SVEUČČČČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽŽŽŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

1

NACIONALNO RAČČČČUNOVODSTVO

ZAŠTO NACIONALNO RAČČČČUNOVODSTVO?

….kako bi država znala kako se kreću ključne nacionalne ekonomske varijable;

….kako bi se donosile odgovarajuće mjere ekonomske politike radi ostvarivanja makroekonomskih ciljeva;

- Podloga za donošenje mjera EP daje ekonomska analiza.- Ekonomska analiza daje procjene koristi i troškova od svake mjere EP.

CILJEVI PODUZEĆĆĆĆA I DRŽŽŽŽAVE

� Cilj poslovne politike poduzećććća:maksimiziranje profita

� Cilj ekonomske politike držžžžave:maksimiziranje blagostanja njenih građana

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO

I KVANTITATIVNE MAKROEKONOMSKE ANALIZE SU MEĐUSOBNO KOMPATIBILNE AKTIVNOSTI.

INTEGRALNI SUSTAV NACIONALNIH RAČČČČUNA ČČČČINE:

� Računi proizvodnje ili račun domaćeg proizvoda –prikazuju proizvodnu aktivnost zemlje

� Računi financijskih transakcija (realni novčani tokovi)� Input- output tablice (međuovisnost sektora)� Bilanca nacionalnog bogatstva – prikazuje sve

prethodne račune i rezultate procesa akumulacije iz prijašnjih godina.

EKONOMSKE TRANSAKCIJE

� REALNE (proizvodnja; potrošnja; razmjena)� FINANCIJSKE (novčane)

Ekonomski subjekti koji obavljaju ekonomske transakcije:� Poduzećććća/Sektor proizvodnje ostvaruje prihode prodajom dobara i usluga za reprodukcijsku potrošnju i finalnu potrošnju stanovništva, države i inozemstva (izvoz)/

� Držžžžava/Javni sektor ostvaruje prihode: od direktnih i indirektnih poreza i transfera iz inozemstva/

� Stanovništvo/Sektor kućanstva ostvaruje prihode iz proizvodnje (plaće) i transfera iz zemlje i inozemstva/

� PROIZVODNJA� RASPODJELA� RAZMJENA� POTROŠNJA� …roba i usluga je proces koji uključuje mnogo

međuovisnih ekonomskih pojava i procesa.

GRUPIRANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

� 1. mogućnost: PREMA PROIZVODU bez obzira na skup institucija koje tu aktivnost obavljaju kao što su građevinarstvo, turizam, promet i sl.

� Ovaj je oblik pogodan u računima domaćeg proizvoda, input-outputtablicama.

� 2. mogućnost: PREMA INSTITUCIONALNOJ JEDINICI prema organizaciji privredne djelatnosti- jedinica je poduzeće bez obzira što proizvodi.

� Ovaj je oblik pogodan u računima financijskih transakcija. Transakcije se registriraju po platnom principu.

IZRAŽŽŽŽAVANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

� TOK ili FLOWIzražava vrijednost ekonomske pojave po jedinici vremena; godišnje, mjesečno, tjedno, dnevno

� STANJE ili STOCKIzražava vrijednost ekonomskih pojava u određenom trenutku npr. 31.12. i sl.

Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede

TEMELJNE FORMULE:

BDP = C+I+G+NX

NX = E-U ….trgovinski suficitNX je negativan kada imamo trgovinski deficit!

TEMELJNE FORMULE:razvijeno otvoreno gospodarstvo

S-I = (G+TR-TA)+NXG+TR-TA ….budžetski deficit (G=javna

potrošnja; TR=transferi; TA=porezi)G+TR-TA je negativan kada imamo budžetski

suficit!G+TR-TA je pozitivan kada imamo budžetski

deficit!

KRUŽŽŽŽNI TOK PRIVREDNE AKTIVNOSTI

PROIZVODNJA I POTROŠNJA U EKONOMSKOM PROCESU (Tržište proizvoda i proizvodnih faktora)

Tamni smjer = realni tokSvjetli smjer = novčani tok

TRŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA

� VLASNICI PROIZVODNIH FAKTORA- POTROŠAČI IZNOSE SVOJE FAKTORE NA TRŽIŠTE. ONI FORMIRAJU PONUDU PROIZVODNIH FAKTORA.

� PROIZVOĐAČI KUPUJU NA TRŽIŠTU PROIZVODNIH FAKTORA – ONI FORMIRAJU POTRAŽNJU NA TRŽIŠTU PROIZVODNIH FAKTORA.

� PONUDA I POTRAŽNJA FORMIRAJU CIJENU PROIZVODNIH FAKTORA.

� NACIONALNI DOHODAK = SUMA DOHODAKA SVIH PROIZVODNIH FAKTORA NEKE ZEMLJE.

� NACIONALNI DOHODAK = VRIJEDNOST PROIZVODNIH FAKTORA UTROŠENIH U PROCESU PROIZVODNJE.

� U PROCESU PROIZVODNJE SE OD PROIZVODNIH FAKTORA FORMIRAJU ROBE I USLUGE KOJE SE PLASIRAJU NA TRŽIŠTE ROBA I USLUGA.

� PONUDA I POTRAŽNJA ZA ROBAMA I USLUGAMA.

� NACIONALNI PROIZVOD = SUMA VRIJEDNOSTI SVIH PROIZVODA I USLUGA KOJE SU PROIZVOĐAČI OSTVARILI I IZNIJELI NA TRŽIŠTE.

� NACIONALNA POTROŠNJA = SUMA POTROŠNJE SVIH ROBA U ZEMLJI.

Zatvorena ekonomija

-NDPotrošnja

F-Proizvodnja

PotrošnjaProizvodnja

� U ZATVORENOJ PRIVREDI PROIZVODNJA JE JEDNAKA POTROŠNJI.

� NACIONALNI DOHODAK ILI NACIONALNI PROIZVOD JEDNAK JE VELIČINI FINALNE POTROŠNJE.

ND = F

� SAYOV ZAKON VRIJEDI U OVOM MODELU: PONUDA STVARA SVOJU VLASTITU POTRAŽNJU U POJEDNOSTAVLJENOJ PRIVREDI.

Potrošna dobra i investicije

� UKOLIKO SE SVE NE POTROŠI U ZATVORENOJ PRIVREDI MOŽEMO REĆI DA SE PROCES POTROŠNJE DIJELI NA:� TEKUĆU OSOBNU POTROŠNJU C� AKUMULACIJU ILI INVESTICIJE I

� NACIONALNA (AGREGATNA) POTRAŽNJA SE ISKAZUJE:

Y = C+I

� DAKLE NOVČANI DOHOCI IZ PROIZVODNJE IDU U POTROŠNJU.

� NOVČANI IZDACI IZ POTROŠNJE U PROIZVODNJU IDU U DVA SMJERA: POTROŠNJA I INVESTICIJE.

IC+SND+OUkupno

O+S-SOAkumulacija

W--WPotrošnja

C+IICProizvodnja

UkupnoAkumulacijaPotrošnjaProizvodnja

� Finalna potrošnja F=C+I� Dodana vrijednost=W+O� W = dohodak rada � O = dohodak kapitala ili amortizacija� I=O+S� Razlika između tekućih prihoda i tekućih

rashoda je štednja S.

� Dobivena je kategorija BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA –BDP.

� To je neto nacionalni dohodak (NND) uvećan za amortizaciju (O).

� Amortizacija (O) je štednja sektora proizvođača.

� Štednja (S) je štednja sektora potrošača.

� S i O su izvori sredstava za financiranje investicijske potrošnje I.

� Tu se na tržištu javljaju FINANCIJSKI POSREDNICI i FINANCIJSKA TRŽIŠTA.

� Ako ova tržišta ne funkcioniraju prekida se tok štednja- investicije pa proizvođači dobivaju manje novaca. Na tržištu se koristi manje proizvodnih faktora, dolazi do nezaposlenosti, pada proizvodnje i recesije.

� Manji su dohoci i recesije se sve više povećava.

� Dakle TOK ŠTEDNJE I INVESTICIJA nije kontinuiran nego je vezan FINANCIJSKIM TRŽIŠTEM.

� Dakle u ovom modelu postoji:

� TRŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA� TRŽIŠTE PROIZVODA I USLUGA� FINANCIJSKO TRŽIŠTE

� Slijede relacije za zatvorenu ekonomiju sa štednjom i akumulacijom:

� BDP = NNP+O= C+I� NNP=C+S� I=O+S� S=I-O = In = Neto investicije

� U ovom modelu se MJERAMA MONETARNA POLITIKE može utjecati na aktivnosti na financijskom tržištu i odnos sredstava koji se kreće između proizvodnje i potrošnje.

Dezagregiranje finalne potrošnje na osobnu i općććću potrošnju

� Opća potrošnja je potrošnja država i označava se sa G.

AD=Y=C+I+G

� Sada se dohodak koji potrošačima pritječe iz proizvodnje razlikuje od osobne potrošnje za:

� Veličinu štednje� Veličinu neto direktnih poreza (direktni porezi

umanjeni za transferna primanja stanovništva).

� U ovom modelu se osim mjera MONETARNE POLITIKE (tržište kapitala) koriste i mjere FISKALNE POLITIKE (tržište prihoda i rashoda države) što utječe na kretanje sredstava između proizvodnje i potrošnje.

� Uloga FISKALNE POLITIKE u POLITICI STABILIZACIJE: ako se povećaju rashodi države iznad prihoda, tada će proizvođači dobiti više novčanih sredstava. Oni će na tržištu angažirati više proizvodnih faktora. Smanjiti će nezaposlenost proizvodnih faktora i povećati proizvodnju – oživjeti će privreda.

-

-

-

I

Akumulacija

O+S+BBSOAkumulacija

Tind+Tdir-T dirT indOpćććća potrošnja

W+TRTR-WOsobna potrošnja

C+G+IGC-Proizvodnja

UkupnoOpćććća potrošnja

Osobna potrošnja

Proizvodnja

� Sredstva za osobnu potrošnju su:� W – dohodak rada� TR – transferi – oblici pomoći stanovništva (socijalno

osiguranje, invalidnine, mirovine, stipendije i dr.)

� Sredstva (prihodi) za javnu potrošnju su:� T ind – indirektni porezi (porezi na potrošnju)� T dir – direktni porezi (npr.porezi na aute)

� B – oznaka državnog budžeta� Ako je B pozitivan, budžetski višak je dodatni

izvor za akumulaciju� Ako je B negativan, budžetski manjak ili deficit

smanjuje akumulaciju i neto investicije.

� Vrijedi temeljna relacija ovog modela:� W+T ind + O = C+I+G

� Isto vrijede i relacije:� W+TR=C+S+T dir� I=O+S+B� In = I-O=S+B (neto investicije)� G+TR+B=T

UKLJUČČČČIVANJE INOZEMSTVA….

� Proces proizvodnje domaće privrede ostvaruje proizvodnju angažiranjem proizvodnih faktora iz zemlje i inozemstva.

� DOMAĆI PROIZVOD = vrijednost ukupne proizvodnje domaće privrede koju su ostvarili svi proizvodni čimbenici bez obzira na njihovo domaće ili inozemno porijeklo.

Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede

� DOMAĆI PROIZVOD = DOMAĆA DODANA VRIJEDNOST = vrijednost svih dohodaka koje je isplatio sektor proizvodnje domaće privrede bez obzira na odredište tih dohodaka.

� DOMAĆI DOHODAK = dohodak isplaćen od strane domaće proizvodnje.

� NACIONALNI PROIZVOD = vrijednost proizvodnje koje su ostvarili domaći proizvodni faktori.

� NACIONALNI DOHODAK = vrijednost dohodatka koji prime nacionalni rezidenti bez obzira na porijeklo tog dohotka (domaće ili inozemno).

� RAZLIKA IZMEĐU NACIONALNOG I DOMAĆEG PROIZVODA NEKE PRIVREDE = Dohodak koji nacionalni proizvodni faktori primaju iz inozemstva-Dohodak koji se inozemnih proizvodnim faktorima plaćaju za njihovo angažiranje u domaćoj privredi

� Temeljna relacija:Y=C+I+G+E-U

� Domaći proizvod u zemlji jednak je domaćoj finalnoj uporabi roba i usluga korigiranoj za saldo vanjskotrgovinske bilance E-U.

� Na veličinu makroekonomskih agregata može se utjecati:

� Mjerama MONETARNE politike (financijsko tržište)

� Mjerama FISKALNE POLITIKE (prihodi i rashodi države)

� Mjerama politike VANJSKE TRGOVINE.

Proces reprodukcije otvorenog gospodarstva

--IuGuCuMINO

L--BSOAkumulacija

TRg----Tdir.Tind.Potrošnja-Budžetska

TRi--TR--WPotrošnja-

Osobna

EIdGdCd--Proizvodnja

INOAkumulacija

Potrošnja

Budžetska

Potrošnja

OSOBNA

Proizvodnja

� Prihodi sektora inozemstva su:� U=M+Cu+Iu+Gu

� M=prihodi ostvareni prodajom intermedijarnihproizvoda procesu domaće proizvodnje

� Cu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za osobnu potrošnju

� Iu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za investicijsku potrošnju

� Gu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za javnu potrošnju

� Rashodi sektora inozemstva su:

� E+TRI+delta L+TRG

� E= rashodi od izdataka za robu i usluge koje proces domaće potrošnje izvozi u inozemstvo

� TRI = neto transferi koji sektoru proizvodnje pritječu iz inozemstva

� Delta L = akumulacija koja dolazi iz sektora inozemstva

� TRG = neto transferi koje država prima iz inozemstva

Prihodi i rashodi procesa proizvodnje� PRIHODI vodoravno

- Od osobne potrošnje domaćih proizvoda

- Od javne potrošnje za domaće proizvode

- Investicijske potrošnje domaćih dobara

- Od izvoza

� RASHODI okomito

- Osobni dohoci neto

- Indirektni porezi

- Štednja poduzeća (amortizacija + neraspoređena dobit)

- Uvoz intermedijarnihproizvoda

Prihodi i rashodi procesa osobne potrošnje� Prihodi

- Osobi dohoci neto

- Transferi stanovništvu

- Transferi iz inozemstva

� Rashodi

- Osobna potrošnja za domaće proizvode

- Direktni porezi

- Štednja

- Potrošnja za dobra i usluge iz inozemstva

Prihodi i rashodi procesa budžetske potrošnje� Prihodi

- Indirektni porezi- Direktni porezi- Neto transferi koje

država prima iz inozemstva

� Rashodi

- javna potrošnja za domaće proizvode

- Transferi stanovništvu- Budžetski saldo- Javna potrošnja za

uvozne proizvode

Prihodi i rashodi akumulacije

� Prihodi

- Štednja poduzeća

- Štednja stanovništva

- Budžetski saldo

- Neto zajmovi iz inozemstva

� Rashodi

- Investicijska potrošnja domaćih dobara

- Investicijska potrošnja uvoznih dobara

AKUMULACIJA U OTVORENOJ PRIVREDI

O + S + B + L = Id + Iu

amortizacija i neraspoređena dobit + štednja stanovništva + nepotrošen budžetski saldo + zajmovi iz inozemstva = investicije domaćeg porijekla + investicije uvoznog porijekla

MJERENJE VELIČINE PRIVREDNE AKTIVNOSTI ZEMLJE

� 1. VELIČINOM PROIZVODNJE KOJU PROIZVOĐAČI IZNESU NA TRŽIŠTE

� 2. VELIČINOM POTROŠNJE TJ.VRIJEDNOŠĆUROBE I USLUGA KOJU POTROŠAČI KUPE NA TRŽIŠTU

� 3. VELIČINOM DOHOTKA KOJI OSTVARE PROIZVODNI FAKTORI.

� SVE TRI MJERE PRIVREDNE AKTIVNOSTI SU JEDNAKE.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD(GDP)

� Najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva

� Zbroj novččččane vrijednosti osobne potrošnje, bruto investicija, javne potrošnje i neto izvoza

� Uvijek se mjeri u novcu

� Ukupna novččččana vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u društvu tijekom jedne godine

MJERENJE GDP-a

� KAO TOK PROIZVODNJE (gornji tok)- ljudi troše novac i kupuju finalna dobra- ukupni godišnji novčani tok tih kupovina jedna je od mjera GDP-a(cijena naranči x broj naranči + cijena jabuka x broj jabuka + cijena cipela x broj cipela + ... = 1000 )

� KAO SUMA PRIHODA ILI TROŠKOVA (donji tok)- mjeri se godišnji tok troškova proizvodnje

tj. PRIHODI što ih privreda isplaćuje (domaćinstvima) za nadnice, rentu, kamatu, dividendu i profit.

- suma PRIHODA od faktora proizvodnje (nadnica, kamata, renta, profit) su TROŠKOVI proizvodnje finalnih proizvoda društva(troškovi proizvodnje naranči, jabuka, cipela + ... = zbroj nadnica, rente, kamate i profita = 1000)

REALNI I NOMINALNI GDP

� NOMINALNI – predstavlja ukupnu novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u danoj godini gdje su vrijednosti izražene u TRŽIŠNIM CIJENAMAsvake godine.

� REALNI – računa GDP u STALNIM cijenama(ostranjene promjene cijena iz nominalnog GDP- a)

� GDP DEFLATOR- indeks cijena (cijena GDP- a)

Realni GDP = nominalni GDP/ GDP deflator

TERMINIBDP; DP; ND

� Prije tranzicijeBDP – bruto društveni proizvodDP - društveni proizvod (BDP – materijalni troškovi)ND – nacionalni dohodak (DP – amortizacija)

� U razdoblju tranzicije- BDP – bruto domaćććći proizvod /GDP/dobijemo kada od bruto proizvoda odbijemo međufaznu proizvodnju- Društveni proizvod (DP) je užžžža kategorija od BDP-a zbog reduciranog obraččččuna usluga (financijske, banke, držžžžavna uprava, zdravstvo, socijalno i dr.)

12/5

PRISTUP MJERENJU BDP-a(prema SNA)

• PRISTUP PROIZVODNJE

• PRISTUP AGREGATNE POTRAŽŽŽŽNJE

• PRISTUP DOHOTKA

PRISTUP PROIZVODNJE

� BDP je jednak ukupnoj proizvodnji po djelatnostima uvećanoj za poreze manje subvencije (neto porez) te umanjenoj za ukupnu intermedijarnu potrošnju.

� Za izračun BDP-a potrebno je imati podatke � o ukupnoj proizvodnji� o intermedijarnoj potrošnji po djelatnostima

/input-output tablice/

PRISTUP AGREGATNE POTRAŽNJE� Uključuje pet makroekonomskih varijabli koje

treba procijeniti i to:� držžžžavna potrošnja (G) – podaci ministarstva

financija� izvoz-uvoz (E;I)- podatke prema MMF

metodologiji bilježi HNB� investicije(I) – podaci DZS� osobna potrošnja (C)– nema pouzdanih

podataka (nema anketa i sl.)

PRISTUP DOHOTKA

� Obuhvaća zbrajanje komponenti troškova dodane vrijednosti i to:- neto porezi (porezi minus subvencije) na proizvodnju i uvoz- potrošnja fiksnog kapitala (troškovi zamjene)- bruto naknada zaposlenima (plaće i nadnice u novcu i naturi, uplata poslodavaca u fondove u korist zaposlenika za socijalno, zdravstveno, mirovinsko i životno osiguranje)- poslovni višak (ostatak nakon odbijanja intermed. potrošnje, neto poreza, potrošnje fiksnog kapitala i naknade zaposlenima.)

12/9

MJERENJE BDP-a PRISTUPOM DOHOTKA� To mjerenje obuhvaća:

� PRIVREDU (banke i financijske org.)� DRUŠTVENE DJELATNOSTI (prosvjeta,

znanost, kultura, sport, zdravstvo, soc. zaštita i dr.)

� IZVANPRORAČČČČUNSKI FONDOVI� DRŽŽŽŽAVNA UPRAVA (lokalna uprava i

samouprava)

BDP DEFLATOR

� Najobuhvatnija mjera promjene cijena u narodnom gospodarstvu u toku jedne godine

� Kako je BDP=C+I+G+E-Uonda je BDP deflator zbroj deflatora pojedinačnih kategorija BDP-a ponderiranih udjelom pojedine komponente u ukupnom BDP-u

� Osobna potrošnja /C/: deflator = indeks troškova života� Investicije /I/: deflator = indeks cijena sredstava za rad pri

proizvođačima� Javna potrošnja /G/: deflator = indeks rasta nominalnih neto

plaća po zaposlenom u neprivredi

NEW- NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE� Društvo ne živi samo od BDP-a� Materijalni rast se ostvaruje na štetu kvalitete okoline� BDP predstavlja pretjerani materijalizam društva – beskrajna

proizvodnja nepotrebnih dobara� NEW isključuje dijelove BDP-a koji ne pridonose individualnom

blagostanju i uključuje samo one stavke potrošnje i investicija koje izravno doprinose ek. blagostanju.(aktivnosti “uradi sam” i neregistrirana privreda se uključuju a nezakonite radnje isključuju kao i štete na čovjekovoj okolini.)

ŠTEDNJA

RAZLIKA IZMEĐU PROIZVODNJE I POTROŠNJEPostoji:� Štednja sektora proizvodnje (neraspoređeni dohodak i

amortizacija)

� Štednja sektora potrošača (štednja stanovništva i štednja države)

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

� Prikupljaju ŠTEDNJU od štediša i usmjeravaju je u INVESTICIJE

� Predstavljaju TRŽIŠTE KAPITALA(tijek štednje i investicija nije kontinuiran, nego je vezan

financijskim tržištem)� Postoje tri međuovisna tržišta:

- tržište proizvodnih faktora rada- tržište proizvoda i usluga- tržište kapitala

FINANCIJSKO TRŽIŠTE

� TRŽIŠTE NOVCA (ročnost do jedne godine)

� TRŽIŠTE KAPITALA(financijski instrumenti preko jedne godine)

Štednja i vrijednosni papiri

NACIONALNO RAČČČČUNOVODSTVO

TEMELJNE FORMULE:

BDP = C+I+G+NX

NX = E-U ….trgovinski suficitNX je negativan kada imamo trgovinski deficit!

TEMELJNE FORMULE:razvijeno otvoreno gospodarstvo

S-I = (G+TR-TA)+NXG+TR-TA ….budžetski deficit (G=javna

potrošnja; TR=transferi; TA=porezi)G+TR-TA je negativan kada imamo budžetski

suficit!G+TR-TA je pozitivan kada imamo budžetski

deficit!

1. Izraččččunajte:

� Ako je osobna potrošnja 300 mlrd EUR, javna potrošnja 200, izvoz 100, a uvoz 150 mlrd EUR, BDP iznosi 800 mlrd EUR. Koliko iznose investicije:

a) 300, b) 350, c) 400, d) 450.

1. Izraččččunajte:

Postupak rješavanja:

C=300, G=200, E=100, U=150, BDP=800, I=?

800=300+I+200+100- 150

I=350

2. Izraččččunajte:

� Štednja iznosi 400, budžetski deficit 200, izvoz 300, a uvoz 400 mlrd USD. Koliko iznose investicije:

a) 200, b) 250, c) 300, d) 350.

2. Izraččččunajte:

Postupak rješavanja:

S=400, G+TR-TA=200, E=300, U=400, I=?

400-I=200+300-400

I=300

3. Izraččččunajte:

� Ako je osobna potrošnja 1000, štednja 100, državna potrošnja 300, a budžetski deficit je uravnotežen, koja je vrijednost BDP-a?

� a) 1000, b) 1200, c) 1400, d) 1600.

3. Izraččččunajte:

Postupak rješavanja:

C=1000, S=100, G=300, G+TR-TA=0, BDP=?

S-I=(G+TR-TA)+NX

100-I=0+NX

100-I=E-U

BDP=C+I+G+E-U

BDP=1000+I+300+(100-I)

BDP=1400

4. Izraččččunajte:

Ako je štednja 200, budžetski deficit 50 i trgovinski deficit 10, koja je vrijednost investicija?

a) 130, b) 140, c) 150, d) 160.

4. Izraččččunajte:

Postupak rješavanja:

S=200, G+TR-TA=50, E-U=-10, I=?

200-I=50+(-10)

I=160