Upload
anise
View
44
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Berto Šalaj. Multietničnost kao pozitivni socijalni kapital. Fakultet političkih znanosti. GOSPIĆ, 09. ožujak 2012. Uvjeti koji omogućavaju stabilno i učinkovito funkcioniranje demokracije?. INSTITUCIJE. SOCIOEKONOMSKI ČINITELJI. SOCIOKULTURNI ČINITELJI. SOCIOKULTURNI ČINITELJI. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Multietničnost kao pozitivni Multietničnost kao pozitivni socijalni kapitalsocijalni kapital
Fakultet političkih znanosti
Berto Šalaj
GOSPIĆ, 09. ožujak 2012.
Uvjeti koji omogućavaju stabilno i Uvjeti koji omogućavaju stabilno i učinkovito funkcioniranje demokracije?učinkovito funkcioniranje demokracije?
INSTITUCIJE SOCIOEKONOMSKI ČINITELJI
SOCIOKULTURNI ČINITELJI
SOCIOKULTURNI ČINITELJISOCIOKULTURNI ČINITELJI
Stavovi, vrijednosti, mišljenja i uvjerenja pripadnika određene političke zajednice
“Države se razlikuju koliko se razlikuju i ljudi koji žive u njima, jer nisu države
načinjene od drveta i kamena, već od ljudi i njihovih karaktera.”
PlatonPlaton
Robert D. Putnam, Making Democracy Work, 1993.
- Italija, 1970., decentralizacija- 20 regija- jednake političke institucije
- jednake zakonodavne ovlasti- različiti društveni, ekonomski, politički i
kulturni konteksti u koje su nove regionalne institucije ‘usađene’
INSTITUCIONALNA INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST? DJELOTVORNOST?
mjerenje institucionalne djelotvornosti? mjerenje institucionalne djelotvornosti?
1) RESPONZIVNOST 2) UČINKOVITOST
indikatori institucionalne djelotvornosti
OBJEKTIVNIOBJEKTIVNI SUBJEKTIVNI =
postoje značajne trajne razlike u institucionalnoj djelotvornosti pojedinih
regija
JEDNAKE INSTITUCIJE, RAZLIČITE RAZINE DJELOTVORNOSTI;
npr.Sjever - Jug
SOCIJALNI SOCIJALNI
KAPITALKAPITAL
INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST?
EKONOMSKA RAZVIJENOST
INSTITUCIONALNA INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST DJELOTVORNOST
SOCIJALNI SOCIJALNI KAPITALKAPITAL
«Socijalni kapital odnosi se na karakteristike društvene organizacije – norme uzajamnosti, povjerenje i mreže povezanosti - koje mogu poboljšati efikasnost društva
jer omogućavaju koordinirano djelovanje»
Ekonomski kapital počiva na našim bankovnim računima, ljudski kapital u našim glavama, a socijalni kapital u strukturama odnosa među ljudima – da bi
čovjek posjedovao socijalni kapital on mora biti povezan s drugim ljudima.
odnosi s drugim ljudimaresurs ++
A) NORME UZAJAMNOSTIA) NORME UZAJAMNOSTI
1) specifična, uravnotežena uzajamnost
2) uopćena, difuzna uzajamnost
Učiniti ću ti uslugu ako ti meni istodobno učiniš drugu uslugu.
Učiniti ću ti uslugu, znajući da ćeš jednom ti ili netko drugi nešto učiniti za mene.
“Ako ne idete na sprovode drugih ljudi, ni oni neće doći na vaš.”
B) MREŽE POVEZANOSTIB) MREŽE POVEZANOSTI
članstvo u formalnim i neformalnim grupama
horizontalne vertikalne
C) POVJERENJEC) POVJERENJE
socijalno političko
građani institucije
generalizirano
specifično
SURADNJASURADNJA
SOCIJALNO POVJERENJE
NORME UZAJAMNOSTI
MREŽE POVEZANOSTI
ostvarenje ciljeva koje u njegovoj odsutnosti ne bi bilo moguće postići
SOSOCCIIJJAALLNNI I
KAKAPPIITTAALL
TIPOVI SOCIJALNOGA KAPITALATIPOVI SOCIJALNOGA KAPITALA
socijalni kapital se, poput drugih oblika kapitala, može iskoristiti za ostvarenje različitih,
dobrih i loših, ciljeva.
‘bridging’ vs. ‘bonding’
premošćujući povezujući
negativni socijalni kapital?
ljudi koji su nam slični
ljudi koji su različiti
manjine?
1) manjine kao prijetnja koheziji, stabilnosti i razvoju političke zajednice
manjine?
2) manjine kao resurs koji pomaže u socijalnom i ekonomskom razvoju političke zajednice
unutarnji resurs
veza prema drugim državama
Scott Page, The Difference: How the Power of Diversity Creates Better Groups, Firms, Schools and Societies,
2007.
Albanci
4851
63 65
12 14
22
31
0
10
20
30
40
50
60
70
1995 2000 2003 2007
Bošnjaci
48
56
74 76
1418
3844
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1995 2000 2003 2007
Srbi
45
57
6568
1621
3440
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1995 2000 2003 2007
Kako povećati zalihe socijalnog kapitala?Kako povećati zalihe socijalnog kapitala?
(sudstvo)
ODREDNICEODREDNICE
tradicija
civilno društvo
institucije
razine nejednakostiobrazovanje
POLITIČKA VOLJA?POLITIČKA VOLJA?
masovni mediji
[email protected]@fpzg.hr
označava postojanje kulturne raznolikosti u
nekom društvu
multikulturalnost multikulturalizam
model rješavanja pitanja kulturne raznolikosti
1) kulturna homogenizacija
(prilagođavanje – asimilacija)
2) građanska asimilacija
3) MODUS VIVENDI
4) integracija, uključivanje
5) kulturna separacija6) teritorijalna separacija
politika borbe protiv isključenosti kulturnih
manjina
multikulturalizam
pripadnici neke kulturne grupe bez problema surađuju s dominantnom kulturnom grupom i istodobno u
okviru svoje kulturne grupe žive u skladu sa svojim kulturnim tradicijama
dominantan model rješavanja pitanja kulturne raznolikosti u
liberalno-demokratskim društvima1970.-ih
kriza multikulturalizma?
premošćujući premošćujući s.k.s.k.
povezujući s.k.povezujući s.k.
anarhija
(rat svih protiv sviju)
sektaške zajednice
individualizam
multikulturalizam+
građanska zajednica
Srbi
45
57
6568
1621
3440
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1995 2000 2003 2007