcije dodatno je unaprijeđeno te je omogućeno direktno povezivanje s alatima za nadzor System Center 2012. System Center nadzire sustav i prikuplja logove te u slučaju uočene pogreške preko IntelliTracea šalje bitne infor-macije razvojnom timu. Razmjena informacija između Visual Studija i System Center alata omogućena je preko zajedničke veze s Team Foundation Serverom.

Ujedinjeni web razvoj

Tijekom posljednjih nekoliko godina web razvoj na Microsoftovoj tehnologiji dobio je velik broj novih mogućnosti. Kroz svaku verziju Visual Studija povećava se broj novih tipova web projekata. Visual Studio 2013 donosi pojednostavljenje i umjesto novih vrsta i podvrsta projekta nudi nam samo dva predloška: ASP.NET Web Forms i ASP.NET MVC. Doduše i dalje je moguće, radi kompa-

Microsoftova ALM platforma - Visual Studio puno je više od alata za programere. Zajedno s Team Foundation Serverom i popratnim alatima čini sustav za upravljanje svim stadijima života aplikacija

tibilnosti s prethodnim verzijama, odabrati neki od prijašnjih predlo-žaka. Ovo pojednostavnjenje ne znači da nam nisu na raspolaganju sve mogućnosti web razvoja kao i dosad. Štoviše, mogućih dodataka i opcija za naš web projekt ima još i više, no njih ćemo najčešće dodavati kroz NuGet dodatke, što je ionako postao standardni način upravljanja dodacima.

Osim novog projektnog predloš-ka, web developeri dobili su još puno poboljšanja s novim Visual Studiom.

Tu su razna sitna poboljšanja u HTML editoru i već spomenute nove mogućnosti debugiranja JavaScript koda. Uvedena je i mogućnost paralelnog pokretanja web aplikacija u više različitih

CodE lENs - objEktivoM po koduCode Lens još je jedno svojstvo na koje će se svaki pravi programer jako brzo naviknuti. Code Lens su skupine indikatora iznad metoda u obliku prozorčića. Jedna od prvih stvari koja se primijeti kada se postojeći projekt otvori u novom Visual Studiju upravo je Code Lens, mali sivi indikator iznad metoda koji nenametljivo ali vidljivo prikazuje bitne informacije o svakoj metodi. O kojim je informacijama riječ, najbolje se vidi na projektima povezanim s Team Foundation Serverom. Otvorimo li projekt koji nije povezan s TFS-om, vidjet ćemo u Code Lensu iznad metode samo broj referenci. Klikom na taj broj dobit ćemo u malom prozorčiću linkove na sve te reference. Iako je ova funkcionalnost samo po sebi već izuzetno korisna, puna snaga Code Lensa uočljiva je tek na projektima povezanim s Team Foundation Severom. U tom slučaju Code Lens pokazat će razne indikatore koji proizlaze iz informacija dostupnih preko TFS-a. Pokazat će se popis autora metoda, uključujući sve promjene tijekom vremena napravljene na toj metodi. Pokazat će se informacije o unit testovima koji se pokreću tom metodom. Također će se vidjeti i popis bugova koji su eventualno riješeni tom metodom, kao i popis svih pregleda koda (code reviews) načinjenih nad svim promjenama te metode.

Code Lens - bitne informacije o metodi dostupne na licu mjesta

Debugiranje bez projekta - omogućuje debugiranje bilo koje Windows Store aplikacije, a ako su aplikacije pisane u JavaScriptu, također i pristup izvornom kodu

stveno za servise i karakteristike (features) koji se na tom poslužitelju moraju nalaziti. Budući da se alat administrira kroz web kon-zolu, aktivni IIS 7.0 servis je esencijalan. Uz IIS, moramo instalirati i .NET 3.5.1 te .NET 4.0 okvire. Ako poslužitelj na koji instalirate alat tijekom instalacije ima pristup Interne-tu, instalacijski će čarobnjak preuzeti sav potreban softver s weba, dok ćete dodatne karakteristike poput WCF-a ili HTTP activa-tion servisa ipak morati aktivirati sami. Ako na poslužitelju već postoji web sajt, alat će svoju konzolu postaviti na njega, a ako ga nema, instalacijski će čarobnjak kreirati novi.

SOFTVER

Vital Signs 2.5.0

Imate li netrivijalnu organizaciju s više od nekoliko zaposlenih te većim brojem računala, servera, aplikacija ili drugih sustava koji su zaštićeni lozinkama, prije ili kasnije zatrebat će vam nešto kao Secret Server za distribuciju pravih lozinki pravim ljudima

Imate li manji podatkovni centar s jednim ili dva domenska kontrolera, datoteč-nim te Exchange i SQL poslužiteljima

smještenima na zasebna fizička računala te bazičnom mrežnom opremom, otklanjanje opisane poteškoće bit će relativno bezbolno i brzo jer se pravi izvor problema neće moći dugo skrivati. U složenim se pak okruženjima ovakav incident može za tili čas pretvoriti u pravu noćnu moru, a pronalaženje igle u plastu sijena u odnosu na rješavanje ova-kvog problema može se činiti kao trivijalna zadaća. VitalSigns je alat koji će, ako je dobro podešen, biti nezamjenjiv u detekciji izvorišta postojećeg problema, a omogućit će i preventivno djelovanje te nam ukazati na probleme u njihovu začeću, tj. prije nego

Proizvođač SavisionTip Alat za centralni nadzor Windows Server

operacijskih sustava te Exchange, SQL i Hyper-V proizvoda

Minimalna konfiguracija Server 2008 x64, 2 GB RAMPreporučena konfiguracija Server 2012 R2, SCOM 2012,

8 GB RAMCijena 450 eura za svaku dashboard licencu (cijena je podložna promjenama, a između ostaloga ovisi i o broju kupljenih licenci te o paketu održavanja koji se zakupi)

Jednostavnost instalacije, integracija u System Center infrastrukturu, objašnjenja pojedinih brojača

Nedostatak e-mail notifikacija, slaba dostupnost pisane dokumentacije

Alat traži određenu prilagodbu, ali kada jednom podesite granične vrijednosti njegovih brojača, izuzetno dobro odrađuje svoj posao. Nedostatak pisane dokumentacije kompenziran je izuzetno susretljivim i komunikativnim support odjelom

VitalSigns 2.5.0

Savision

++

+-

Dojam

UstUpio

Vitalni znaci


se manifestiraju, a naši ih krajnji korisnici primijete u svom radu.

Moćni čarobnjakPoslužitelj na koji ćemo instalirati VitalSigns

mora biti član domene, a usto moraju biti zadovoljeni još neki zahtjevi vezani prven-

U početku vidimo samo da nešto nije u redu s našim SQL poslužiteljem. Kroz drill-down dolazimo do brojača koji otkriva pravi izvor problema. Ako nismo sigurni što pojedini brojač znači, možemo otvoriti okvir Expert Knowledge, u kojem je objašnjeno točno što koji od njih predstavlja

Mate Strgačić

Ovako kreirani sajt po defaultu će koristi-ti HTTPS protokol, no izmjenama unutar njegove datoteke web.config moguće ga je zamijeniti bazičnim HTTP-om. Odlučite li se za podrazumijevani HTTPS protokol, tijekom instalacije će vam biti potreban i digitalni certifikat, a ako ne želite dodatne troškove (a nemate vlastiti PKI), instalacij-ski čarobnjak maksimalno vam olakšava život te nudi opciju kreiranja self-signed certifikata odmah tijekom instalacije. Korisnik koji je odradio instalaciju auto-matski postaje VitalSigns administrator te se sa svojim vjerodajnicama (credentials) može prijaviti na njegovo sučelje i obav-ljati sve administrativne zadaće unutar web konzole.

Registracija obavezna Prvi je korak u korištenju ovog alata do-

davanje poslužitelja koje želimo nadzirati u njegovu administracijsku konzolu. Windows Server 2003, SQL Server 2005, Hyper-V Server 2008, Exchange Server 2007 i sve novije inačice navedenih proizvoda mogu biti objekti nadzora. VitalSigns je agentless monitoring alat, što znači da na target poslu-žitelj ne moramo postavljati nikakav dodatni softver, a za prikupljanje podataka koriste se protokoli WMI i RemoteShell. Zbog navedenog na poslužitelju koji želimo nadzirati mora biti aktivirana karakteristika PowerShell remoting, koju omogućujemo kroz lokalnu PowerShell konzolu jednostavnim cmdletom enable-PSRe-moting. Svaki poslužitelj koji želimo nadzirati moramo ručno dodati u čvor web konzole koji odgovara njegovoj roli, a svaki poslužitelj (bez obzira na rolu) dodatno možemo registrirati i u Windows Server čvor koji će prikazivati bazične informacije poslužiteljeva operacijskog sustava.

Za registriranje nam trebaju poslužiteljev naziv ili njegova IP adresa te vjerodajnice korisnika s administratorskim ovlastima na ciljanom poslužitelju. Kada smo sve poslužitelje koje želimo nadzirati registrirali kroz VitalSigns web konzolu, možemo pristupiti dashboard okviru konkretnog poslužitelja. Izgled ovog okvira definiraju brojači koji će se na njemu nalaziti, a oni će opet ovisiti o vrsti poslužitelja koji nadzi-remo, pa ćemo tako za Exchange imati brojače koje nećemo imati na SQL ili Hyper-V konzoli, i obratno. Budući da se svi navedeni servisi vrte na operacijskom sustavu Windows Server (pa donekle i ovise o njemu), dashboard svakog od ovih poslužitelja, uz role-specific brojače, imat će i čvor System ispod kojega će biti prikazani brojači specifični samo za operacijski sustav tog poslužitelja.

Dobro ugođenKartica Key Performance Indicators (KPIs)

nalazit će se na konzoli svih poslužiteljskih rola. Unutar ove kartice možemo pratiti performanse ključnih podsustava poslužitelja poput CPU-a, RAM-a, HDD-a i mreže. Za svaki će od ovih podsustava alat pratiti i grafički prikazati cijeli niz brojača, a na nama je da zadamo granične vrijednosti nakon kojih će nas alat upozoriti na problem. Nažalost, e-mail notifikacije nije moguće postaviti, a alat se za ovakvu funkcio-nalnost oslanja na SCOM. Budući da se prati ogromna količina brojača, ručno postavljanje i naknadna kontrola graničnih vrijednosti poje-dinog brojača mogli bi biti teško izvedivi. U tu


ZAkučAstA intEgRAcijA

nam svrhu alat nudi mogućnost samokalibracije, pa tako kada svi servisi i podsustavi na ciljanim poslužiteljima rade unutar zadanih parametara, alatu možemo narediti da snima stanje određeni vremenski period te da na temelju u tom pe-riodu prikupljenih vrijednosti postavi granične razine brojača. Uza svaki brojač imamo i njegov kratki opis, što nam uvelike olakšava snalaženje (barem u početku korištenja alata). Uz karticu KPIs, za rolu Windows Server tu su i kartice koje prikazuju stanje sistemskih servisa i pro-cesa, instaliranih aplikacija te logičkih diskova i njihovih particija.

Pravu vrijednost alat pokazuje kada ga koristi-mo za nadzor složenih sustava poput Exchange, SQL ili Hyper-V poslužitelja. Za njih nam, osim navedenih informacija o temeljnim poslužite-ljevim podsustavima, alat može pružiti i uvid u server-specific servise. Ispod već spomenute kartice KPIs za ovakve će se poslužitelje nalaziti dva čvora: System, koji će prikazivati stanje po-služiteljeva operacijskog sustava, te u ovisnosti o roli Hyper-V, Exchange Server ili SQL čvor. Ovaj potonji sadržavat će ključne informacije vezane za osnovne role-specific brojače. Za Hyper-V tako možemo pratiti podatke vezane

za ključne podsustave njegovih virtualnih poslužitelja, njihove virtualne mreže, virtu-alne diskove te snapshot točke. Za Exchange poslužitelj ćemo ispod Exchange Server čvora imati podčvorove Client Access i Transport, unutar kojih možemo pratiti brojače kao što su broj trenutnih POP3 ili IMAP konekcija, OWA Response time, Delivery Failures, Messages Delivered i sl. Uz karticu KPIs na konzoli po-stoji još cijeli niz dodatnih kartica čiji nazivi ovise o roli praćenog poslužitelja. Na Hyper-V konzoli tako imamo kartice Virtual Machines i Virtual Networks, neke od kartica unutar SQL konzole su Databases, Sessions i Jobs, dok će konzola Exchange poslužitelja prikazivati kartice s nazivima karakterističnim za ovaj servis poput Queues ili Message Tracking Log.

Potraga kroz plast sijenaKada na nekom poslužitelju dođe do probija-

nja postavljene granične vrijednosti (treshold) nekog brojača, zelena će se kvačica (check mark) kraj tog poslužitelja promijeniti u crveni križić. Pristupom njegovoj konzoli vidimo unutar kojeg je high-level podsustava došlo do pogreške, a daljnji drill-down omogućuje nam da dođemo do točno određenog brojača koji je izašao iz zadanih granica i koji uzrokuje (ili će uzrokovati) probleme u radu našeg klijenta s početka priče. Budući da je u scenariju opi-sanom u uvodu dijagnostika 90% rješenja, ne treba posebno isticati vrijednost ovakva alata u takvim situacijama.

Alat je moguće preuzeti sa službenih Savisi-onovih web stranica, ali vam bez licence neće biti ni od kakve koristi. Za licencu morate kontaktirati tvrtku - ili će ona kontaktirati vas nakon što ispunite formular u kojem morate objasniti u kakvom okruženju alat želite kori-stiti. Postoji nekoliko tipova licenci vezanih za VitalSigns. Product license je temeljna licenca koja omogućuje pokretanje alata, ali vam ona bez dashboard licence neophodne za pristup pojedinoj kontrolnoj ploči neće nimalo koristiti. Za svaki od navedenih proizvoda koje plani-ramo nadzirati moramo imati određeni broj dashboard licenci, pa ako imamo dva Exchange poslužitelja i po jedan SQL i Hyper-V posluži-telj, trebaju nam dvije Exchange te po jedna SQL i Hyper-V dashboard licenca.

Dok ne postavimo ispravne granice pojedinih brojača, alat nam neće biti od velike koristi. Granice možemo postaviti ručno ili dopustiti da to alat sâm odradi kroz određeni vremenski period tijekom ispravnog rada praćenog sustava

VitalSigns se može integrirati s alatima SCOM 2007 i 2012 te SCSM 2010 i 2012. Želite li da VitalSigns planira kapacitete za vaš Hyper-V poslužitelj, ovakva vam je integracija neophodna. VitalSigns će očitavati alarme i incidente s navedenih System Center alata te će ih prikazivati unutar svoje konzole u kontekstu zahvaćenog poslužitelja. Opcija Hyper-V Dashboard Overview unutar administracijske konzole zahtijeva da uz VitalSigns bude instaliran i Hyper-V Management Pack for SCOM.Integraciju sa SCOM ili SCSM alatima radimo istoimenim konektorima

unutar konzole Administration alata VitalSigns. Savision nam je u svrhu integracije pripremio i dva SCOM Management paketa koja možemo pronaći unutar VitalSigns instalacijskog direktorija. Prvi, Savision Vital Signs Management Pack for Hyper-V, opcionalan je, a implementirat ćemo ga jedino ako unutar VitalSigns Hyper-V konzole želimo pratiti protekle statističke podatke radi razumijevanja trendova pojedinih podsustava. Drugi, nespretno nazvan Savision Vital Signs For Virtual Infrastructure Management Pack For Hyper-V, obavezan je želimo li da nas VitalSigns

savjetuje oko planiranja resursa za naš Hyper-V host. Da bi njegovi savjeti bili iole precizni, moramo mu dopustiti da situaciju snima barem nekoliko dana tijekom normalnog rada hosta. Oba se navedena paketa oslanjaju na prije spomenuti Hyper-V Management Pack for SCOM, tako da on mora biti instaliran prije nego ova dva paketa instaliramo na SCOM poslužitelj. Želimo li izvršiti ovakvu integraciju s navedenim System Center alatima, uz već navedene licence trebat će nam još i licenca System Center connector.

Ivan voras

I BM-ovi System x serveri (oni sa x86/x64 procesorima) uvijek su bili u principu

robustan ali ne i previše uzbudljiv niti jeftin izbor. Rekli bismo da su ih uglavnom kupo-vali ili ziheraši kojima nije teško platiti više da dobiju što više mirnog sna ili oni koji ne plaćaju vlastitim novcem. Budući da je cijena hardvera u modernom biznisu relativno ma-len dio ukupnih troškova, to ponekad može biti i razumna strategija. Iznenađujuće, ali stvari se s Velikim Plavim izgleda mijenjaju: server na testu cjenovno je razumno pozici-oniran s obzirom na mogućnosti.

Generacija M4 iz koje je ovaj server objav-ljena je prošle godine te sadrži podršku za najmodernije procesore, memoriju i popratni hardver. U slučaju procesora, podržane su “v2” verzije Xeona E3 i E5 (u serveru na testu procesor je E5-2620v2), koje pak podržavaju memorije brzine do 1.866 MHz (384 GiB memorije po procesoru, odnosno 768 GiB ukupno u ovakvom serveru) te QPI sabirnicu brzine do 8 GT/s i PCI Express 3.0.

GrijalicaOd dva moguća procesora, server na te-

stu došao je opremljen jednim, no radi se o zanimljivom šesterojezgrenom modelu iz obitelji Ivy Bridge koji se s uključenim Hyperthreadingom u operacijskom sustavu vidi kao 12 procesora. Ovo je najjeftiniji i najslabiji od šesterojezgrenih procesora u ponudi te radi na 2,1 GHz. Svakoj od jezgara pridruženo je 256 KiB L2 cachea te je za sve jezgre dostupno još 15 MiB L3 cachea. Podržane su sve moderne tehnologije kao EPT, AES-NI, SSE 4.2, AVX, F16C (AMD-ova ekstenzija za 16-bitne floating point brojeve) te Smart Cache (za bolje iskorištenje L2 i L3 cache memorija).

Intelova praksa verzioniranja generacija procesora vrlo je praktična, no pomalo pro-izvoljna u detaljima kako će točno izgledati sljedeća verzija navodno istog procesora. Tako je Xeon E5-2620 v1, prethodna verzija procesora, na testu radila na 2 GHz, dok “verzija 2” s istim osnovnim imenom radi na 2,1 GHz. Iako razlika od 100 MHz nije naročito značajna, sigurno pridonosi barem malo ukupnim poboljšanjima u performan-sama i ostavlja dojam da je Intel u ovom slučaju igrao na sigurno: tako je garantirano

Gledajući povijesno, barem na našem tržištu, IBM-ovi x86/x64 serveri nisu bili naročito uzbudljivi s obzirom na tehnologije koje implementiraju i praktički se nikad nisu ni približavali kategoriji best buy u odnosu cijene i mogućnosti, no izgleda da se stvari radikalno mijenjaju

HARDVER

Kome je server namijenjen?Ovaj model servera nabrijan do zuba može prihvatiti dva 12-jezgrena procesora (48 procesorskih jezgara ako je uključen Hyperthreading), 768 GiB memorije i 32 SSD diska. Postoji jako malo toga što takav server ne bi mogao raditi. Server na testu je skoro pa bare-bones verzija za daljnju konfiguraciju, sa dva diska i 8 GiB RAM-a, te je većina njegove prostrane unutrašnjosti zamjetno prazna. Ovisno o potrebama, server se može konfigurirati s više ili manje komponenata različitih karakteristika.


iBm system x3650 m4

Unutrašnjost servera tipičnog je IBM-ovskog dizajna - klasična i dobro organizirana

Server s karakterom

da će sljedeća verzija imati barem mrvicu bolje performanse baš u svim testovima. Kod nekih upgradeova verzije razlike su mnogo drastičnije. Npr. E5-2440 v1 šesterojezgreni je procesor na 2,4 GHz, a E5-2440 v2 će, izgleda, biti (nije još objavljen) osmerojez-greni procesor na 1,9 GHz. Kao što bi rekli Amerikanci - go figure. U svakom slučaju, verzija 1 bila je na arhitekturi Sandy Bridge, verzija 2 na arhitekturi Ivy Bridge, a verzija 3, koja za ovu vrstu procesora (Xeon E5) tek treba doći, bit će na arhitekturi Haswell.

Čudesa enkripcijeTest brzine enkripcije redovito obavljamo

na svim serverima za recenziju, naredbom “openssl speed” OpenSSL-a u CentOS-u 6. Rezultati su i ovaj put sasvim očekivani s obzirom na blagu promjenu generacija i razliku u općenitoj brzini procesora između dvije generacije. Skrenuli bismo pažnju još jednom na povećanje performansi koje se može postići korištenjem posebnih instrukcija za AES u novijim Intelovim procesorima, na-zvanih AES-NI. Naravno, to nije ništa novo; AES-NI je dostupan već više od tri godine u serverskim procesorima od Xeona 56xx nadalje, no vrijedi ga ponovno spomenuti u slučaju da razmišljate o tome treba li prijeći na noviju generaciju procesora ili ne. Budući da su enkripcija odnosno zaštita podataka danas vruće teme, možda vas razlika u per-formansama od više od 5× uvjeri da je dobro prijeći. S uključenim AES-NI, AES-128 postaje brži od dosad najbržeg i najrasprostranjenijeg algoritma RC4. Jasno, potreban je i odgova-rajući softver odnosno konfiguracija softvera da bi se ova prednost mogla iskoristiti.

Moderan serverVelika je pažnja posvećena pouzdanosti

servera te su tako podržani memory sparing, interleaving & mirroring (približno nalik RAID-u za diskove, ali s memorijom), Light Path dijagnostika koja ledicama na matičnoj

ploči ukazuje gdje bi mogao biti kvar, stalni nadzor komponenata u IMM-u (integrated management module) i predviđanje mo-gućih kvarova (predictive failure analysis) te pre-boot dynamic systems analysis alat za dijagnostiku. IBM je prvi (prije nekoliko godina) prigrlio UEFI kao boot environment te se IBM-ovi serveri najbolje slažu s opera-cijskim sustavima koji koriste UEFI (srećom, to su danas svi “normalni”), a za upravljanje serverom (i važnije, grupama servera) dostu-pan je Systems Director.

IBM je također ugledao svjetlo i počeo prihvaćati modu distribuiranih sustava kod kojih se maksimiziraju lokalne mogućnosti pohrane u serverima umjesto korištenja SAN-ova te je tako ovaj model servera (ne nužno konkretni server na testu) moguće opremiti

s do 32 tanka 1.8-inčna SSD-a, 16 malih 2,5-inčnih diskova, ili šest velikih 3,5-inčnih diskova. RAID kartica koja dolazi po defaultu (M5110e, bazirana na LSI-ovu čipu) podržava RAID 0, 1 i 10, no naprednije verzije podrža-vaju sve uobičajene razine RAID-a, pa čak i flash-backed cache memoriju. Model servera (ponovno ovisno o konfiguraciji) podržava do šest PCI-Express slotova brzine x8, no s opcionalnim dodatnim riserom mogu postati dostupni i slotovi brzine x16.

Što je zanimljivo kod ovog servera?➲ Relativno niska cijena za IBM-ov server➲ Mogućnost ugradnje do dva procesora, od kojih svaki može imati do 12 jezgara (prije Hyperthreadinga)➲ Opcionalne konfiguracije kućišta za prihvat do 32 tanka SSD diska➲ Otvaranje kućišta i izmjena diskova bez alata

Server podržava do dva procesora najnovije generacije E5-26xx v2, od kojih je u testiranom serveru prisutan samo jedan

Diskovi se, očekivano, izmjenjuju bez potrebe korištenja alata


TEHNIČKE KARAKTERISTIKE – PowerEdge R710Izvedba Rack-mountable, 2UProcesori i čipset 1×Intel Xeon E5-2620 v2, 2,1GHz, 6 core, 15 MiB L3, C600Mogućnosti procesora EPT, SSSE3, SSE 4.2, AVX, AES-NI, VT-x, VT-d, VT-c, SDCCUgrađena/maksimalna memorija 8 GB/768 GB (ECC DDR3)Integrirana mrežna sučelja 4×Intel 10/100/1000 Mbit/sProširenja 4×PCI-E x8Dodatna sučelja 6×USB2.0 (dva s prednje strane)Diskovni kontroler ServeRAID M5110e 512 MiB cache Ugrađeno/ukupno mjesta za interne diskove 2×300 GB SAS, 3,5”/8 Poseban disk za OS podržano RAID na svim diskovima 4

RAID razine RAID 0, 1, 5, 10DVD-ROM uređaj 4

Jedinica napajanja/maksimalno 2/2 Hot-swap/redundant napajanja 4/4Snaga jedinice napajanja 550 WIzmjenjivi ventilatori 4, redundantniOtvaranje kućišta bez alata (tool-free) 4

Izmjena diskova bez alata (tool-free) 4

LED za indikaciju pogreške diska/ventilatora/napajanja 4/4/4Softver za nadgledanje i upravljanje IMM2Jamstveni rok 3 godineCijena servera (bez PDV-a) 15.920 knUstupio M SAN grupa, tel. 01/3659-900, www.msan.hr

KaKo Konfigurirati ssL / tLs?Razlozi i detalji konfiguracije podrške za TLS (SSL) u web serverima kompleksni su i zahtijevaju znanje algoritama enkripcije i kako oni interagiraju međusobno (jer se nikada ne koristi samo jedan). Ako samo želite konfigurirati Apache SSL po najsvježijim preporukama, što uključuje korištenje algoritama koji jamče nemogućnost dekripcije sadržaja i ako je kompromitiran privatni ključ (ECDHE), AES u stream načinu rada (GCM) te najnoviju verziju TLS-a (1.2), potrebne su vam ove linije u konfiguraciji Apachea:

SSLProtocol +TLSv1.2 +TLSv1.1 +TLSv1 +SSLv3SSLCompression offSSLHonorCipherOrder onSSLCipherSuite ECDHE-RSA-AES128-GCM-SHA256:DHE-RSA-AES128-SHA256:AES128-GCM-SHA256:RC4-SHA

Novije će verzije OpenSSL-a same koristiti AES-NI ako ga nađu, a svoju konfiguraciju HTTPS servera možete provjeriti online alatom na adresi www.ssllabs.com/ssltest/.

http://www.msan.hr

http://www.ssllabs.com/ssltest/

HARDVER

U odnosu na druge proizvođače prijenosnika i ultrabookova Dell je svoju novu liniju uređaja predstavio s blagim zakašnjenjem, ali sada je jasno zašto je tome tako - oni su mnogo više od starih modela s ubačenim novim Intelovim procesorom Haswell

Davor Šuštić

Č itava Dellova mobilna linija nedavno je doživjela redizajn i dobila niz kon-strukcijskih i funkcionalnih poboljša-

nja. Među te dotjerane uređaje svakako se ubraja 14-inčni Latitude E7440, uređaj koji se veličinom dijagonale smješta na crtu između prijenosnika i ultrabooka, a debljinom profila i masom ipak je bliži potonjem.

O kakvim točno proporcijama govorimo? Profil Latitudea E7440 debeo je svega 21 mm, a masa mu iznosi 1,63 kilograma. Ti-me spada u gornji dio težinske kategorije u svijetu ultrabookova, ali nemojmo smetnuti s uma da se radi o 14-, a ne 13-inčnom mo-delu. Ovaj dodatni inč ekranskog prostora osjetan je u praksi i u kombinaciji s Full HD rezolucijom rezultira prostranom i vrlo upotrebljivom radnom površinom čak i kada je riječ o situacijama gdje istodobno imamo otvorena dva dokumenta jedan pored dru-gog - 13-inčni uređaji u takvom su scenariju slabo upotrebljivi.

Visoka klasaŠto se konstrukcijskih materijala tiče,

poklopac je načinjen od ugljičnih vlakana, a kućište od aluminija. Aluminij, doduše, gotovo nećete vidjeti golim okom jer su sve


aspektu (svjetlina, oštrina, interpretacija bo-ja). Ako touchscreen smatrate imperativom i preduvjetom za prelazak na Windowse 8, koji su na testirani Latitude E7440 tvornički instalirani, sreću ćete morati potražiti sa skupljom konfiguracijskom varijantom ovog uređaja.

Većina konektora kojima Latitude E7440 raspolaže poredana je po njegovoj stražnjici - rijetkost među modernim prijenosnicima. Ovdje su dva USB 3.0 porta, DisplayPort i HDMI videoizlazi, LAN konektor te pri-ključak napajanja. Ni zaobljeni bokovi nisu pusti: s lijeve strane nalazi se čitač memo-rijskih kartica, a desno je još jedan USB 3.0 port, kombinirani audioulaz/izlaz te maleni prekidač za hardversko isključivanje Wi-Fija.

Hardverska kičma ovog ultrabooka Intelov je niskonaponski dvojezgreni procesor Core i5-4200U, a pridruženo mu je 8 GB RAM-a te Samsungov 256-gigabajtni SSD. Grafička kartica integrirana je u procesor. Performanse su u svim poslovima izuzev grafički vrlo in-tenzivnih izvrsne, a ne razočarava ni vrijeme autonomije: bez vanjskog napajanja moći ćete raditi nekakvih šest sati - ili koji sat više u slu-čaju da smanjite svjetlinu ekrana i aktivirate mehanizme za uštedu energije.

dodirne površine presvučene finom i na dodir iznimno ugodnom gumom. Opisana izvedba u novije se doba sve češće viđa u svijetu prijeno-snika te smatramo da se radi o trendu koji treba pozdraviti - guma odlično funkcionira kao površina za odmaranje dlanova i elimi-nira problem hladnoće aluminija zbog koje neki zaziru od tog materijala. Konstrukcijske odlike Latitudea E7440 ispunjavaju kriterije vojnog standarda MIL-STD-810G, što znači da je uređaj otporan na prašinu, tekućine, ekstremne temperature i druge vanjske (ne)prilike.

Naravno, na tekućine je otporna i tipkovni-ca. Tipke nisu fizički razdvojene, no svejedno među sobom nude dovoljno prostora da čak i vlasnici velikih šaka mogu brzo tipkati. Posao pritom dodatno olakšava smislen raspored tipki, ali i bijelo pozadinsko osvjetljenje, koje će oduševiti svakoga tko nije savladao vještinu slijepog tipkanja. Zanimljivo je da se na sredini tipkovnice nalazi trackpoint - po mnogima najbolji dodatak za pomicanje pokazivača po ekranu. Dotični posjeduje tri vlastite tipke smještene ispod tipkovnice i namijenjene pritiskanju palcem.

Bez GorilleLatitude E7440 u najopremljenijim konfigu-

racijskim varijantama dolazi s ekranom osjet-ljivim na dodir i zaštićenim Gorilla Glassom. Testirani primjerak imao je običan mat ekran TN tipa, s kvalitetom prikaza koju ne bismo nazvali spektakularnom, ali to ne mijenja činjenicu da je zadovoljavajuća u svakom

Dell Latitude 14 E7440

Ekran 14” (1.920×1.080, TN panel)Procesor Intel Core i5-4200U 1,6 GHzGrafička kartica Intel HD 4400 (integrirana)Memorija/Disk 8 GB/256 GB SSDLAN/WiFi/Bluetooth/3G 4/4/4/8Optički pogon Optički pogonVideoizlazi DispayPort, HDMIDodaci Web kamera, čitač memorijskih kartica, konektor

za docking stationMasa 1,68 kgOperacijski sustav Windows 8 Pro 64-bitJamstvo 3 godineCijena 12.738 kn

Kvaliteta konstrukcije, dimenzije i masa, performanse u svakodnevnom radu, tipkovnica, trogodišnje jamstvo

U ovom cjenovnom razredu očekuje se IPS ekran

Nejeftin ali iznimno uvjerljiv poslovni ultrabook

Dell Latitude 14 E7440

Kodeks, tel. 01/3688-666

++

+-

Dojam

UstUpio

Lagan i otporan

Na desnom boku uređaja nalazi se prekidač kojim je moguće hardverski isključiti Wi-Fi

Trackpoint, dodatak koji susrećemo tek kod poslovnih prijenosnika najviše klase, udobno se smjestio posred tipkovnice novog Latitudea

5:55


HARDVER

Kompaktne dimenzije, pristojna brzina i prilično povoljna cijena glavne su odlike Nashuatecova lasera u boji namijenjenog manjim uredima i individualnim korisnicima

Davor Šuštić

B ez obzira na rapidni pad cijena zadnjih godina, u glavama većine korisnika jedna je od prvih asocijacija na laserske

pisače u boji: “skupo, brate”.Oni s malo više iskustva u tim stvarima na to

će se nadovezati i “činjenicom” da su jeftini laserski kolorci uglavnom i spori jer koriste četveroprolazni ispisni mehanizam (papir se kod ispisa u boji pored bubnja provlači četiri puta, što znači da se dokumenti u boji ispisuju

formata A4), a kompaktan je i visinom - iako mu se visina može povećati kupovinom opcionalne ladice za papir koja ukupnom kapacitetu od 250 listova dodaje još 500 (jedan list u zaseb-nom ručnom ulagaču ne računamo).

Zamjena tonera obavlja se jednostavno i br-zo, čemu pomaže činjenica da su svi elementi integrirani u jednu jedinicu - ne mijenjate toner i bubanj odvojeno. Kontrolna ploča također je jednostavna za korištenje: preko osvijetljenog dvorednog zaslona kontrolirate sve bitne funk-cije, a u uobičajenom stanju zaslon prikazuje trenutne razine potrošenosti svakog tonera.

Softver kačiI dok je hardver više nego solidan, na sof-

tverski paket imamo zamjerke - prije svega na njegov instalacijski dio.

Ubacivanjem CD-a u pogon dobit ćete na izbor instalaciju tri različita drivera čiji nazivi zvuče skoro identično - no instalacija pogreš-nog u našem je slučaju rezultirala time da Windowsi 7 nakon spajanja USB kabla nisu mogli instalirati pisač. Stvar je riješena tek re-setiranjem, ponovnim pokretanjem instalacijske procedure i odabirom drugog drivera s popisa. Slične arhaičnosti sadrži i sustav instaliranja pisača spojenog u mrežu.

Driver inače uređaj identificira kao Ricohov, što vas ne bi trebalo zbuniti jer je Nashuatec dio Ricoha i pisač se pod Ricohovim imenom i prodaje na nekim tržištima.

četiri puta sporije od mo-nokromatskih) te da “dolaze samo s USB-om”.

Ove tvrdnje počesto znaju biti točne, no da nisu uvijek - dokaz je ovaj Nashuatecov model, oznake SPC240DN.

Iza ovog sterilnog alfanumeričkog niza krije se jednoprolazni laserski pisač u boji brzine ispisa 16 stranica po minuti (i u boji i crno-bijelo), s ugrađenom mrežom i podrškom za obostrani ispis. Ono što je još važnije - sve se to u paketu dobiva po poprilično niskoj troznamenkastoj cijeni od svega 899 kuna.

Ujednačen paketAko se pitate kako to sve radi u praksi, mo-

žemo reći da smo vrlo zadovoljni. Brzina je u skladu s deklariranom u oba slučaja, a na ispis prve stranice pričekat ćete prihvatljivih petna-estak sekundi (tome treba dodati pola minute ako se pisač budi iz dubokog sna).

Kvaliteta otiska crnog teksta je bez zamjerke, isto kao i monokromatske grafike. Što se boje tiče, kvaliteta je sasvim zadovoljavajuća ako imate na umu cijenu i ako ne pretjerujete - ovaj pisač sigurno nije namijenjen svakodnevnom grafičkom ispisu.

Uređaj zauzima poprilično malo mjesta na stolu (u svaku stranu 5-10 cm više od papira

Nashuatec SPC240DN

Treća sreća: instalacijski program prisilit će vas da birate između nekoliko vrlo sličnih drivera, od kojih je samo jedan ispravan

Kontrolna ploča - jednostavna i funkcionalna. U stanju mirovanja zaslon prikazuje razine tonera

Tip Jednofunkcijski laserski pisač A4 u bojiRezolucija 2.400×600 dpiBrzina (po standardu ISO, kolor/mono) 16/16 str/minSučelje USB, EthernetCijena svakog tonera 549 kn (2.300 str. crni); 649 kn

(2.300 str. kolor)Cijena 899 kn

Cijena, brzina, Ethernet

Nedorađen softver

Vrlo kvalitetan i jeftin pisač za manje urede

Nashuatec SPC240DN

Harvey Norman, tel. 01/5566-200

++

+-

Dojam

UstUpio

Boja za malo kuna

Ethernet priključak ne viđa se često u zadnje vrijeme

HARDVER

Platforma mikrokontrolera Arduino napravila je pravi

bum u hobističkoj izradi pametnih uređaja usporediv

s onim što je kasnije napravio Raspberry Pi. Mala

tvrtka e-radionica napravila je svoju inačicu, ali i skup

dokumentacije i predavanja o korištenju ovih uređaja

Proizvođač e-radionicaTip Mikrokontroler kompatibilan s ArduinomCijena 120 kn (s USB kablom)

100% kompatibilno s Arduinom, vrlo povoljna cijena, veliki broj online tutoriala na hrvatskom

Dimenzije pločice nisu iste kao kod Arduina

Fantastično koristan projekt koji ima šanse da mladim generacijama približi izradu elektroničkih proizvoda, a hobistima konačno znači izvor Arduina u Hrvatskoj

Croduino

e-radionica, tel. 097/7447-744

http://www.e-radionica.com/

++

+-

Dojam

UstUpio

Url

Croduino


Designed by e-radionica in Croatia

Patriotski - pozadina pločice sadrži simpatičnu kartu i identifikaciju porijekla

http://www.e-radionica.com/

Ivan voras

A rduino je još jedna od onih stvari za koje znaju svi koji nisu bili pod kamenom (ili na

religioznom proputovanju Indijom ili Svetom Zemljom, po izboru). Radi se o platformi koja uključuje Atmelov mikrokontroler i potrebnu elektroniku da bi ga se programiralo i spojilo na USB sučelje te analogne i digitalne ulaze i izlaze kojima ovaj mikrokontroler nešto zaista može i kontrolirati. Mikrokontroleri su mali procesori. To je ona kategorija hardvera koja je u modernom svijetu praktički nevidljiva, a nalazi se svug-dje: u automobilima, vešmašinama, mikrovalnim i običnim pećnicama te praktički svugdje gdje je potrebno nešto pametno napraviti s uređajem, a ne isplati se u njega staviti veliko računalo s megabajtima ili giga-bajtima memorije te megahercima ili gigahercima procesorske snage. Pogledajte primjer mikrovalne s digitalnim LED prikazom i kontrola-ma “na buttone”: sve što ona treba jest reagirati na gumbe za trajanje i snagu zračenja, gumb “gasi-pali” i senzor otvorenih vrata, te nešto prikazivati na LED zaslonu. To je dovoljno glup zadatak da se ne isplati staviti neki ARM ili jači CPU, a dovoljno zahtjevan da ga je znatno jednostavnije napraviti u softveru nego kreirati digitalni sklop koji sve to radi bez softvera u užem smislu.

Arduino je platforma koja je mikro-kontrolere približila geekovskim ma-sama. Po prvi put ljudi koji misle da je cool napraviti i programirati svoj toster, light-show, kontroler klima-uređaja, protuprovalni alarm ili čak neki jednostavniji komad industrijske opreme dobili su komponentu s ko-jom to mogu napraviti a da nemaju svoje industrijsko postrojenje - čak im u mnogo slučajeva ne treba ni lemilica.

Mali megaherciZa one koji kad čuju “CPU” misle

“gigaherc”, vrijedi reći da se frekven-cije rada mikrokontrolera kreću u rasponu od kiloherca do niskih bro-jeva megaherca. Croduino je baziran na mikrokontroleru ATmega328 iz obitelji AVR, koji radi na frekvenci-jama do 20 MHz. Riječ “do” ovdje je stavljena namjerno jer mnoge situacije ne trebaju mikrokontroler tako visokih performansi. Također, dok se 64-bitni procesori danas počinju stavljati i u mobitele, ovaj je mikrokontroler 8-bitni. Za geekove u vama, ovo znači da podaci unutar čipa, u čip i iz njega putuju po osam bitova, a možda će vam biti zanimlji-vo i da se u osnovi radi o RISC arhi-tekturi, a instrukcije unutar procesora najčešće se mogu izvesti unutar jednog takta te odgovara jednakost

Intervju - DAviD Zovko, e-radonica


Odakle ideja za Croduino?Mi u e-radionici često smo koristili originalni Arduino, ali smo nailazili na par problema s njime koji su nam konačno bili razlog za kreaciju Croduina. Arduino nije službeno dostupan u Hrvatskoj. Morali smo ga nabavljati iz Slovenije ili Italije, što nikako ni nama nije bilo pristupačno, a kamoli nekom običnom klincu koji želi nešto naučiti o elektronici. Originalni je Arduino također prosječnom entuzijastu elektronike skup, a i velik je i nemoguće ga je uklopiti u manja kućišta.S Croduinom, konkretno prvom pločicom Croduino Basic, pokušali smo riješiti neke od tih problema koji su nas mučili: dimenzija je 5×3 cm, košta 120 kn s USB kablom i dostupan je u Hrvatskoj!

Je li ga bilo teško napraviti? Koji se dio radi kod nas, a koji u inozemstvu?Croduino nije bilo teško napraviti iako je iznimno dugo trajalo. Budući da je Arduino open source, dopuštene su modifikacije originalnog hardvera, što smo mi iskoristili i dizajnirali Croduino. Posebnu smo pažnju dali dizajnu i nekakvom vizualnom identitetu pločice, što se, nadamo se, može primjetiti.Pločica se za sada većinom radi u Kini: sve od PCBa i nabavke komponenata do njihova lemljenja na PCB. Konačni dio, bootloadanje (stavljanje programčića potrebnog za normalan rad pločice na mikrokontroler) i testiranje, radimo mi u Đakovu. Želja nam je proizvoditi Croduino ovdje, u Hrvatskoj, ali tehničke nam mogućnosti to još uvijek ne dopuštaju. Naime, za to bi nam trebalo još od tehničke opreme tzv. Pick and Place mašina koja stavlja minijaturne komponente na njihova mjesta na pločici. Jedva čekamo dan kada ćemo umjesto “Designed in Croatia” na Croduinu moći napisati “Made in Croatia”.

Kome biste preporučili Croduino?Svima koje barem malo zanima elektronika! To je nešto s čim je vrlo lako početi, a opet vas ne sputava da kasnije, kada se ufurate, napravite neki iznimno kompleksan projekt. Cijeli je sustav zaista sposoban za gotovo svaku ideju koja vam padne na pamet. Lako je krenuti s Croduinom zbog dostupnosti tutorijala i lekcija koje vas uvode u svijet Arduina. Takvi postoje na engleskom jeziku u tisućama verzija, a i mi sami imamo vlastite Croduino lekcije u kojima smo krenuli od samih osnova pločice i elektronike te polako idemo prema kompliciranijem. Ti su tutorijali na hrvatskom te ih izdajemo svaki ponedjeljak na adresi https://vimeo.com/channels/croduino.

Što je e-radionica? Koliko vas ima? Čime se sve bavite?e-radionica smo moj brat Tihomir i ja, a naš se obrt nalazi u Đakovu. To je zapravo webshop i online mjesto za učenje elektronike. Konkretno radimo LED trake, kontrolere,

napajanja i sl. te raznu DIY elektroniku: Croduino i dodatke za njega, senzore, komponente i pribor. Nedavno smo pokrenuli čak i Kickstarter projekt imenom Simavision, ali nažalost nije uspio. Radi se o ambijentalnom interaktivnom pozadinskom osvjetljenju TV-a ledicama kontroliranima Croduinom. Ako želite saznati više o njemu, možete na adresi http://goo.gl/aZSHVv. Od zanimljivih stvari koje smo radili jest stol s LED osvjetljenjem (za klubove i slično), https://vimeo.com/61671855 i simulator zvjezdanog neba za lokale, http://goo.gl/I4qwnw. Naša je stranica na Facebooku www.fb.com/e.radionica, trudimo se objasniti sve što radimo i naučiti posjetitelje kako stvari rade i kako sami mogu raditi sličlne stvari.Konačno, želja nam je da svoje proizvode izvozimo i plasiramo ih na europsko tržište. Nastavljamo raditi s nadom da ćemo to jednog dana moći stvarno napraviti.

Croduino je proizvod mlade ekipe iz Đakova koja ne radi samo gotove stvari nego i edukaciju o tome kako sklopovi i komponente funkcioniraju. Razgovarali smo s Davidom Zovkom.

https://vimeo.com/channels/croduino

http://goo.gl/aZSHVv

https://vimeo.com/61671855

http://goo.gl/I4qwnw

http://www.fb.com/e

HARDVER

Croduino

1 MHz = 1 MIPS. Ne sa-mo da je to presporo za 3D grafiku nego je prespo-ro i za glatku 2D grafiku, ali je savršeno ako trebate, recimo, upravljati semafo-rom. Za razliku od velikih računala, mikrokontroleri ove vrste sadrže i nekoliko kilobajta flash memorije na kojima se pohranjuje program koji oni izvode (da, samo jedan program), nekoliko kilobajta RAM-a te nešto EEPROM memo-rije u koju program može pohranjivati podatke koji su mu važni da traju iz-među reboota. Sve ovo se nalazi unutar samog čipa mikrokontrolera. U slučaju

Arduino se programira iz ugodnog IDE-a, editora u koji su ugrađene sve potrebne funkcionalnosti

ATmega328, količine su 32 KiB flasha, 2 KiB SRAM-a i 1 KiB EEPROM-a.

Arduino je brand elektroničkih kompo-nenata među kojima su najvažnije plo-čice na kojima se nalazi mikrokontroler, USB kontroler, pinovi putem kojih su dostupni analogni i digitalni ulazi i izlazi ovog mikrokontrolera te sva potrebna elektronika da bi to radilo. U pravilu, ove pločice dobivaju struju preko USB-a, ali postoje i varijante sa zasebnim napaja-njem. Croduino se spaja preko mini B USB konektora, a pločica sadrži i regu-lator napona na 5 V pa se može koristiti i izvan okruženja s USB-om.

Spomenuto je USB sučelje način na koji se izvode pametne radnje s Ardu-inom: programiranje mikrokontrolera i suradnja s velikim računalom. Jednom programiran, mikrokontroler funkcio-

nira samostalno i ra-čunalo mu nije nužno potrebno. Arduino se najlakše programira iz IDE-a koji je načinjen za tu svrhu. Radi se o jednostavnoj aplikaciji koja sadrži editor koda te naredbe za kompaj-liranje i upload koda na pločicu.

Mikro iz HrvatskeArduino je predstav-

nik generacije otvore-nog hardvera, u smislu da su specifikacija i shema uređaja javno dostupne i teoretski svatko može napraviti svoj klon Arduina. Ovu je teoriju u praksu pro-vela ekipa iz Đakova pod imenom e-radio-nica, koja ne samo da

u Hrvatskoj prodaje samu pločicu po cijeni koja je osjetno niža od one koju bi platili za uvoz Arduina nego je izradila i velik broj videou-puta o tome kako ga koristiti.

Sama je pločica manjih dimenzi-ja nego mainstream varijante Ardu-ina, što je s jedne strane dobro jer ju je lakše ugraditi u razna kućišta i vlastite projekte, no s druge stra-ne zahtijeva prilagođavanje ako se s njom žele koristiti elektroničke komponente (tzv. shields) koje ovise o točnim dimenzijama ploči-ce. Croduino je naravno softverski potpuno kompatibilan s Arduinom te je moguće koristiti doslovno ogromnu količinu dostupnog sof-tvera, primjera i dokumentacije koji danas za njega postoje.

Ako imate imalo sklonosti elek-tronici ili čak samo ideju što na-praviti uz malo elektronike, Crodu-ino može biti baš ono što trebate da biste napravili nešto cool.

Croduino sadrži 14 digitalnih IO pinova te osam analognih, koji se mogu koristiti za komunikaciju sa svijetom


e-radionica je izradila i niz videopredavanja o korištenju Croduina koja su vrlo pogodna za početak rada s njim

U vremenima kada je sigur-nost vitalnih poslovnih i korisničkih podataka ključna, a „curenje“ po-

dataka često može uzrkovati ne-popravljivu štetu, jednostavna i visokoefikasna metoda provjere identiteta na mjestu ispisa može osigurati miran san i omogućiti produktivniju radnu okolinu, a istovremeno držati troškove pod kontrolom.Budući da broj stvorenih doku-menata iz dana u dan raste, ko-risnici pri obavljanju svog posla ovise o pisačima, skenerima i kopirnim uređajima. 30% njih kaže da bez pristupa pisaču ili višenamjenskom uređaju ne bi bili u mogućnosti obavljati svoj posao.Što se sigurnosti na ovim uređajima tiče, mnoge or-ganizacije priznaju da - iako

sigurnost smatraju izuzetno značajnom - doživljavaju sigurnosne propuste, kao što je ispis osjetljivih dokumenata na dijeljenim pisačima na mreži.

Zaštita informacija s ULM-om Kako bi odgovorio na ove izazove, Canon je na novoj seriji višenamjenskih uređaja ima-geRUNNER ADVANCE predstavio Universal Login Manager.Universal Login Manager (ULM) je napredno rješenje za kontrolu pristupa i individualnu identifikaciju korisnika na višenamjenskim uređajima koje manjim i srednjim tvrtkama donosi sigurnost kakva se obično nalazi u ve-likim mrežama, optimizirane troškove te višu produktivnost. Ne zahtijeva server, može se integrirati s postojećim servisom za autori-zaciju poput Active Directoryja ili koristiti samostalno, a za korisnike imageRUNNER ADVANCE uređaja je posve besplatan.Upotreba Universal Login Managera nudi kontrolu nad time tko koristi pojedini uređaj i za koji posao, bez kompromisa u pogledu praktičnosti i produktivnosti. Universal Login Manager nudi izbor više vrsta prijave kako bi zaštitio uređaj od neo-vlaštenog pristupa. Nakon prijave, korisniku se prikazuje personalizirano i detaljno pri-lagođeno korisničko sučelje koje podržava njegov individualni način rada i time mu štedi trud i vrijeme. Uobičajeni poslovi kao skeniranje u e-mail ili specifičnu aplikaciju mogu se snimiti i dodati u obliku gumba u izborniku. To korisniku omogućuje da slje-deći put pokrene snimljenu operaciju samo jednim dodirom.Omogućen je i pristup osnovnoj statistici

korištenja te obrascima korištenja po uređaju i korisniku, kako bi tvrtke mogle uočiti područja na kojima se mogu ostvariti uštede.Korisnici prethodnih modela iz serije imageRUNNER ADVANCE također mogu iskoristiti ove nove mogućno-sti, a s rastom njihovog poslovanja Universal Login Manager se može jednostavno nadograditi na cje-

lovito rješenje za upravljanje dokumentima uniFLOW.

Nagrađivane inovacijeUniversal Login Manager primio je priznanje za „Izvanredan doprinos u inovaciji 2013“ ko-jeg dodjeljuje cijenjeni institut BLI. U Canonu ponosno ističu kako ovo priznanje potvrđuje

tvrtkinu privrženost pružanju inovativnih rješenja koja pomažu organizacijama postići poslovnu efikasnost i držati troškove pod kontrolom. ■

SPONZORIRANI TEKST

Veća produktivnost, viša sigurnost i bolja kontrola troškova na dodir gumba

Canonov Universal Login Manager je univerzalno rješenje za kontrolu pristupa na pisačima i višefunkcijskim uređajima koje štiti vaše osjetljive dokumente i pomaže pri kontroli troškova


AktuAlnosti

Digitalno piratstvo

O dgovor na pitanje iz podnaslova za-služuje poduži osvrt, no nestrpljivima ćemo odgovoriti već u prvoj rečeni-

ci: zasigurno neće. Krugovi koji zastupaju ideju o stupnjevitom odgovoru na digitalno piratstvo bili bi sretni kad bi nova američka incijativa postigla barem marginalno bolje rezultate nego tzv. HADOPI (Haute Autorité pour la diffusion des œuvres et la protection des droits sur internet) zakon u Francuskoj, no to se po svoj prilici neće dogoditi - a evo i zašto.

Zamka stupnjevitog odgovoraNakon Francuske, i Sjedinjene Države postaju poprište zanimljivog kriminološkog eksperimenta. Hoće li stupnjeviti odgovor na korisničko piratiziranje iskorijeniti digitalno piratstvo u SAD-u?

Tihomir KatulićDa je digitalno piratstvo široko raširena

pojava, jasno je bilo kome tko je upalio ra-čunalo u posljednjih 30 godina. Multimedi-ja, konvergencija podatkovnih i komunika-cijskih tehnologija, jednostavnost upotrebe - sve su to faktori koji su, pored galopirajuće informacijske revolucije, omogućili i masov-ne zloupotrebe, a ponajviše nedozvoljenu reprodukciju i distribuciju digitalnih sadrža-ja koju nazivamo digitalnim piratstvom. Ova virtualna otimačina uzrokuje raznovrsne efekte - sasvim sigurno, utjecala je na pri-hode nositelja prava na digitalne sadržaje (u prvom redu izdavačkih kuća, kojima autori prenose svoja prava jer nisu naviknuti, ne

znaju ili ne žele sami efikasno ekonomski iskorištavati svoja djela).

Utjecala je i na prihode autora - konačno, autori od tih istih izdavača dobivaju ho-norare. No da budemo sasvim objektivni, digitalno piratstvo ima i dokumentiranih pozitivnih efekata. Korisnici konzumiraju više digitalnih sadržaja - koriste više softve-ra, slušaju više glazbe, gledaju više filmova i čitaju više knjiga nego što bi mogli da su isti sadržaj pribavili legalnim putem. Ni-su rijetki autori i mediji koji, zahvaljujući piratstvu, imaju širu publiku ili su postali globalne medijske zvijezde (gledate li Top Gear?). Isto tako, neke tvrtke već desetlje-ćima svjesno igraju igru dvostrukih standar-da, potpuno svjesne da piratizacija njihova softvera predstavlja izvrsnu marketinšku strategiju - čitave generacije kineskih i in-dijskih programera odrasle su na piratizira-nom zapadnjačkom softveru.

Američki ISP-ovi usporavat će brzinu internetske veze korisnicima koji

opetovano piratiziraju


Tko su, zapravo, pirati?Borba protiv nedozvoljene upotrebe, re-

produkcije i distribucije autorskih djela u digitalnom okruženju obilježena je speci-fičnim osobinama ugroženog dobra - digi-talnog objekta zaštite koji se može praktički neograničeno umnožavati i distribuirati bez dodatnih troškova. Osim toga, u kriminološ-kom smislu, digitalno se piratstvo razlikuje od drugih pojavnih oblika kompjutorskog kriminaliteta svojom sveprisutnošću - danas zaista svatko može postati piratom. Ne za-htijeva posebnu tehničku obučenost iznad razine osnovne računalne pismenosti koju posjeduje praktički svaki korisnik. Nije po-trebna ni posebna motivacija (frustracija, otuđenost, iluzija veličine ili obična pohle-pa) koja krasi hakere, već samo želja da se konzumira digitalni sadržaj.

Zbog svih navedenih razloga zakonodav-cima svih naprednijih zemalja digitalno pi-

ratstvo već je desetljećima vruća tema. Za ovu priču, i svježi američki slučaj, zanimljiv je događaj koji se zbio sredinom prošlog desetljeća, kada je francuski zakonodavac naumio novim zakonom ubiti dvije muhe - prilagoditi svoje zakonodavstvo europskoj pravnoj stečevini implentirajući tada aktual-nu direktivu InfoSoc i riješiti akutni problem piratstva.

Porezom protiv piratstvaOdredbe tzv. DADVSI (Loi sur le Droit

d’Auteur et les Droits Voisins dans la Société de l’Information) zakonskog prijedloga trebale su poslužiti kao pravni okvir ozakonjivanja distribucije i reprodukcije sadržaja putem peer-to-peer mreža i drugih internetskih tehnologija. Predloženo rješenje odnosilo se na slučaj gdje je riječ o fizičkim osobama kao inicijatorima i primateljima transmisije, pod uvjetom da se usvoji adekvatan i pravičan oblik naknade. DADVSI je predstavljao zanimljivo rješenje zasnovano ne na represiji već na legalizaciji downloada putem sustava pravične naknade. Download s Interneta bio bi podrgnut vrsti obvezne licencije koja bi imala sličnosti s naknadom na temelju ograničenja za izradu privatne kopije (i kod nas poznatom tzv. porezu na prazne medije). Razmatrani su modeli prema kojima bi francuski korisnici plaćali naknadu u visini od sedam eura mjesečno po broadband priključku, a zauzvrat bi imali kulturni flatrate - neograničeni download digitalnih sadržaja (iznimno povoljna naknada, za francuski životni standard).

Usvajanje takvog rješenja koje bi legalizi-ralo neovlaštenu distribuciju putem peer-to-peer mreža zapravo bi predstavljalo primje-nu postojećih mjera koje se koriste u slučaju drugih upotreba koje je teško pojedinačno kontrolirati, poput kabelske retransmisije i već spomenutog sustava prikupljanja nakna-de za izradu privatne kopije kao prepozna-tog i relativno standardnog autorskopravnog ograničenja. Ovaj prijedlog pokrenuo je žestoku javnu debatu u Francuskoj. Pred-stavnici strukovnih udruženja autora i drugih nositelja prava kritizirali su nisku naknadu i nametanje mandatorne licence kao nepri-hvatljivog ograničenja.

Nažalost, prijedlog DADVSI nije usvojen; francuski je zakonodavac radije usvojio HA-DOPI - zakon kojim je ustrojena posebna državna agencija čiji je zadatak progon po-činitelja kroz trostupanjsku eskalaciju sank-cija koja kreće s opomenom, a može završiti dubioznom sankcijom zabrane korištenja Interneta.

Da je DADVSI usvojen u izvornom obliku 2006. godine, prema predloženim bi rješe-njima francuskim i međunarodnim autorima dosad bilo isplaćeno gotovo deset milijardi eura u vidu autorskih naknada. Umjesto toga, francuska država dobila je nove troš-kove, u prvom redu nove službenike na pro-računu (ni Francuzi nisu imuni na državnu hobotnicu), a autori i nositelji prava nisu dobili nikakvu naknadu niti su im prihodi značajnije porasli. Francuski građani u sve većem broju pribjegavaju upotrebi kripto-grafskih komunikacijskih metoda kako bi izbjegli nadzor davatelja usluga i agencije HADOPI. Popularizacija upotreba tih meto-da istovremeno otežava otkrivanje ozbiljnih počinitelja djela poput distribucije dječje pornografije te sadržaja ksenofobične i rasi-stičke prirode.

Inicijativa HADOPI vjerojatno je poznata čitateljima Mreže - njeni konkretni rezultati, s druge strane, ostaju predmet uske stručne pozornosti. Ipak, brojke koje su prošle go-dine prezentirane francuskom predsjedniku Hollandeu dovode u pitanje smisao čitavog eksperimenta, što nas konačno dovodi do ovogodišnjih događaja u Sjedinjenim Drža-vama.

Copyright Alert System (CAS)Za razliku od francuskog primjera, ame-

rički su nositelji prava nakon kontroverzi koje su pratile prošlogodišnju SOPA/PIPA priču i ranije zakonske prijedloge ovaj put odlučili krenuti putem samoregulacije. No-vi tzv. Copyright Alert System ili, kako ga američki novinari zovu Six strike system, predstavlja zajednički plan davatelja usluga internetskog pristupa i američke industrije zabavnih sadržaja, za koji se nadaju da će pomoći u borbi protiv digitalnog piratstva koje sve više uzima maha i u Sjedinjenim Državama. Ovaj sporazum zanimljiv je jer predstavlja prvi ozbiljni ustupak američkih davatelja usluga internetskog pristupa pre-ma nositeljima prava, odnosno odmak od zaštite koju ISP-ovima već 15 godina pru-žaju odredbe američkog Digital Millenium Copyright Acta. DMCA davateljima usluga pruža sigurno utočište (safe harbor) pred nositeljima prava u slučaju da se počinitelji piratstva služe njihovim uslugama, zauzvrat tražeći od ISP-ova da na dojavu o zloporabi uklone sporni sadržaj kako ne bi odgovarali za nastalu štetu.

Prema novom sustavu, korisnici usluga pristupa koji budu optuženi da su nedo-zvoljeno pristupali ili distribuirali zaštićene sadržaje primit će nekoliko uzastopnih upo-zorenja. Sustav je (očito) ime dobio po broju upozorenja koja korisnik može primiti prije nego što ISP protiv njega pokrene postupak koji može rezultirati i uskratom usluge.

Prema okvirnom sporazumu među pruža-teljima usluga, svaki je pružatelj slobodan implementirati vlastitu inačicu sustava upo-

Piratebay je iznimno lukrativan biznis (za pirate)


AktuAlnosti

Digitalno piratstvo

zorenja. Prema izvorima u američkim medi-jima, jedan od najvećih providera, Verizon, kao konačnu mjeru prekršiteljima predlaže usporavanje broadband veze na razinu br-zine dial-up pristupa u trajanju od nekoliko dana. Prije primjene te mjere Verizon prvo šalje dvije obavijesti, zajedno s uputstvima za otkrivanje i deinstaliranje softvera koji može biti odgovoran za zloupotrebe. Ako korisnik ne odustane od ilegalnog file sha-ringa, slijedi obavijest s edukacijskim filmi-ćem o posljedicama piratizacije. Nakon pete ili šeste obavijesti slijedi usporavanje brzi-ne pristupa, no Verizon svojim korisnicima ostavlja mogućnost da plate 35 dolara kako bi u postupku pred arbitrom dokazali da nisu počinili nikakvu zloupotrebu - u slučaju da arbitar presudi u njihovu korist, novac će im se vratiti, kao i puna kvaliteta usluge. Ovo je zanimljivo rješenje (zanimljivo pravnicima, kao što je neobičan nalaz zanimljiv liječniku - pacijentu se ne mora nužno svidjeti) koje će sigurno imati i zanimljivu primjenu.

Time Warner Cable, još jedan gigantski ISP, planira privremeno suspendirati pristup Internetu počiniteljima koji tada trebaju na-zvati službu za korisnike i obećati(!) da više neće piratizirati. Zamislimo primjenu ove mjere u domaćim uvjetima.

I preostali članovi CAS inicijative - Com-cast, Cablevision i AT&T - imaju vlastite programe implementacije CAS programa, iako u trenutku nastanka ovog teksta detalji još nisu poznati javnosti.

Što se industrijskih analitičara tiče, kao i or-ganizacija koje se bave zaštitom korisničkih prava - osobito zaštitom privatnosti - ne skri-vaju se dvojbe oko efikasnosti novog susta-va. Mnogi smatraju da je riječ prvenstveno o psihološkom pritisku koji bi korisnike trebao istovremeno uplašiti i educirati o posljedi-cama piratstva. Neki analitičari smatraju da bi iz tih razloga program mogao utjecati na smanjenje razine piratstva, barem u prvo vri-jeme primjene, no postoji (barem na temelju francuskog iskustva) opravdana bojazan da će file sharing servisi implementirati razne kriptografske protumjere koje će otežati ili

U sklAdU s vREMEnoM?Autorsko pravo nije nova pravna disciplina - upravo je zašlo u četvrto stoljeće postojanja. Pravo kao struka općenito nije osobito sklono naglim promjenama, štoviše konzervativno je i prije svega cijeni stabilnost i sigurnost - no je li autorsko pravo zaista zaostalo za vremenom; je li riječ o reliktu iz prošlih vremena kojem nema mjesta u budućnosti, kako nas uvjeravaju piratski aktivisti?Za standarde pravne znanosti, autorsko se pravo razvija sasvim pristojnom brzinom; čak bismo mogli reći da u posljednje vrijeme žustro prati društveni i tehnički razvoj. Kontrarno općem dojmu, temeljenom na prizemnom diskursu koji dominira popularnim medijima poput televizije i dnevnih novina, niti je autorsko pravo zaostalo i suvišno niti su stručnjaci za autorsko pravo dinosauri koji žive u 19. stoljeću okruženi debelim knjižurinama i petrolejkama. Neki od njih već godinama argumentirano dokazuju da je trenutna paradigma borbe protiv digitalnog piratstva otpočetka zasnovana na pogrešnim pretpostavkama - represiji prema korisnicima umjesto ponudi novih usluga koje će korisnici rado i legalno koristiti.

U gornjem lijevom kutu, prof. Cristophe Geiger, francuski stručnjak za autorsko pravo koji je predlagao obvezno licenciranje i kulturni flat-rate

Od dinosaura, za dinosaure?

Inicijativa američkih ISP-ova protiv pirata - ovaj put isključenje slijedi nakon šestog prekršaja (u baseballu: strike)

onemogućiti analizu mrežnog prometa u mjeri u kojoj se sa sigurnošću može zaklju-čiti da je riječ o nedozvoljenom prometu zaštićenim sadržajima. Osim toga, kako smo ranije spomenuli, takva utrka u naoružanju među ISP-ovima i korisnicima može omogu-ćiti pravim kibernetičkim kriminalcima lakše počinjenje drugih kaznenih djela, od kojih su neka osobito pogubna (dječja pornografi-ja, terorizam, računalna sabotaža).

Tehnologije

Agile u većim kompanijama

Agilnost i za velike

R elativno nedavno bio sam na sastanku s kolegom iz velike hrvatske kompanije koji vodi IT razvojne timove, pa mi je

prepričao jednu epizodu s posla. Konstantno mu stižu zahtjevi za realizaciju novih aktivnosti i kad god se pokušava braniti argumentima da jednostavno nema dovoljno resur-sa, često dobiva odgovor: “Radi inovativnije, koristi agilni pristup.”

To je česta i poznata situacija u mnogim većim organizacijama: pritisak i nezadovoljstvo poslovnih odjela brzinom isporuke softver-skih projekata s jedne strane te nezadovoljstvo IT-a nedovoljno jasnim zahtjevima i prioritetima s druge strane. Velike kompanije kontinuirano vode bitku s prespo-rim odgovorom na zahtjeve tržišta i optimizacije internih procesa, zbog čega im padaju konkurentnost i dobit. Evidentno je da postoje problemi u realizaciji projekata i organizacijske strategije, posebno kad je riječ o razvoju softvera.

Poznati je problem koji softver-

ski projekti imaju, pogotovo u kompleksnim korporacijskim okolinama, probijanje rokova i troškova projekta, uz polovično ispunjavanje zahtjeva. Postoji velik broj istraživanja koja pokazuju da je samo oko 30% softverskih projekata uspješno. Neću sad ulaziti u to što čini uspješan projekt; u ovom slučaju misli se na projekte u kojima su implementirane sve

Velike kompanije sve više koriste ili bi htjele koristiti agilni pristup projektima - ustvari, htjele bi biti konkurentnije i profitabilnije. U kojoj mjeri Agile pomaže tom njihovom cilju i koji su izazovi u toj tranziciji?

Dario Novaković funkcionalnosti definirane dosegom projekta u planiranom vremenu i budžetu. Iz rezultata velikog broja (kompleksnih) softverskih proje-kata dâ se zaključiti da ni najbolji eksperti u kompaniji ne mogu procijeniti koliko će trajati implementacija.

Ako pogledamo istraživanje Standish Groupa iz 2012. godine, koje je napravljeno priku-

pljanjem podataka u zadnjih 10 godina, vidimo da je agilni pristup projektima triput uspješniji od tradicionalnog. Pitanje koje si tre-bamo postaviti jest: zašto? Narav-no, trebalo bi detaljnije analizirati metodologiju izrade izvještaja i same definicije uspješnog projekta, no jedan je od razloga drugačiji pristup planiranju i implementaciji. Agilni pristup stavlja fokus na ispo-ruku gotovih funkcionalnosti, koje se kontinuirano implementiraju u kratkim vremenskim intervalima te ih korisnici mogu odmah koristiti. Ovakav pristup donosi nekoliko prednosti: kvalitetna povratna informacija od korisnika rano u projektu, jednostavnija modifika-cija isporuka te puno veća točnost


Scrum proces - Prikaz glavnih elemenata scruma

14%

57%

29%

Uspješni Problematični Propali

Waterfall Agile

42%

49%

9%

Uspješnost projekta - Usporedba uspješnosti agilnog i waterfall projektnog pristupa, prema CHAOS izvještaju Standish Groupe iz 2012. godine (na temelju podataka

prikupljenih od 2002. do 2010. godine)

Tehnologije

Agile u većim kompanijama

u procjeni potrebnog angažmana. Praksa je pokazala da ovakav pristup može drastično smanjiti vrijeme planiranja i točnije predvidjeti datum izlaska pojedine verzije proizvoda.

Muke po projektnoj praksi No uspješnost projekata nije samo pitanje

odabira projektne metodologije, već i njene primjene te same organizacijske politike. Ako malo pogledamo izazove na koje nailazimo u tranziciji u agilno upravljanje projektima i agilnu

organizaciju, možemo naći dosta zajedničkih elemenata s preprekama kod uvođenja tradicio-nalne discipline upravljanja projektima. Nemali broj velikih kompanija još uvijek nije na željenoj razini po pitanju organizacijskog upravljanja projektima. Iako je primjetan značajan rast u posljednjih 10 godina u implementaciji PMO-a u organizacijama, prije svega u razvijenom svijetu, pitanje je u kojoj se mjeri najbolje projektne prakse stvarno koriste u poslovanju i samim tim u kojoj mjeri pružaju kompaniji

stratešku prednost na tržištu. Jedna od premisa agilnog pristupa jest da se funkcionalnosti koje nose najveću poslovnu vrijednost trebaju imple-mentirati prije onih s manjom poslov-nom vrijednošću. Za njenu provedbu potrebno je imati mehanizme za procjenu poslovne vrijednosti. Taj se problem može sagledavati na nivou cijele organizacije i na nivou pojedi-nog projekta. Iskustveno znamo da nije lako donositi odluke o tome koji nam je projekt u organizaciji važniji od kojega. Da bismo na neki iole smislen način to zaključili, trebamo procijeniti kako nam pojedini projekti utječu na ostvarenje naših poslovnih ciljeva te ih na temelju toga rangirati kako bismo u konačnici dobili portfelj projekata koji nam poslovno ima najviše smisla za realizaciju poslovne strategije i ciljeva organizacije.

Isti preduvjet postojanja portfelja projekata povezanog s ključnim

pokazateljima poslovanja trebao bi postojati za kvalitetno upravljanje resursima, tj. rješavati problem prioriteta u slučajevima nedostatka re-sursa na projektima, što je jedan od vrlo čestih problema. Teoretski je jasno da je za ostvarenje strateških ciljeva kompanije bolje završiti pet ključnih projekata i kasniti sa šest manje važnih nego kasniti sa svih 11 i tako staviti pod veliki znak pitanja inicijalno planirani povrat na inve-sticiju. No za to se, pogađate, opet vraćamo na informaciju o vrijednosti pojedinog projekta za

kompaniju, ili još točnije, na našu procjenu potencijala rezultata tih projekata.

Slobodno možemo zaključiti da će kor-poracije koje danas imaju problem s defi-niranjem i povezivanjem KPI-ova i svojih aktivnosti (projekata) imati slične probleme i kod primjene agilne metodologije. Ako se spustimo na nivo projekta gdje agilni pristup jednostavnije funkcionira, onda je moguće vidjeti da je uloga vlasnika proizvoda ili procesa vrlo važna: uloga product ownera postaje vrlo eksponirana. Svaka organizacija trebat će product ownere, koji će moći i zna-ti da donose relevantne odluke o prioritetima i funkcionalnostima proizvoda i usluga. Nije da ih nije oduvijek trebala, no agilnim pristu-pom ova uloga postaje znatno zahtjevnija i odgovornija za uspješnost projekta.

Pri uvođenju agilnog pristupa u korporacije prvi bi koraci sigurno trebali uključivati toč-no utvrđivanje problema i njegove stvarne uzroke kako bi se moglo utvrditi na koji problem pokušavamo dati odgovor. Ovo je posebno važno velikim organizacijama, gdje bi inicijativa tranzicije u agilno upravljanje projektima mogla ostati na marginama kom-panije dugi niz godina, pokušavajući da riješi posljedice, a ne uzrok.

Promjena paradigme upravljanja organizacijom i projektima

Možda najveći izazov u tranziciji u agilnu organizaciju i agilno upravljanje projektima u velikim kompanijama predstavlja promjena postojeće paradigme upravljanja organizaci-jom, gdje između ostaloga treba u konačnici doći do promjene u strukturi menadžmenta u organizaciji: potrebno je dakle pronaći ba-

Burn-down chart - Prikaz preostalog posla s procijenjenim i realnim vrijednostima te količinom obrađenih zahtjeva po iteraciji (velocity)

Agilno nAprijedKoji je najbolji način za implementaciju agilne metodologije u korporaciji? Nema jednoznačnog odgovora. Korporacije i velike organizacije imaju kompleksnu strukturu, velik broj procesa i kulturu koju su gradile godinama te je promjene nemoguće uvesti brzo. Jasno je da su neophodne vizija kako postići agilnu organizaciju te snažna podrška visokog menadžmenta. Za očekivati je da će tranzicija u velikim kompanijama trajati više godina te je jedan od prvih zadataka postavljanje ciljeva, tj. definiranje područja u kojima kompanija želi da bude agilnija. To može biti brzina isporuke, kvaliteta proizvoda, veći povrat na investiciju (ROI), promptniji odgovor na zahtjeve tržišta ili nešto peto. Svakako bi jedan od prvih koraka trebao biti analiza trenutnog stanja i prepoznavanje konkretnih razloga lošije realizacije projekata. Sigurno će u jednom dijelu taj problem biti

organizacijske prirode, što smo spominjali na početku teksta. Također će u uvođenju promjena značajnu ulogu igrati edukacija i pravilno postavljanje očekivanja. Fokus menadžmenta obično je na rokovima i što bržem izbacivanju kompletnog proizvoda i usluga na tržište, uz minimiziranje troškova. Agilni je pristup fokusiran na isporuku vrijednosti rano i kontinuirano kroz projekt.Svaka kompanija mora proći kroz proces učenja, ispitivanja i djelomične promjene kako bi dobila odgovor na pitanje koji joj pristup donosi najveću vrijednost. Za očekivati je da će korporacije u konačnici koristiti hibridni model upravljanja projektima, gdje će se dio projekata voditi agilnim, a dio waterfall pristupom. Uobičajeno je da se na početku procesa tranzicije agilni pristup koristi kod manje kritičnih projekata, onih s velikim brojem promjena i iskusnijim razvojnim timovima, dok će

se na kritičnim i regulatornim projektima, na projektima gdje se ne očekuje velik broj promjena te na projektima s velikim brojem razvojnih inženjera biti korišteniji klasični planski model. Dio kompanija vjerojatno će se naći u modificiranom waterfall modelu s dijelovima agilnog pristupa (iterativno planiranje, refaktoriranje, planiranje bazirano na funkcionalnostima proizvoda, iterativni razvoj softvera i sl.). U svakom su slučaju interes i trend neupitni. Istraživanje VersionOnea koje se provodi nad softverskim profesionalcima pokazalo je nastavak trenda interesa za agilnim pristupom, koji je narastao sa 59% u 2011. na 83% u 2012. godini. Sâm agilni pristup već je pokazao da može biti jedna od komparativnih prednosti za korporacije. To su činjenice koje svakako nijedna velika kompanija ne može ignorirati te ako već nije, treba pod hitno uhvatiti priključak s ovim promjenama.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Preo

stal

i ang

ažm

an (s

tory

poi

nts)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12Sprintovi

Idealni (procijenjeni) burndown Stvarni burndown Velocity (story points/sprint)


lans između tradicionalnih voditeljskih funkcija (kao što su voditelji projekta, linijski menadžeri i članovi uprave) s drugačijim shvaćanjem vo-đenja i novih ulogama (kao što su scum master i product owner).

Ti izazovi vidljivi su i u istraživanju Versi-onOnea iz 2011. godine (The State of Agile Development), gdje su kao glavne prepreke u daljnjoj tranziciji u agilnu organizaciju prepo-znati sljedeći čimbenici: promjena organiza-cijske kulture (52%); dostupnost zaposlenika s odgovarajućim vještinama (40%); generalni otpor promjenama (39%).

Funkcije i odgovornosti koje ima voditelj projekta u klasičnom waterfall projektu, prema najkorištenijem agilnom modelu scrumu, raspo-ređuju se između product ownera, razvojnog tima i scrum mastera.

Product owner odgovoran je za poslovni aspekt projekta, što između ostalog uključu-je upravljanje zahtjevima korisnika tijekom projekta, njihovo rangiranje prema poslovnim prioritetima, osiguranje budžeta te brigu o po-stizanju očekivane poslovne koristi zbog koje je projekt i pokrenut. Scrum tim odgovoran je za planiranje, procjenu i razvoj funkcionalnosti te samostalno utvrđuje najbolji način za ostva-renje zadanih funkcionalnosti. Članovi tima za-jednički odlučuju koja će osoba raditi na kojem od zadataka, koja su tehnička znanja i iskustvo potrebni za postizanje potrebne kvalitete, kao i ostale detalje same implementacije. Scrum master ima ulogu trenera i savjetnika tima, pomažući timu da bude što efikasniji. Ova je uloga odgovorna za scrum proces, savjetovanje tima i menadžmenta po pitanju scruma, rješava-nje mogućih prepreka u realizaciji te praćenje napretka projekta.

Klasični pristup projektima zahtijeva detaljno definiranje i planiranje svih funkcionalnosti na početku projekta kako bi se utvrdio budžet te definirali resursi i terminski plan. Ovi su klasični parametri duboko integrirani u sustave i način upravljanja kompanijom. Scrum metodologijom projekti se odrađuju iterativno u sprintovima koji traju dva do četiri tjedna, što se unaprijed fiksno definira. Product owner odgovoran je za zahtjeve korisnika (user stories) u product backlogu te ih prikuplja i rangira tako da se prvo realiziraju poslovno najinteresantniji zahtjevi. Na početku svakog sprinta tim za-jedno s product ownerom dogovara što će se raditi u sljedećem sprintu. Preuzete zahtjeve tim detaljnije raspisuje i planira u svom sprint backlogu te raspoređuje aktivnosti između sebe, čime završava planiranje sprinta i kreće implementacija. Kada sprint krene, više se ne mogu dodavati nove aktivnosti u sprint backlog, već se one trebaju planirati za sljedeći sprint.

Također, način praćenja realizacije agilnih projekta predstavlja znatnu razliku u odnosu na klasični pristup. Parametri koji se najčešće koriste u praćenju realizacije projekta jesu ve-locity i burn-down charts. Velocity je primarna mjera koja predstavlja količinu zahtjeva koje tim može odraditi u jednom sprintu, mjerena story pointsima (proizvoljna mjera truda potrebnog da se implementira korisnički zahtjev). Burn-down chart pokazuje količinu preostalog posla. Fokus se pomiče s terminskog trajanja aktivnosti na isporuku zaokružene funkcionalnosti, s kon-stantnom povratnom informacijom od korisnika te samo okvirnu procjenu trajanja projekta na

temelju velocityja i procjene kompleksnosti pojedinog funkcionalnog zahtjeva. Budžet nije u formi projekta “ključ u ruke”, nego isporuke maksimalne vrijednosti u raspoloživom vreme-nu, novcu i ljudskim resursima. Naravno, mogu-će je i uputno pratiti i druge parametre kao što je broj bugova u kodu, količinu neprihvaćenih funkcionalnosti po sprintu i druge parametre

koji će dati jasniju sliku o statusu projekta. Iako je scrum metodologija relativno jedno-

stavna, upravo zbog značajne promjene načina rada predstavlja velik zalogaj za svaku veću kompaniju. Utjecaj na komunikaciju, kulturu u organizaciji i same ljude vrlo je velik te se sama tranzicija treba tretirati kao proces upravljanja promjenama.


Hibridni projektni pristup - 49% ispitanika koristi hibridni pristup - scrum i waterfall (Scrum Alliance - State of the Scrum Report iz 2013. godine)

Scrum u kompanijama - Izvještaj o korištenju scruma u kompanijama (Scrum Alliance - State of the Scrum Report iz 2013. godine; 500 ispitanika iz 70 zemalja; 45% ispitanika iz kompanija s preko 1.000 zaposlenih; 22% iz kompanija s preko 10.000 zaposlenih)

0% 10% 20% 30% 40% 50%

39%

16%

13%

11%

8%

6%

4%

2%

Scrum je jedna odmetodologija koje koristimo

Scrum se koristiza sav razvoj softvera

Ne znamo što je Scrum

Znamo što je Scrum,no nismo ga koristili

Trenutno smo uScrum pilotu

Isprobali smo Scrum, nonema odluke o nastavku

Scrum se koristi ucijeloj organizaciji

Scrum se koristi nadrugim projektima

(koji nisu razvoj softvera)

0% 7% 14% 21% 28% 35%

31%

24%

13%

9%

8%

8%

6%

2%

Nemamo waterfallprojektni pristup

Scrum se koristi za neke projekte,a za sve ostale waterfall

Scrum je vrlo uspješani samo to koristimo

Scrum je uspješno predstavljenkao dodatak waterfall metodi

Nakon detaljne evaluacije tipovaprojekta, zahtjeva i ostalih

parametara, odlučeno je dase koristi ili Scrum ili waterfall

Scrum je predstavljen i integriranu našu waterfall metodu

Nismo uspješno predstavili Scrum, tako da se i dalje

koristimo waterfall metodom

Neuspješno smo pokušaliintegrirati Scrum i waterfall

AKTUALNOSTI

Standardi IPMA Competence Baseline (ICB)

IPMA Competence Baseline (ICB) predstavlja standarde sposobnosti upravljanja projektima koje je postavio International Project Management Association (IPMA), a koriste se za certifikaciju voditelja projekata kako bi se osigurala dosljedna primjena prakse, alata i metoda kroz zadani okvir znanja. I naglasimo - slobodni su za uporabu!

K ada u Hrvatskoj spomenemo projektno upravljanje (makar će se u svakod-nevnom govoru obično reći project

management), prva je asocijacija najčešće certifikat PMP - Project Management Professi-onal, kojim upravlja PMI - Project Management Institute. Međutim, međunarodnih udruga koje se bave projektnim upravljanjem, modela upravljanja projektima i modela certifikacije osoba zaduženih za upravljanje projektima ima više - spomenimo također neprofitnu udrugu Computing Technology Industry Association (CompTIA), koja ima ima svoju metodologiju Project+ i sustav certificiranja za nju.

No u ovom tekstu opisat ćemo jednu treću, također iznimno jaku međunarodnu udrugu: International Project Management Association (IPMA) sa sjedištem u Švicarskoj i njen model projektnog upravljanja IPMA Competence Baseline (ICB).

IPMA je, ukratko rečeno, neprofitna organiza-cija za međunarodno promoviranje projektnog upravljanja. Organizirana je kao federacija preko 50 nacionalnih i međunarodnih udruga usmjerenih prema projektnom upravljanju, s preko 120.000 članova prema podacima iz 2012. godine. Organizacija je započela svoje aktivnosti davne 1965. godine u Beču, vođena grupom europskih menadžera. Godine 1979. dobila je današnji naziv - IPMA.

Promocija projektnog upravljanjaCilj je udruge razvoj i promocija projektnog

upravljanja, a u tome je iznimno važan i stan-

Certificirana sposobnost


Oko sposobnosti - temelj IPMA Competence Baseline

(izvor: Hrvatski NCB)

CertIfIkACIjAICB je, kako smo rekli, temeljno zamišljen kao priprema za dobivanje IPMA certifikacije. Sama certifikacija je podijeljena u četiri razine: Razina A: Certified Projects Director (Ovjereni direktor projekata/Voditelj programa/Voditelj portfelja projekata); Razina B: Certified Senior Project Manager (Ovjereni viši voditelj projekta/Voditelj složenog projekta); Razina C: Certified Project Manager (Ovjereni voditelj projekta); te Razina D: Certified Project Management Associate (Ovjereni suradnik za upravljanje projektima).Kako je navedeno na stranicama Hrvatske udruge za upravljanje projektima, razinu A-C mogu tražiti iskusni voditelji projekata, direktori, voditelji programa i voditelji portfelja projekata za: investicijske projekte, razvojne i istraživačke projekte, projekte u informatici i telekomunikacijama te projekte reorganizacije i unapređenja poslovanja. Metodologija dakle nije usmjerena samo na IT! Razinu D može tražiti svatko tko ima dovoljno znanja i sposobnosti iz svih područja upravljanja projektima, bez obzira na iskustvo te sudjelovanje na seminaru ili workshopu iz upravljanja projektima.

dard koji uspostavlja smjernice za rad profe-sionalaca u području projektnog upravljanja - IPMA Competence Baseline (ICB). Ukupno je, prema podacima iz 2012. godine, izdano preko 150.000 IPMA certifikata u svijetu.

IPMA načela i normative u Hrvatskoj promo-vira Hrvatska udruga za upravljanje projektima (Croatian Association for Project Management - CAPM), koju možete naći na www.capm.hr. Osnovne su djelatnosti CAPM-a: razvoj i promicanje profesionalizacije u upravljanju projektima; zastupanje interesa projektnih me-nadžera; povezivanje ljudi aktivnih u upravlja-nju projektima; razvoj i uspostava mreže znanja i informacija; utjecanje na stvaranje javnog mišljenja o bitnim pitanjima upravljanja projek-tima; njegovanje suradnje s drugim nacionalnim udrugama projektnih menadžera; te, naravno, rad udruge u skladu s normativima IPMA-e.

IPMA Competence Baseline Version 2.0 bio je

prvi skup smjernica, izdan 1999. godine. Danas je u primjeni IPMA Competence Baseline Ver-sion 3.0 iz 2006. godine. Za razliku od većine drugih modela projektnog upravljanja, ovaj je model u potpunosti slobodan za preuzimanje. Cijela opsežna knjiga verzije 3.0. (212 stranica) dostupna je besplatno za preuzimanje kao PDF. I ne samo to - aktivisti Hrvatske udruge za upravljanje projektima potrudili su se da ju prevedu, tako da postoji hrvatski prijevod pod nazivom “Hrvatski nacionalni vodič za temeljne sposobnosti upravljanja projektima Verzija 3.0” i također je slobodan za preuzimanje kao PDF sa stranica www.capm.hr.

Među brojnim standardima i modelima koje smo posljednjih godina predstavili u Mreži, za-ista još nije bilo slučaja da netko prevede cijeli model i još ga besplatno stavi na uporabu - pa ovome svaka pohvala!

Naravno, uvijek se može reći da je jezik

Goran Vojković

http://www.capm

http://www.capm.hr

Standardi IPMA Competence Baseline (ICB)


projektnog upravljanja engleski, no mnogi se projekti moraju voditi na hrvatskome, a onda se troši vrijeme na prevođenje engleske, u nas ne baš uvriježene terminologije, pa je imati hrvatsku inačicu velika prednost.

Opis modelaIPMA Competence Baseline (dalje ICB) pri-

marno je namijenjen osobama koje se pripre-maju za certifikaciju u projektnom upravljanju (ovdje na četiri razine), kao i ispitivačima u tom postupku certificiranja. Naravno, može se koristiti i kao vodič za pripremu materijala za učenje projektnog upravljanja, ali i kao pri-ručnik onima koji ulaze u područje projektnog upravljanja.

Definitivno se u ovu zadnju svrhu može preporučiti svima kojima u poslu zatreba da uče projektno upravljanje - model je jasan, a postojanje hrvatskog prijevoda olakšava čitanje te prihvaćanje znanja i onima koji se (još) ne sna-laze sa specijaliziranom engleskom terminologijom.

Sâm model temelji se na najboljoj praksi projektnog upravljanja - da-kle bez suvišnog formaliziranja od koje znaju patiti neki drugi modeli i standardi.

Temelj je modela “oko sposob-nosti”. Kako hrvatski prijevod navodi: “Oko sposobnosti naziv je za integraciju svih elementa uprav-ljanja projektima na način kako ih gledaju voditelji projekata kada procjenjuju specifičnu situaciju. Oko također predstavlja jasnoću i viziju.” Nakon što primi informaciju vezanu za projekt, kompetentan i odgovoran profesionalac u pro-jektnom upravljanju preuzeti će odgovarajuće aktivnosti.

ICB definira 46 elemenata spo-

sobnosti koji pokrivaju tehničke sposobnosti projektnog upravljanja (20 elemenata), pro-fesionalno ponašanje osoblja koje se bavi projektnim upravljanjem (15 elemenata) te poveznice (kontekstualne sposobnosti) u kontekstu projekata, programa i portfelja (11 elemenata). Svaki element sposobnosti sastoji se od naslova, opisa sadržaja, popisa mogućih procesnih koraka i kriterija iskustva potrebnih za svaku IPMA razinu certificiranja.

O sadržaju ICB-a, prenosimo iz hrvatskog prije voda: “ICB sadrži osnovne pojmove, za-datke, praksu, vještine, funkcije, upravljačke procese, metode, tehnike i alate koji se koriste u dobroj teoriji i praksi upravljanja projektima, kao i posebna znanja i iskustvo, gdje je to pri-kladno, inovativne i napredne prakse koje se koriste u posebnim situacijama.”

Spomenimo i da je ICB i IPMA certifikacija

u četiri razine usko povezana sa standardima kvalitete kao što je ISO 9000, a može se koristiti i zajedno sa standardima projektnog upravljanja (PRINCE2, PMBooK), programa (MSP) te uprav-ljanja rizicima (M_o_R).

Ništa samo od sebeUčenje projektnog upravljanja neće samo po

sebi donijeti rezultate u smislu boljeg vođenja projekata. To neće napraviti ni formalno certifi-ciranje - potrebno je da sama organizacija ima svijest i volju da poštuje i primjenjuje relevantne standarde metodologije projektnog upravljanja, tehnike i alate. Ključni dionici trebaju znati svoje uloge unutar projektnog upravljanja, a organizacija treba biti tako postavljena da može ostvariti koristi od dobrog projektnog upravlja-nja. Ovo vrijedi za sve projektne metodologije, pa tako i ICB.

Ako organizacija poštuje i koristi projektna znanja, ako certificira svoje ljude te poslije certifikacije iskoristi njihova znanja kako bi se sama bolje organizirala - rezultati neće izostati. Dodajmo tome da različiti projekti traže i različite pristupe - nije isto IT projekt implementacije softvera i izgradnja naftne platforme. Metodologije kao što je ICB, koje su snažno naslonjene na stručne udruge u kojima se može naći i formalno i neformalno usavrša-vanje u smislu kontakata s iskusnim kolegama, tu sigurno mogu uvelike pomoći.

U opsežnoj paleti modela i standarda ICB ima dvije prednosti: sâm je model besplatan i dostu-pan svima, uključivo i na hrvatskom jeziku, te je usko vezan uz funkcioniranje nacionalne udruge stručnjaka. Ukratko, zanimljivo za proučiti.

IPMA Competence Baseline definira 46 elemenata sposobnosti u tri kategorije

SPOSOBnOSTITehničke Ponašanja Kontekstualne

Uspjeh upravljanja projektimaInteresne strane

Zahtjevi i ciljevi projektaRizik i prilike

KvalitetaProjektna organizacija

Timski radRješavanje problema

Projektne struktreOpseg i isporuke

Vrijeme i faze projektaResursi

Troškovi i financijenabava i ugovori

PromjeneKontrola i izvješća

Informacije i dokumentacijaKomunikacija

PokretanjeZatvaranje

VođenjeSudjelovanje i motivacija

SamokontrolaProdornostOpuštanjeOtvorenostKreativnost

Orijentiranost rezultatimaUčinkovitostKonzultacijePregovaranjeSukobi i krizePouzdanost

Poštivanje vrijednostiEtika

Projektna orijentacijaProgramska orijentacija

Porfeljna orijentacijaImplementacija projekata, portfelja i

programaStalna organizacija

PoslovanjeSistemi, proizvodi i tehnologija

Upravljanje kadrovimaZdravlje, osiguranje, sigurnost i

zaštita okolišaFinancije

Pravo

TEHNOLOGIJE

ADF Essentials na aplikacijskom serveru GlassFish

O racle zadnjih godina pokušava progurati svoj Application Deve-

lopment Framework (ADF), ali scena u Hrvatskoj pokazuje da taj proces nije pretjerano brz i uspješan. Razlog može biti to što se Oracle Forms (vrlo popularna platforma) i dalje aktivno razvija, pa developeri nemaju potrebu za prebaci-vanjem na ADF, ali isto tako mnogi developeri nisu dovolj-no upoznati s ADF-om.

Što je ustvari ADF? ADF je end-to-end razvojni fra-mework, sagrađen na platformi Enterprise Java. Framework se temelji na Model-View-Con-troller patternu, s integriranim rješenjima u svakom sloju i mogućnostima da se ti slojevi jednostavno povežu.

Iako podržava i Swing kom-ponente, Oracle se sve više fokusira na web tehnologije i sučelja. Tako je i jedan od glavnih aduta ADF-a iznimno bogata kolekcija JSF komponenata (njih više od 150), koje out-of-the-box podržavaju HTML5 i Ajax.

U controller dijelu ADF proširuje stan-dardni JSF Controller dodatnim kontrolama toka, naprednim upravljanjem stanjima i reusabilityjem dijelova toka. Za pisanje poslovnih pravila tu su ADF Business Components, koji su između ostalog za-duženi i za objektno-relacijsko mapiranje, deklarativnu validaciju i sigurnost. Da bi model i view ostali razdvojeni, brinu se ADF Bindings, koji pružaju deklarativni način pristupa podacima u modelu. Tu je i Oracle JDeveloper, razvojni alat koji ima ADF u potpunosti integriran u svoje sučelje

Oracle besplatno? Ma nije mogućeKad vam tvrtka koja naplaćuje svako svoje programsko rješenje proizvod ponudi besplatno, pristupate tome s nevjericom. Ali ovaj put Oracle zaista poklanja

i unutar kojeg se većina stvari vezanih uz ADF može postići bez tipkanja koda.

“Meni je to preskupo”Iako je ADF vrlo kompletan framework,

ima i jedan nedostatak. Naime, cijena ADF paketa nije zanemariva. Licenca se može kupiti prema broju korisnika (120 USD po korisniku) ili po procesoru (5.800 USD po procesoru). Budući da web aplikacije morate negdje i pokrenuti, logičan je izbor Oracle Weblogic aplikacijski server. Uz njega dobijete i ADF licencu, ali sâm server košta 10.000 USD po procesoru.

To nisu mali iznosi i mogli bi otjerati potencijalne korisnike. Zato je Oracle na tržište izbacio reducirani set ADF framewor-ka pod imenom ADF Essentials, vjerojatno u nadi da će dio korisnika Essentialsa s

vremenom morati prijeći na puni ADF framework.

Dakle, ADF Essentials sadrži samo dio punog ADF-a, ali mu je plus što nema troš-kova licenciranja i dozvoljeno je njegovo korištenje bilo na kojem aplikacijskom ser-veru - uz napomenu da je samo GlassFish certificiran. Kao što je već spomenuto, Oracle se fokusira na web razvoj, pa ta-ko i Essentialsi od punog ADF-a uzimaju one funkcionalnosti koje su bitne za web aplikacije.

Tako na raspolaganje dobivamo ADF Business Components i ADF Model za rad s bazom i upotrebu modela u ostalim dijelovima projekta. Dalje, dobivamo ADF Controller sa svim svojim prednostima u odnosu na JSF Controller. I na kraju, mo-žemo koristiti sve ADF Faces komponente

ZAštitA AplikAcijABudući da ADF Security nije uključen u paket ADF Essentials, morate smisliti neki drugi način zaštite svojih aplikacija. U pravilu vam je i više nego dovoljan JEE container-managed security. Manje poteškoće imat ćete samo kod zaštite tzv. task-flowova, jedne od posebnosti ADF Controllera. Uz nedostatak ADF Securityja, glavobolju vam može zadati i nedostatak repozitorija korisnika. Industrijski je standard uglavnom neki LDAP repozitorij (ili Active Directory). Uz prijašnje verzije Oracleovih aplikacijskih servera uvijek ste imali uključenu i i neku vrstu LDAP-a. Kod Weblogic servera to je bio integrirani LDAP server, dok je u starijim 10g verzijama to bio Oracle Internet Directory.

Na sreću, postoji vrlo kvalitetno open source rješenje u obliku OpenLDAP servera. Da bi veselje bilo potpuno, moramo biti sigurni da možemo jednostavno integrirati svoj LDAP unutar aplikacijskih servera. Ispada da je to najmanji problem jer GlassFish dolazi s podrškom za vanjske LDAP repozitorije. Dobra je stvar u svemu da Weblogic server također ima podšku za vanjske LDAP servere. S ovakvom konfiguracijom moguće je napraviti vrlo dobre centralne sustave upravljanja korisnicima. Što se tiče aplikacija, kod njih nema promjena u razvoju jer ih u pravilu ne zanima kako se autentificiraju i autoriziraju korisnici sustava.


Vladimir Koren i daVor Gardijan

ADF Arhitektura pokazuje složenost ADF frameworka



Oracle besplatno? Ma nije mogućeza izradu korisničkih sučelja te ADF DVT komponente koje uključuju sve moguće vrste grafova. Od stvari koje nemamo na raspolaganju ističu se ADF Swing i ADF Mobile, što Essentialse efektivno ograničava na izradu web aplikacija.

Prije nego potrčite i počnete razvijati s ADF Essentialsima, morate biti svjesni da je taj paket namijenjen manjim aplikacijama i kao takav ima jedno ograničenje koje piše negdje sitnijim slovima. Radi se o nemo-gućnosti korištenja frameworka u clusteru. Zato prije nego krenete u razvoj, dobro pro-mislite spada li vaša aplikacija u kategoriju visokodostupnih ili možda računate na velik broj korisnika. Ako je odgovor potvrdan, bolje je da odmah krenete u razvoj s punim ADF-om nego da kasnije dođete u situaciju da morate prepravljati aplikaciju.

Kamo da to stavim?U trenutku kad zaključite da ADF Essen-

tials pokriva potrebe vaše aplikacije, mo-rate odlučiti na čemu ćete to vrtjeti, a da istodobno izbjegnete troškove licenciranja aplikacijskog servera. Koliko god Weblogic bio dobar izbor i kvalitetan server, njegova je cijena ono što odbija male korisnike. Tu u igru ulazi GlassFish, server koji je Oracle dobio u vlasništvo kupnjom Suna 2010. godine.

GlassFish je danas referentna Java EE implementacija, što znači da prati Java EE razvoj i obično bude prvi aplikacijski server koji podržava sve funkcionalnosti novih Java EE verzija. U usporedbi s Weblogic aplikacij-skim serverom, GlassFish po funkcionalnosti izgleda kao igračka, ali to s druge strane do-vodi do puno jednostavnije instalacije, kon-figuracije i održavanja. Štoviše, GlassFish ov je CLI (Command Line Interface) toliko dobar i jednostavan da grafičko sučelje ne morate ni otvarati.

Što se tiče pokretanja ADF Essentials apli-kacija na GlassFishu, najlakši je način da to postignete - upotrebom JDevelopera. Ako koristite njegov build aplikacije, kao platfor-mu možete odabrati GlassFish aplikacijski server. U tom trenutku kreće neka magija i van dobivate EAR spreman za deploy. Ako ste ispravno obavili konfiguraciju, nakon in-stalacije EAR-a aplikacija bi trebala proraditi.

Morate biti svjesni nekih stvari koje se dese prilikom builda. Prvo, JDeveloper zapakira u EAR nekih 90 MB različitih jarova, što aplikaciju čini vrlo nespretnom za remote deploy. Ovdje nije stvar samo u ADF-u, ne-go i u Servlet specifikaciji koja traži nepošti-vanje defaultnog učitavanja klasa. Kako god bilo, aplikacije od 90 MB su neprihvatljive, uzmemo li u obzir da vašeg koda unutra ima možda 1-2 MB. Drugo, djelomično vezano za prvo, jest skriveno dodavanje glassfish-web.xml deployment descriptora kojim se podešava GlassFish class-loader. I treće, JDeveloper promijeni web.xml descriptor jer za ispravno funkcioniranje ADF-a na

GlassFishu mora postojati još jedan listener specifičan za GlassFish.

Zašto ovo napominjemo? Jer u slučaju da odlučite raditi svoj vlastiti build aplikacije, možete ostati iznenađeni zašto vam apli-kacija ne radi. Ovo su stvari koje morate uključiti u svoj build.

A kol’ko to dobro radi?Nakon početnog oduševljenja što vam

je aplikacija proradila, zapitate se koliko je cijeli sustav brz i pouzdan. Logično, uzimate u ruke Performance Tuning Guide za GlassFish i krećete redom, u nadi da ćete postići ubrzanje od 300% koje Oracle spominje u nekom svojem propagandnom letku. Ono što nisu napisali jest u kojem su dijelu uspjeli postići takvo ubrzanje, ali u ADF aplikaciji sigurno nisu. Dakle, poštimajte svoj GlassFish server prema

potrebama vaše aplikacije, konfigurirajte Garbage Collector, odredite količinu po-trebne memorije, podignite ili spustite broj threadova GlassFisha, ali ne očekujte neke posebne rezultate u ADF aplikacijama. ADF aplikacije najbolje ćete optimizirati tako da popravite vlastiti kôd.

Ono što preporučamo jest da svoju aplika-ciju pustite kroz neki stress-test i vidite gdje vam je usko grlo. Kod testiranja pokušajte simulirati stvarno opterećenje vašeg servera i ocijenite zadovoljavaju li vas postignuti rezultati. Kao alat za testiranje preporučamo Apache JMeter, ali uz napomenu da je konfi-guracija testova za ADF dosta komplicirana.

Kod testiranja budite oprezni da ne uve-dete neka čekanja na resurse koja nemaju veze s izvođenjem aplikacije. Npr. pripazite da ne dostignete propusnost mreže pa da vam rezultati pokazuju kojom ste brzinom

ADF na GlassFishu u nekoliko naredbiNakon što s Oracleove stranice skinete paket ADF Essentials, do potpuno funkcionalnog GlassFisha potrebno je napraviti svega nekoliko stvari. A najbolje je što sve možete postići bez ijednog klika mišem.

wget http://download.java.net/glassfish/3.1.2.2/release/glassfish-3.1.2.2.zipunzip glassfish-3.1.2.2.zipcd glassfish3/glassfish/domains/base_domain/lib/

cp <adf-essentials.zip> .unzip -j adf-essentials.zip

#otvoriti ../domain.xml i u <jvm-options> dodati-Doracle.mds.cache=simple-XX:MaxPermSize=512m

#opcionalno - omogućiti remote pristup serveru./asadmin enable-secure-admin

./asadmin start-domain

I to je to, server je spreman za ADF Essentials aplikacije.

Usporedba funkcionalnosti - ADF Essentials zadržao je dovoljno stvari da bude kvalitetan web framework

http://download.java.net/glassfish/3.1.2.2/release/


TEHNOLOGIJE


mogli skidati s aplikacijskog servera. Drugo, ako imate teške upite na bazu, test će vam mjeriti brzinu baze, a ne brzinu aplikacije. Treće, konfigurirajte connection pool jer bi vam se moglo desiti da zahtjevi čekaju na slobodnu konekciju dulje nego što traje sama obrada zahtjeva, ili bi čak mogli otići u timeout ako ne uspiju dobiti konekciju na vrijeme. Četvrto, aplikacijski moduli u ADF-u također moraju imati dovoljno velik pool da spriječite prečestu pasivizaciju i aktivaciju. Ovo su neke osnovne smjernice

za testiranje; dalje morate podesiti prema svojoj aplikaciji.

Što se tiče rezultata koje smo mi dobili, ugodno su nas iznenadili. Brzinom se kom-binacija GlassFish + ADF Essentials može nositi s kombinacijom Weblogic + ADF. Razlika u performansama bila je manja od 5% u korist Weblogic servera. Ono što je možda bitnije od same brzine jest stabilnost sustava. U testovima koji su obrađivali 10 paralelnih korisnika sa ~10.000 zahtjeva nije bilo nikakvih pogrešaka i nije došlo do

usporavanja zbog velikog loada. To nam je u svakom slučaju povećalo povjerenje u ADF Essentials i aplikacijski server GlassFish.

Za kraj možemo samo zaključiti da bi od paketa ADF Essentials mogli profitirati svi. U prvom redu developeri koji su htjeli isprobati ADF, ali ih je možda odbila cijena; zatim deve-loperi s ADF iskustvom koji sad svojim manjim klijentima mogu isporučiti aplikacije bez izlaska iz ADF domene; na kraju krajeva i Oracle, koji više neće gubiti iskusne ADF developere, a dobit će vjerojatno i neke nove.

Enterprise Manager nažalost nije podržan u ADF Essentialsima

kojA vErZijA GlAssFishA?GlassFish server dolazi u dva izdanja. Jedno je Open Source Edition (OSE), a drugo je tzv. Oracle GlassFish Server (OGS). Osnovna je razlika što se OGS plaća, dok je OSE besplatan. Postoji još jedna razlika, a to je verzija samog servera. Dok je OSE otišao na verziju 4.0, s punom podrškom za Java EE 7, OGS je ostao na verziji 3.1.2.2, s podrškom za Java EE 6. ADF Essentials framework certificiran je za verziju 3.1.2, tako da nam verzija 4.0 trenutno nije toliko interesantna.Oracle GlassFish Server, osim što se plaća, donosi i nekoliko dodatnih funkcionalnosti. Najbitnije je od svega što dobivate podršku od Oraclea pa ih, u slučaju nekog problema, možete tražiti za pomoć. Druga stvar koju dobivate s Oracle GlassFish Serverom jest GlassFish Server Control - skup alata koji pomažu pri održavanju produkcijskih okruženja.GlassFish Server Control sastoji se od sljedećih alata:

■ Monitoring Scripting Client - omogućava pisanje custom monitoring skripti

■ Domain Backup and Recovery - omogućava backup domena bez potrebe za zaustavljanjem procesa■ Performance Tuner - pomaže u postavljanju performansnih postavki servera■ Active Cache for GlassFish - replikacija in-memory cachea u klasteru■ Oracle Access Manager Integration - podržava single sign-on aplikacija i servisa■ Load Balancer Web Server Plugin - plugin za web server, omogućava load balancing i smart failover

Gledano iz konteksta ADF Essentials aplikacija, ove su funkcionalnosti više-manje nepotrebne i ne bi trebale biti odluka pri izboru Oracle GlassFish Servera. Jedina stvar koja je tu primamljiva jest podrška koju možete dobiti od Oraclea u slučaju da vam sve skupa zapne. Je li to vrijedno 5.000 USD, odlučite sami.

399 kn

199 kn

338 kn*

169 kn*

Pretplatite se i PROFItirajte!

PRETPLATEe-mail: [email protected]: +385 1 3821 555fax: +385 1 3821 669online: http://shop.bug.hr

DVOGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

DVOGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

Pristup iPad izdanju Mreže

Digitalizirana web arhiva

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz

interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po

povoljnijoj cijeni i za kraći period

najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik

sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima

brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja

* povlaštena za pretplatnike BUGa

* povlaštena za pretplatnike BUGa


http://shop.bug.hr

http://www.bug.hr/digi/upute/

Tehnologije

si je vijeće (PCI SSC) nametnulo nakon podrobnih analiza primjene prethodnog standarda, osluškivanja želja i potreba korisnika standarda te praćenja tehno-loških trendova. Ovaj se put saznanja na kojima je vijeće temeljilo promjene u standardu odnose na nedostatak svijesti o informacijskoj sigurnosti, slabo upravljanje zaporkama, slabo upravljanje zaštitom od zloćudnog koda, novim prijetnjama iz oko-line te ranjivostima vezanim uz korištenje novih tehnologija. Ipak, najviše je zamjerki bilo u revizorskom pogledu na zahtjeve standarda, pri čemu su se tvrtke oslanjale na checkbox pristup usklađivanju, a manje na stvarnu implementaciju sigurnosnih kontrola i njihovo ažuriranje u skladu sa svakodnevnim poslovanjem i promjenama. Ono što je jasno jest da i dalje u standardu PCI DSS ostaje 12 glavnih zahtjeva uz par novih podzahtjeva.

Edukacija i “awareness”Kao jedan od ključnih razloga daljnjeg

povećanja broja napada na kartične podatke navodi se nedostatak edukacije zaposlenih, kako za poslove koje obav-ljaju tako i uže za područje informacijske sigurnosti. U nas često prevedeno kao osvješćivanje o informacijskoj sigurnosti (security awareness), provodi se rijetko, nesistematično te uz zastarjele materijale i tehnološka pomagala. Kao revizor, ovu tvrdnju mogu potvrditi jer se u mnogim tvrtkama edukaciji o sigurnosti daje malo pažnje. I dalje prevladava mišljenje da je za sigurnost isključivo zadužen CISO

Kako bi se svi trgovci, banke, pružatelji kartičnih usluga i sve ostale zainteresirane strane bolje pripremili na novosti koje donosi sljedeća verzija standarda PCI DSS, vijeće mudraca izdalo je smjernice o tome što nas sve očekuje. Donosimo kratak pregled promjena

Dalibor Uremović

PCI DSS


N ekako potiho izašle su smjernice o promjenama koje donose nove verzije standarda PCI DSS i PA

DSS. Premda se po izlasku standarda traži od svih zainteresiranih strana koje rade s kartičnim podacima da odmah krenu s usklađivanjem, imat ćemo vremena za prilagodbu do kraja 2014. godine. Za one koji su već debelo u aktivnostima uskla-đivanja (i pokušajima da ostanu u statusu usklađenosti), ovo je dovoljno vremena

da se stvari dodatno ispeglaju i doda par novih kontrola koje nova verzija donosi.

Nova verzija (3.0) slijedi uobičajeni tro-godišnji ciklus ažuriranja standarda koje

Nova verzija kartične sigurnosti

Životni ciklus izdanja novih verzija standarda PCI DSS i PA DSS


(engleski termin za voditelja informacijske sigurnosti), a ostali samo rade svoj posao te se na njih ova tema ne primjenjuje. I dok se IT stručnjaci donekle i osposobljavaju u predmetnoj temi, ostali su vrlo rijetko uključeni u razne oblike sigurnosnog osvješćivanja koje danas pruža moderna tehnologija. Nova verzija standarda daje smjernice o uključivanju vanjskih partne-ra u skrb oko informacijske sigurnosti te npr. raspoređuje 12. poglavlje (politika sigurnosti) na ostala poglavlja. Tako ćemo odsad imati više politika (pravilnika, pro-cedura) za pojedina područja standarda PCI DSS.

Nove tehnologijeU tri se godine svašta može promijeniti,

pa tako i tehnologije koje su bile u začetku mogu postati mainstream. PCI SSC vijeće posebnu je pažnju posvetilo sada već standardnim tehnologijama i načinu poslo-vanja poput e-poslovanja, korištenja raznih varijacija mobilnih platformi, oblačnog računalstva, point-to-point enkripcije te tzv. tokenizacije. Dio kontrola detaljiziran je u poglavljima samog standarda, a dio je već izdan ili će biti izdan u zasebnim do-kumentima koji pobliže opisuju predmetna područja (v. okvir sa strane).

Izmjene u standardima odnose se na potrebu izrade detaljnog dijagrama toka kartičnih podataka (1. poglavlje), izrade i održavanja registra informacijske imo-vine za PCI DSS opseg (2. poglavlje), zahtjeve za sigurnošću POS terminala, čitača kartica, tokena i certifikata (8. i 9. poglavlje) te detaljnije zahtjeve vezane uz penetracijska testiranja (11. poglavlje). Od općih zahtjeva valja posebno izdvojiti smjernice o implementiranju sigurnosnih praksi u svakodnevno poslovanje kako bi se postigla kontinuirana usklađenost s PCI DSS zahtjevima, a ne kao dosad u trenutku revizije, najčešće putem neke checkliste. Što se tiče standarda PA DSS, u 5. poglavlju detaljnije se propisuju kontrole tijekom razvoja proizvoda (povremena si-gurnosna testiranja, metode verzioniranja, upotreba threat-modelling tehnika i sl.) te držanje ažurne OWASP ili neke druge liste najčešćih prijetnji aplikacijama. U ostalim poglavljima radi se samo o sitni-jim promjenama (npr. važnost treninga o uporabi aplikacija, puštanje release notesa prije implementacije i sl.).

Fleksibilnost i podjela odgovornosti

U modernim sustavima koji koriste nove tehnologije i u kojima postoji mnoštvo pri-stupnih točaka prema kartičnim podacima nemoguće je izbjeći problem definiranja odgovornosti za zaštitu kartičnih podata-ka. Nova verzija pomaže organizacijama da lakše shvate koje su njihove obaveze

te kako da podijele odgovornost među raznim pružateljima usluga i vanjskih partnera. Zgodan dodatak vezan uz ovaj problem jest i poseban dokument PCI DSS Cloud Computing, koji već postoji te daje matricu odgovornosti primjenjivu za većinu organizacija.

Osim podjele odgovornosti, za niz postojećih zahtjeva - poput upravljanja zaporkama, autentifikacijom i zloćudnim kodom - daje se više slobode oko odluči-vanja koje kontrole primijeniti, ali se zato pojačavaju zahtjevi nad načinom testiranja implementacije onih kontrola na koje se organizacije odluče.

Nema sumnje da nove verzije standarda PCI DSS i PA DSS unose niz novih stvari, i to prvenstveno kao odgovor na zahtjeve

korisnika standarda, nakon podrobne ana-lize novih tehnoloških trendova te samim tim i novih prijetnji i ranjivosti u informacij-skim sustavima. Nije realno očekivati neku revoluciju, pogotovo jer trenutni standard sadrži većinu kontrola čije se postojanje temeljem dobrih praksi i očekuju u mo-dernim i dobro zaštićenim informacijskim sustavima. Promjene su dobrodošle, a kao i u raznim drugim slučajevima, i ovdje se potvrđuje činjenica da je jedan od većih uzroka nesigurnih sustava upravo ljudski faktor, odnosno neznanje i nemaran rad samih zaposlenika. Ako ne žele zakasniti s usklađivanjem prema novim zahtjevima, tvrtke već sada, i prije nego što izađe služ-bena verzija, znaju što ih očekuje te kojim putem trebaju krenuti.

Pomoć pri implementaciji standardaKako bi pomoglo tvrtkama pri implementaciji oba standarda (PCI DSS i PA DSS), vijeće je izdalo i niz popratnih dokumenata kojima se detaljnije objašnjavaju razlozi uključivanja pojedinih kontrola u standarde i daju smjernice kako je najbolje implementirati pojedinu kontrolu, ali i jasno ukazuju kako revizori daju ocjenu usklađenosti s njima. Dokumenti se sekvencijalno izdaju već par godina, a niže u tablici pojašnjeni su neki od njih. Za detaljniji je popis potrebno otići na službene stranice vijeća (https://www.pcisecuritystandards.org/security_standards/documents.php).

Dokument napomena

PCI DSS Risk Assessment Guidelines

Pobliže opisuje metodologiju procesa upravljanja rizikom (procjena rizika, profiliranje rizika, obrada rizika), oslanjajući se pritom najviše na metodologijeISO 27005, NIST i OCTAVE. Posebnu pažnju daje rizicima poslovanja s vanjskim partnerima.

PCI DSS Wireless Guideline

Ovaj je dokument izdan među prvima, između ostalog, zbog velikog interesa zainteresiranih strana o tumačenju standarda u poglavljima vezanim za (ne)korištenje bežičnog pristupa na mrežu. Dokument je koristan svim vrstama organizacija, bez obzira na to rade li s kartičnim podacima.

PCI DSS Virtualization Guidelines

Virtualizacija je donijela mnoge razlike u odnosu na dosadašnji način kreiranja arhitekture te upravljanja i održavanja IT sustava u tvrtkama. Pritom su se pojavili novi rizici koji se pobrojavaju u ovom dokumentu te se daju smjernice za njihovo umanjivanje. Posebno je koristan dodatak A koji detaljnije objašnjava zahtjeve 12. poglavlja PCI DSS-a u odnosu na virtualna IT okruženja.

PCI Mobile Payment Acceptance Security Guidelines for Developers

Uzimajući u obzir mnoge vrste uređaja kojima se pristupa aplikacijama za kartično poslovanje (računala, prijenosnici, tableti, smartfoni), ovaj dokument daje smjernice razvojnim inženjerima za arhitekturu, dizajn i programiranje aplikacija za te uređaje. Može se smatrati dodatkom standarda PA DSS, ali ga naravno ne zamjenjuje. Ovaj je dokument koristan svim razvojnim inženjerima, pa i onima koji ne razvijaju aplikacije vezane uz kartično poslovanje.

PCI Mobile Payment Acceptance Security Guidelines for Merchants as End-Users

Za razliku od prethodnog dokumenta, ovaj se bavi istim područjem, ali je namijenjen krajnjim korisnicima mobilnih uređaja (tableta, smartfona, prijenosnika i sl.) te daje upute kako ih zaštititi i sigurno koristiti.

PCI DSS E-commerce Guidelines

Uz shematski prikaz entiteta koji uobičajeno sudjeluju u e-poslovanju, navode se tipične ranjivosti e-poslovanja, preporuke za smanjivanje rizika te veza tih preporuka s poglavljima standarda PCI DSS.

PCI DSS Cloud Computing Guidelines

Detaljizira modele oblačnog računalstva i stavlja naglasak na odgovornosti CSP-ova (Cloud Service Provider) u odnosu na tvrtku. Kako bi se to postiglo, potrebno je jasno definirati opseg i granice sustava između CSP-a i tvrtke. Osim toga, u posebnom se poglavlju daju i tehnološke smjernice pri upotrebi oblačnog računalstva. U dodacima dokumentu (Appendix) moguće je pronaći zanimljive predloške matrica, tablica i upitnika vezanih uz predmetno područje.

Nova verzija kartične sigurnosti

https://www.pcisecuritystandards.org/security_standards/documents.php

https://www.pcisecuritystandards.org/security_standards/documents.php

DIGITALNA RADIONICA

rotočne šifre (stream ciphers) operiraju na po-jedinačnim bitovima, za razliku od blokovnih šifara koje operiraju nad bloko-vima bitova. Vernamova šifra, koju smo upoznali još na početku ove radionice, primjer je jednostavne pro-točne šifre. Poput drugih simetričnih šifara, pošilja-telj i primatelj moraju prije komunikacije poznavati ključ. Ključ (k) i otvoreni tekst (m) u Vernamovoj se šifri operacijom XOR pre-vode u šifrat (c = m XOR k) bit po bit. U suštini, tako-đer je riječ o simetričnom šifriranju, jedino što stalno moramo imati na umu jest da se transformacija u šifrat sad izvodi bit po bit. Budući da šifrat ovisi o stanju u kojem se nalaze odgovarajući bitovi ključa i otvorenog teksta, protočne se šifre ponekad nazivaju i šiframa stanja (state ciphers). Ako se ključ generira nezavisno od otvo-renog teksta, protočnu šifru nazivamo sinkroniziranom protočnom šifrom jer je u tom slučaju potrebno nekako osigurati sinkronizaciju između odgovarajućeg protoka bitova ključa i protoka otvorenog teksta ili šifrata. Kod protočnih šifara pogreška u jednom bitu neće se dalje propagirati ni u šifriranju niti u dešifriranju, ali ispuštanje ili ponavljanje jednog bita dovodi do gubitka sinkroniza-cije ključa i do prekida suvislog šifriranja ili dešifriranja. To znači da su sinkronizirane protočne šifre osjetljive na smetnje i aktivni napad, kad napadač ometanjem želi onemogućiti komunikaciju a da se upusti u otvaranje kriptograma.

Kako bi se doskočilo ovom nedo-statku, uvodi se automatska sinkroni-zacija nakon određenog broja bitova. Protočne šifre kod kojih ključ, pored inicijalnog stanja, ovisi i o prethod-nim bitovima nazivamo asinkronim ili samosinkronizirajućim protočnim šiframa. Niz prethodnih bitova može biti po volji dugačak; u većini je slu-čajeva relativno kratak, a moguće je da, kao protočne šifre Helix i Phelix, ovisi o svim prethodnim bitovima poruke. Ponekad se u literaturi može naići i na kraticu CTAK (cyphertext autokey), šifarski autoključ, koja se odnosi na ovaj tip protočnih šifara. Također smo u tekstu o načinima djelovanja pokazali kako i blokovne šifre mogu djelovati kao protočne, npr. DES u načinima rada CFB i OFB.

kriptografija Mladen Viher, [email protected]

Protočne šifre

Protočne šifre odlikuju se

velikom brzinom, u pravilu osjetno

većom od blokovnih šifara.

To ih čini idealnim rješenjima kad treba ostvariti

zaštitu u realnom vremenu (npr. kod telekomunikacija)

ili kad brzo treba šifrirati/

dešifrirati velike količine

podataka (npr. kod reprodukcije

videosadržaja). No unatoč tome

što realizacije protočnih šifri mogu biti vrlo

složene, nikako se ne treba

pouzdati u tajnost i složenost

algoritma, što ćemo vidjeti

na sljedećem primjeru

94 prosinac 2013. MreŽA

Brzina, ali oprez!

Tko žuri, noge lomi…Kad se nekome u kriptografiji jako žuri, odmah postav-

ljamo pitanje: zašto se treba žuriti? Odgovori na ovo pita-nje najčešće su rad šifarskog sustava u realnom vremenu (npr. prijenos govorne komunikacije) ili za šifriranje vrlo velikih količina podataka (npr. videozapisa). Protočne šifre brzinu duguju jednostavnoj konstrukciji koju je lako har-dverski izvesti; jedna od najčešćih jest posmični registar s linearnom povratnom vezom (LFSR, Linear Feedback Shift Register). Jedna krajnje pojednostavljena izvedba prika-zana je na slici 1. Početno stanje registra LFSR predstavlja sjeme. Nekoliko bitova LFSR-a vodi se na XOR operaciju čiji rezultat postaje krajnji lijevi bit LFSR-a, a krajnji desni bit pomakom registra udesno predstavlja izlaz. U praktič-nim izvedbama koristi se znatno duži LFSR od onog na

slici 1, a često se kombinira nekoliko LFSR-ova kako bi se dobio dugoperi-odički pseudoslučajni niz.

Mnogi će čitatelji odmah uočiti veliki nedostatak zbog linearnosti: sljedeće stanje registra u potpunosti je rezultat prethodnog stanja te uspijemo li rekonstruirati samo jedno od stanja registra, od tog trenutka nadalje bez problema otvaramo šifrat. U tome nam uvelike pomaže poznati otvoreni tekst (standardna zaglavlja dokumena-ta, standardni formati protokola i dr.). Brojni su primjeri proboja u protočne šifre temeljene na jednom ili više LFSR-ova. Jedan od najpoznatijih jest CSS (Content Scrambling System; pa-zite, ima istu kraticu, ali nema nikakve veze s Cascading Style Sheets) koji je Macrovision, jedna od najpoznatijih tvrtki za zaštitu videosadržaja, razvio

Jedan od najčešćih generatora protočne šifre jest posmični registar s linearnom povratnom vezom (LFSR). Početno je stanje registra sjeme, a neki od bitova povezani su na XOR sklop čiji rezultat ulazi s jedne strane

registra, nakon čega se registar pomakne za jedan bit u drugu stranu i postupak se ponavlja

Sudska zabrana širenja DeCSS-ova koda izazvala je dotad neviđeni aktivistički revolt. Kôd DeCSS-a počeo se pojavljivati svuda: na

grafitima, tetovažama, majicama…

godine petnaestogodišnjak Jon Lech Johansen. Njegov kôd, nazvan DeCSS, brzo se proširio Internetom na užas filmske industrije. U godinama koje su slijedile pratili smo desetke sudskih procesa zbog objave i distribucije DeCSS-a, od kojih su najzanimljiviji bili oni protiv samog Johansena (odnosno njegova oca jer je Jon u vrijeme su-đenja bio maloljetan) i hakerskog magazina 2600.

Magazin 2600, koji je potpomagala aktivistička or-ganizacija Electronic Frontier Foundation, branio se od zajedničke optužbe osam vodećih filmskih studija pozivanjem na 1. amandman američkog ustava, slobodu govora i izražavanja putem programskog koda. Sudac Lewis Kaplan presudio je u korist filmaša s obrazloženjem koje je ušlo u povijest ljudskih bedastoća: “Kad bi se čin pisanja programskog koda prihvatio kao izraz slobode govora, onda bi se i čin atentata morao prihvatiti kao čin slobodne političke volje.” Još dok su procesi trajali, na Internetu su se pojavile brojne aplikacije koje su, potpuno automatski, skidale zaštitu s DVD-ova; DVD Decrypter, DVD Shrink, AnyDVD, DVD43, Smartripper… koje su čak i prevodile u komprimirani zapis podatan za jeftine jed-noslojne DVD-ove i CD-ove, pa je hajka protiv DeCSS-a postupno jenjala i donesene su prve oslobađajuće pre-sude, uključivši i onu protiv Johansena.

Pouka je ove priče da se nikad ne smije pouzdati u tajnost algoritma i u jamstvo brenda tvrtke koja ga je stvorila. Dapače, bolje je prepustiti algoritam recenziji stručnjaka i izložiti se relativno maloj neugodnosti ne-

go kasnije trpjeti velike štete, posebno kad ste ograničeni tako kratkim ključem. U sljedećem nastavku bavit ćemo se primjenom protočnih šifara u telekomunikaci-jama i mrežama, također uz nekoliko loših primje-ra kad su algoritmi ušli u masovnu uporabu, a sve bez odgovarajuće recenzije.

Serija napisa Digitalna

radionica - kriptografija

pružit će pregled suvremene kriptografije

kroz niz dobrih i loših primjera

iz prakse. Balansirajući

između strogog matematičkog

formalizma i kvalitativnog opisa Mrežin će suradnik

nastojati pružiti čitko ali i dalje

korektno štivo o kriptografiji kao nezaobilaznoj disciplini za svakog IT

stručnjaka.

kriptografija Mladen Viher, [email protected]

kako bi onemogućio presnimavanje filmo-va s DVD-ova.

Greška u koracimaU vrijeme proboja CSS je već bio uve-

den kao industrijski standard po kojem su proizvođači morali izrađivati sve uređaje za reprodukciju i sve uređaje za kopiranje optičkih diskova. Više se ništa nije dalo napraviti i ova krajnja nesmotrenost i danas košta filmsku industriju desetke, a možda i stotine gigadolara godišnje. Ključ za dešifriranje CSS-a generirao se iz dva 5-bajtna sjemena (v. sliku 2); jedno se nalazilo na komercijalnim pržilicama ne-dostupnom dijelu diska, a drugo na DVD uređaju, čime se onemogućavalo gledanje filmova u drugim svjetskim regijama. Sje-me je bilo kratko jer su devedesetih godi-na američki zakoni koji su regulirali izvoz kriptografije dozvoljavali samo ključeve dužine do 40 bitova, a i sâm DVD player morao je pronaći jednu od 409 standar-dnih kombinacija ključeva na playeru, što je obavio u djeliću sekunde i gledatelj filma ovo kašnjenje nije ni primjećivao. Kako bi se ostavila mogućnost da dije-lovi diska ostanu nezaštićeni (npr. foršpan filma za koji je bilo poželjno da se što više distribuira) generira se ključ naslova (kTITLE) za svaki naslov posebno iz već poznatog ključa diska i određenih bajtova u svakom naslovu.

Tek sada, u trećem koraku, može se pristupiti dešifriranju sadržaja diska korištenjem protočne šifre (DC, koja je u pojednostavljenoj shemi prikazana na slici 3). Pet bajtova ključa raspoređuje se tako da se dva bajta koriste kao sjeme za kraći registar FLFSR17, gdje popunjavaju mjesta 16 nižih bitova, a najznačajniji se bit postavlja na vrijednost “1”. Pre-ostala tri bajta ključa postaju sjeme za veći registar LFSR25, u kojem popunjavaju sva mjesta osim mjesta najmanje značajnog bita. To se mjesto popunjava tako da se treći bajt razdvoji na mjestu četvrtog bita, tri najmanje značajna bita pomaknu se udesno, a oslobođeno četvrto mjesto po-punjava se vrijednošću “1”. Pritom se podaci invertiraju pri ulazu u LFSR17, a ključ naslova pri ulazu u LFSR25. Nakon osam ciklusa protočne šifre dobivaju se dva bajta, svaki iz jednog od registara koji se vode na operaciju modulo 256.

Filmskoj industriji silno se žurilo da uvede novu tehno-logiju i pritom je napravila klasične korisničke pogreške: zadržala je algoritam u tajnosti i nije ga prepustila stručnoj recenziji. Dogodilo se ono što se moglo i očekivati: hakeri su reverse engineeringom uspjeli rekonstruirati algoritam CSS i otvoriti ga zahvaljujući standardnom zaglavlju prvih 20 bitova formata MPEG4. Prvi proboj izveo je 1999.

MreŽA prosinac 2013. 95

Brzina, ali oprez!

Krajnje pojednostavljena shema CSS-a. Koriste se dva LFSR-a različitih duljina koji nakon osam ciklusa generiraju po jedan bajt koji ide na sklop za modulo 256 zbrajanje. Iako ključ ima 40 bitova, njegova je efektivna dužina samo 12 bitova, što se čak i iscrpljivajućim pretraživanjem ključeva na današnjim PC računalima otvara za nekoliko sekundi

CSS šifriranje provodi se u tri koraka kako bi se omogućila zaštita od čitanja izvan dozvoljene svjetske regije i kopiranje MPEG zapisa


MREŽA download mjesecaTileMill 0.10.1


Oni koji su se već susretali s izazovom izrade prilagođenih mapa koje pritom

možda moraju biti i interaktivne vjerojatno su tijekom svojeg istraživanja naišli na MapBox. Riječ je o relativno poznatoj platformi za izradu mapa na koju se već oslanjaju brojni servisi (npr. Foursquare i Evernote), društvene mreže i svi oni koji u svojem proizvodu mo-raju na ovaj ili onaj način ponuditi prilagođe-ne mape. MapBox nije besplatan i za njegove se usluge mora plaćati mjesečna pretplata, no postoji i ograničeni besplatni model.

Međutim, MapBox stoji iza sjajnog više-platformskog alata otvorenog koda koji omogućuje relativno jednostavnu izradu prilagođenih mapa: TileMilla. Ključna prednost TileMilla, osim što ga je rela-tivno jednostavno koristiti i onima koji za-pravo i nemaju baš iskustva s izradom mapa, no prosječno su upućeni u CSS i upravljanje podacima, svakako je to što omogućuje uvoz podataka iz različitih izvora (ESRI Shapefile, KML, GeoJSON, GeoTIFF, PostGIS, CSV i SQLite), što ukratko znači da karte mogu biti generirane i - dinamične.

U njegovim temeljima nalazi se Mapnik, moćna biblioteka zadužena za renderiranje mapa (podržava RGBA boje, True Type fonto-

Možda nešto manje poznat ali svejedno odličan alat otvorenog koda koji izradu raznovrsnih statičkih ili dinamičkih mapa približava i onima koji s time gotovo i nemaju iskustva, nudeći pritom dovoljno fleksibilnosti da se dopadne (i bude iskoristiv) i iskusnijim kartografima

IZDVOJENO

Možda nije najmoćnije ni najopremljenije rješenje za izradu mentalnih mapa, no može ga se dobro iskoristiti

Opis Izrada mentalnih mapaCijena BesplatanURL www.blumind.org

Blumind 2.0

Opis Izrada sustava pomoćiCijena 119 USDURL www.chmeditor.com

CHM Editor 2.0.0.1

Rano izdanje grafičkog alata za izradu HTML5 oglasa i drugih vrsta animacija iza kojeg stoji Google

Opis HTML5 editorCijena BesplatanURL http://www.google.com/webdesigner/

Google Web Designer 1.0.0.924

MariaDB 5.5Sve popularnija i prihvaćenija drop-in zamjena za MySQL koja nudi bolje performanse i mogućnosti

Opis Baza podatakaCijena BesplatanURL www.mariadb.org

MariaDB 5.5

Google Web Designer 1.0.0.924

CHM Editor 2.0.0.1

ve, rastere, uzorke, ali i SVG transformacije), sama izrada mapa svodi se na pisanje koda koji izgleda slično kao CSS, no zapravo je riječ o posebno osmišljenom jeziku Carto

koji je, eto, inspiriran CSS-om. Osim toga, znalci će prepoznati i prednost korište-nja drugih bibliote-ka otvorenog koda kao što su node.js, backbone.js, express i CodeMirror.

Zahvaljujući svemu tome moguće je uba-civati vanjske grafičke

elemente ili fotografije te dodavati interak-tivne elemente kao što su skočni prozorčići koji će se pojaviti kada se klikne na neku regiju ili se preko nje prijeđe strelicom miša. Dakako, mogućnosti su daleko raskošnije no što se to na prvi pogled možda može činiti, pa svakako treba zaviriti u dokumentaciju. Osim toga, premda TileMill ima nazivno ograničeno područje primjene (idealno radi uz MapBox), uz nešto truda to se područje može dramatično proširiti. (M. G.)

Sve počinje izradom novoga projekta, a naučiti kako se radi s TileMillom moguće je uz već šačicu postojećih projekata

Kratkiopis Izrada mapaCijena Besplatan

Biblioteke, funkcionalnost, uvoz podataka

Slabija dokumentacija

TileMill 0.10.1

www.mapbox.com/tilemill/

++

+-

URL

Otvoreni kartograf

Blumind 2.0

Popularan i prilično sposoban alat za uređivanje i izradu CHM datoteka, tipičnih za sustave pomoći

Uvoz podataka jedna je od ključnih prednosti ovog alata, a podaci će se dodavati (kao i neki drugi elementi) putem slojeva

Izrada interaktivnih mapa pogonjenih podacima ovim alatom možda nije početnicima najjednostavnija, ali svakako je impresivna i dobro razrađena

http://www.mapbox.com/tilemill/

http://www.blumind.org

http://www.chmeditor.com

http://www.google.com/webdesigner/

http://www.mariadb.org

Pripremio: Matija Gračanin

MREŽA download mjesecaVMware Workstation 10

Valjda najpoznatije rješenje za virtualizaciju nedavno je doživjelo novu inkarnaciju uvodeći nekoliko ključnih novosti koje bi mogle zabrinuti konkurenciju te koje dokazuju da ovaj veteran virtualizacije nije nimalo statičan i želi zadržati prvu poziciju


IZDVOJENO

Opis Testiranje RAM-aCijena BesplatanURL www.memtest.org

Memtest86+ 5.01

Novo izdanje sjajnog tekstualnog editora ponajprije namijenjenog programerima i zahtjevnim koderima

Opis Tekstualni editorCijena BesplatanURL http://notepad-plus-plus.org/

Notepad++ 6.5

Najnovije izdanje jednog od najpoznatijih defragmentera diskova uopće, donosi ATM TRIM i na Windows XP

Opis DefragmenterCijena 29,90 EURURL www.oo-software.com

O&O Defrag Professional 17

Setup Factory 9.2Kvalitetna i dobro razrađena, no i prilično skupa aplikacija za izradu instalacijskih procedura za aplikacije

Opis Izrada instalacijaCijena 395 USDURL www.indigorose.com

Setup Factory 9.2

Notepad++ 6.5

Podrška za virtualizaciju senzora na tabletima možda je i najvažnija, a svakako najzanimljivija novost koja uvodi sasvim novu dimenziju i inače sjajnom virtualizacijskom alatu

Izrada virtualnih mašina s restrikcijama nije sasvim nova, no sada je moguće napraviti virtualne mašine s vremenski ograničenim trajanjem

O&O Defrag Professional 17

Deseta inačica slavnog virtualizacijskog alata možda ne uvodi golem broj novosti, no ono što donosi itekako je zanimljivo

Virtualizacija na desktopu

Već puna peta inkarnacija legendarnog alata za testiranje memorijskih modula koji se temelji na izvornom alatu memtest86

Memtest86+ 5.01

Još od kraja devedesetih godina VMware nudi kvalitetnu virtualizacijsku platformu

s dobro razrađenim alatima, što su korisnici za koje VMware očigledno ima sluha znali i nagraditi jednostavno prihvaćajući tu platformu kao preferirano rješenje. Unatoč sve brojnijoj i ljućoj konkurenciji, VMware nastoji zadržati primat i u tome barem djelomično uspijeva. Jedan od dokaza da aktivnošću i inovativnim mogućnostima želi zadržati prvu poziciju upravo je i deseta inkarnacija možda i najpoznatijeg VM-wareova proizvoda - Workstationa.

Deseta inačica možda ne uvodi velik broj mogućnosti, no ono što uvodi dovolj-no je zanimljivo da privuče dosadašnje korisnike na nado-gradnju, zainter-esira one koji koriste konkurentna rješenja te, konačno, ponešto zabrine konkurenciju koja još uvijek nije usvojila neke - barem se sada tako čini - sasvim prirodne mogućnosti. Prije svega, deseta inkarnacija Workstationa uvodi bolje performanse i proširenu podršku za hardver, pa je tako tu podrška za do 16 vCPU-ova, 8 TB SATA diskove te ukupno 64 GB radne

memorije. Dodan je novi SATA kontroler; tu je i podrška za do 20 virtualnih mreža, zatim USB3 streamovi i druge stvarčice.

Međutim, najzanimljivije su novosti podrška za Windows 8.1 (modalitet Unity nadograđen je tako da u obzir uzima promjene u sučelju nadograđene inačice Windowsa 8) te podrška za tablete. Bolje rečeno, podrška za senzore na tabletima kao što su žiroskop, akcelerometar ili kompas, koji su prisutni ma Surfaceu Pro

ili bilo kojem drugom podržanom tabletu (za sada su podržani samo Microsoftovi tableti). To pak otvara sasvim nove mogućnosti što se tiče virtualizacije i pravo je vrijeme da konkurencija ozbiljnije počne pratiti što se sve događa u VMwareovim laboratorijima.

Od drugih novosti svakako treba izdvojiti bolju podršku za virtualne mreže, pri čemu je tu i virtualni KVM preklopnik koji omogućuje rad s virtualnim mašinama kao da radite s fizičkim KVM preklopnikom. To slijedi izrada virtualnih mašina s restrikci-jama i ograničenim vremenom trajanja, cijeli niz poboljšanja koje će cijeniti veće poslovne sredine te druge nadogradnje. (M. G.)

Kratkiopis Alat za virtualizacijuCijena 225,00 EUR / Nadogradnja 110 EUR

Virtualizacija senzora, Unity, podrška za hardver

Podržava samo MS tablete

VMware Workstation 10

www.vmware.com

++

+-

URL

http://www.memtest.org

http://notepad-plus-plus.org/

http://www.oo-software.com

http://www.indigorose.com

http://www.vmware.com


KOLUMNA

B allmerov je dolazak bio očajno popraćen s gledišta korporativnog PR-a, dakle odnosa s javnošću, i zapravo bespotrebno obavijen

velom tajne ili barem nejasnoća. Jedna od konkret-nih stvari koje je Ballmer obavio za vrijeme svog superkratkog boravka u Hrvatskoj bilo je potpisivanje ugovora, predugovora, načelnog dogovora ili čega već s ministarstvom obrazovanja, predstavljenog osobom ministra Jovanovića. Jedva sam nekako odolio da uz ministrovo ime ne ubacim i onu odio-znu otrcanu novinarsku frazu “kontroverznog”. Iza tih kontroverzi kod nas se obično samo krije nečija svadljivost, nesposobnost ili nametljiv ego, pa sama riječ gubi osnovno značenje i postaje dva-tri negativ-

na atributa utrpana u jedan, kratkoće radi. Kontroverzan je Zdravko Mamić, sisačka županica, Nadan Vidoše-vić - ali tek nakon zadnjih afera u HGK-u; prije nije bio kontroverzan. To će reć’ - ja bih njega u zatvor ili barem smijenio, ali nemam dokaza.

IT novinari Ballmerovu po-sjetu nisu pridavali osobitu pažnju. A i kako bismo? Unaprijed nam je najavljeno da se događaj neće moći fotografirati, niti će se smjeti

postavljati pitanja. Zapravo smo od cijelog ionako kratkog posjeta pozvani samo na jedan minijaturni i strogo kontrolirani dio - razgovor ugodni utroje, između direktora Microsofta Hrvatska Vidakovića, profesora s FER-a Mornara i Ballmera. Kako rekoh - bez pitanja i bez fotografiranja. U takvim me uvje-tima odlazak u Microsoftov ured nije nimalo privla-čio, no uime naše redakcije bili su Miro Rosandić i Dragan Petric. Vratili su se s manje dojmova nego nakon Dinamove utakmice.

Ballmer je za popularizaciju dosta loše ocijenjenog Surfacea 2 mogao barem poneki podijeliti za testi-ranje među novinarima. Ah, pardon, zaboravili smo - pa Surface se službeno i ne prodaje u ovoj zemlji, kao ni usluga Xbox Live. Microsoft tako nastavlja transformaciju u prodajni ured za dilanje Officea, Windowsa i nekih posebnih paketa primarno prema vladi i državi te manjim dijelom prema akademskoj zajednici i većim korporacijama.

Cijeli događaj pratila je pod povećalom i domaća zajednica ljubitelja Linuxa i slobodnog softvera, silno se trudeći da nađe nešto sporno ili barem kontrover-zno (vidi gornju definiciju pojma). I najzad su uspjeli! Sporno je, smatraju linuxaši, što je Ballmer donirao softver koji je ionako već otprije besplatan. Ovu je kritiku ponajbolje formulirao Radoslav Dejanović, i inače jedan od najglasnijih advokata Linuxa u Hrvata, nakon čega su se za njegov tekst uhvatili i drugi. I neki mainstream mediji progutali su udicu i “napisali” tekstove koji u principu prepričavaju Radino i linuxaško gledanje na stvar.

Microsoft nam je, uz očiti blagoslov Vlade, do-stavio priopćenje po kojem su Ballmer i Jovanović potpisali ugovor o donaciji softvera. Iznos se u pri-općenju ne spominje. “Kako se kasnije ispostavilo”

- kaže Radoslav - “riječ je o A2 licencnom modelu za akademske ustanove i akademske građane, koji dozvoljava besplatnu upotrebu O365 paketa. Svima koji ljubazno zamole i dio su edukacijskog miljea.”

Kako sam već pojasnio, posjet Ballmera, pa i sama uloga Microsofta u Hrvatskoj zadnjih godina, zai-sta se mogu napadati s raznih točaka, ali donacija softvera akademskoj zajednici i PR u vezi s tim nisu jedna od njih. Linuxaši su i opet promašili loptu, kao i desecima puta prije - posebnim talentom uvijek se uhvate pogrešnog kuta gledanja, problema koji nije problem, dok stvarne probleme nekako uspi-ju ne vidjeti. I što je još gore - ne vide ni stvarne prilike za istinsku promociju onoga do čega im je (navodno) stalo.

Ballmeru se zamjera što je za PR iskoristio bes-platni softver. A tko ga je učinio besplatnim? Pa Microsoft! To je kao da firma X donira novac siro-mašnoj djeci, pa se slika s njima za PR, a promatrači se bune zbog teatralnog slikanja “kad je novac već besplatan”. Novac nikad nije besplatan za onoga tko ga je stvorio, a nije ni softver. Microsoft je uložio u razvoj tog softvera i Microsoft ga je učinio besplat-nim; zbog čega bi bilo nemoralno da na ime toga dobiju PR i otpis poreza?

I Vladi zamjeraju što je dopustila da je Microsoft iskoristi, ali ovo može kazati samo politički naivac. Ekipa na vlasti toliko je nesposobna, toliko željna uspjeha ili nečega što može predstaviti kao uspjeh, toliko željna nazočnosti u istom fotografskom ka-dru bilo s kojim stranim imenom, da bi se slikali s Ballmerom i da je penzioner u posjeti nekom uda-ljenijem jadranskom otoku, a kamoli kad u rukama nosi “donaciju”. Kad nema investicija ni “investicija”, poslužit će i donacija ili “donacija”.

S druge strane, suradnja Microsofta s ovom i ova-kvom vladom u segmentu odnosa s javnošću - jer druge suradnje i nije bilo - za mene je primjer lošeg PR poteza, jer s ovom ekipom što te manje vide to bolje. Ali to je već sasvim peti par rukava.

Vratimo se linuxašima i njihovu neshvaćanju politi-ke, korporativnog svijeta, korisničkog sučelja i valjda ičeg iz stvarnog svijeta što nije goli programski kôd. Vrata Mreže su im otvorena već godinama; ako žele pisati tekstove u kojima promoviraju svoja rješenja za javnu upravu, obrazovanje, svoje akademije - sa-mo naprijed. U Hrvatskoj, pa možda ni u cijeloj EU, ne postoji nikakvo tijelo, udruga ili organizacija koja bi se sustavnije bavila promocijom Linuxa. HULK, nekada relativno glasna iako oduvijek neusmjerena Hrvatska udruga Linux korisnika, zadnjih je godina tih kao bubica. Linux Foundation, međunarodna organizacija za promociju Linuxa, u platinaste članove - koji su ujedno i najveći financijeri - broji takve teškaše kao Oracle, HP, IBM, Fujitsu, Intel i Samsung, ali njihova je aktivnost na promociji Linuxa u Hrvatskoj i regiji praktički nepostojeća.

Umjesto da se zamisle oko činjenice da ih u PR-u i uvaljivanju spike Vladi prešišava čak i ne osobito spo-sobni Microsoft, i da nešto učine na vlastitoj promociji, oni traže teorije zavjere tamo gdje ih nema.

Pravo na teatarPiše: Oleg Maštruko

Uz posjet Antonova radi

preuzimanja Končarova

trafa, što smo obilato komentirali

drugdje, događaj koji

je izazvao najviše pažnje

u IT krugovima Ballmerov je

posjet Zagrebu

Documents

Mreza 12-2013